Obiteljski list br. 10
Obiteljski list izlazi tromjesečno i u njemu možete pronaći kvalitetne teološke tekstove, obavijeti o aktivnostima lokalnih Crkvi koje su odlučile biti dio ovoga časopisa kao i druge vijesti koje se na neki način tiču svega što je povezano s Crkvama reformacijske baštine u RH. Obiteljski list izlazi tromjesečno i u njemu možete pronaći kvalitetne teološke tekstove, obavijeti o aktivnostima lokalnih Crkvi koje su odlučile biti dio ovoga časopisa kao i druge vijesti koje se na neki način tiču svega što je povezano s Crkvama reformacijske baštine u RH.
OBITELJSKI LIST 1<br />Obilježavanje<br />Dana reformacije<br />Božić - novi<br />početak<br />Konferencija<br />za mlade<br />prosinac 2016. / broj 10. / godina IV / ISSN:1848-588X<br />Novi početak
- Page 2: Sadržaj<br />4 Božić kakav je<br
- Page 6: 6 OBITELJSKI LIST<br />OBITELJSKI L
- Page 10: 10 OBITELJSKI LIST<br />OBITELJSKI
- Page 14: 14 OBITELJSKI LIST<br />OBITELJSKI
- Page 18: 18 OBITELJSKI LIST<br />OBITELJSKI
- Page 22: 22 OBITELJSKI LIST<br />OBITELJSKI
- Page 26: 26 OBITELJSKI LIST<br />OBITELJSKI
- Page 30: 30 OBITELJSKI LIST<br />OBITELJSKI
- Page 34: 34<br />OBITELJSKI LIST<br />Priča
OBITELJSKI LIST 1<<strong>br</strong> />
Obilježavanje<<strong>br</strong> />
Dana reformacije<<strong>br</strong> />
Božić - novi<<strong>br</strong> />
početak<<strong>br</strong> />
Konferencija<<strong>br</strong> />
za mlade<<strong>br</strong> />
prosinac 2016. / <strong>br</strong>oj <strong>10</strong>. / godina IV / ISSN:1848-588X<<strong>br</strong> />
Novi početak
Sadržaj<<strong>br</strong> />
4 Božić kakav je<<strong>br</strong> />
uistinu bio<<strong>br</strong> />
23 Crkva Isusa<<strong>br</strong> />
Krista<<strong>br</strong> />
Blagoslovljen Božić<<strong>br</strong> />
i obilje mira<<strong>br</strong> />
te Božje vodstvo<<strong>br</strong> />
u novoj 2016. godini<<strong>br</strong> />
od srca Vam žele<<strong>br</strong> />
Kristove Crkve!<<strong>br</strong> />
Riječ urednika<<strong>br</strong> />
U duhu globalnog zatopljenja, mnogi su jedva dočekali<<strong>br</strong> />
hladnije dane. Prvi mrazovi, inje koje oblači drveće u<<strong>br</strong> />
prekrasan bijeli plašt, u nekim dijelovima Lijepe naše pao je<<strong>br</strong> />
čak i snijeg, a u dolinama prekrasna igra sunca i magle, koji<<strong>br</strong> />
kao da se natječu, tko će koga nadvladati — jednom riječju<<strong>br</strong> />
prava zimska idila. A tu su i blagdanski dani, pa čije se srce<<strong>br</strong> />
ne bi svemu tomu radovalo?<<strong>br</strong> />
Pa ipak, znamo da mnogi oko nas ne uživaju u svemu<<strong>br</strong> />
tome. Neki se osjećaju kao djevojčica sa šibicama iz Andersenove<<strong>br</strong> />
priče. Teškom mukom probaju zaraditi neku kunu<<strong>br</strong> />
kako bi se prehranili ili kako bi u ovim hladnim zimskim<<strong>br</strong> />
danima kupili naručaj drva. Bivaju daleko od idile... S druge<<strong>br</strong> />
pak strane, neki koji imaju puno novaca, kao da se natječu<<strong>br</strong> />
u ovo blagdansko vrijeme — što više toga kupiti, da pokloni<<strong>br</strong> />
budu veći nego prošle godine, da blagdanski stol bude još<<strong>br</strong> />
raznovrsniji... Znamo da sve ovo na<strong>br</strong>ojano ne može istinski<<strong>br</strong> />
usrećiti čovjeka pa stoga i oni bivaju daleko od idile.<<strong>br</strong> />
Gdje je rješenje? Rješenje je u Božjoj idili. Ona se očituje<<strong>br</strong> />
u vjeri i osobnom odnosu s nebeskim Ocem u Kristu Isusu.<<strong>br</strong> />
To znači da prakticiramo svoju vjeru u lokalnoj Crkvi <strong>br</strong>inući<<strong>br</strong> />
se za bližnje te slaveći i hvaleći Boga. Crkva bi trebala biti<<strong>br</strong> />
duhovna obitelj! Znamo da u obitelji nitko ne bi trebao biti<<strong>br</strong> />
zanemaren, bilo bi strašno da se roditelji prejedaju iz dana<<strong>br</strong> />
u dan, a da im istovremeno djeca gladuju. Zato u našim<<strong>br</strong> />
Crkvama nitko ne može i ne smije biti gladan ili bez ogrijeva<<strong>br</strong> />
za zimu! Zašto? Jer naše Crkve jesu duhovne obitelji gdje<<strong>br</strong> />
se <strong>br</strong>inemo jedni za druge. To nam nalaže Biblija, Božja<<strong>br</strong> />
riječ. Ili, umjesto da se natječemo s okolinom s raznovrsnošću<<strong>br</strong> />
našeg blagdanskog stola, bolje je da podijelimo naš<<strong>br</strong> />
skromni o<strong>br</strong>ok s onima koji nemaju. Kada tako činimo onda<<strong>br</strong> />
će ona istinska sreća zagrijati naša srca i bit ćemo neizmjerno<<strong>br</strong> />
radosni. Na taj će način Božja idila ući u tvoj i moj život.<<strong>br</strong> />
Zato, ukoliko smo u potrebi, bilo bi do<strong>br</strong>o da smo redoviti<<strong>br</strong> />
u Crkvi kako bi Crkva mogla prepoznati našu potrebu i blagosloviti<<strong>br</strong> />
nas. Ukoliko nismo od onih koji su danas gladni,<<strong>br</strong> />
bilo bi također do<strong>br</strong>o da smo redoviti u Crkvi kako bi naš<<strong>br</strong> />
blagoslov mogao blagosloviti Crkvu i one koji su u potrebi.<<strong>br</strong> />
Ukoliko smo redoviti u Crkvi, gdje slavimo i hvalimo Boga,<<strong>br</strong> />
ukoliko smo otvoreni da dajemo ili primamo blagoslove,<<strong>br</strong> />
Božja idila će sve više i više ispunjavati naša srca.<<strong>br</strong> />
Dopusti da te u ovo vrijeme zimske idile zahvati Božja<<strong>br</strong> />
idila. Neka to bude tvoj i moj novi početak...<<strong>br</strong> />
U Kristu, Mladen Dominić<<strong>br</strong> />
6 Kristova<<strong>br</strong> />
Crkva Rijeka<<strong>br</strong> />
9 Obilježavanje<<strong>br</strong> />
Dana<<strong>br</strong> />
reformacije<<strong>br</strong> />
<strong>10</strong> Božić - novi<<strong>br</strong> />
početak<<strong>br</strong> />
11 Hrvatska<<strong>br</strong> />
za Krista<<strong>br</strong> />
12 Kristova Crkva<<strong>br</strong> />
Zaprešić<<strong>br</strong> />
13 Posjet Seoulu<<strong>br</strong> />
14 Misijski centar<<strong>br</strong> />
Kristove Crkve<<strong>br</strong> />
16 Dolina<<strong>br</strong> />
blagoslova<<strong>br</strong> />
17 Biblijski institut<<strong>br</strong> />
20 Kristova Crkva<<strong>br</strong> />
Beograd<<strong>br</strong> />
22 Konferencija<<strong>br</strong> />
za mlade<<strong>br</strong> />
25 Kristova Crkva<<strong>br</strong> />
Kušlanova<<strong>br</strong> />
27 Udruga za<<strong>br</strong> />
vjersku<<strong>br</strong> />
slobodu<<strong>br</strong> />
27 Posebna<<strong>br</strong> />
božićna<<strong>br</strong> />
večera<<strong>br</strong> />
28 Kristova Crkva<<strong>br</strong> />
Varaždin<<strong>br</strong> />
31 Kristova<<strong>br</strong> />
Međunarodna<<strong>br</strong> />
Crkva<<strong>br</strong> />
33 Kršćanski radio<<strong>br</strong> />
33 Pjesma<<strong>br</strong> />
34 Iza<strong>br</strong>an<<strong>br</strong> />
novi<<strong>br</strong> />
predstojnik<<strong>br</strong> />
vijeća KC-a<<strong>br</strong> />
34 Izbjeglička kriza<<strong>br</strong> />
35 Priča za djecu<<strong>br</strong> />
Imate neko svjedočanstvo o Božjem djelovanju u svom životu?<<strong>br</strong> />
Pišete kršćansku poeziju ili prozu? Slobodno nam se javite.<<strong>br</strong> />
Uredništvo ima pravo skratiti, doraditi i urediti tekst.<<strong>br</strong> />
Impressum<<strong>br</strong> />
Nakladnik: Vijeće Kristovih crkava,<<strong>br</strong> />
Kušlanova 21, <strong>10</strong>000 Zagreb<<strong>br</strong> />
Glavni urednik: Mladen Dominić<<strong>br</strong> />
Izvršna urednica: Mateja Stolnik<<strong>br</strong> />
Grafička urednica: Mirjana Kapitan<<strong>br</strong> />
Lektura: Senka Šestak Peterlin<<strong>br</strong> />
Korektura: Hana Dominić<<strong>br</strong> />
Stilska o<strong>br</strong>ada: Vladimir Pšenko<<strong>br</strong> />
Fotografije: Arhiva OL<<strong>br</strong> />
Tekstovi: Arhiva OL<<strong>br</strong> />
Adresa uredništva: Kušlanova 21, <strong>10</strong>000 Zagreb<<strong>br</strong> />
E-mail adresa: obiteljski<strong>list</strong>@gmail.com<<strong>br</strong> />
Tisak: Letis tiskara<<strong>br</strong> />
ISSN: 1848-588X<<strong>br</strong> />
<strong>Obiteljski</strong> <strong>list</strong> besplatan je tromjesečnik<<strong>br</strong> />
Ovo izdanje Obiteljskog <strong>list</strong>a podržale su sljedeće Kristove Crkve: KC Amruševa; KCB Gajeva;<<strong>br</strong> />
KC Kušlanova; KMC; KC Varaždin; KC Zaprešić; BC Mursko Središće, KC Rijeka
4 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
5<<strong>br</strong> />
BOŽIĆ<<strong>br</strong> />
kakav je<<strong>br</strong> />
uistinu bio<<strong>br</strong> />
Razmišljajući o Božiću, u ovom kratkom osvrtu<<strong>br</strong> />
želim nešto reći o tome kako tradicija i povijest<<strong>br</strong> />
utječu na naše slavljenje Božića. Razmotrit<<strong>br</strong> />
ćemo i kako ljudi u Hrvatskoj poimaju Božić, a<<strong>br</strong> />
onda ćemo vidjeti što je od toga istina, a što rezultat povijesnog<<strong>br</strong> />
razvoja.<<strong>br</strong> />
U velikoj mjeri naša kultura nam uvjetuje shvaćanje Božića<<strong>br</strong> />
kao i način na koji čitamo biblijske tekstove koji govore<<strong>br</strong> />
o tom događaju, a da toga nismo ni svjesni. Na spomen<<strong>br</strong> />
Isus se rodio kao kralj<<strong>br</strong> />
Izraela, a u uskrsnuću je<<strong>br</strong> />
pokazan i potvrđen kao<<strong>br</strong> />
gospodar svijeta. Stoga,<<strong>br</strong> />
kada slavimo Božić,<<strong>br</strong> />
sjetimo se da je priča o<<strong>br</strong> />
Božiću povezana sa Starim<<strong>br</strong> />
zavjetom i Izraelom te da<<strong>br</strong> />
Princ mira nudi mir samo<<strong>br</strong> />
onima koji mu se podrede<<strong>br</strong> />
(Lk 2:14; Lk <strong>10</strong>:5). Božić<<strong>br</strong> />
je ponuda – ponuda mira i<<strong>br</strong> />
prilika za spasenje.<<strong>br</strong> />
Božića, dominante slike koje se javljaju u našim glavama<<strong>br</strong> />
jesu Djed Mraz (za mlađu generaciju Djed Božićnjak),<<strong>br</strong> />
božićna jelka, obiteljski ručak, šoping i želja za mirom.<<strong>br</strong> />
No realnost ovih slika jest daleko od onoga što se uistinu<<strong>br</strong> />
dogodilo kad se Isus rodio. Krenimo redom.<<strong>br</strong> />
Prije svega, Božić nije nešto što nam Bog zapovijeda da<<strong>br</strong> />
slavimo. To je običaj ili spomen na jedan značajan događaj<<strong>br</strong> />
koji možemo, ali i ne moramo držati. Zanimljivo je da<<strong>br</strong> />
nam prvi spomen slavljenja Božića dolazi iz 336. godine,<<strong>br</strong> />
što znači da kršćani prva 3 – 4 stoljeća nisu slavili Božić. A<<strong>br</strong> />
datum kada slavimo Božić vrijeme je zimskog solsticija –<<strong>br</strong> />
dani postaju dulji, a noći kraće, što je u ono vrijeme predstavljao<<strong>br</strong> />
dan kada bogovi umiru, ali se i ponovo rađaju. Na<<strong>br</strong> />
tragu te simbolike smješten je i datum Božića. No većina<<strong>br</strong> />
kršćana u Hrvatskoj slavi Božić upravo zbog važnosti samog<<strong>br</strong> />
događaja, ne osvrćući se na te problematične poveznice<<strong>br</strong> />
koje postoje uz taj blagdan.<<strong>br</strong> />
Drugo, Isusovo je rođenje bilo sve samo ne romantična<<strong>br</strong> />
stvar. Prije svega, Josip je poveo Mariju na put dug oko<<strong>br</strong> />
130 km, a da bi se prevalio taj put, bilo je potrebno 4 do<<strong>br</strong> />
<strong>10</strong> dana. Ako uzmemo u obzir da je Marija bila u poodmaklom<<strong>br</strong> />
stupnju trudnoće, cjelodnevno jahanje magarca tih<<strong>br</strong> />
nekoliko dana ne čini se baš privlačnim. No zašto je on to<<strong>br</strong> />
učinio? Mogao je pričekati da se Isus rodi i onda krenuti<<strong>br</strong> />
na put. Josip je krenuo na put zato što su njegovi i Marijini<<strong>br</strong> />
rođaci krenuli na put, a u ondašnje su vrijeme oni bili<<strong>br</strong> />
“ekipa za porod“. Dakle, Josip nije imao izbora i morao je<<strong>br</strong> />
krenuti s njima na put. Kada su došli u Betlehem, za njih<<strong>br</strong> />
nije bilo mjesta u gostionici, no ta riječ može označavati<<strong>br</strong> />
i gostinjsku sobu u kući. Kako god bilo, Marija zasigurno<<strong>br</strong> />
nije rodila Isusa u štali, nego u “dnevnom boravku“ neke<<strong>br</strong> />
kuće gdje su boravili i ostali ljudi. No potrebno je znati da<<strong>br</strong> />
su u sastavu kuće obično nalazila i štala za životinje (životinje<<strong>br</strong> />
su boravile pod istim krovom s ljudima) i odatle<<strong>br</strong> />
spomen jaslica.<<strong>br</strong> />
Što se tiče mudraca, ideja o tri mudraca temelji se na<<strong>br</strong> />
crkvenoj predaji, ali u biti mi ne znamo jesu li bila trojica<<strong>br</strong> />
ili ih je bilo više. Broj darova ne govori nužno o njihovom<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oju. No ono u što možemo biti sigurni je da mudraci<<strong>br</strong> />
nisu Isusu darovali darove dok je bio u jaslama iliti mala<<strong>br</strong> />
beba. Činjenica da je Herod dao pogubiti djecu u dobi do<<strong>br</strong> />
2 godine u Betlehemu i okolici, svjedoči o tome da je Isus<<strong>br</strong> />
za vrijeme posjeta mudraca imao vjerojatno između 1 – 1,5<<strong>br</strong> />
godinu, a ta činjenica pak govori o tome da je Josip ostao<<strong>br</strong> />
s obitelji u Betlehemu dulje vrijeme. Zašto? Zato što je bio<<strong>br</strong> />
čovjek bez zemlje (to znači da je zbog dugova ostao bez<<strong>br</strong> />
svoje baštine) i kao “tesar“ pripadao je kategoriji “dnevnih<<strong>br</strong> />
radnika“ o kojima čitamo u Mateju 20 (ti su radnici radili i<<strong>br</strong> />
jeli samo onda kada je bilo posla za njih).<<strong>br</strong> />
Još jedna misao koja se često provlači za vrijeme Božića<<strong>br</strong> />
je želja za mirom. No rođenje Isusa kralja bilo je sve samo<<strong>br</strong> />
ne događaj koji je stvorio mir na zemlji. U Luki 2:14 vidimo<<strong>br</strong> />
kako Bog nudi mir ljudima na zemlji, ali taj je mir posljedica<<strong>br</strong> />
života pod Božjom vlašću. Da, Isus je bio rođen u vrijeme<<strong>br</strong> />
“rimskog mira“ (pax romana), ali on je bio posljedica<<strong>br</strong> />
“rimske sile“ (vis romana). Mir koji Isus donosi prijetnja je<<strong>br</strong> />
miru koji trenutačno postoji. To vidimo u Luki 12:49-52, a<<strong>br</strong> />
sama činjenica da se Isus rodio kao kralj predstavlja prijetnju<<strong>br</strong> />
kako Herodu tako i rimskoj vlasti koja jedina ima pravo<<strong>br</strong> />
postaviti kralja. Nadalje, činjenica da su zbog Isusova rođenja<<strong>br</strong> />
bila poubijana djeca u dobi do dvije godine u Betlehemu<<strong>br</strong> />
i okolici, svjedoči o tome da Isus itekako donosi<<strong>br</strong> />
nemir u postojeći sustav.<<strong>br</strong> />
Stoga naše shvaćanje poveznice između Božića i mira<<strong>br</strong> />
treba biti revidirano. Božić je vrijeme mira samo za one<<strong>br</strong> />
koji se podlože Bogu, a najava propasti za one koji to<<strong>br</strong> />
odbiju. Na ovu misao nastavlja se i tema preokreta – tko<<strong>br</strong> />
bi gori sad je doli. U Marijinom hvalospjevu na početku<<strong>br</strong> />
Lukina evanđelja (Lk 1:48-53) možemo vidjeti kako Isusova<<strong>br</strong> />
majka Marija shvaća Isusovo rođenje kao vrijeme<<strong>br</strong> />
preokreta: oni koji su neznatni i gladni, oni će biti uzvišeni,<<strong>br</strong> />
a oni koji su oholi, vladari i bogati, njih će Bog poniziti.<<strong>br</strong> />
Jednako tako, Isus u svojoj propovijedi u Nazaretu u prvi<<strong>br</strong> />
plan stavlja siromahe (Lk 4:18).<<strong>br</strong> />
No možda najvažnija komponenta koja se zapostavlja<<strong>br</strong> />
danas među kršćanima prilikom slavljenja Božića jest ta<<strong>br</strong> />
da je Isusovo rođenje početak ispunjenja onoga što je Bog<<strong>br</strong> />
obećao još u Starom zavjetu. Matej započinje svoje evanđelje<<strong>br</strong> />
riječima: Rođenje (genesis) Isusa Krista, sina Davidova,<<strong>br</strong> />
sina A<strong>br</strong>ahamova (Mt 1:1) i time najavljuje dolazak<<strong>br</strong> />
Isusa kao dolazak izraelskog kralja (Mt 1:17), a Luka u prva<<strong>br</strong> />
dva poglavlja svog evanđelja snažno naglašava kako je rođenje<<strong>br</strong> />
Isusa vrijeme ispunjenja obećanja i nade za Izrael<<strong>br</strong> />
(Lk 1:54-55; 1:69-70; 2:29-32; 2:34; 2:38).<<strong>br</strong> />
Isus se rodio kao kralj Izraela, a u uskrsnuću je pokazan<<strong>br</strong> />
i potvrđen kao gospodar svijeta. Stoga, kada slavimo Božić,<<strong>br</strong> />
sjetimo se da je priča o Božiću povezana sa Starim<<strong>br</strong> />
zavjetom i Izraelom te da Princ mira nudi mir samo onima<<strong>br</strong> />
koji mu se podrede (Lk 2:14; Lk <strong>10</strong>:5). Božić je ponuda –<<strong>br</strong> />
ponuda mira i prilika za spasenje.<<strong>br</strong> />
Božić ne bi trebao biti samo blagdan u kojem će glavnu<<strong>br</strong> />
ulogu imati Djed Božićnjak, a u središtu pozornosti biti<<strong>br</strong> />
obiteljski ručak, šoping i darovi, već je Božić vrijeme u<<strong>br</strong> />
kojem se možemo podsjetiti na to da se rođenjem Isusa,<<strong>br</strong> />
koji je Krist, ispunilo nešto što je Bog davno najavio preko<<strong>br</strong> />
svojih proroka. I to malo dijete koje je bilo položeno u<<strong>br</strong> />
jasle, dolazi jednog dana sjesti na prijestolje svoje slave i<<strong>br</strong> />
vladati cijelim svijetom i svime stvorenim. To je pravi smisao<<strong>br</strong> />
Božića.<<strong>br</strong> />
DOĐI, GOSPODINE ISUSE!<<strong>br</strong> />
Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo; na plećima mu<<strong>br</strong> />
je vlast. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vječni,<<strong>br</strong> />
Knez mironosni. Nadaleko vlast će mu se sterat’ i miru<<strong>br</strong> />
neće biti kraja nad prijestoljem Davidovim, nad kraljevstvom<<strong>br</strong> />
njegovim: učvrstit će ga i utvrdit u pravu i pravednosti.<<strong>br</strong> />
Od sada i dovijeka učinit će to privržena ljubav Jahve<<strong>br</strong> />
nad Vojskama. (Izaija 9:5-6)<<strong>br</strong> />
Ervin Budiselić
6 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
7<<strong>br</strong> />
Kristova Crkva Rijeka<<strong>br</strong> />
Moje svjedočanstvo<<strong>br</strong> />
Moje ime je Dean. Prije 29 godina rođen<<strong>br</strong> />
sam u Rijeci. Već pri samom rođenju bio<<strong>br</strong> />
sam u smrtnoj opasnosti. Pupčana vrpca<<strong>br</strong> />
omotala mi se oko vrata. Kako bi spriječili<<strong>br</strong> />
najgori ishod, liječnici su upotrijebili vakuum, zbog čega<<strong>br</strong> />
mi je pukao živac u glavi. Uspjeli su prerezati pupčanu<<strong>br</strong> />
vrpcu, ali posljedice pucanja živca su ostale. Dobio sam<<strong>br</strong> />
lijek koji sam pio dugi niz godina. Međutim, pamćenje<<strong>br</strong> />
mi je bilo usporeno. Lijek je s jedne strane pomagao, a<<strong>br</strong> />
s druge je kao nuspojavu izazivao epilepsiju, iako sam<<strong>br</strong> />
kroz godine imao samo jedan epileptičan napad.<<strong>br</strong> />
Od rođenja sam sa svojom obitelji živio na Grobniku.<<strong>br</strong> />
Mama, tata, sestra i ja odlazili smo u Rimokatoličku Crkvu<<strong>br</strong> />
u Jelenju gdje sam primio sve sakramente. To nije<<strong>br</strong> />
bilo jer sam tako htio, već zato što su svi išli u crkvu pa<<strong>br</strong> />
sam morao i ja. Bibliju nisam čitao, niti sam ju poznavao.<<strong>br</strong> />
Nakon sakramenta Krizme, crkvu sam posjećivao<<strong>br</strong> />
samo jednom godišnje, i to za blagdane. Nakon nekoliko<<strong>br</strong> />
godina prestao sam i s tim, tako da sam se potpuno<<strong>br</strong> />
udaljio od crkve. Ništa me nije privlačilo, jednostavno<<strong>br</strong> />
nisam vidio nikakvu svrhu u tome.<<strong>br</strong> />
Negdje u tom razdoblju doživio sam još jednu nezgodu.<<strong>br</strong> />
Naime, iza kuće, na sredini dvorišta nalazi se otvor<<strong>br</strong> />
koji vodi do podruma. Otvor je prekriven limom kako bi<<strong>br</strong> />
se preko njega moglo prelaziti. Međutim, tog je dana<<strong>br</strong> />
tavalon bio maknut. Budući da nisam gledao, zagazio<<strong>br</strong> />
sam te propao u podrum. Mama je začula lupanje i moj<<strong>br</strong> />
jauk te došla po mene, uvela me u kuću i očistila. Od<<strong>br</strong> />
šoka nisam ni zaplakao, a osjećao sam bol zbog zadobivenih<<strong>br</strong> />
ogrebotina prilikom pada. Imao sam, kako bi<<strong>br</strong> />
netko rekao, sreću u nesreći, jer prilikom pada oštar lim<<strong>br</strong> />
nije pao na mene, nego ispod mene. Ponovno sam bio<<strong>br</strong> />
spašen od puno većih i težih ozljeda.<<strong>br</strong> />
Završio sam srednju školu i promijenio nekoliko poslova.<<strong>br</strong> />
Jedan od poslova bio je u kinu. Ovaj posao ističem,<<strong>br</strong> />
jer sam za vrijeme tog posla počeo birati put koji<<strong>br</strong> />
me doslovno uništavao. Do kina se nalazi casino. U početku<<strong>br</strong> />
nisam imao nikakvog interesa niti zanimanja za<<strong>br</strong> />
kasino. Međutim, nakon nekog vremena kino je počelo<<strong>br</strong> />
surađivati s kasinom tako da je svatko uz kinoulaznicu<<strong>br</strong> />
dobio i vaučer za kasino uz besplatno piće. Jednu<<strong>br</strong> />
večer kolege su me pozvale da odem s njima u kasino<<strong>br</strong> />
iskoristit pogodnosti onih osoba koje to nisu učinile, a<<strong>br</strong> />
imale su na to pravo. Odbio sam, jer sam znao da mi<<strong>br</strong> />
to ne smijemo činiti. Kao djelatnici kina, nismo smjeli<<strong>br</strong> />
koristi takve pogodnosti, a pogotovo ne trošiti neiskorištene<<strong>br</strong> />
bonuse vaučera i pića osoba koje su kupile kartu<<strong>br</strong> />
za kino, a bonus za kasino nisu uzele. Nekoliko dana<<strong>br</strong> />
poslije kolege ponovno odlaze u kasino, ali taj sam put<<strong>br</strong> />
prihvatio njihov poziv. Čisto iz znatiželje.<<strong>br</strong> />
Ne znajući ni kako što funkcionira, osvojio sam dobitak<<strong>br</strong> />
od 400 kn. To me povuklo te sam nakon toga malo-pomalo<<strong>br</strong> />
sve češće odlazio u kasino. Više nisam znao<<strong>br</strong> />
s vremenom. Djevojka s kojom sam tada bio u vezi, također<<strong>br</strong> />
je bila tu. Sve se počelo pretvarati u organiziranu<<strong>br</strong> />
prijevaru koja nije dugo trajala. Jedan dan skupio sam<<strong>br</strong> />
70 kinoulaznica i namjeravao ih promijeniti. I konobarima<<strong>br</strong> />
sam dao <strong>list</strong>iće za besplatna pića na kojima su zarađivali.<<strong>br</strong> />
Sljedeći dan došao sam na posao. Garderoba u<<strong>br</strong> />
kojoj se pripremamo za rad bila je zaključana. Saznao<<strong>br</strong> />
sam da je u tijeku provjera naših ormarića. Naravno, ja<<strong>br</strong> />
sam imao zalihu vaučera koju su pronašli. Pozvan sam<<strong>br</strong> />
kod šefa u ured. Bio je to kraj za mene. Nakon gotovo<<strong>br</strong> />
dvije godine rada, dobio sam otkaz. Međutim, to me<<strong>br</strong> />
nije spriječilo da nastavim s kasinom. Moj je tadašnji<<strong>br</strong> />
život bio kaos. Trošio sam jako puno, uzimao sam od<<strong>br</strong> />
roditelja i trošio u kasinu, veza s djevojkom bila je puna<<strong>br</strong> />
napetosti, nervoze, nemira... Jednom smo se prilikom<<strong>br</strong> />
posvađali u autu tijekom vožnje. Zbog ljutnje sam u<strong>br</strong>zao,<<strong>br</strong> />
a kako su mi gume bile loše, u zavoju smo proklizali.<<strong>br</strong> />
Udario sam u parkirani automobil, glavom razbio<<strong>br</strong> />
staklo te na trenutak izgubio svijest. Oboje smo ostali<<strong>br</strong> />
živi, iako nismo bili vezani.<<strong>br</strong> />
Nakon svega, poslan sam kod psihologa kako bi mi<<strong>br</strong> />
pomogao riješiti problem s kasinom, ali nije mi uspio<<strong>br</strong> />
pomoći. U međuvremenu sam dobio posao u Primorsko-goranskoj<<strong>br</strong> />
županiji kao kurir. Dvije godine nakon<<strong>br</strong> />
otkaza u kinu, djevojka i ja smo prekinuli. To me pogodilo<<strong>br</strong> />
i potaknulo na razmišljanje kako dalje.<<strong>br</strong> />
U kolovozu 2015. godine vratio sam se s godišnjeg<<strong>br</strong> />
odmora na posao. Raznosio sam poštu te upoznao<<strong>br</strong> />
djevojku koja se tada počela stručno osposobljavati u<<strong>br</strong> />
jednom od upravnih odjela županije. Došao sam kući<<strong>br</strong> />
i razmišljao o tome kako je ta cura nekako drukčija. Nisam<<strong>br</strong> />
znao po čemu, no stvarno bila je drukčija. Htio sam<<strong>br</strong> />
saznati što je to.<<strong>br</strong> />
Nekoliko dana poslije upitao sam ju čime se bavi. Iznenadilo<<strong>br</strong> />
me kad je počela govoriti da su njezine aktivnosti<<strong>br</strong> />
kršćanskog karaktera. Mislio sam da nećemo ostati<<strong>br</strong> />
prijatelji, jer nemamo zajedničke interese. Govorila je o<<strong>br</strong> />
Kristu, tada nisam baš shvaćao, ali počelo me zanimati.<<strong>br</strong> />
Nedugo zatim, dobio sam Novi zavjet, rekao sam joj da<<strong>br</strong> />
vjerojatno neću čitati. Došao sam kući i stavio Novi Zavjet<<strong>br</strong> />
na stol. Tjedan dana nisam ga ni taknuo. Međutim,<<strong>br</strong> />
i dalje sam ju povremeno ispitivao o onome što mi nije<<strong>br</strong> />
bilo jasno te slušao odgovore o Bogu i Njegovoj ljubavi.<<strong>br</strong> />
Tako mi se život počeo kretati u drugom smjeru, počeo<<strong>br</strong> />
sam čitati Novi Zavjet pa su mi se počela javljati i druga<<strong>br</strong> />
pitanja. Prestao sam s lošim stvarima, kasino me više<<strong>br</strong> />
nije vidio. Bio sam bolje, osjećao se smirenije.<<strong>br</strong> />
Pozvala me na grupu za proučavanje Biblije. Otišao<<strong>br</strong> />
sam bez puno razmišljanja. Slušajući njihova iskustva,<<strong>br</strong> />
način života i to kako su slavili Boga pjesmama i molitvom,<<strong>br</strong> />
potaknulo me na dublje promišljanje o vjeri<<strong>br</strong> />
i o tome da im se priključim. Nakon toga bio sam i na<<strong>br</strong> />
bogoslužju mladih iz različitih zajednica, poznatiji pod<<strong>br</strong> />
nazivom RiStream. Sve se nekako u mom životu okrenulo<<strong>br</strong> />
k Bogu. Htio sam postati članom neke Crkve. Tada<<strong>br</strong> />
sam usnuo san. Sanjao sam Tanju, djevojku koju je Bog<<strong>br</strong> />
upotrijebio da me dovede k sebi, i sebe kako idemo u<<strong>br</strong> />
zajednicu.<<strong>br</strong> />
Točno sam znao koja je to zajednica. Tjedan dana<<strong>br</strong> />
nakon sna otišao sam u Kristovu Crkvu Rijeka. Došao<<strong>br</strong> />
sam na bogoslužje te se iznenadio kad sam vidio da u<<strong>br</strong> />
tu zajednicu dolazi i mama mog šogora. Radost je bila<<strong>br</strong> />
neopisiva. Malo po malo prepuštao sam Bogu da radi i<<strong>br</strong> />
da me oblikuje. Počeo sam shvaćati smisao vjere. Čitajući<<strong>br</strong> />
Bibliju, Gospod mi je otkrio istinu. Uvidio sam svoju<<strong>br</strong> />
grješnu narav. Spoznaja o tome kako je Krist umro za<<strong>br</strong> />
nas na križu da bismo mi mogli biti spašeni i pomireni<<strong>br</strong> />
s Bogom, bila je predivna i oslobađajuća. Malo po malo<<strong>br</strong> />
sve mi se počelo slagati i biti jasnije. Shvatio sam da je<<strong>br</strong> />
Bog bio uz mene cijelo vrijeme, počevši od rođenja pa<<strong>br</strong> />
nadalje, kako bih Ga sada mogao proslaviti. Pazio me i<<strong>br</strong> />
čekao cijelo vrijeme. U svakoj situaciji u kojoj sam mogao<<strong>br</strong> />
umrijeti, u trenucima kada mi je život bio užasan,<<strong>br</strong> />
za vrijeme borbe s kasinom, u mojoj prometnoj nesreći<<strong>br</strong> />
– znam da je tu bila Božja ruka.<<strong>br</strong> />
Dana 9. srpnja 2016. u činu krštenja javno sam priznao<<strong>br</strong> />
Isusa Krista kao svoga osobnog Spasitelja i Pomiritelja<<strong>br</strong> />
s nebeskim Ocem. Danas svjedočim da sam bez<<strong>br</strong> />
Boga bio ništa, a s njime jesam i imam sve.<<strong>br</strong> />
Otkako sam postao djetetom Božjim, radost je neopisiva,<<strong>br</strong> />
jer imam veliku duhovnu obitelj i Duha Svetog koji<<strong>br</strong> />
daje puninu radosti srcu te otkriva ono što mi Bog poručuje.<<strong>br</strong> />
Rastem iz dana u dan u vjeri i odnosu s Bogom.<<strong>br</strong> />
Bog vas voli i čeka na vas. Ne zaboravite, Isus Krist je<<strong>br</strong> />
jedini Put, jedina Istina i u Njemu jedinome imamo Život.<<strong>br</strong> />
(Ivan 14:6)<<strong>br</strong> />
Dean Birtić<<strong>br</strong> />
Fingerprint<<strong>br</strong> />
U pastoralnom centru Riječ i život u <strong>list</strong>opadu održan<<strong>br</strong> />
je trodnevni susret mladih u Rijeci, a zajedničkim su ga<<strong>br</strong> />
snagama organizirale Baptistička, Evanđeoska pentekostna<<strong>br</strong> />
i Kristova Crkva.<<strong>br</strong> />
Na susret je došlo oko 150 mladih ljudi iz raznih dijelova<<strong>br</strong> />
Hrvatske, a vrhunac je bio u nedjelju kad je održano<<strong>br</strong> />
svečano zajedničko bogoslužje triju evanđeoskih<<strong>br</strong> />
crkava koje su i omogućile taj događaj. “Fingerprint –<<strong>br</strong> />
identitet u Kristu” bila je tema susreta, a u nju nazočne<<strong>br</strong> />
je uveo govornik Stojan Gajicki, propovjednik i autor<<strong>br</strong> />
nekoliko kršćanskih knjiga koji je na konferenciju došao<<strong>br</strong> />
iz Švedske. Govornik je istaknuo da Bog ne klonira<<strong>br</strong> />
ljude, već On stvara svakoga s jedinstvenom i originalnom<<strong>br</strong> />
osobnošću i zato mladi moraju vjerovati da su do<strong>br</strong>a<<strong>br</strong> />
i korisna tvorevina koju je sam Bog stvorio takvom<<strong>br</strong> />
kakva jest i koju On želi upotrijebiti.<<strong>br</strong> />
Sudionici su također bili pozvani simbolički potvrditi<<strong>br</strong> />
svoj identitet u Kristu ostavljajući otisak svog prsta na<<strong>br</strong> />
križu. Gajicki je služio na trima propovijedima: u subotu<<strong>br</strong> />
ujutro i navečer te na svečanom bogoslužju u nedjelju.<<strong>br</strong> />
Najviše je sudionika u razgovorima na kraju konferencije<<strong>br</strong> />
izjavilo kako ih se upravo govornik najviše dojmio,<<strong>br</strong> />
a mnogima je njegovo ime bilo i motiv da dođu na samu<<strong>br</strong> />
konferenciju.
8 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
9<<strong>br</strong> />
Obilježavanje Dana reformacije<<strong>br</strong> />
Neodvojivo od Riječi bilo je slavljenje koje je vodio Ri-<<strong>br</strong> />
Stream bend na čelu s Ivanom Špoljarićem. Slušatelje<<strong>br</strong> />
se dojmio novi zvuk i interpretacije pjesama, ali i način<<strong>br</strong> />
na koji slave jer, kako kažu, vidi se da proživljavaju ono<<strong>br</strong> />
što pjevaju.<<strong>br</strong> />
U subotnjem poslijepodnevnom terminu održan je<<strong>br</strong> />
seminar o seksualnosti. Hrvoje Malović iz udruge Fokus<<strong>br</strong> />
pogledao je na seksualnost s biblijske, znanstvene,<<strong>br</strong> />
društvene, ali i iz perspektive vlastita iskustva. Slušatelji<<strong>br</strong> />
su nakon seminara poručili da se o dotičnoj temi<<strong>br</strong> />
treba češće i slobodnije govoriti u crkvama jer su mnoge<<strong>br</strong> />
pogreške učinjene iz neznanja. Razne igre uvelike su<<strong>br</strong> />
pridonijele još boljem zbližavanju mladih. Tako je Ruben<<strong>br</strong> />
Sečen poveo u igranju binga, pantomime i ostalih<<strong>br</strong> />
igara koje su opustile i nasmijale publiku.<<strong>br</strong> />
Prisutni su također bili podijeljeni u male skupine<<strong>br</strong> />
kako bi se unutar njih mladi međusobno bolje upoznali,<<strong>br</strong> />
ali i odradili predviđeni zadatak.<<strong>br</strong> />
Naime, svaka je skupina trebala sastaviti pismo izvanzemaljcu<<strong>br</strong> />
koji nije upućen u pitanja vjere, Krista, Crkve<<strong>br</strong> />
ili sličnog i objasniti mu zašto oni vjeruju u Isusa. U slobodno<<strong>br</strong> />
vrijeme bilo je organizirano razgledavanje grada<<strong>br</strong> />
Rijeke, a sudionici konferencije bili su pozvani i u Zvuk<<strong>br</strong> />
tišine, interaktivnu sobu za molitvu.<<strong>br</strong> />
Svi su bili oduševljeni konferencijom, a na pitanje bi<<strong>br</strong> />
li što promijenili, mladi su odmahivali glavama i sa smiješkom<<strong>br</strong> />
poručili: Vidimo se na sljedećoj konferenciji u<<strong>br</strong> />
Rijeci!<<strong>br</strong> />
U<<strong>br</strong> />
nedjelju 30. <strong>list</strong>opada u palači Herzer u Varaždinu<<strong>br</strong> />
održana je središnja svečanost u povodu<<strong>br</strong> />
Dana reformacije. Ove se godine obilježila<<strong>br</strong> />
499. godišnjica.<<strong>br</strong> />
O povijesnom kontekstu reformacije govorio je dr. sc.<<strong>br</strong> />
Stanko Jambek, profesor na Biblijskom institutu u Zagrebu.<<strong>br</strong> />
Istaknuo je da Martin Luther nikako nije imao na<<strong>br</strong> />
umu osnovati novu Crkvu, već mu je nakana bila obnoviti<<strong>br</strong> />
postojeću Crkvu. Razloge za obnovu Crkve zapisao<<strong>br</strong> />
je u svojih poznatih 95 teza te potom u drugim djelima.<<strong>br</strong> />
Ideje reformacije vrlo su <strong>br</strong>zo došle u ondašnje hrvatske<<strong>br</strong> />
Crkve gdje su se itekako proučavale i počele polako primjenjivati.<<strong>br</strong> />
U ono je doba velik dio hrvatskih zemalja bio<<strong>br</strong> />
zahvaćen reformacijom. No, kako se službena Rimokatolička<<strong>br</strong> />
Crkva onoga vremena protivila idejama reformacije,<<strong>br</strong> />
počela je žestoka protureformacija. Zbog toga su<<strong>br</strong> />
mnogi katolički svećenici bili protjerani iz Hrvatske. Neki<<strong>br</strong> />
od njih sklonili su se u susjednoj Sloveniji, a neki su otišli<<strong>br</strong> />
u Austriju i Njemačku. U Sloveniji su se susreli s Primožem<<strong>br</strong> />
Trubarom, koji je preveo Bibliju na slovenski jezik.<<strong>br</strong> />
Taj prijevod Biblije poslije postaje temeljem slovenskoga<<strong>br</strong> />
suvremenog jezika. Trubar je ohra<strong>br</strong>ivao hrvatske svećenike,<<strong>br</strong> />
Stipana Konzula i Antuna Dalmatina, da se Biblija<<strong>br</strong> />
prevede na hrvatski jezik, koji se onda govorio i razumio<<strong>br</strong> />
od Slovenije do Carigrada. Prijevodu Biblije financijski<<strong>br</strong> />
je jako puno pomogao varaždinski Veliki župan Ivan<<strong>br</strong> />
Ungnad. Naime, on je bio protjeran iz Hrvatske zbog reformatorskih<<strong>br</strong> />
ideja, te se nastanio u Njemačkoj gdje je srcem<<strong>br</strong> />
i dušom prikupljao sredstva za tiskanje Biblije. Tako<<strong>br</strong> />
je prvi cjeloviti prijevod Novoga zavjeta na hrvatskom jeziku<<strong>br</strong> />
izišao iz tiska 1562. godine. Bio je tiskan u nakladi od<<strong>br</strong> />
3000 komada na glagoljici i ćirilici – na pismima kojima<<strong>br</strong> />
su se tada služili Hrvati.<<strong>br</strong> />
Profesor na Adventističkoj teološkom visokom učilištu<<strong>br</strong> />
u Marušvcu dr. sc. Dragutin Matak govorio je o<<strong>br</strong> />
značenju prvoga Novog zavjeta na hrvatskom jeziku.<<strong>br</strong> />
Istaknuo je da je naš narod među prvima u Europi imao<<strong>br</strong> />
Sveto pismo na vlastitom jeziku te naglasio koliko je to<<strong>br</strong> />
bitno za povijest i kulturu hrvatskog naroda. Nažalost,<<strong>br</strong> />
o tome se premalo uči u školama, a još manje se tomu<<strong>br</strong> />
daje medijski prostor. Zbog snažne protureformacije taj<<strong>br</strong> />
se Novi zavjet nije uzeo poslije kao temelj suvremenoga<<strong>br</strong> />
hrvatskog jezika, kako je to bio slučaj u Sloveniji. Danas<<strong>br</strong> />
postoji tek desetak izvornih Novih zavjeta iz tog doba, a<<strong>br</strong> />
jedan se primjerak čuva u Sveučilišnoj i nacionalnoj biblioteci<<strong>br</strong> />
u Zagrebu. S obzirom na to da u Hrvatskoj danas<<strong>br</strong> />
tek stotinjak ljudi čita glagoljicu, prije nekoliko godina<<strong>br</strong> />
pokrenuta je inicijativa da se glagoljski tekst prepiše na<<strong>br</strong> />
latinični kako bi ga svi mogli čitati. Taj je ogroman posao<<strong>br</strong> />
završen 2013. godine pod uredničkim vodstvom dr. Mataka,<<strong>br</strong> />
a svoj su stručni doprinos dali vrhunski stručnjaci s<<strong>br</strong> />
Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Školska knjiga tiskala je<<strong>br</strong> />
transliterirani Novi zavjet, a može se kupiti u svim njezinim<<strong>br</strong> />
knjižarama.<<strong>br</strong> />
Proslavu su organizirale Crkve reformacijske baštine s<<strong>br</strong> />
područja grada Varaždina i okolice: Kristove Crkve, Baptističe<<strong>br</strong> />
Crkve te Adventističke Crkve.<<strong>br</strong> />
Mladen Dominić
<strong>10</strong> OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
11<<strong>br</strong> />
Božić - novi početak<<strong>br</strong> />
Posljednjih godina lako je upasti u zamku potrošačke<<strong>br</strong> />
groznice modernog društva. Možda bi na<<strong>br</strong> />
tren trebali zastati i razmisliti… Kad posjećujemo<<strong>br</strong> />
trgovine i trošimo dragocjeno vrijeme i resurse na<<strong>br</strong> />
prolazne stvari i precijenjene darove, zavirimo i u<<strong>br</strong> />
svoju nutrinu. Dopustimo da Duh Sveti djeluje na<<strong>br</strong> />
nas kroz Božju riječ. Na taj ćemo način zasigurno<<strong>br</strong> />
doći do mnogih spoznaja koje će biti itekako korisne<<strong>br</strong> />
za naš život. Nikada nije kasno za nove početke,<<strong>br</strong> />
pa se zato uoči ovih božićnih blagdana i<<strong>br</strong> />
Nove godine otvori nebeskom Ocu. Uvjeravam te<<strong>br</strong> />
da nećeš zažaliti! Otkrit ćeš potpuno novi svijet.<<strong>br</strong> />
Nebeski Otac ne ulazi u naš život na silu, već čeka<<strong>br</strong> />
da mu otvoriš svoje srce! Zato nemoj biti ‘prepreka’<<strong>br</strong> />
osobnom zajedništvu s Bogom. U Jakovljevoj<<strong>br</strong> />
poslanici stoji: Približite se Bogu i on će se približiti<<strong>br</strong> />
vama! (Jak 4:8). Ovdje nam nebeski Otac poručuje<<strong>br</strong> />
da želi biti pozvan u naše živote. Zato tražimo<<strong>br</strong> />
Njegovo vodstvo, jer nam o tome ne ovisi samo<<strong>br</strong> />
ovaj život nego i onaj vječni. Tražiš li ti Oca? Poznaješ<<strong>br</strong> />
li Njegova sina, onoga koji se rodio i došao<<strong>br</strong> />
na svijet da bi ti imao vječni život? Neka ti naredni<<strong>br</strong> />
dani budu prožeti posebnim zajedništvom s nebeskim<<strong>br</strong> />
Ocem po Njegovu Sinu Isusu Kristu!<<strong>br</strong> />
Mateja Stolnik<<strong>br</strong> />
Podjela dječjih Biblija<<strong>br</strong> />
Hrvatska za Krista<<strong>br</strong> />
Služba Kristove Crkve Hrvatska za Krista (Croatia for<<strong>br</strong> />
Christ) je u suradnji s Istočno-europskom misijom i Varaždinskom<<strong>br</strong> />
biskupijom donirala 17.000 “Biblija za djecu”<<strong>br</strong> />
svim učenicima koji pohađaju katolički vjeronauk<<strong>br</strong> />
od 1. do 4. razreda osnovnih<<strong>br</strong> />
škola na području cijele<<strong>br</strong> />
Varaždinske biskupije.<<strong>br</strong> />
Promocija projekta bila je<<strong>br</strong> />
u subotu 24. rujna na jesenskom<<strong>br</strong> />
susretu vjeroučitelja<<strong>br</strong> />
u dvorani Varaždinske<<strong>br</strong> />
biskupije. Prisutnima<<strong>br</strong> />
su se o<strong>br</strong>atili varaždinski<<strong>br</strong> />
biskup Josip Mrzljak, Jura<<strong>br</strong> />
Lazar, izvršni direktor službe<<strong>br</strong> />
Hrvatska za Krista te<<strong>br</strong> />
Jaro Marcin, predstavnik<<strong>br</strong> />
Istočno-europske misije.<<strong>br</strong> />
Biblije će narednih dana<<strong>br</strong> />
biti podijeljene djeci.<<strong>br</strong> />
Naša je služba ovih dana izdala<<strong>br</strong> />
aplikaciju za ‘pametne’ telefone. Riječ je o jednoj<<strong>br</strong> />
istovjetnoj aplikaciji koja je osmišljena za dvije različite<<strong>br</strong> />
platforme - iOS uređaje (Apple App store) i za Android<<strong>br</strong> />
uređaje (Google play store). Naziv aplikacije je “Biblija<<strong>br</strong> />
SP” (suvremeni prijevod), a sadržava prijevod cjelokupnoga<<strong>br</strong> />
Novog zavjeta na suvremenom hrvatskom jeziku,<<strong>br</strong> />
kakvim se danas služimo. Do kraja ove kalendarske<<strong>br</strong> />
godine dodat ćemo prvih 5 knjiga Staroga zavjeta koje<<strong>br</strong> />
su prevedene također na suvremeni hrvatski jezik i<<strong>br</strong> />
spremne za izdavanje. Uskoro ćemo krenuti sa službenim<<strong>br</strong> />
promocijama diljem Lijepe Naše. Pozivamo sve<<strong>br</strong> />
vas, našu <strong>br</strong>aću i sestre iz svih kršćanskih zajednica,<<strong>br</strong> />
da nam se javite ako želite i vi biti dio tih predstojećih<<strong>br</strong> />
promocija. Iznimno smo ponosni na ovo digitalno izdanje<<strong>br</strong> />
i drago nam je da smo uspjeli iskoračiti u ovo novo,<<strong>br</strong> />
moderno doba, s Božjom riječi. Obje su aplikacije potpuno<<strong>br</strong> />
besplatne i čekaju vas da ih preuzmete! Alikacije<<strong>br</strong> />
su dostupne na hrvatskom Apple iOS dućanu kao i na<<strong>br</strong> />
android google play dućanu pod nazivom Biblija - Suvremeni<<strong>br</strong> />
prijevod.<<strong>br</strong> />
Novi Zavjet na<<strong>br</strong> />
‘pametnim’<<strong>br</strong> />
telefonima
12 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
13<<strong>br</strong> />
Kristova Crkva Zaprešić<<strong>br</strong> />
Dječji vrtić Zvono<<strong>br</strong> />
S novom pedagoškom godinom krenuli su i novi programi<<strong>br</strong> />
i projekti kao što su Sportići – sport i ples za sve,<<strong>br</strong> />
projekt Prometna sredstva, kazalište u vrtiću te mnoštvo<<strong>br</strong> />
ostalih aktivnosti. Program ranog učenja engleskog<<strong>br</strong> />
jezika i dalje se svakodnevno provodi u obje odgojne<<strong>br</strong> />
skupine. Trudit ćemo se da i ova, četvrta godina kako<<strong>br</strong> />
djeluje naš vrtić bude uspješna kao i sve prethodne.<<strong>br</strong> />
NEDJELJA Bogoslužje u <strong>10</strong>:00 sati<<strong>br</strong> />
Obiteljsko okupljanje<<strong>br</strong> />
Naši novi supružnici Danijel i Danijela Tešić priredili<<strong>br</strong> />
su za prijatelje i rodbine okupljanje u povodu njihova<<strong>br</strong> />
vjenčanja. O<strong>br</strong>adovao nas je i posjet Nikolina sina Ivice<<strong>br</strong> />
s obitelji, a njegov sin Jan bio je centar pozornosti svih<<strong>br</strong> />
okupljenih.<<strong>br</strong> />
Novosti<<strong>br</strong> />
Nakon skoro 20 godina bliže se kraju radovi na Juračkoj<<strong>br</strong> />
ulici koja povezuje ulicu Klake i ulicu Maršala Tita, a<<strong>br</strong> />
prolazi pored zgrade Kristove Crkve u Zaprešiću. Sada<<strong>br</strong> />
će biti moguće ući u zgradu crkve na glavni ulaz.<<strong>br</strong> />
U prostorijama Kristove Crkve Zaprešić i dalje se redovito<<strong>br</strong> />
okupljamo na nedjeljnom bogoslužju s početkom<<strong>br</strong> />
u <strong>10</strong> sati, dok se biblijsko proučavanje održava<<strong>br</strong> />
svake srijede u 18 sati. Vrijedni članovi zajednice zaslužni<<strong>br</strong> />
su za prekrasno uređeno dvorište Kristove Crkve<<strong>br</strong> />
u kojem uživaju i djeca Dječjeg vrtića Zvono.<<strong>br</strong> />
SRIJEDA Proučavanje Biblije u 18 sati<<strong>br</strong> />
Na poziv A<strong>br</strong>ahama Kima, voditelja male korejske<<strong>br</strong> />
zajednice u Zagrebu, krajem <strong>list</strong>opada<<strong>br</strong> />
boravio sam u glavnom južnokorejskom<<strong>br</strong> />
gradu Seoulu. U njegovoj se okolici održavala<<strong>br</strong> />
konferencija pod nazivom: Svjetski samit molitelja<<strong>br</strong> />
(World Prayer Summit). Na primjerima biblijskih heroja<<strong>br</strong> />
vjere i molitelja poput Ilije upućen je snažan poticaj na<<strong>br</strong> />
dublje predanje Bogu u molitvi.<<strong>br</strong> />
Tom je skupu – koji se organizira jednom u četiri godine<<strong>br</strong> />
- prisustvovalo 150 predstavnika crkava različitih<<strong>br</strong> />
denominacija iz 81 zemlje svijeta. Organizatori su snosili<<strong>br</strong> />
troškove puta i smještaja. U kratkom sam izlaganju<<strong>br</strong> />
imao priliku ponešto reći o Hrvatskoj, posebno o<<strong>br</strong> />
Vukovaru, i pozvati na<<strong>br</strong> />
zajedničku molitvu za<<strong>br</strong> />
stanovnike grada, čija su<<strong>br</strong> />
srca izranjavana i puna<<strong>br</strong> />
ožiljaka. U zaključku,<<strong>br</strong> />
veliko je mnoštvo skupljeno<<strong>br</strong> />
u dvorani Prezbiterijanske<<strong>br</strong> />
Crkve, domaćina<<strong>br</strong> />
tog skupa, molilo za<<strong>br</strong> />
grad Vukovar, uz želju da<<strong>br</strong> />
ranjena srca budu iscijeljena<<strong>br</strong> />
Božjim zahvatom.<<strong>br</strong> />
Nađimo mir u Gospodinu<<strong>br</strong> />
Isusu, bio je naglasak<<strong>br</strong> />
molitve, i pomirimo se<<strong>br</strong> />
jedni s drugima.<<strong>br</strong> />
Osobito je bilo dirljivo<<strong>br</strong> />
i dojmljivo druženje sa<<strong>br</strong> />
skupinom A<strong>br</strong>ahamovih<<strong>br</strong> />
kršćanskih prijatelja<<strong>br</strong> />
u Seoulu. Priredili su<<strong>br</strong> />
Posjet Seoulu<<strong>br</strong> />
nam srdačnu do<strong>br</strong>odošlicu, sve su vrijeme bili uz nas<<strong>br</strong> />
te su obećali da će se svakodnevno moliti za Vukovar,<<strong>br</strong> />
Zagreb i Hrvatsku do kraja života. To je veliko ohra<strong>br</strong>enje.<<strong>br</strong> />
Mogao sam iskusiti kako molitvu uzimaju ozbiljno te<<strong>br</strong> />
podosta vremena provode u molitvenom zajedništvu s<<strong>br</strong> />
Gospodinom. Sudjelovao sam u jutarnjoj molitvi i bogoslužju<<strong>br</strong> />
(početak: 5:30 sati) u jednoj od crkava u Seoulu<<strong>br</strong> />
te se uvjerio u revnost njihovih vjernika. Uobičajeno<<strong>br</strong> />
je da dan započinju zajedničkim sastankom i molitvom<<strong>br</strong> />
te nakon toga odlaze na posao. U Vukovar sam se vratio<<strong>br</strong> />
pun lijepih dojmova o gostoljubivosti korejskih kršćana<<strong>br</strong> />
i o njihovom molitvenom zanosu i poletu.<<strong>br</strong> />
Vlado Pšenko, Vukovar
14 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
15<<strong>br</strong> />
Misijski centar Kristove Crkve<<strong>br</strong> />
nazivom: Vukovar Waterbus Bajadera. Kako je taj dan<<strong>br</strong> />
bila prva godišnjica <strong>br</strong>oda, bilo je posebno svečano.<<strong>br</strong> />
Carlu je pripala čast da u vodu baci bocu s našom porukom<<strong>br</strong> />
i kontaktnim <strong>br</strong>ojem. Nadamo se da će ju netko<<strong>br</strong> />
naći i javiti nam se.<<strong>br</strong> />
EVO DOJMOVA NAŠIH GOSTIJU O SVEUKUPNOM<<strong>br</strong> />
BORAVKU U VUKOVARU:<<strong>br</strong> />
Bob, Leah, Carl, Pat i Amy, gosti iz Južne Karoline,<<strong>br</strong> />
bili su nam na predivan blagoslov. U<<strong>br</strong> />
tjedan dana njihova boravka Misijski je centar<<strong>br</strong> />
(Kutak Doline blagoslova) ponovo oživio!<<strong>br</strong> />
Svakodnevno su pristizali polaznici besplatnog tečaja<<strong>br</strong> />
engleskog jezika. Trudili su se obnoviti znanje i usavršiti<<strong>br</strong> />
konverzaciju. Biblijski tekst bio je predložak Bobu<<strong>br</strong> />
i njegovoj ekipi. No, nisu samo podučavali engleski.<<strong>br</strong> />
Leah (umirovljena nastavnica) održala je predavanje o<<strong>br</strong> />
američkom o<strong>br</strong>azovnom sustavu u osnovnoj školi u Lovasu.<<strong>br</strong> />
Bob je bio gost govornik na godišnjoj konferenciji<<strong>br</strong> />
Crkve Božje u Vinkovcima. Carl je u Kutku Doline blagoslova<<strong>br</strong> />
održao predavanje pod nazivom “Iza Urala”.<<strong>br</strong> />
Govorio je o misijskim nastojanjima u Rusiji, posebno<<strong>br</strong> />
u Sibiru. Marijana, polaznica tečaja, organizirala je za<<strong>br</strong> />
goste panoramsku plovidbu <strong>br</strong>odom po Dunavu pod<<strong>br</strong> />
Naš je tim uspješno završio tjedan dana služenja u Vukovaru.<<strong>br</strong> />
Bili smo blagoslovljeni što smo mogli upoznat<<strong>br</strong> />
osamnaestero novih ljudi i što smo s njima mogli proučavati<<strong>br</strong> />
Bibliju na engleskom jeziku. Većina njih svakodnevno<<strong>br</strong> />
se vraćala. S nekima sam imao osjećaj da se moram<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>zo sprijateljiti, jer smo bili vremenski ograničeni.<<strong>br</strong> />
Gotovo svaki polaznik tečaja pozvao me u svoj dom, a<<strong>br</strong> />
ponekad su nam neki mlađi pokazali i njihove škole ili<<strong>br</strong> />
mjesta koja su njima bila posebno važna. Sa svim sam<<strong>br</strong> />
polaznicima razmijenio adrese e-mailova. Obećao sam<<strong>br</strong> />
im da ću se vratiti ako to bude Božja volja. Polaznici će<<strong>br</strong> />
nastaviti učiti engleski uz Bibliju petkom navečer, a to<<strong>br</strong> />
će voditi <strong>br</strong>at Vlado Pšenko. Iako smo vrlo <strong>br</strong>zo stekli<<strong>br</strong> />
prijateljstva, vjerujem kako će ona trajati zauvijek.<<strong>br</strong> />
Ukratko, vjerujem kako se Bog proslavio kroz naš trud<<strong>br</strong> />
i rad. (Bob)<<strong>br</strong> />
“Tjedan dana u Vukovaru bilo je divno životno iskustvo<<strong>br</strong> />
koje ću još dugo pamtiti. Ljudi su ovdje toliko<<strong>br</strong> />
otvoreni i gostoljubivi i mogu reći da sam zaista<<strong>br</strong> />
blagoslovljena što sam ih imala priliku upoznati.<<strong>br</strong> />
Zauvijek ću pamtiti to iskustvo i vjerujem kako će<<strong>br</strong> />
me ono još više približiti Bogu.” (Amy Wilson)<<strong>br</strong> />
“Stekla sam predivna prijateljstva u Vukovaru. Ljudi su<<strong>br</strong> />
nas jako lijepo dočekali i primili. Nadam se da ćemo se<<strong>br</strong> />
vratiti sljedeće godine. Vjerujem kako smo pomogli našim<<strong>br</strong> />
polaznicima u svladavanju engleskog jezika, a oni<<strong>br</strong> />
su nama pomogli još bolje upoznati hrvatsku kulturu.”<<strong>br</strong> />
(Leah)<<strong>br</strong> />
“Uz Božji poticaj bila sam dio ovoga misijskog tima.<<strong>br</strong> />
Ovo je iskustvo zasigurno nadišlo moja očekivanja.<<strong>br</strong> />
Jedno od iznimnih iskustva bilo je gledati polaznike<<strong>br</strong> />
Njegov dolazak su svi nestrpljivo iščekivali,<<strong>br</strong> />
ne samo djeca.<<strong>br</strong> />
On je stigao na Božić,<<strong>br</strong> />
ali se nije spustio kroz dimnjak.<<strong>br</strong> />
On je radio kao tesar, ali nije proizvodio igračke.<<strong>br</strong> />
On je imao <strong>br</strong>adu, ali nije bila bijela.<<strong>br</strong> />
Imao je pomagače, ali to nisu bili patuljci.<<strong>br</strong> />
On je činio čuda, ali ne u «34. ulici».<<strong>br</strong> />
On je ujahao u grad, ali ne na saonicama.<<strong>br</strong> />
On je nosio ogroman teret, ali nije bio debeo.<<strong>br</strong> />
On je visio na drvetu, ali ne kao ukras.<<strong>br</strong> />
On je glavni razlog<<strong>br</strong> />
kako se trude naučiti engleski. Bog će sigurno blagosloviti<<strong>br</strong> />
njihovu želju i trud.” (Pat)<<strong>br</strong> />
“Bila mi je velika čast razgovarati s otprilike četrdesetero<<strong>br</strong> />
ljudi u četvrtak navečer. Skupina ljudi dolazila je iz različitih<<strong>br</strong> />
denominacija poput Kristove Crkve, Crkve Božje,<<strong>br</strong> />
Pravoslavne Ctkve i Grko-katoličke Crkve. Tijekom<<strong>br</strong> />
tjedna podučavao sam petero različitih polaznika. Imao<<strong>br</strong> />
sam i jednoga početnika, no imao je snažnu želju naučiti<<strong>br</strong> />
engleski jezik. Uživao sam u cijelom tjednu.” (Carl)<<strong>br</strong> />
On je nestao u oblacima,<<strong>br</strong> />
ali ne prema sjevernom polu.<<strong>br</strong> />
Njegov povratak se nestrpljivo očekuje,<<strong>br</strong> />
ali ga se ne može predvidjeti.<<strong>br</strong> />
Njegovo ime je Isus.<<strong>br</strong> />
Zato svake godine u božićno vrijeme,<<strong>br</strong> />
neka naši običaji postanu putokaz,<<strong>br</strong> />
koji će nas odvesti unazad u prošlost,<<strong>br</strong> />
kada je Bog došao na zemlju,<<strong>br</strong> />
kako bi ga svijet upoznao.
16 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
17<<strong>br</strong> />
Dolina blagoslova<<strong>br</strong> />
Mini-Dolina blagoslova<<strong>br</strong> />
Početkom studenoga u prostorijama misijskog centra<<strong>br</strong> />
Kristove Crkve (Kutak Doline blagoslova) održana je<<strong>br</strong> />
Mini-Dolina blagoslova. Zovemo je tako jer se održava<<strong>br</strong> />
u manjem prostoru u odnosu na hotel Lav u Vukovaru.<<strong>br</strong> />
Zajednički je organiziraju Crkva Božja i Misija Kristove<<strong>br</strong> />
Crkve. Kao što je već poznato, na ovim susretima nastupaju<<strong>br</strong> />
pjesnici i glazbenici – pripadnici različitih kršćanskih<<strong>br</strong> />
crkava. U ovom se razdoblju Mini-Dolina organizira<<strong>br</strong> />
jednom mjesečno u misijskom centru, a Dolina<<strong>br</strong> />
blagoslova u hotelu Lav – triput godišnje.<<strong>br</strong> />
Glavni je gost Mini-Doline u studenome bio Rudi Krassnig<<strong>br</strong> />
iz Beča. On je već 20-ak godina suradnik pjesničkih<<strong>br</strong> />
i glazbenih susreta, koji su se najprije od 1991. do<<strong>br</strong> />
2004. godine održavali u Zagrebu, a onda i u Vukovaru<<strong>br</strong> />
od sredine 20<strong>10</strong>. godine pa nadalje. Zajedno s <strong>br</strong>atom<<strong>br</strong> />
Josephom, Rudi nastoji svake godine doći u Vukovar s<<strong>br</strong> />
pregrštom do<strong>br</strong>ih želja i glazbenih točaka. I ovaj je put<<strong>br</strong> />
prisutne blagoslovio poznatim kršćanskim pjesmama,<<strong>br</strong> />
koje je izvodio na njemačkom, engleskom i hrvatskom.<<strong>br</strong> />
Program su vodili David Kovačević i Renata Jurčević<<strong>br</strong> />
Pšenko. Matej Lazar Kovačević, pastor Crkve Božje u<<strong>br</strong> />
Vukovaru, izrekao je blagoslov nad okupljenim skupom.<<strong>br</strong> />
“Gospodine, blagoslovi sve nazočne, kao i grad<<strong>br</strong> />
u kojem živimo”, bile su njegove uvodne riječi. David<<strong>br</strong> />
je sa sestrom Matejom otvorio program pjesmom Divna<<strong>br</strong> />
milost. U glazbenom su dijelu nastupili još Predrag<<strong>br</strong> />
Kao Ruža<<strong>br</strong> />
Iznad svih sila i kraljeva<<strong>br</strong> />
Iznad sve prirode i svega stvorenog<<strong>br</strong> />
Iznad sve mudrosti i ljudskih putova<<strong>br</strong> />
Ti si bio prije stvaranja<<strong>br</strong> />
Iznad svih kraljevstva i prijestolja<<strong>br</strong> />
Iznad svih čuda što svijet ih poznaje<<strong>br</strong> />
Iznad sveg obilja bogatstva zemaljskog<<strong>br</strong> />
Vrijednost tvoja neizmjerna je<<strong>br</strong> />
Razapet u grob položen<<strong>br</strong> />
Živio da budeš odbačen<<strong>br</strong> />
Kao ruža zgažena na tlu<<strong>br</strong> />
Grijeh uzeo misleći na mene<<strong>br</strong> />
i Radmila Popović izvodeći poznatu crnačku duhovnu<<strong>br</strong> />
pjesmu “Gospodine, koje li radosti”. U pjesničkom su<<strong>br</strong> />
dijelu nastupili Mirjana Duvnjak, Darko Kovačić i Valentina<<strong>br</strong> />
Golub. David i Mateja završili su program predivnom<<strong>br</strong> />
kršćanskom pjesmom “Kao ruža / Iznad svih sila”<<strong>br</strong> />
(Paul Baloche / Lenny Le Blanche).<<strong>br</strong> />
Rudi i Joseph i ovaj su put napustili Vukovar puni<<strong>br</strong> />
snažnih dojmova. Posebno ih je dirnula ljubaznost nazočnih<<strong>br</strong> />
na ovom koncertu. Gromoglasnim su pljeskom<<strong>br</strong> />
pozdravljali svaku njegovu izvedbu, snažno se molili za<<strong>br</strong> />
goste i dirljivo se s njima pozdravljali nakon završetka.<<strong>br</strong> />
Bio je to za sve nas Happy Day (“Sretan dan” – naziv<<strong>br</strong> />
pjesme, koju je glazbenik iz Austrije otpjevao u završetku<<strong>br</strong> />
programa), blagoslovljeni trenutak zajedništva,<<strong>br</strong> />
slavljenja i molitve. Svi smo mogli s dubokim uzdahom<<strong>br</strong> />
reći: “Kako je divna Božja milost”!<<strong>br</strong> />
Biblijski institut<<strong>br</strong> />
Dok Biblijski institut i dalje teži izvrsnosti u o<strong>br</strong>azovanju,<<strong>br</strong> />
uvijek imamo na umu da je naša misija<<strong>br</strong> />
duhovna. Priprema pojedinaca za život može se<<strong>br</strong> />
ostvariti samo uz stalnu pomoć da bolje upoznaju<<strong>br</strong> />
Isusa Krista. Naravno, mi želimo pomoći Crkvi<<strong>br</strong> />
u Hrvatskoj pružanjem čvrste biblijske i teološke<<strong>br</strong> />
izo<strong>br</strong>azbe za njezine vođe i one koji će to postati.<<strong>br</strong> />
No mi smo jednako predani služenju crkvenim članovima<<strong>br</strong> />
koji žele dublje proučavanje Biblije. U tu<<strong>br</strong> />
svrhu razvili smo programe svjedodžbi dizajnirane<<strong>br</strong> />
za laike, koji ih opremaju da se nose sa složenošću<<strong>br</strong> />
života s uvjerenjem koje dolazi iz rastućeg znanja i<<strong>br</strong> />
razumijevanja Božje riječi. Dok se nastojimo nositi<<strong>br</strong> />
s mnogim izazovima koje Crkve i pojedini kršćani<<strong>br</strong> />
susreću u sve svjetovnijoj kulturi, naš je cilj ove<<strong>br</strong> />
godine navijestiti i uliti nadu. Možda neki žele odmahnuti<<strong>br</strong> />
rukama i reći: “Ali, što se može učiniti?” U<<strong>br</strong> />
odgovoru na to pitanje, svaki će član fakultetskog<<strong>br</strong> />
vijeća i osoblja Biblijskog instituta raditi u nadi. “Želimo<<strong>br</strong> />
podsjetiti jedni druge na riječi psalmista: Oko<<strong>br</strong> />
je Jahvino nad onima koji ga se boje, nad onima<<strong>br</strong> />
koji se uzdaju u milost njegovu…(Ps 33:18). Naša je<<strong>br</strong> />
molitva za ovu godinu Pavlova molitva: A Bog nade<<strong>br</strong> />
napunio vas svakom radošću i mirom u vjeri da izobilujete<<strong>br</strong> />
u nadi snagom Duha Svetoga”. (Rim 15:13)<<strong>br</strong> />
Tom Sibley, ravnatelj<<strong>br</strong> />
Više na: www.dolina-blagoslova.com
18 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
19<<strong>br</strong> />
Sastanak u Lužnici i nastavak<<strong>br</strong> />
rada na EEAA akreditaciji<<strong>br</strong> />
Kako bi sa<strong>br</strong>ali misli prije nove akademske godine i<<strong>br</strong> />
usredotočili se na zadatke ispred sebe, predavači i zaposlenici<<strong>br</strong> />
proveli su dvodnevni sastanak u obližnjem<<strong>br</strong> />
dvorcu Lužnica, starom 300 godina. U tom spokojnom<<strong>br</strong> />
okruženju štovali smo, molili, sanjali i radili zajedno.<<strong>br</strong> />
Do kraja toga dvodnevnog druženja postigli smo veliki<<strong>br</strong> />
napredak u našim akademskim ciljevima, bili smo obnovljeni<<strong>br</strong> />
i predani našoj misiji i svrsi, jasno smo definirali<<strong>br</strong> />
uloge i odgovornosti za nadolazeću godinu i dovršili<<strong>br</strong> />
smo osmišljavanje naših novih programa svjedodžbi<<strong>br</strong> />
kako bismo ih poslali crkvama u Hrvatskoj. Jedan od<<strong>br</strong> />
glavnih zadataka koji je pred nama jest dovršetak izvještaja<<strong>br</strong> />
o samoanalizi (SER), kao dio pripreme za akreditacijski<<strong>br</strong> />
posjet European Evangelical Accrediting Associationa<<strong>br</strong> />
(EEAA) ove zime.<<strong>br</strong> />
Naši studenti<<strong>br</strong> />
MATIJA GORJANEC<<strong>br</strong> />
Matija je student prve godine na Biblijskom institutu.<<strong>br</strong> />
On radi u službi naziva: “Kako reći ne?” Taj je program<<strong>br</strong> />
osmišljen tako da ohra<strong>br</strong>i mlade da kažu ne drogama,<<strong>br</strong> />
alkoholu i drugim ovisničkim ponašanjima, dok istodobno<<strong>br</strong> />
predstavlja Isusa. Ovog je ljeta Matija imao priliku<<strong>br</strong> />
otputovati u Keniju kako bi predstavio ovaj program<<strong>br</strong> />
tamošnjim školama. Ovdje je slika s njegova putovanja.<<strong>br</strong> />
Naši predavači<<strong>br</strong> />
DANIJEL BERKOVIĆ<<strong>br</strong> />
Dana 29. veljače 2016. godine Middlesex Sveučilište<<strong>br</strong> />
iz Londona dodijelilo je našem predavaču Staroga zavjeta<<strong>br</strong> />
i He<strong>br</strong>ejskoga jezika Danijelu Berkoviću doktorsku<<strong>br</strong> />
titulu (PhD) iz područja filozofije. Tema Danijelova<<strong>br</strong> />
doktorskog rada bila je “Gramatika smrti u Psaltiru”: u<<strong>br</strong> />
odnosu na konceptualne metafore i kretanje.<<strong>br</strong> />
Dr. Berković također je i direktor našeg Centra biblijskih<<strong>br</strong> />
istraživanja.<<strong>br</strong> />
Biblijski institut nudi dva<<strong>br</strong> />
nova programa<<strong>br</strong> />
Od ove su akademske godine ponuđena dva nova<<strong>br</strong> />
programa svjedodžbi, posebno kako bismo zadovoljili<<strong>br</strong> />
potrebe rastućeg <strong>br</strong>oja naših izvanrednih studenata<<strong>br</strong> />
koji ne mogu pohađati redovita predavanja zbog svog<<strong>br</strong> />
posla, obiteljskih obveza i mnogih crkvenih dužnosti.<<strong>br</strong> />
Jedan od programa jest Svjedodžba iz naprednog poznavanja<<strong>br</strong> />
Biblije, koji će studentima dati radno znanje<<strong>br</strong> />
Starog i Novog zavjeta te predavanja, poput Isusov<<strong>br</strong> />
život i učenje, Crkva kroz povijest. Drugi program svjedodžbe<<strong>br</strong> />
uključuje predavanja iz praktičnog kršćanstva,<<strong>br</strong> />
poput Živjeti kršćanski život, Kršćanska etika, predavanja<<strong>br</strong> />
iz pastoralne <strong>br</strong>ige kao Ovisnosti i ljudski duh. Ta<<strong>br</strong> />
će se predavanja nuditi navečer kako bi bila dostupnija<<strong>br</strong> />
zaposlenima. Potpune opise programa možete pronaći<<strong>br</strong> />
na našoj web-stranici. Nova nam videotelekonferencijska<<strong>br</strong> />
oprema omogućuje pristup većem <strong>br</strong>oju studenata.<<strong>br</strong> />
Nova video-telekonferencijska oprema omogućuje<<strong>br</strong> />
nam pristup većem <strong>br</strong>oju studenata<<strong>br</strong> />
Biblijski institut nedavno je dobio na dar tri seta visoko<<strong>br</strong> />
kvalitetne videotelekonferencijske opreme. Ta će<<strong>br</strong> />
nam oprema pomoći dosegnuti studente na udaljenim<<strong>br</strong> />
lokacijama iz naše glavne učionice u Zagrebu. Ovim putem<<strong>br</strong> />
još jednom zahvaljujemo Marci Powell, direktorici<<strong>br</strong> />
tvrtke Marci Powell & Associates na ovom daru. Marci<<strong>br</strong> />
je također bila s nama u lipnju kako bi održala seminar<<strong>br</strong> />
stručnog usavršavanja za naše predavače i zaposlenike<<strong>br</strong> />
o uporabi te opreme. Trenutačno dovršavamo postavljanje<<strong>br</strong> />
trajne opreme u učionici u Zagrebu i pokretne<<strong>br</strong> />
opreme u crkvama u Rijeci i Varaždinu.<<strong>br</strong> />
Dvije nove knjige tiskane na<<strong>br</strong> />
hrvatskom jeziku<<strong>br</strong> />
Početkom rujna Biblijski institut preveo je i izdao dvije<<strong>br</strong> />
nove knjige na hrvatskom jeziku: Kršćanstvo na sudu,<<strong>br</strong> />
W. Mark Lanier, J. D. i Razmišljanje o Bogu, dr. Fisher<<strong>br</strong> />
Humphreys. Knjiga Razmišljanje o Bogu korist će se<<strong>br</strong> />
kao nastavni materijal za predavanje iz teologije. Kršćanstvo<<strong>br</strong> />
na sudu knjiga je iz područja apologetike, a<<strong>br</strong> />
dr. Lanier uspješan je i slavan američki odvjetnik. On<<strong>br</strong> />
također poučava Bibliju u svojoj crkvi u Texasu. Ovu jesen<<strong>br</strong> />
Institut planira organizirati promociju te značajne<<strong>br</strong> />
knjige. U siječnju dr. Lanier planira biti s nama i govoriti<<strong>br</strong> />
na raznim mjestima diljem Hrvatske.<<strong>br</strong> />
Biblijski institut postao<<strong>br</strong> />
članom Udruženja europskih<<strong>br</strong> />
teoloških knjižnica (BETH)<<strong>br</strong> />
Na 45. općoj skupštini Udruženja europskih teoloških<<strong>br</strong> />
knjižnica (BETH) održanoj u Helsinkiju početkom ovog<<strong>br</strong> />
mjeseca, Knjižnica Biblijskog instituta postala je posebnom<<strong>br</strong> />
članicom tog Udruženja. Članstvo je rezultat višegodišnje<<strong>br</strong> />
suradnje naše knjižnice i BETH-a i uvod je u<<strong>br</strong> />
konferenciju BETH-a koja će se održati sljedeće godine<<strong>br</strong> />
u Zagrebu. Osnovan 1961. godine, BETH je ekumensko<<strong>br</strong> />
udruženje skoro 1500 europskih teoloških i crkvenih<<strong>br</strong> />
knjižničnih organizacija i pojedinačnih knjižnica.<<strong>br</strong> />
Sastanak s pastorima o<<strong>br</strong> />
osnivanju i osnaživanju<<strong>br</strong> />
Crkava u Hrvatskoj<<strong>br</strong> />
Nekoliko predavača i zaposlenika Biblijskog instituta<<strong>br</strong> />
sudjelovalo je na ovom nedavnom sastanku, koji se<<strong>br</strong> />
usredotočio na načine evangeliziranja Hrvatske. Evanđeoski<<strong>br</strong> />
pastori u Republici Hrvatskoj u suradnji s Lausanne<<strong>br</strong> />
Church Planting Networkom i Protestantskim<<strong>br</strong> />
evanđeoskim vijećem (PEV-om) u Republici Hrvatskoj<<strong>br</strong> />
sastali su se da bi raspravili kako osnovati nove crkve i<<strong>br</strong> />
osnažiti postojeće. Naš nedavni diplomand Filip Grujić<<strong>br</strong> />
moderirao je sastanak. Predstavljajući institut, sljedeći<<strong>br</strong> />
predavači i zaposlenici prisustvovali su sastanku: dr. sc.<<strong>br</strong> />
Thomas Sibley, Ivan Karadža, Ervin Budiselić, Danijel<<strong>br</strong> />
Časni te dr. sc. Stanko Jam<strong>br</strong>ek kao dio organizacijskog<<strong>br</strong> />
odbora. Podržavanje evangelizacijskih napora crkava<<strong>br</strong> />
ostaje bitan dio naše misije.
20 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
21<<strong>br</strong> />
Kristova Crkva Beograd<<strong>br</strong> />
Samci – kompletni ili<<strong>br</strong> />
„nepotpuni“ vjernici?<<strong>br</strong> />
Prema nekim statistikama, svjetska populacija<<strong>br</strong> />
neoženjenih i neudanih povećala se u posljednjih<<strong>br</strong> />
dvadesetak godina za oko 48% ili gotovo za polovinu.<<strong>br</strong> />
Dok se nekad smatralo životnim neuspjehom<<strong>br</strong> />
ostati izvan <strong>br</strong>aka, danas je to postalo nešto sasvim<<strong>br</strong> />
obično u svijetu oko nas. Govorim u svijetu oko nas<<strong>br</strong> />
jer kršćanska Crkva još uvijek, neki vjeruju s punim<<strong>br</strong> />
pravom, proslavlja <strong>br</strong>ak. Želja mi je razmotriti tko su<<strong>br</strong> />
zapravo ti samci koje kršćanska Crkva danas još uvijek<<strong>br</strong> />
često sažalijeva kao „neuspješne“.<<strong>br</strong> />
Dok se mnogi pomire s činjenicom da će zauvijek<<strong>br</strong> />
ostati neoženjeni ili neudane, drugi to veoma teško<<strong>br</strong> />
prihvaćaju ili čak nikada. Često su za to zaslužni<<strong>br</strong> />
roditelji, „<strong>br</strong>ižni rođaci“, vjerne starješine i za<strong>br</strong>inuta<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>aća i sestre po crkvama, koji imaju potrebu da<<strong>br</strong> />
samca ili samicu nekako „udome“, kako to kaže naš<<strong>br</strong> />
narod. Kao samac u srednjim četrdesetima, molim<<strong>br</strong> />
sve njih – nemojte nam pomagati. Često samo stvari<<strong>br</strong> />
činite još gorima nego što jesu.<<strong>br</strong> />
U posljednjih nekoliko stoljeća donja granica za<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>ak se znatno podigla. Dok je nekad bilo uobičajeno<<strong>br</strong> />
da se djevojke udaju već u dobi od 16 godina,<<strong>br</strong> />
poslije se ta granica pomakla na 20, da bi danas i 30<<strong>br</strong> />
i 40 bilo sasvim u redu. Kada se moja majka udala<<strong>br</strong> />
prije više od 45 godina, ona je s 28 godina bila već<<strong>br</strong> />
„izgubljen slučaj“, „baba djevojka“ i „usidjelica“.<<strong>br</strong> />
Danas bi to bilo sasvim pristojno vrijeme za udaju.<<strong>br</strong> />
Razlozi ponajprije leže u činjenicama da se produljio<<strong>br</strong> />
proces o<strong>br</strong>azovanja, da većina mladih želi biti financijski<<strong>br</strong> />
neovisna odnosno raditi te da se svi trude<<strong>br</strong> />
živjeti odvojeno. Slično je i u crkvama. Sve su češći<<strong>br</strong> />
primjeri da vjernici ulaze u <strong>br</strong>ak u svojim tridesetima<<strong>br</strong> />
ili četrdesetima. Moramo također imati na umu<<strong>br</strong> />
da je u proteklih nekoliko desetljeća <strong>br</strong>oj razvedenih<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>akova znatno povećan. Neke statistike pokazuju<<strong>br</strong> />
da čak svaki treći <strong>br</strong>ak završava na taj način i da<<strong>br</strong> />
među onima koji danas stupaju u <strong>br</strong>ak gotovo neće<<strong>br</strong> />
biti onih koji će dočekati ‘zlatnu svadbu’ (50 i 60<<strong>br</strong> />
godina <strong>br</strong>aka).<<strong>br</strong> />
Stari je zavjet, izgleda, podrazumijevao da će se<<strong>br</strong> />
svatko oženiti. Čak ne postoji he<strong>br</strong>ejska riječ za<<strong>br</strong> />
samce, vjerojatno zato što je bila rijetko kad potrebna.<<strong>br</strong> />
U vrijeme Starog i Novog zavjeta samački<<strong>br</strong> />
život (život izvan <strong>br</strong>aka) bio je pogrešno razumijevan<<strong>br</strong> />
i kritičan, ali nigdje u Mojsijevu zakonu nije<<strong>br</strong> />
bio za<strong>br</strong>anjen. Isus nije prekršio zakon time što se<<strong>br</strong> />
nije oženio, ali je vjerojatno bilo protiv očekivanja.<<strong>br</strong> />
Ali, jesu li samci i samački život zaista toliko jadni i<<strong>br</strong> />
neuspješni kako se čini onima koji su u <strong>br</strong>aku? Kao<<strong>br</strong> />
samac, slobodno kažem NE iako prema Novom zavjetu<<strong>br</strong> />
dijelim samce u tri skupine.<<strong>br</strong> />
U Mateju 19:11-12 evanđe<strong>list</strong> je zapisao riječi Gospodina<<strong>br</strong> />
Isusa Krista: Jer ima ljudi koji su od rođenja<<strong>br</strong> />
nesposobni za ženidbu; ima takvih koje su ljudi učinili<<strong>br</strong> />
nesposobnima; a ima i takvih koji se odriču ženidbe<<strong>br</strong> />
radi kraljevstva nebeskoga. Tko može shvatiti, neka<<strong>br</strong> />
shvati!<<strong>br</strong> />
A) SAMCI PO ROĐENJU. Ima ljudi koji su se iz majčine<<strong>br</strong> />
utrobe tako rodili. Postoje ljudi koji se rode s<<strong>br</strong> />
nekom vrstom hendikepa, bilo da su u pitanju psihički,<<strong>br</strong> />
genetski ili fizički nedostaci. Danas, u našem<<strong>br</strong> />
društvu, oni mogu imati uspješan <strong>br</strong>ak bez ikakvih<<strong>br</strong> />
problema. Isus nikada nije rekao da se muškarci i<<strong>br</strong> />
žene s nekim hendikepom ne mogu vjenčati.<<strong>br</strong> />
B) SAMCI ZBOG OKOLNOSTI. Ima ljudi koje su<<strong>br</strong> />
drugi ljudi takvima učinili. Ipak, mnogi samci danas<<strong>br</strong> />
smatraju da su ih ljudi takvima učinili zbog okolnosti<<strong>br</strong> />
u kojima žive. U prošlom stoljeću nekoliko se puta<<strong>br</strong> />
dogodilo u našem narodu da je mnoštvo mladih<<strong>br</strong> />
djevojaka ostajalo neudano. To je bilo odmah nakon<<strong>br</strong> />
balkanskih ratova te Prvoga i Drugoga svjetskog<<strong>br</strong> />
rata. Mojoj su se generaciji dogodile i devedesete –<<strong>br</strong> />
vrijeme ratova i izbjeglištva. Ipak, većina onih koji su<<strong>br</strong> />
ostali samci ne mogu za to okrivljavati nikoga drugoga.<<strong>br</strong> />
Najvjerojatnije nikada nisu sreli pravu osobu<<strong>br</strong> />
ili nikada nisu preboljeli neuzvraćenu ljubav. Možda<<strong>br</strong> />
su imali malo mogućnosti ili uopće nisu imali mogućnosti<<strong>br</strong> />
sresti ‘pravu’ osobu jer su se, na primjer,<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>inuli o starim i bolesnim roditeljima, o članovima<<strong>br</strong> />
obitelji. ili je bio posrijedi neki drugu razlog. Kada se<<strong>br</strong> />
kršćanin ili kršćanka odluče ne ženiti se ili udavati za<<strong>br</strong> />
partnera koji ne dijeli njihova vjerska uvjerenja, taj<<strong>br</strong> />
se izbor znatno sužava. Mnoge žene kažu da nema<<strong>br</strong> />
dovoljno kršćana u crkvama ili okolini. Kršćani u<<strong>br</strong> />
mojim godinama (dakle srednje četrdesete) ponekad<<strong>br</strong> />
se pritišću i požuruju da se ožene jer, kako kažu<<strong>br</strong> />
stariji, imaju ‘veliki izbor’ kršćanki.<<strong>br</strong> />
C) SAMCI SVOJOM VOLJOM. Ima ljudi koji su se<<strong>br</strong> />
sami odlučili na taj korak radi kraljevstva nebeskoga.<<strong>br</strong> />
Iako velika većina samaca to nije svojom voljom<<strong>br</strong> />
i Isus ih smješta u treću kategoriju. Postoje oni<<strong>br</strong> />
muškarci i žene, koje bi <strong>br</strong>ak onesposobio da u potpunosti<<strong>br</strong> />
služe Bogu i Njegovu kraljevstvu. Oni kao<<strong>br</strong> />
takvi mogu iza<strong>br</strong>ati ostati samcima po svom izboru.<<strong>br</strong> />
Ovdje treba istaknuti da one osobe koje su samci<<strong>br</strong> />
svojom voljom to ne moraju a priori ostati cijelog<<strong>br</strong> />
života. Ima i onih koji poziv za samački život imaju<<strong>br</strong> />
samo za neko vrijeme i ne mora obvezno biti i trajan.<<strong>br</strong> />
Sasvim je moguće da Bog nekome da poziv za<<strong>br</strong> />
takav život za određeno vrijeme, dok ima službu za<<strong>br</strong> />
tu osobu, a da potom tu osobu uputi u <strong>br</strong>ačne vode.<<strong>br</strong> />
Na jednoj od konferencija koja se bavila i pitanjem<<strong>br</strong> />
samaca postavilo se pitanje što prisutni doživljavaju<<strong>br</strong> />
kao razlog zašto su ostali samcima. Vjerovali ili ne,<<strong>br</strong> />
više od 90% ljudi reklo je da imaju poziv da ostanu<<strong>br</strong> />
samcima. Tada je govornik rekao da prema nekoj<<strong>br</strong> />
statistici svega 2 – 3% samaca zaista imaju poziv da<<strong>br</strong> />
budu samcima. Ostali su to uglavnom zato što nisu<<strong>br</strong> />
sreli pravu osobu ili zbog nekih drugih razloga.<<strong>br</strong> />
Ja ne vjerujem da je Isus tim želio reći da je život<<strong>br</strong> />
u celibatu bolji od <strong>br</strong>ačnog života. Ono što je On<<strong>br</strong> />
učinio jest da je ponudio alternativu. Štoviše, to<<strong>br</strong> />
je alternativa koja samcu daje mogućnost izbora.<<strong>br</strong> />
SAMCI IMAJU IZBOR!<<strong>br</strong> />
Pravoslavni su monasi i rimokatolički svećenici<<strong>br</strong> />
stoljećima uzimali na sebe zavjet celibata. Bilo je<<strong>br</strong> />
potpuno normalno da ako se katolički svećenik odluči<<strong>br</strong> />
oženiti i napustiti svećenički poziv, o tome pišu<<strong>br</strong> />
novine na naslovnoj stranici. Danas tome više nitko<<strong>br</strong> />
ne pridaje veće značenje.<<strong>br</strong> />
Ovdje bih želio istaknuti da je dar celibata ili samačkog<<strong>br</strong> />
života DAR. Iako danas u protestantskim<<strong>br</strong> />
crkvama na samce gledaju kao na „nekompletne“<<strong>br</strong> />
muškarce i žene, Gospodin Isus Krist je u Evanđelju<<strong>br</strong> />
po Mateju 19 rekao da je to dar: Ne shvaćaju svi ove<<strong>br</strong> />
riječi, nego oni kojima je dano. Time je Gospodin jasno<<strong>br</strong> />
stavio na znanje da samački život nije obvezno<<strong>br</strong> />
dobar za svakog kršćanina. Apostol Pavao također<<strong>br</strong> />
ističe da je dar celibata DAR. U 1. Korinćanima 7:7 on<<strong>br</strong> />
je zapisao: Ja bih htio da svi budu kao i ja; ali svako<<strong>br</strong> />
ima od Boga svoj posebni dar, jedan ovakav, drugi<<strong>br</strong> />
onakav. U Efežanima 4:12. apostol Pavao je rekao<<strong>br</strong> />
da nam darovi nisu dani za nas same već da se sveti<<strong>br</strong> />
priprave za djelo službe, za izgradnju Kristovog Tijela<<strong>br</strong> />
(Efežanima 4:12) i da sve darove trebamo koristiti<<strong>br</strong> />
(Rimljanima 12:6-8). Dar samačkog života može se<<strong>br</strong> />
iskoristiti kao dar na korist bližnjima.<<strong>br</strong> />
Nažalost, kršćanska Crkva danas samce obično<<strong>br</strong> />
smatra „nekompletnim osobama“ i čim se pojave<<strong>br</strong> />
s osobom suprotnog spola na ulici ili u crkvi kreću<<strong>br</strong> />
pitanja – ima li tu što?<<strong>br</strong> />
Maloprije spomenuti stihovi iz Svetog pisma ili Biblije<<strong>br</strong> />
pružaju mogućnost izbora za one koji možda<<strong>br</strong> />
nemaju poziv za <strong>br</strong>ak. S druge strane, ovdje možda<<strong>br</strong> />
leži i odgovor za one koji nemaju poziv za samački<<strong>br</strong> />
život. Mnogi samci u crkvama (a posebno djevojke)<<strong>br</strong> />
na pitanje zašto se nisu udale, nerijetko odgovaraju:<<strong>br</strong> />
„Niko me nije pitao“.<<strong>br</strong> />
Međutim, umjesto da se osjećaju kao gubitnici, takve<<strong>br</strong> />
osobe mogu iz takve situacije izići kao pobjednici<<strong>br</strong> />
ako razmisle što one zapravo mogu učiniti za<<strong>br</strong> />
kraljevstvo nebesko.<<strong>br</strong> />
Isus je imao izbalansiran pogled na <strong>br</strong>ak. On nije<<strong>br</strong> />
bio zagovornik <strong>br</strong>aka, ali nije bio ni protiv <strong>br</strong>aka.<<strong>br</strong> />
On osobno, kao Isus iz Nazareta, nije bio oženjen.<<strong>br</strong> />
Imamo i Njegov primjer da je bio na svadbi u Kani<<strong>br</strong> />
Galilejskoj. Nažalost, poznajem neke kršćane koji ne<<strong>br</strong> />
idu na tuđa vjenčanja iz veoma jednostavnog razloga<<strong>br</strong> />
– to ih boli. Teško im je, ne zato što im se prijatelj/<<strong>br</strong> />
prijateljica ženi ili udaje, nego zato što su oni još<<strong>br</strong> />
uvijek samci. Brak je trajna zajednica na ovoj zemlji,<<strong>br</strong> />
ali moramo imati na umu da to vrijedi samo za<<strong>br</strong> />
ovu zemlju. Na nebu neće biti <strong>br</strong>aka. Isus o ovome<<strong>br</strong> />
jasno govori u Evanđelju po Luki 20:34-35.: Tada im<<strong>br</strong> />
[saducejima] reče Isus: Djeca se ovoga svijeta žene<<strong>br</strong> />
i udaju. Ali oni koji se nađu dostojni da budu dionici<<strong>br</strong> />
onoga svijeta i uskrsnuća od mrtvih, niti će se ženiti<<strong>br</strong> />
niti udavati.<<strong>br</strong> />
Ovdje nisam ni riječju spomenuo udovce i udovice.<<strong>br</strong> />
Iako su se zahtjevi njihova života dosta promijenili<<strong>br</strong> />
u odnosu na zahtjeve u kojima su živjeli u<<strong>br</strong> />
vrijeme Starog i Novog zavjeta, ne smijemo ni njih<<strong>br</strong> />
zanemariti. Ako se lijepo organiziraju i ako ih „dušo<strong>br</strong>ižnici“<<strong>br</strong> />
ne sažalijevaju i time uvećaju bol i tugu za<<strong>br</strong> />
izgubljenim <strong>br</strong>ačnim drugom, oni zaista mogu živjeti<<strong>br</strong> />
jednim kvalitetnim životom na blagoslov svojim<<strong>br</strong> />
obiteljima i Crkvi.<<strong>br</strong> />
Draško Đenović
22 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
23<<strong>br</strong> />
Crkva Isusa Krista<<strong>br</strong> />
Konferencija za mlade<<strong>br</strong> />
Početkom rujna mladi iz Kristovih Crkava Varaždina<<strong>br</strong> />
i Zagreba sudjelovali su na posebnoj<<strong>br</strong> />
konferenciji za mlade u Francuskoj. Naziv<<strong>br</strong> />
konferencije bio je Boanerges (sinovi groma),<<strong>br</strong> />
prema retku iz Markova evanđelja (Mk 3:17). Mladi su<<strong>br</strong> />
zajedno sa svojim vođama bili ohra<strong>br</strong>eni s mnoštvom<<strong>br</strong> />
duhovne hrane, svjedočanstava i novih prijateljstva.<<strong>br</strong> />
Cilj je konferencije bio povezati mlade kršćane koji služe<<strong>br</strong> />
u svojim zajednicama te pred njih staviti nove izazove<<strong>br</strong> />
s kojima će još više dotaknuti mlade u mjestima<<strong>br</strong> />
u kojima žive. Zahvaljujemo našem Bogu na svakom<<strong>br</strong> />
blagoslovu tijekom konferencije.<<strong>br</strong> />
Neki od dojmova s<<strong>br</strong> />
konferencije:<<strong>br</strong> />
“Ovom konferencijom sam bio potaknut na razmišljanje,<<strong>br</strong> />
posebice o budućnosti svoje zajednice te uloge<<strong>br</strong> />
koju ja tamo predstavljam.<<strong>br</strong> />
Siguran sam da smo ovom konferencijom započeli<<strong>br</strong> />
dobar “posao” te ću se potruditi pridonijeti svojim služenjem,<<strong>br</strong> />
kako bi se taj rad nastavio Bogu na slavu.”<<strong>br</strong> />
Joele Nataloni<<strong>br</strong> />
“Bila sam blagoslovljena što sam imala priliku upoznati<<strong>br</strong> />
kršćane iz raznih dijelova Europe, a i šire. Čeznem za<<strong>br</strong> />
time da vidim mlade iz svoje zemlje kako će iskoračiti iz<<strong>br</strong> />
svojih zona udobnosti i svima oko sebe pokazati djelovanje<<strong>br</strong> />
Božjeg duha.”<<strong>br</strong> />
Mateja Stolnik<<strong>br</strong> />
Vidjeti Boga kroz razbijene<<strong>br</strong> />
naočale<<strong>br</strong> />
Većini ljudi sa starenjem slabi vid te bez naočala ne<<strong>br</strong> />
mogu više normalno živjeti. No što ako se te naočale<<strong>br</strong> />
razbiju? Ako bismo gledali kroz njih, ne bi li nam onda<<strong>br</strong> />
i cijeli svijet izgledao razbijen? Nažalost, upravo je takva<<strong>br</strong> />
prizma kroz koju mnogi ljudi gledaju i vide Boga.<<strong>br</strong> />
Koliko god to bio problem sam po sebi, on postaje<<strong>br</strong> />
još većim ako nismo svjesni da je razbijena slika izobličenje<<strong>br</strong> />
stvarnosti koju promatramo i procjenjujemo.<<strong>br</strong> />
Možda je to i jedan od ključnih razloga gorljivog zagovaranja<<strong>br</strong> />
različitih ideologija do te mjere da ljudi posežu<<strong>br</strong> />
i za agresivnim sredstvima.<<strong>br</strong> />
A što bi bio uzrok tim izobličenjima? Vjerojatno ih<<strong>br</strong> />
ima više. No, svakako u to ulaze kulturološki preduvjeti,<<strong>br</strong> />
ali i negativna prošla iskustva kojima tumačimo<<strong>br</strong> />
ono što danas vidimo. Između ostalih, i sama nam Biblija<<strong>br</strong> />
daje neke valjane razloge zbog kojih naš pogled<<strong>br</strong> />
na Boga može biti vrlo subjektivan.<<strong>br</strong> />
Neki je vjernik i Božji službenik zamolio ženu koja<<strong>br</strong> />
je bila gorljiva ateistica da mu opiše Boga u kojeg ne<<strong>br</strong> />
vjeruje. Kad mu je prenijela svoju sliku o Bogu, on se<<strong>br</strong> />
zgrozio i shvatio da u takvog Boga ni on ne bi mogao<<strong>br</strong> />
vjerovati. Štoviše, u takvog Boga nitko ne bi mogao<<strong>br</strong> />
vjerovati.<<strong>br</strong> />
Primjer te žene nipošto nije usamljen, baš naprotiv.<<strong>br</strong> />
Mnogo je ljudi koji u svom srcu crtaju fragmente slika<<strong>br</strong> />
monstruma koga se boje ili za koga jednostavno ne<<strong>br</strong> />
žele da postoji. Odakle dolaze te i takve slike o Bogu<<strong>br</strong> />
za koji nam logika razuma govori da bi morao biti dobar?<<strong>br</strong> />
Jedan dio njih dolazi odrastanjem u kulturi koja je<<strong>br</strong> />
jednostavno naslijedila određenu percepciju Boga i<<strong>br</strong> />
kao takvu je nekritički prenosi na sljedeće naraštaje.<<strong>br</strong> />
Najčešće vjernici koji na takav način prihvate tradici-<<strong>br</strong> />
“U mojoj zemlji Italiji osjeća se snažan utjecaj tradicije.<<strong>br</strong> />
Nažalost, mnogi mladi mojih godina uopće se ne pitaju<<strong>br</strong> />
postoji li Bog. Iz te ravnodušnosti i nezainteresiranosti<<strong>br</strong> />
proizlazi filozofija da je svaka ideja do<strong>br</strong>a - sve dok je<<strong>br</strong> />
ona do<strong>br</strong>a za tebe i njome ne ugrožavaš ostale. Upravo<<strong>br</strong> />
zbog sam toga bila jako radosna što sam bila dio ove<<strong>br</strong> />
konferencije, jer mlade treba podučiti kako da se suoče<<strong>br</strong> />
s izazovima u svome okruženju.”<<strong>br</strong> />
Miriam Fergnani
24 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
25<<strong>br</strong> />
jom zadanu vjeru nikad previše ne preispituju njezine<<strong>br</strong> />
postulate. Usprkos slici koja može biti izobličena,<<strong>br</strong> />
načelno prihvaćaju vjerske dogme kako bi nastavili<<strong>br</strong> />
biti dijelom svoje kulture i na taj način bili prihvaćeni i<<strong>br</strong> />
podržani od svoje sredine.<<strong>br</strong> />
Zato je netko do<strong>br</strong>o primijetio da Bog nema unuke<<strong>br</strong> />
nego samo djecu. Nitko ne može naslijediti vjeru koja<<strong>br</strong> />
bi bila autentična, svatko je pozvan u slobodnom izboru<<strong>br</strong> />
istražiti sva bitna pitanja života pa tako i Boga<<strong>br</strong> />
samoga.<<strong>br</strong> />
Kultura i tradicija u kojoj ljudi odrastaju ne mora biti<<strong>br</strong> />
samo vjernička, ona može biti i ateistička ili agnostička.<<strong>br</strong> />
Nipošto nije neobično da djeca poprimaju odbojnost<<strong>br</strong> />
prema Bogu na temelju slike koja im je ugrađena<<strong>br</strong> />
odgojem roditelja koji su često i sami naslijedili ateizam<<strong>br</strong> />
ili su ga oda<strong>br</strong>ali kao reakciju na izobličenje vjere<<strong>br</strong> />
koju vide u društvu.<<strong>br</strong> />
Sljedeći razlog razbijene slike o Bogu može biti duboko<<strong>br</strong> />
osobne naravi. Slika može nastati pod teretom<<strong>br</strong> />
trauma koje nosimo iz svoje prošlosti. Neko je rekao<<strong>br</strong> />
da je čovjek poput kristalne vaze - tako lako ga je<<strong>br</strong> />
razbiti, ali ga je puno teže sastaviti. No čak i kad se<<strong>br</strong> />
oporavi i obnovi, slijepljeni duševni šavovi lako mogu<<strong>br</strong> />
ponovo popucati.<<strong>br</strong> />
I doista, mnogi ljudi promatraju Boga kroz razbijene<<strong>br</strong> />
naočale svojih razbijenih života. Gledaju ga kroz svoju<<strong>br</strong> />
povrijeđenost ili kroz <strong>br</strong>odolom svoje vjere. Procjenjuju<<strong>br</strong> />
ga i ocjenjuju kroz događaje koji su ostavili rane i<<strong>br</strong> />
ožiljke na njihovoj duši. I možda nisu ni svjesni da ono<<strong>br</strong> />
što vide kroz nasilno razdvojene segmente svojih<<strong>br</strong> />
uvjerenja nije i ne može biti smislena slika sve dok se<<strong>br</strong> />
razbijeni dijelovi jednom ponovo ne spoje. Često je,<<strong>br</strong> />
svjesno ili nesvjesno, krivnja za takvu situaciju projicirana<<strong>br</strong> />
na Boga za koga se smatra da je mogao spriječiti<<strong>br</strong> />
neželjeni tijek okolnosti.<<strong>br</strong> />
Jednako tako i ljudi koji nisu bili izloženi traumatičnim<<strong>br</strong> />
iskustvima često gledaju na Boga kroz prizmu<<strong>br</strong> />
ne<strong>br</strong>ojenih problema i uništenih ideala našeg svijeta.<<strong>br</strong> />
Mnogi se pitaju kakav je to Bog koji dopušta toliko nepravde<<strong>br</strong> />
i boli. S druge strane, i sama pomisao da nema<<strong>br</strong> />
Boga i da smo prepušteni samima sebi može biti još<<strong>br</strong> />
strašnija. Odgovor na ovu dvojbu do<strong>br</strong>o je potražiti u<<strong>br</strong> />
jednoj od najstarijih knjiga čovječanstva koja za sebe<<strong>br</strong> />
tvrdi da je Božja objava.<<strong>br</strong> />
A na samom početku te knjige, Biblije, imamo jedan<<strong>br</strong> />
znakovit primjer kako se čovjeku promijenila i<<strong>br</strong> />
izobličila prvotna slika o Bogu. Prema zapisu knjige<<strong>br</strong> />
Postanka prvi su ljudi imali savršen odnos sa svojim<<strong>br</strong> />
Stvoriteljem, no nakon što su prekršili jedinu zapovijed<<strong>br</strong> />
koju im je on dao, počeli su se skrivati pred<<strong>br</strong> />
njim. Najednom su osjetili strah, i što je još neobičnije,<<strong>br</strong> />
shvatili su da su goli. U tom se trenutku razbilo<<strong>br</strong> />
nešto veliko i značajno, čije posljedice osjećamo mi<<strong>br</strong> />
i danas.<<strong>br</strong> />
Prema Bibliji, razlog za kaos u kojem smo se našli<<strong>br</strong> />
rezultat je grijeha kao mogućnost čovjekova slobodnog<<strong>br</strong> />
izbora i lažne ponude neovisnosti. Grijeh je donio<<strong>br</strong> />
poremećaj u sve dijelove Božjeg svemira. On je<<strong>br</strong> />
uspostavio poredak stvari koji nije dobar i čije bolne<<strong>br</strong> />
posljedice vidimo svakodnevno oko sebe.<<strong>br</strong> />
Može nas zbuniti zašto Bog ne iskoristi svoju moć i<<strong>br</strong> />
jednostavno izbaci svako zlo iz svemira. No, naša se<<strong>br</strong> />
odlučnost može pokolebati ako se zapitamo koliko<<strong>br</strong> />
bi nas onda uopće ostalo u tom novom pročišćenom<<strong>br</strong> />
svijetu? Razumljivo da je Bog sposoban učiniti to jednim<<strong>br</strong> />
pokretom, no prema onom što čitamo u Bibliji,<<strong>br</strong> />
Njemu je više stalo pokazati nam svoju ljubav i mudrost<<strong>br</strong> />
upravo kroz naša razbijena stakla.<<strong>br</strong> />
A Bog je to učinio tako da je dopustio da Njegov sin<<strong>br</strong> />
Isus Krist umre na križu. Dopustio je da jedini čovjek<<strong>br</strong> />
koji nikad nije sagriješio na sebi ponese prokletstvo<<strong>br</strong> />
pobune, grijeha i razbijenog svijeta. Na taj je način<<strong>br</strong> />
Bog ostao dosljedan svojoj pravednosti, a istodobno<<strong>br</strong> />
je postavio temelje novog svijeta u koji imaju pristup<<strong>br</strong> />
svi koji mu se o<strong>br</strong>ate i koji u Isusu Kristu prepoznaju<<strong>br</strong> />
Boga koji ih ljubi.<<strong>br</strong> />
Upravo smo u Isusu Kristu dobili nove naočale kroz<<strong>br</strong> />
koje možemo gledati Boga, a gledajući Njega, imamo<<strong>br</strong> />
prilike vidjeti i sami sebe i cijeli svijet, i prošlost i budućnost<<strong>br</strong> />
u potpuno novom svjetlu i perspektivi.<<strong>br</strong> />
Vladimir Hoblaj<<strong>br</strong> />
Kristova Crkva Kušlanova<<strong>br</strong> />
Kamp za djecu<<strong>br</strong> />
Prvi vikend u <strong>list</strong>opadu posjetila nas je skupina studenata<<strong>br</strong> />
iz Beča koja nam je pomogla oko organiziranja<<strong>br</strong> />
jednodnevnog kampa za djecu u našoj crkvi. Studenti<<strong>br</strong> />
su radosno i oduševljeno prihvatili sudjelovanje u radu<<strong>br</strong> />
s djecom te vodili igre, pjesme i igrokaze.<<strong>br</strong> />
Uz njih su, kao i svaki put, sudjelovali volonteri iz nekoliko<<strong>br</strong> />
crkava grada Zagreba. Biblijska lekcija bila je<<strong>br</strong> />
na temu Božje ljubavi koja nikad ne prestaje i koja se<<strong>br</strong> />
obnavlja. Radionica u kojoj su se izrađivale rukotvorine<<strong>br</strong> />
bila je vezana uz jesen i biblijski redak iz poslanice<<strong>br</strong> />
He<strong>br</strong>ejima: Isus Krist isti je jučer i danas i zauvijek će biti<<strong>br</strong> />
isti. (Heb 13:8).<<strong>br</strong> />
Susret je završio s puno radosti i u iščekivanju sljedećeg<<strong>br</strong> />
kampa.<<strong>br</strong> />
KONTAKT INFORMACIJE - Crkva Isusa Krista Mursko Središće<<strong>br</strong> />
Kralja Zvonimira 22<<strong>br</strong> />
40315 Mursko Središće<<strong>br</strong> />
MOB: 092/217-4304<<strong>br</strong> />
MAIL: vlado.hoblaj@gmail.com
26 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
27<<strong>br</strong> />
Udruga za vjersku slobodu<<strong>br</strong> />
Kućne grupe<<strong>br</strong> />
Naše se kućne grupe sastaju<<strong>br</strong> />
jednom tjedno, s ciljem<<strong>br</strong> />
da naučimo kako voljeti<<strong>br</strong> />
jedni druge i kako služiti<<strong>br</strong> />
jedni drugima. Učimo kako<<strong>br</strong> />
biti još bolji Kristovi sljedbenici,<<strong>br</strong> />
zajedno čitajući i<<strong>br</strong> />
proučavajući Božju Riječ.<<strong>br</strong> />
Grupe su raspoređene tako<<strong>br</strong> />
da se većinom sastaju ljudi<<strong>br</strong> />
istih dobnih skupina: <strong>br</strong>aća<<strong>br</strong> />
i sestre srednjih godina,<<strong>br</strong> />
umirovljenici, <strong>br</strong>ačni parovi<<strong>br</strong> />
s djecom te grupe mladih.<<strong>br</strong> />
U crkvenom prostoru u<<strong>br</strong> />
Kušlanovoj 21 održava se<<strong>br</strong> />
redovito proučavanje Biblije<<strong>br</strong> />
četvrtkom na koje su svi<<strong>br</strong> />
pozvani.<<strong>br</strong> />
Udruga za vjersku slobodu u Republici<<strong>br</strong> />
Hrvatskoj, nevladina je i neprofitna organizacija<<strong>br</strong> />
koja okuplja vjernike, svećenike i<<strong>br</strong> />
vjerske službenike raznih vjerskih zajednica,<<strong>br</strong> />
one koji ne pripadaju nijednoj vjerskoj<<strong>br</strong> />
zajednici i ateiste u svim županijama<<strong>br</strong> />
Hrvatske s jedinstvenim ciljem: o<strong>br</strong>ana,<<strong>br</strong> />
očuvanje, širenje i oplemenjivanje vjerskih<<strong>br</strong> />
sloboda pojedinaca i vjerskih zajednica<<strong>br</strong> />
kao i unaprjeđenje prava na slobodu<<strong>br</strong> />
savjesti i vjeroispovjedi.<<strong>br</strong> />
Glavni odbor udruge je u prosincu imao<<strong>br</strong> />
dvije sjednice gdje je bilo govora o stanju<<strong>br</strong> />
vjerskih sloboda u Republici Hrvatskoj, a<<strong>br</strong> />
donijeta je odluka da će se svečana skupština udruge<<strong>br</strong> />
održati 28. siječnja 2017. u Zagrebu. To je ujedno<<strong>br</strong> />
i međunarodni Dan vjerskih sloboda. Na svečanoj<<strong>br</strong> />
skupštini dodijelit će se laureati (priznanja) osobama<<strong>br</strong> />
koje su doprinjele vjerskim slobodama u protekloj<<strong>br</strong> />
godini.<<strong>br</strong> />
Posebna božićna večera<<strong>br</strong> />
Ravnatelj Biblijskog Instituta i službenik Kristove Crkve<<strong>br</strong> />
Kušlanova, Thomas Sibley zajedno je sa suprugom<<strong>br</strong> />
Sandrom organizirao božićnu večeru. Na večeru<<strong>br</strong> />
su bili pozvani svi zaposlenici Instituta, profesori, članovi<<strong>br</strong> />
management borda i prijatelji. Obitelj Sibley je<<strong>br</strong> />
zaista pravi primjer gostoprimstva.<<strong>br</strong> />
Na kraju večere svi su zajedno pjevali kršćanske pjesme<<strong>br</strong> />
i govorili što za njih predstavlja Božić.<<strong>br</strong> />
NEDJELJA Bogoslužje u <strong>10</strong> sati<<strong>br</strong> />
ČETVRTAK proučavanje Biblije u 18:00 sati
28 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
29<<strong>br</strong> />
Kristova Crkva Varaždin<<strong>br</strong> />
hvalni smo svima koji su svojom prisutnošću uveličali<<strong>br</strong> />
ovaj naš dan.<<strong>br</strong> />
Prilog koji je napravio HTV u sklopu Duhovnih<<strong>br</strong> />
izazova te prilog koji je napravila varaždinska televizija<<strong>br</strong> />
VTV možete pogledati na Facebooku (Kristova Crkva<<strong>br</strong> />
- Varaždin) i web-stranici (www.kristova-crkva.hr).<<strong>br</strong> />
Proučavanje Biblije<<strong>br</strong> />
na engleskom<<strong>br</strong> />
Posvećenje molitvenog doma<<strong>br</strong> />
Kristove Crkve u Varaždinu<<strong>br</strong> />
U subotu 24. rujna u Varaždinu je održana svečanost<<strong>br</strong> />
posvećenja novoga molitvenog doma Kristove Crkve<<strong>br</strong> />
na kojoj se okupilo više od 150 prijatelja i vjernika,<<strong>br</strong> />
uključujući predstavnike raznih Crkava iz Republike<<strong>br</strong> />
Hrvatske: biskup varaždinski Josip Mrzljak, Giorgio<<strong>br</strong> />
Grlj - predsjednik PEV-a i predsjednik skupštine Baptističkih<<strong>br</strong> />
Crkava u RH, dr. Dragutin Matak - prodekan<<strong>br</strong> />
Adventističkog teološkog učilišta i bivši predsjednik<<strong>br</strong> />
Kršćanske adventističke Crkve u RH, dr. Tom Sibley -<<strong>br</strong> />
dekan Biblijskog Instituta u Zagrebu, David Kovačević<<strong>br</strong> />
- đakon Crkve Božje u RH te mnogi predstavnici Kristovih<<strong>br</strong> />
Crkava od kojih posebno izdvajamo Draška Đenovića,<<strong>br</strong> />
predstavnika Kristove Crkve u Beogradu.<<strong>br</strong> />
Svečanost je uveličao komorni sastav Zagorje Brass<<strong>br</strong> />
Qintet. O povijesti Kristove Crkve u Varaždinu govorio<<strong>br</strong> />
je propovjednik Kristove Crkve u Vukovaru, Vlado<<strong>br</strong> />
Pšenko. Između ostaloga, istaknuo je da je ova duhovna<<strong>br</strong> />
obitelj započela svoje djelovanje pomažući izbjeglima<<strong>br</strong> />
i prognanima u Domovinskom ratu. Duhovnu<<strong>br</strong> />
poruku imao je, kao domaćin, propovjednik Mladen<<strong>br</strong> />
Dominić. Istaknuo je da je u Varaždinu itekako potrebna<<strong>br</strong> />
još jedna crkva. Društvo u kojem živimo ima mnoge<<strong>br</strong> />
probleme, pojedinci su usamljeni, obitelji se razaraju,<<strong>br</strong> />
pred mladima su veliki izazovi. Posljedica toga je da<<strong>br</strong> />
mnogi napuštaju našu zemlju. Novozavjetni primjeri<<strong>br</strong> />
Crkve govore o Crkvi kao duhovnoj obitelji. U takvom<<strong>br</strong> />
okruženju nitko više ne mora biti sam, jedni drugima<<strong>br</strong> />
pomažemo i tražimo rješenja problema. Kad smo tužni,<<strong>br</strong> />
dijelimo tugu pa tuge ima manje, kad smo radosni<<strong>br</strong> />
dijelimo radost pa radosti ima više. U Bibliji apostol Pavao<<strong>br</strong> />
uspoređuje Crkvu s tijelom Kristovim. U tom tijelu,<<strong>br</strong> />
kao i u fizičkom tijelu, svatko može naći svoje mjesto te<<strong>br</strong> />
djelovati i biti koristan društvu u skladu sa svojim darovima<<strong>br</strong> />
i mogućnostima. To se biblijsko načelo odnosi<<strong>br</strong> />
na sve, bilo mlade bilo stare. Mladi se na taj način miču<<strong>br</strong> />
iz nekih besmislenih i bezvrijednih kolotečina života, a<<strong>br</strong> />
stariji (posebno umirovljenici) i u trećoj životnoj dobi<<strong>br</strong> />
nalaze smisao života te itekako i dalje imaju osjećaj<<strong>br</strong> />
vrijednosti u društvu. Prije nekoliko godina bio sam u<<strong>br</strong> />
Americi i upoznao staricu u <strong>10</strong>1. godini života - istaknuo<<strong>br</strong> />
je g. Dominić. Ona je vodila takozvani biblijski dopisni<<strong>br</strong> />
tečaj sa zatvorenicima u lokalnom zatvoru. Pod njezinim<<strong>br</strong> />
vodstvom čitanja Biblije, zatvorenici su istinski<<strong>br</strong> />
počeli shvaćati problem vlastite grješnosti te su neki<<strong>br</strong> />
od njih zatražili oproštenje grijeha od Boga i od ljudi.<<strong>br</strong> />
Biblija nas uči, a znamo i iz vlastitog iskustva, da iskreni<<strong>br</strong> />
pokajnik dobiva oproštenje grijeha, a time i mir u srcu.<<strong>br</strong> />
Takve osobe ne žele više griješiti te postaju mirotvorcima.<<strong>br</strong> />
Kad takva osoba izađe iz zatvora, nije više problem<<strong>br</strong> />
i strah za društvo, nego blagoslov. Takvi ljudi, koji su<<strong>br</strong> />
iskreno izmireni s Bogom, postaju i sami mirotvorcima,<<strong>br</strong> />
tj. pomažu drugima živjeti život dostojan čovjeka.<<strong>br</strong> />
Nakon prigodnog programa te blagoslova predstavnika<<strong>br</strong> />
Crkava, organiziran je domjenak za sve prisutne<<strong>br</strong> />
gdje se ostalo u zajedništvu do kasnih sati. Kristova Crkva<<strong>br</strong> />
djeluje u Varaždinu 15-ak godina, a nova se zgrada<<strong>br</strong> />
nalazi u ulici Vilka Novaka 48 f, preko puta Carine. Za-<<strong>br</strong> />
Ove smo jeseni bili blagoslovljeni dvama timovima<<strong>br</strong> />
koji su vodili proučavanje Biblije na engleskom. Više<<strong>br</strong> />
od dvadesetero ljudi svakodnevno je bilo dijelom programa,<<strong>br</strong> />
a tražilo se i mjesto više. U devetom je mjesecu<<strong>br</strong> />
proučavanje vodio <strong>br</strong>ačni par Merry i David Culp. Oni<<strong>br</strong> />
su naši dragi gosti već drugu godinu zaredom. Oduševljeni<<strong>br</strong> />
su našom kulturom i ljudima, te ih očekujemo<<strong>br</strong> />
ponovo sljedeće godine. Posljednju nedjelju njihova<<strong>br</strong> />
boravka blagoslovili su nas svojim svjedočanstvima<<strong>br</strong> />
koje su iznijeli pred zajednicom i prijateljima.<<strong>br</strong> />
Drugi tim koji je već dugi niz godina dio naše duhovne<<strong>br</strong> />
obitelji su <strong>br</strong>aća Mike i David Ratcliff. Braća Ratcliff,<<strong>br</strong> />
služeći se Biblijom, na poseban način rade na srcima<<strong>br</strong> />
polaznika engleskog jezika, Do sada su stekli <strong>br</strong>ojna
30 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
31<<strong>br</strong> />
prijateljstva, te su mnogima svjedočili o Kristovoj ljubavi.<<strong>br</strong> />
Obilježavanje Dana<<strong>br</strong> />
zahvalnosti<<strong>br</strong> />
Za Dan zahvalnosti (tradicionalni američki obiteljski<<strong>br</strong> />
blagdan) organizirali smo posebnu večeru u čast <strong>br</strong>aći<<strong>br</strong> />
Ratcliff jer nisu mogli biti sa svojim obiteljima. Iako su<<strong>br</strong> />
bili daleko od svojih najbližih, željeli smo im pokazati da<<strong>br</strong> />
se uvijek mogu osloniti na svoju duhovnu obitelj. Bilo<<strong>br</strong> />
je nazočno više od 60-ero prijatelja. Prije večere imali<<strong>br</strong> />
smo prigodno predavanje na temu “Zašto trebamo biti<<strong>br</strong> />
zahvalni?“. Nakon predavanja Mike i David podijeli su s<<strong>br</strong> />
nama što njima znači Dan zahvalnosti. Na kraju svega<<strong>br</strong> />
večer smo začinili prigodnim domjenkom: tradicionalnom<<strong>br</strong> />
zagorskom puricom, mlincima, sokom od <strong>br</strong>usnice<<strong>br</strong> />
i pitom od bundeve.<<strong>br</strong> />
Reformacija<<strong>br</strong> />
Naša Crkva već dugi niz godina obilježava Dan reformacije<<strong>br</strong> />
za prijatelje naše Crkve. O reformaciji je važno<<strong>br</strong> />
govoriti, jer naši ljudi premalo znaju o tom povijesnom<<strong>br</strong> />
događaju. Zato smo pozvali lokalnu televiziju VTV koja<<strong>br</strong> />
je napravila trideset-minutni prilog o reformaciji. Gosti<<strong>br</strong> />
su nam bili dr. Stanko Jamberk i dr. Drago Matak. Govorili<<strong>br</strong> />
su o povijesnom kontekstu reformacije u Europi<<strong>br</strong> />
i Hrvatskoj, te o značenju prvoga Novog zavjeta na<<strong>br</strong> />
Hrvatskom jeziku iz 1562/63. godine. Posebno je bilo<<strong>br</strong> />
istaknuto da je ondašnji varaždinski župan Ivan Ungdan<<strong>br</strong> />
bio pokrovitelj i investitor za mnoge tiskovine na<<strong>br</strong> />
hrvatskom jeziku.<<strong>br</strong> />
RASPORED<<strong>br</strong> />
Kristova Međunarodna Crkva<<strong>br</strong> />
NEDJELJA<<strong>br</strong> />
UTORAK<<strong>br</strong> />
SRIJEDA<<strong>br</strong> />
PETAK<<strong>br</strong> />
SUBOTA<<strong>br</strong> />
Bogoslužje u <strong>10</strong> sati<<strong>br</strong> />
Engleski kutak u 18 i 19 sati<<strong>br</strong> />
Engleski kutak u 18 sati<<strong>br</strong> />
Proučavanje Biblije u 19 sati<<strong>br</strong> />
Poslanica He<strong>br</strong>ejima<<strong>br</strong> />
Engleski kutak 3-6 godina u 17:30 sati<<strong>br</strong> />
Dječji kutak 6-12 godina u <strong>10</strong>:30 sati<<strong>br</strong> />
Kristova međunarodna Crkva bila je domaćin<<strong>br</strong> />
misijske konferencije koja se održavala od<<strong>br</strong> />
28. do 31. srpnja u hotelu Panorama. Njezina<<strong>br</strong> />
je svrha bila ohra<strong>br</strong>enje i poticaj učenika<<strong>br</strong> />
za predan život Kristu te evangelizaciju naših zemalja.<<strong>br</strong> />
Konferencija je okupila sudionike iz Mađarske, Bugarske,<<strong>br</strong> />
Rumunjske, Albanije, Turske, Poljske, SAD-a i Hrvatske.<<strong>br</strong> />
Bila je to ujedno i idealna prilika da zagrebačka Crkva<<strong>br</strong> />
proslavi svoju 20. godišnjicu djelovanja.<<strong>br</strong> />
f<<strong>br</strong> />
Novi prostor naše zajednice<<strong>br</strong> />
Nakon 15 godina provedenih u „Gapu“ kraj Cibone, Crkva<<strong>br</strong> />
je odlučila potražiti novi prostor za sastanke. Zahvalni<<strong>br</strong> />
smo dragome Bogu da smo našli predivan prostor na
32 OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
33<<strong>br</strong> />
adresi Trnjanski nasip. Prostor se trenutno uređuje,<<strong>br</strong> />
a završetak radova očekuje se do kraja godine.<<strong>br</strong> />
Karitativna djelatnost<<strong>br</strong> />
Humanitarna udruga „Nada u svijetu“ u suradnji s<<strong>br</strong> />
Međunarodnom Kristovom Crkvom imala je ovo<<strong>br</strong> />
ljeto priliku predstaviti Hope Youth Corps (HYC).<<strong>br</strong> />
To je međunarodni program namijenjen đacima i<<strong>br</strong> />
studentima. Pokrenula ga je 1994. godine međunarodna<<strong>br</strong> />
organizacija „Hope worlwide“. Ove se godine<<strong>br</strong> />
provodio u 15 država širom svijeta.<<strong>br</strong> />
U razdoblju od 16. srpnja do 1. kolovoza program<<strong>br</strong> />
se po prvi put održao u Zagrebu. Ukupna<<strong>br</strong> />
ocjena samog događaja, ali i svega<<strong>br</strong> />
vezanog uz njega, više je nego odlična.<<strong>br</strong> />
Radni dio programa provodio se u sklopu<<strong>br</strong> />
Dječjeg doma u Selskoj ulici, a sastojao se<<strong>br</strong> />
od samoga fizičkog rada (sanacija ograde) i<<strong>br</strong> />
socijalizacije s korisnicima doma.<<strong>br</strong> />
Zagrebački program okupio je 21 volontera iz 4<<strong>br</strong> />
države te 6 domaćih tinejdžera. Dan bismo započeli<<strong>br</strong> />
osobnim vremenom s Bogom uz molitvu i proučavanje<<strong>br</strong> />
Biblije. Slijedio bi doručak, nakon čega<<strong>br</strong> />
bismo imali zajedničko duhovno ohra<strong>br</strong>enje za<<strong>br</strong> />
predstojeće obaveze. Slijedio bi radni dio, a onda<<strong>br</strong> />
druženje uz igru s djecom doma. Navečer bi se<<strong>br</strong> />
vratili u hostel, gdje smo u malim grupama dijelili<<strong>br</strong> />
utiske i potrebe.<<strong>br</strong> />
Gostima smo ujedno pokazali Zagreb, a bili smo i<<strong>br</strong> />
na izletu na Plitvičkim jezerima. Neki od sudionika<<strong>br</strong> />
imali su priliku tijekom nedjeljne službe podijelili<<strong>br</strong> />
svoje svjedočanstvo te što im znači služiti bližnjima<<strong>br</strong> />
na takav način. Svoj su doprinos dali i Misijskoj<<strong>br</strong> />
konferenciji za istočnu Europu, koja se događala<<strong>br</strong> />
u isto vrijeme, gdje su vodili <strong>br</strong>igu o prisutnim<<strong>br</strong> />
tinejdžerima. Svakodnevni primjer služenja i duhovnosti<<strong>br</strong> />
potaknuo je više tinejdžera na proučavanje<<strong>br</strong> />
Biblije. HYC je donio mnogo radosti i mnogo<<strong>br</strong> />
blagoslova, kako za djecu iz doma i volontere tako<<strong>br</strong> />
i za Crkvu domaćina. Stoga s nadom očekujemo<<strong>br</strong> />
2018. godinu i novi susret.<<strong>br</strong> />
KRŠĆANSKI RADIO<<strong>br</strong> />
• Hrvatski radio Čakovec - 98,00 Mhz<<strong>br</strong> />
Ponedjeljak - petak u 9:00 sati<<strong>br</strong> />
• City Radio, Velika Gorica - 88,6 Mhz<<strong>br</strong> />
Nedjelja u 7:30 sati<<strong>br</strong> />
• Hrvatski radio Vukovar - Mhz 95,4<<strong>br</strong> />
Utorak u 18:00 sati<<strong>br</strong> />
• Radio Đakovo - Mhz <strong>10</strong>0,2<<strong>br</strong> />
Ponedjeljak - petak 6:15 sati<<strong>br</strong> />
Pjesma<<strong>br</strong> />
• Radio Županja - Mhz 97,5<<strong>br</strong> />
Ponedjeljak - petak 6:30 sati<<strong>br</strong> />
• Gradski radio Osijek - Mhz 99,1<<strong>br</strong> />
Ponedjeljak - petak 6:30 sati<<strong>br</strong> />
• TV VINKOVCI<<strong>br</strong> />
Svake srijede u 18:30 sati<<strong>br</strong> />
DOLINA BLAGOSLOVA - motivacijske poruke<<strong>br</strong> />
(najavu i kratki sadržaj objavljuju Vukovarske novine)<<strong>br</strong> />
• www.dolina-blagoslova.com • www.krscanski-radio.com.hr •<<strong>br</strong> />
Kralju nebeski<<strong>br</strong> />
slavimo Te mi<<strong>br</strong> />
Ime proslavljamo.<<strong>br</strong> />
Svi zajedno u veselju kličemo<<strong>br</strong> />
ime tvoje.<<strong>br</strong> />
Molimo svi kao jedno<<strong>br</strong> />
za naše snove, za naše vodstvo<<strong>br</strong> />
za Tvoje lice milostivo.<<strong>br</strong> />
I zahvaljujemo ti Oče<<strong>br</strong> />
za spasenje u<<strong>br</strong> />
Tvojem imenu.<<strong>br</strong> />
Znamo Oče da paziš<<strong>br</strong> />
na nas, Tvoju djecu.<<strong>br</strong> />
Zahvaljujemo Ti<<strong>br</strong> />
na svakom novom danu<<strong>br</strong> />
na svakoj blagoj noći<<strong>br</strong> />
na svemu što nam daješ.<<strong>br</strong> />
Oče naš!<<strong>br</strong> />
Kralju nebeski<<strong>br</strong> />
Od srca ti hvala.<<strong>br</strong> />
Neven Kovač<<strong>br</strong> />
Trnjanski nasip V.,<<strong>br</strong> />
Ul. Trnjanski nasip V 28,<<strong>br</strong> />
<strong>10</strong>000, Zagreb
34<<strong>br</strong> />
OBITELJSKI LIST<<strong>br</strong> />
Priča za DJECU<<strong>br</strong> />
Iza<strong>br</strong>an novi predstojnik vijeća KC-a<<strong>br</strong> />
Početkom rujna, na redovitoj sjednici Vijeća Kristovih Crkava u RH, ponovo je iza<strong>br</strong>an za Predstojnika Vijeća Mladen<<strong>br</strong> />
Dominić, propovjednik varaždinske Crkve.<<strong>br</strong> />
Izbjeglička kriza<<strong>br</strong> />
Mislav Ilić i Mladen Dominić kao predstavnici Kristovih<<strong>br</strong> />
Crkava iz Hrvatske sudjelovali su na međunarodnoj<<strong>br</strong> />
konferenciji u Ateni o izbjegličkoj krizi. Bili su upoznati<<strong>br</strong> />
s izbjegličkim radom u Grčkoj iz prve ruke, a oduševila<<strong>br</strong> />
su ih mnoga svjedočanstva kršćana-izbjeglica koji su<<strong>br</strong> />
donedavno bili muslimani.<<strong>br</strong> />
To su i stariji i mlađi ljudi koji su pobjegli od nasilnog<<strong>br</strong> />
Islama. Iako su se bojali ‘nasilnih’ kršćana, jer su ih tako<<strong>br</strong> />
učili u njihovim zemljama, neizmjerno ih je iznenadila<<strong>br</strong> />
ljubaznost, do<strong>br</strong>ota i ljubav kršćana Kristovih Crkava u<<strong>br</strong> />
Grčkoj. Neki su od tih kršćana otišli u Njemačku i Ameriku<<strong>br</strong> />
gdje govore svojem narodu o Božjoj ljubavi u Isusu<<strong>br</strong> />
Kristu. Zaključak je konferencije bio da ako izbjeglicama<<strong>br</strong> />
muslimanima pružimo onu istinsku Kristovu ljubav<<strong>br</strong> />
– ne moramo ih se bojati. Naprotiv, dijelit ćemo iste radosti<<strong>br</strong> />
i vizije kao <strong>br</strong>aća u Kristu.<<strong>br</strong> />
Draga djeco, ako nam pošaljete točan odgovor, dobit ćete ilustrirani Novi zavjet!<<strong>br</strong> />
<strong>Obiteljski</strong> <strong>list</strong>, (Kristova Crkva, Varaždin), Vilka Novaka 48f, 42000 Varaždin