Magazin Ognjište

mjesečni magazin zeničkog hrvatskog medijskog centra portala KOCKICE 

www.kockice.ba 

OGNJIŠTE 

HRVATSKA OBITELJSKA REVIJA 

Tema broja 

Iseljavanje 

zeničkih Hrvata 

Prijeti li zeničkim Hrvatima poptuni 

nestanak s višestoljetnih ognjišta? 

Manifestacija 

1000 Ivana 

spektakl na Kupreškom polju 

24. obljetnica 

stradanja u selu 

Šušanj 

zločin nad hrvatskim civilima za koji 

nitko nije odgovarao 

interview 

biskup Komarica 

“Mi smo prekriženi. Ali se ne damo prekrižiti” 

Dragi čitatelji pred vama je novo izdanje mjesečnika Ognjište, koje je od 1992. do 1996. izlazilo u nakladi Napredak 

Zenica. Nakon 21. godine pred vama je ponovno Ognjište, s željom da vrati povjerenje koje je imao i da vrati ovom 

mjesečniku staru slavu.

REKLAMNI PROSTOR 

VIŠE INFORMACIJA 

FB: portalkockice.ba 

mail: ukogago @gmail.com

od godine 

Gospodnje 

1992. 

Ognjište 

hrvatska obiteljska revija 

Tema broja 

Iseljavanje zeničkih Hrvata 

5 

Katolička Crkva 

Katolici u BiH najugroženiji u Europi 

potrebne korjenite ustavne promjene 

na načelima federalizma i legitimnog 

predstavljanja 

Vijesti iz srednje Bosne 

U Vitezu održana donatorska večer za 

Hrvatsku bolnicu “Dr. Mato Nikolić”Škola u 

Grahovčićima ima samo 6 učenika 

Interview 

Biskup Komarica “Mi smo prekriženi. Ali 

ne damo se prekrižiti” 

Tehno&Lifestyle 

Koliko je štetno ostavljati mobitel na 

punjenju svaku noć 

7 

12 

16 

20 

Ognjište 

PORTAL KOCKICE 

Ulica Branilaca Bosne 2 

72000 Zenica 


Mjesečni magazin “Ognjište” vlasništvo je portala Kockice. Portal Kockice polaže autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne 

i vizualne). Neovlašteno korištenje bilo kojeg spomenutog sadržaja, bez dozvole vlasnika autorskih prava smatra se 

kršenjem prava koje rezultira sporom i mogućom tužbom. Portal Kockice ima pravo promjene, ukidanja sadržaja, bez prethodne 

najave. 

IMPRESSUM // Mjesečni magazin OGNJIŠTE // NAKLADNIK Portal Kockice, Branilaca Bosne 2, 72000 Zenica // 

REDAKCIJA Branilaca Bosne 2, 72000 Zenica // Glavni i odgovorni urednik Dragan Vidović // Redakcija Dražen Čolić, Dragan 

Vidović, Marko Grebenar // Fotografija naslovnice portal KOCKICE // Marketing kockice.ba @gmail.com 

www.kockice.ba

HORVATSKA 

DOMOVINA 

Lěpa naša domovino, 

Oj junačka zemljo mila, 

Stare slave dědovino, 

Da bi vazda čestna bila! 

Mila, kano si nam slavna, 

Mila si nam ti jedina, 

Mila, kuda si nam ravna, 

Mila, kuda si planina! 

Vedro nebo, vedro čelo, 

Blaga persa, blage noći, 

Toplo lěto, toplo dělo, 

Bistre vode, bistre oči: 

Vele gore, veli ljudi, 

Rujna lica, rujna vina, 

Silni gromi, silni udi; — 

To je naša domovina! 

Ženju serpi, mašu kose, 

Děd se žuri, snope broji, 

Škriplju vozi, brašno nose, 

Snaša preduć málo doji: 

Pase marha, rog se čuje, 

Oj, oj zvenči, oj, u tmine, 

K ognju star i mlad šetuje; — 

Evo t’ naške domovine! 

Magla, što li, Unu skriva? 

Ni l’ to našiu jauk turobni? 

Tko li moleć smert naziva? 

Il’ slobodni, il’ su robni? 

»Rat je, bratjo, rat junaci, 

Pušku hvataj, sablju paši, 

Sedlaj konjče, hajd pešjaci, 

Slava budi, gdi su naši!« 

Buči bura, magla projde, — 

Puca zora, tmina běži, — 

Tuga mine, radost dojde, — 

Zdravo slobost, — dušman leži! 

Veseli se, tužna mati, 

Padoše ti verli sini, 

Ko junaci, ko Horvati, 

Ljaše kervcu domovini! 

Teci, Sava hitra, teci 

Nit’ ti Dunaj silu gubi, 

Kud li šumiš, světu reci: 

Da svog’ doma Horvat ljubi, 

Dok mu njive sunce grije, 

Dok mu hrastje bura vije, 

Dok mu mertve grob sakrije, 

Dok mu živo serdce bije! 

Antun Mihanović 

Luč iz mraka dalko sija, 

Po veseloj livadici, 

Pěsme glasno brěg odbija, 

Ljubni poje k tamburici: 

Kolo vode, živo kolo, 

I na berdu, i v dolini, 

Plešu mladji sve okolo; — 

Mi smo, pobre, v domovini!

godina V broj 1. 

OGNJIŠTE 

5 

Urednik magazina 

Dragan Vidović 

Zenički Hrvati 

masovno iseljavalju 

U jeku aktualne moralne i političke krize, sve 

više zeničkih Hrvata svoju sreću traži u zemljama 

zapadne Europe. Prema dostupnim podacima 

u Zenici trenutno živi oko 4.000 Hrvata, 

dok je prema popisu iz 1991. u Zenici živjelo 

27.000 Hrvata. 

Nakon 21 godinu ponovno smo 

oživjeli projekt novina koje su izlazile 

na mjesečnoj razini- Ognjište. 

Samo ime novina ukazuje na jaku 

simboliku, a danas je itekako aktualan. 

U ratnom stanju, kada je 

prijetio potpuni nestanak zeničkih 

Hrvata, ovaj časopis bio je nada u 

opstanak i želju da zenički Hrvati 

opstnanu na svojim ognjištima. 

Danas proživljavamo sličnu priču, 

na sreću bez rata i bolnih stradanjai 

i razaranja, ali razaraju se naše 

obitelji, kriza u društvu nije bila 

nikada očitija. Svjedoci smo masovnog 

egzodusa Hrvata, iz cijele 

BiH, a posebice iz krajeva koje 

je hrvatska politika prekrižila, 

iz svojih nekih političkih ciljeva. 

Cijela središnja Bosna pogođena 

je masovnim iseljavanjem, posebice 

u Njemačku. Ni Zenicu nije 

izbjegao takav trend, naprotiv, 

poprimio je enormne razmjere. Iz 

dana u dan se iseljavalju zenički 

Hrvati, u potrazi za boljim sutra. 

Jedno bolje sutra želimo pružiti 

i mi preko naših obnovljenih novina 

Ognjište. Nastojat ćemo vam 

pružiti najvažnije i najzanimljivije 

informacije iz života zeničkih Hrvata, 

ali i iz cijele zemlje, kako 

bi smo ipak postali vaše novo 

ognjište, koje se nije nikada ugasilo 

, nego je cijelo vrijeme tinjalo, 

ali smo ga konačno rasplamsali. 

U osvježenom magazinu Ognjište 

moći će te redovito pratiti rubrike 

: Intervju, zeničke župe, politika, 

vijesti iz dijaspore, zanimljivosti, 

savjeti i recepti. 

U želji da budemo što više povezani, 

pratite nas i na našem 

portalu kockice.ba, koji je u pet 

godina rada postao sinonim za 

zeničke Hrvate. 

Uredništvo 

Po š t ov a n i , 

pred Vama je prvo i 

skromno izdanje magazina 

Ognjište koji će izlaziti 

u elektronskoj verziji. 

Ognjište kao mjesečne novine 

nastaku 1992. godine, 

čiji je nakladnik bio Napredak 

Zenica. Novine su redovito 

izlazile na mjesečnoj 

razini tijekom rata. Zbog 

nedostatka novca prestalo 

se s tiskanjem novina koji 

su bili jedini hrvatski tiskani 

medij u Zenici. Danas, 

21. godinu kasnije pružamo 

vam osvježeni mjesečnik 

Ognjište, s željom da 

sačuvamo uspomenu i 

oživimo snagu i ugled 

nekadašnih novina. 

prikaz broja novina iz 

1996. godine 

hrvatska obiteljska revija

6 

ŠTERC: Hrvatska ulazi u klasični 

demografski slom, a Hrvata u 

BiH nema ni 400.000 

hrvatski medijski centar 

Prof.dr. Stjepan Šterc, demografski 

ekspert s geografskog 

odjela Prirodnomatematičkog 

fakulteta 

Zagrebačkog sveučilišta, 

upozorava na izrazito negativne 

demografske trendove 

u Hrvatskoj, kao i u Bosni i 

Hercegovini kad je riječ o Hrvatima, 

ali i cjelokupnoj populaciji. 

Obje države moraju 

se strateški, na nacionalnoj 

razini, posvetiti ovom problemu, 

u protivnom, stvari 

uopće neće voditi dobru, upozorio 

je Šterc tijekom njegovog 

predavanja održanog 

večeras u Sarajevu na 

godišnjoj skupštini Hrvatskog 

društva za znanost i 

umjetnost, prenosi Fena. 

Kao znanstvenik koji je čitav 

život posvetio izučavanju 

demografskih kretanja, on 

tvrdi kako Hrvatska ulazi u 

klasični demografski slom sa 

svim negativnim parametrima 

i trendovima tog pojma. 

Već je na pragu pitanje – je li 

uopće moguća revitalizacija 

Hrvatske, koja je inače nužna, 

dodaje ovaj profesor. Upozorava 

na naročito pogubnu 

dimenziju problema – odlazak 

mladog i perspektivnog 

stanovništva i dodaje kako je 

ubuduće moguć prirodni pad 

dva puta veći nego u vrijeme rata ne bude li se što poduzelo na revitalizaciji. 

Demografska situacija je katastrofična i u Bosni i Hercegovini, tvrdi 

Šterc fokusirajući se posebno na hrvatsku populaciju. On navodi projekcije 

o mogućem gubitku 40.000 hrvatskog stanovništva u narednih 

deset godina, što implicira kako će broj Hrvata u BiH za narednih 

dvadesetak godina opasti ispod 300.000 ako se ne poduzme ništa na 

rješavanju problema koji se inače ne odnosi samo na hrvatsku populaciju. 

Prema popisu iz 2013., broj Hrvata u BiH je bio oko 550.000 

od oko 700.000, koliko je iznosio prema popisu iz 1991. 

Danas u Bosni i Hercegovini nema ni 400.000 Hrvata kao stalnog 

stanovništva, tvrdi ovaj znanstvenik. Upozorava da loši demografski 

trendovi ni u Hrvatskoj ni u Bosni i Hercegovini na žalost nisu vidljivi 

neposredno na terenu kao što o njima svjedoči neumoljiva statistika./HMS/ 

www. kockice.ba


OGNJIŠTE 

HKD Napredak Vitez koncertom u 

Napretkovom domu Kralj Tomislav 

Zenica oduševili publiku 

7 

23.5.2015. autor Dražen Čolić 

HKD Napredak podružnica Vitez, proteklog vikenda ( 23. svibnja 2017.) predstavila se zeničkoj publici, 

koncert je upriličen u Napretkovom domu Kralj Tomislav Zenica. Obnoviteljski rad HKD Napredak 

podružnica Vitez počeo je 1991. godine. Međutim, rat i ratna zbivanja su utjecala na to da taj rad bude 

prekinut da bi ponovo bio nastavljen 1995. godine. 

U periodu od 1995. do 1997. godine folklornu skupinu HKD Napredak vode brača Kupreškići – Zoran i 

Mirjan. U tom periodu bude se i viteški pisci i pjesnici te se izdaje veliki broj knjiga kao i zbirke pjesama. 

Vitez postaje poznat po izdavačkoj djelatnosti i gotovo sve knjige izlaze u izdanju Napretka. 

U sklopu društva djeluju folklorna, tamburaška i izdavačka sekcija. Najbrojnija je folklorna sekcija 

koja broji preko 200 članova raspoređenih u tri skupine. Za sobom imaju brojne nastupe širom Bosne 

i Hercegovine, a gostovali su i u nekoliko gradova u Hrvatskoj i Švicarskoj, a s ponosom istiću svoje 

sudjelovanje na dječjim vinkovačkim jesenima 2011. godine. Društvo također ima i fond za stipendiranje 

studenata. 

Izvedbom Hrvatskih, Makedonskih i Vranjanskih igara mladi folkloraši Napretka Vitez oduševili su 

publiku koja je zdušno pljeskom nagradila svaki nastup.Na koncertu svoj preformans izveo je i orkestar 

harmonika HKD Napredak Vitez te muška pjevačka skupina iz sela Krčevine u blizini Viteza koja 

djeluje pri viteškoj podružnici. U ovim teškim vremenima kada nam sve više mladi ljudi napušta Bosnu 

i Hrecegovinu u potrazi za nekim boljim uvjetima života HKD Napredak Vitez ulijeva tračak nade da 

postoje mladi ljudi koji žele očuvati tradiciju bosanskih Hrvata te je na kvalitetan način prezentirati 

publici.HKD Napredak Zenica se zahvaljuje Podružnici Vitez na predivnom koncertu te publici koja ga 

je podržala. 


8 


HKD NAPREDAK VITEZ POKUŠAVA OČUVATI HRVATSKU, IZVORNU, NARODNU KULTURU I 

TRADICIJU VITEŠKOG KRAJA, POKUŠAVA OČUVATI IDENTITET HRVATA IZMEĐU OSTALOG I 

KROZ OVAJ VID KULTURNOG DJELOVANJA. 

‘’VRIJEME PROLAZI, A NAŠE TEK DOLAZI ‘’ PORUKA JE MLADIH NAPRETKOVACA VITEZA KOJI 

ZAHVALJUJU NA POZIVU I KAŽU DA ĆE SE UVIJEK ODAZVATI OVAKVIM POZIVIMA. 

www. kockice.ba


OGNJIŠTE 

9 

Kupres i Kuprešani spremno 

iščekuju 30. srpnja, kada 

će se na Kupreškom polju 

okupiti 1000 Ivana i njihovih 

obitelji, kako bi zajedno 

proslavili obiteljsku nedjelju 

u pitoresknom krajoliku bosansko 

hercegovačkog kraja. 

Uz druženje i slavljenje 

svete mise u crkvi Sv. Obitelji 

okupljeni Ivani sudjelovat će 

u rušenju rekorda u okupljanju 

najviše osoba istoga 

imena na jednom mjestu.Za 

sudjelovanje u ovome povijesnom 

pokušaju obaranju 

rekorda Ivani se trebaju 

prijaviti na 1000ivana.com 

najkasnije do 10. srpnja 2017. 

Okupljene Ivane i sve članove 

njihovih obitelji, kao i brojne 

hodočasnike i putnike namjernike, 

u sklopu dana Svete 

Obitelji na Kupresu očekuje 

cjelodnevno druženje 

uz brojne kulturno 

zabavne sadržaje. Ovaj 

povijesni trenutak 

ovjekovječit će se 

povijesnom fotografijom 

svih sudionika i 

brojnim koncertima 

najpopularnijih glazbenika, 

uz pokušaj 

obaranja najpoznatijeg 

rekorda na svijetu, čime se 

vrijednosti kupreške zajednice, 

ljepota kupreškog 

kraja i bogatstva kupreške 

tradicije i kulture. 

Kuprešani će svojim gostima 

iz cijeloga svijeta kroz 

cjelodnevni program predstaviti 

tradicionalneaktivnoste, 

zanati i rukotvorine 

specifične za kupreški 

kraj, uz poznatu kuprešku 

gostoljubivost i srdačnost, 

priopćili su organizatori. 

1000 IVANA 

Udruga “Kupreški kosci”, uz snažnu potporu cijele 

lokalne zajednice, ovoga ljeta okuplja sve Ivane iz 

zemlje, susjedstva i dijaspore da zajedno sa svojim 

obiteljima proslave obiteljsku nedjelju – 30. srpnja 

2017. zajedničkom svetom misom, molitvom i 

blagoslovom, uz uživanje u ljepotama Kupresa 

te sudjelovanje u zapisivanju toga trenutka u povijesti 

rušenja Guinnessova rekorda u okupljanju 

najviše osoba istoga imena na jednom mjestu. 

Prijavti se mogu osobe s imenom Ivan putem web 

stranice 1000ivana.com 

Samo u Hrvatskoj, prema 

popisu iz 2011., ima 130 

828 Ivana. Ime Ivan jedno 

je od najpopularnijih imena 

na ovim prostorima kroz 

desetljeća, jedan od prvih 

i najistaknutijih nositelja 

toga imena je Ivan Krstitelj 

čiji se dan obilježava 24. 

lipnja, a značenje samog 

Ivana jest „Bog je milostiv“. 

Ivan je u BiH na dvadesetom 

mjestu najpopularnijih 

imena danas, u Hrvatskoj 

je na petom mjestu, dok je 

2011. upravo ime Ivan bilo 

najpopularnije u Hrvatskoj. 

Prijave za 

sudjelovanje u 

obaranju najvećeg 

svjetskog rekorda 

u najvećem broju 

ljudi istoga imena 

na jednome mjestu 

– Ivana na Kupresu 

– produljene su 

do 20. srpnja zbog 

velikog interesa. 

OBORIMO GUINNESSOV REKORD 


10 

KATOLIČKA CRKVA 

Katolici u BiH najugroženiji u Europi, potrebne 

korjenite ustavne promjene na načelima federalizma 

i legitimnog predstavljanja 


Na sjednici Komisije “Justitia et pax” (“Pravda i mir”) 

Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine ukazano 

je da su katolici u BiH danas fizički najugroženiji dio 

Katoličke crkve na cijelom europskom kontinentu. 

www. kockice.ba


OGNJIŠTE 

11 

Svjedoci smo da se nastavlja, pa 

i povećava neizvjesnost fizičkog 

opstanka Katoličke crkve u BiH, 

unatoč neumornom nastojanju vodstva 

crkve da u ovoj politički i pravno 

nesređenoj zemlji bude prijeko 

potreban čimbenik pravednog i trajnog 

mira – navodi se u izjavi članove 

Komisije, kojom je na sjednici 6. svibnja 

predsjedavao biskup banjolučki 

mons. Franjo Komarica, javlja Fena. 

Komisija ponovno upozorava da se 

u BiH nastavlja, kako je zaključeno, 

nepravedna legalizacija zločina 

počinjenih u proteklom ratu, 

kao i politička previranja, sukobi 

i opća društvena nesigurnost, 

otežavanje povratka prognanih, 

onemogućavanje zapošljavanja osobito 

mladih ljudi, povećanje nestabilnosti 

brojnih obitelji, te afektivno i 

društveno razdvajanje čitavih obitelji. 

Članovi Komisije su i ovaj put “potaknuli 

sve odgovorne da odlučnije 

pristupe korjenitim ustavnim promjenama 

države BiH na načelima federalizma, 

decentralizacije, supsidijarnosti 

te legitimnog predstavljanja konstitutivnih 

naroda i nacionalnih manjina”. 

Apeliraju na službene predstvanike 

međunarodne zajednice u BiH da pruže 

učinkovitu političku, pravnu i materijalnu 

pomoć za uspostavljanje stvarne 

ravnopravnosti na području cijele 

države svih pripadnika triju konstitutivnih 

naroda, kao i ostalih građana. 

– Komisija se pridružuje i ovaj put svima 

onima koji se trude oko konačnog 

donošenja Ustava – jednog za cijelu zemlju, 

umjesto dosadašnja četiri različita 

ustava – navedeno je, između ostalog, 

u zajedničkoj izjavi Komisije “Justitia 

et pax” (Pravda i mir) Biskupske konferencije 

BiH, kojima su se na sjednici 

pridružili i predstavnici biskupskih 

konferencija Hrvatske i Slovenije. 

Prefekt Dikasterija za promicanje 

cjelovitoga ljudskog razvoja kardinal 

Peter Turkson također je bio kao gost 

Komisije “Justitia et pax” (Pravda i 

mir)./HMS/ U Vitezu održana “Donatorska 

večer” za Hrvatsku bolnicu “Dr. 

fra Mato Nikolić” 

Cilj „Iustitiae et pax“ je 

promicati pravdu i mir prema 

načelima Evanđelja i crkvenog 

društvenog nauka; prikupljati 

vijest i rezultate istraživanje o 

pravdi i miru, o napretku naroda 

i povredama ljudskih prava. 

„Iustitia et pax“ želi progovoriti 

o problemima koji muče 

današnje društvo, kao što 

su: borba protiv siromaštva, 

borba za ljudska prava, mir, 

pomirenje i razvoj pojedinca i 

društva. Isto tako želi povećati 

svijest o katoličkom socijalnom 

nauku u europskom društvu 

i europskim institucijama. 

Posebna se briga stavlja na 

siromašne, one kojima su 

uskraćena njihova prava, koji 

su žrtve proganjanja, rata, te 

se želi govoriti i stati u njihovu 

obranu. 

U duhu Apostolske Konstitucije 

Pastor Bonus pape sv. 

Ivana Pavla II., Komisija „Justitia 

et pax” (Pravda i mir) BK 

BiH nastoji – između ostalog: 

· na području BK BiH promicati 

pravdu i mir prema 

načelima Evanđelja i 

crkvenog društvenog nauka; 

· prikupljati vijesti i rezultate 

istraživanja o pravdi i 

miru, o napretku naroda i o 

povredama ljudskih prava te 

ih vrednovati i upoznavati javnost 

sa svojim zaključcima; 

· njegovati odnose s katoličkim 

udrugama i drugim ustanovama 

i izvan Katoličke Crkve, koje 

se iskreno zanimaju za ostvarenje 

pravde i mira u svijetu; 

· održavati posebne odnose 

s Papinskim vijećem „Justitia 

et pax”, odnosno Dikasterijem 

za cjeloviti ljudski razvoj. 


12 VIJESTI IZ SREDNJE BOSNE 

U Vitezu održana “Donatorska večer” za Hrvatsku 

bolnicu “Dr. fra Mato Nikolić” 

Sinoć je u svadbenom salonu Buba u Vitezu održana “Donatorska večer” za Hrvatsku bolnicu “Dr. fra 

Mato Nikolić” u Novoj Biloj… 

Cilj ove večere bio je prikupljanje novčanih sredstava za ginekološki odjel Hrvatske bolnice “Dr. fra 

Mato Nikolić”, točnije za kupnju novih aparata sa kojima će se olakšati rad osoblja na odjelu. 

Zahvaljujemo se svima što su se odazvali ovoj humanitarnoj akciji. Sigurni smo da će sve donacije 

koje smo prikupili pomoći Bolnici u Novoj Biloj, što nam je bio i cilj, kazala nam je Ankica Đuran 

predsjednica Kantonalnog odbora Zajednice žena Kraljica Katarina Košača. 

U prepunoj sali svadbenog salona Buba brojni gosti uživali su u bogatom zabavnom programu uz 

najljepše melodije lokalnih izvođača i bendova. 

drukčiji radio 


www. kockice.ba

Od prijeratnih 180, škola u Grahovčićima danas 

ima samo šest učenika 

Najbolji pokazatelj istinskog povratka 

života u bilo koje progranično mjesto u 

BiH su škole, odnosno broj učenika koji ih 

pohađa. Nažalost, o povratku života u selo 

Grahovčiće koje pripada župi Brajkovići, u 

općini Travnik, upravo na primjeru mjesne 

škole, teško je govoriti. Od prijeratnih 

180 učenika, danas ovu školu pohađa njih 

šest. Nekad je ovo bila samostalna škola 

s po dva odjela svakog razreda, tužno se 

prisjeća domar Zvonko Tustonja. Mladen 

Injić, danas je jedini učitelj u Grahovčićima. 

Šest učenika u kombiniranom odjelu ovdje 

pohađa 2., 4. i 5. razred. Djeca su divna i s 

njima je lijepo raditi, ali je teško gledati da 

ih je tako malo, kaže Injić. Iako je djece u 

školi u Grahovčićima malo, promatrajući 

povratak u ovo mjesto kroz prizmu brojnih 

opstrukcija, ovaj broj djece nije iznenađenje, 

kažu povratnici u ovaj kraj nabrajujući sve 

nevolje koje su ih snašle u ratu i nakon njega. 

U ratu su Grahovčići do temelja porušeni, 

jednako kao i ostala sela župe Brajkovići 

kojoj pripadaju. S više od 5000 vjernika, 

Brajkovići su prije rata bili najveća župa u 

općini Travnik. Kako su u župi živjeli 

isključivo Hrvati, motiva za povratak 

nije nedostajalo, ali ni ideja kako ga 

zaustaviti. S obnovom kuća pokrenuti 

su i radovi u obližnjem rudniku 

ugljena “Abid Lolić”. Iskapanja ispod 

sela zabranjena prije rata, dovela 

su do pucanja zidova obnovljenih 

kuća. Povratak je tako miniran. 

Ni sigurnosno stanje nikad nije bilo 

zadovoljavajuće, a kulminiralo je prije 

tri godine, ubojstvom poduzetnika 

Joze Kafadara, u selu Ovnak. 

Kafadari su jedini koji su povratnicima 

u ovaj kraj ponudili posao 

kao važan uvjet ostanka. -Bez njih 

ovdje više ne bilo nikoga, kaže nam 

jedan od malobrojnih povratnika. 

Uzimajući u obzir sve navedeno kao 

i izražen trend odlaska iz sredina s 

daleko boljim uvjetima života, mala 

zajednica školaraca u Grahovčićima 

zajedno s njihovim učiteljem može 

se promatrati i kao pozitivan primjer 

za čiji opstanak se valja boriti.

14 

KOLUMNA 

Sve više zeničkih Hrvata iseljava se iz Zenice, mladi. nezaposleni 

, ali i zaposleni u javnom sektoru....odlaze u nadi da će u 

Njemačkoj pronaći bolji život ... 

Pustoš moga ognjišta 

Zašto se selimo? Jeli Njemačka obečana zemlja? Možemo li ovdje zaraditi 

za pristojan život? Koliko Crkva uopće nastoji spriječiti iseljavanje stotina 

obitelji? Zašto smo žrtva vlastite politike? U svojoj kolumni, urednik 

portala Kockice opisao je dramatičnu sliku iseljavanja iz Zenice, tekst 

koji je u 24 sata od objavljivanja pročitalo više od 300.000 čitatelja. 


Koferi, karte, suze i rastanak…..posljednji 

pozdrav….zbogom ognjište mojih pradjedova…. 

Došlo je neko čudno, prokleto vrijeme. 

Rat je rastjerao mnoge, mnoga ognjišta su 

zauvijek ugašena, obavijena su mukom i 

visokom travom, ožiljcima rata. Zastaneš 

i osluškuješ koliko je samo života bilo tu, 

a koliko je suza proliveno 

zbog rata i odlaska 

za nekim boljim sutra, s 

nekoliko stvari u ruci, s 

krunicom koju si čvrsto 

stiskao, uzdajući se u 

Boga da će ovo ludilo 

jednom prestati. Gledao 

si kako tvoji roditelji ostaju 

uplakani na kućnom 

pragu, s mišlju hoće li 

doživjeti sutra. 

Rat je stao prije dva 

desetljeća i mnogi su pomislila da dolaze 

neka bolja vremena, da će se našim 

kućama oriti dječji glas i plač, da ćemo 

nastaviti čuvati ognjište naših predaka. 

Budit će nas prkosna zvona naše Crkve, 

koju metci nisu mogli utihnuti i najljepši 

se prizor pružao nedjeljom, kada je cesta 

vrvjela od ljudi koji su se išli zahvaljivati 

Bogu za sva dobročinstva, kada su se djeca 

igrala u župnom dvorištu. Mislili smo svi 

da ćemo našu sreću sviti u svome selu, 

kojeg ni rat, ni sva zločinstva i pokušaji da 

nam se zatre svaki trag nisu mogli izbrisati. 

No, onda su došla vremena koja su mučnija 

i od rata, kada te tvoja politika, politika 

drugoga tjera da bježiš 

odavde, jer je ovdje više ne 

izdržljivo, jer je moj dom, 

postao tuđin. Mlad, zdrav, 

pun života, s diplomom u 

ruci i svaka dva mjeseca 

u centru za zapošljavanje, 

život koji te baca u očaj. Polako 

se počelo gasiti moje 

selo, svakim danom samo 

se govorilo tko se sada 

odselio, sam ili s obitelji, u 

miru, ali s najtežim ranama 

na srcu. U ruci je karta u jednom pravcu, u 

nadi da će ti nova majka Njemačka pružiti 

ono što su ti stoljećima predci pokušavali 

osigurati. Suze niz lice same krenu, kofer 

polako lupka, nemaš snage okrenuti se i 

ugledati uplakanu majku koju ostavljaš jer 

su svoji, politikom kojom vode, natjerali da 

sreću tražiš negdje drugo. 

godina 5 broj 1

OGNJIŠTE 

15 

kolumna 

Zar je moguće da je moje selo, moj grad, moja 

kuća, postala toliko strana, toliko mrska, da 

mi se počinje gaditi svaki političar koji slaže 

pare za uspješnost iseljavanja nas, onog što 

su počeli ’91., sada s lakoćom i bez ispaljenog 

metka završavaju. Zar je moguće da moram 

ostaviti svoju kuću, svoje roditelje, jer ovoj 

državi, ovoj vlasti nisam dovoljno dobar, da 

moja diploma sa državnog fakulteta služi 

samo za podbaciti pod ormar da se ne klima, 

dok djeca povlaštenih tajkuna hrane svoj 

ego dok nečija majka radi od jutra do sutra 

za 400 KM, nadajući se da će ih dobiti i da 

će svom djetetu kupiti toliko željenu stvar. 

Odlazim jer je ovo pakao u kojem je nemoguće 

živjeti, mjesto koje Hrvatima više nije 

domovina, mjesto zbog koga su nekad suze 

tekle i drhtala brada na spomen, a sada 

je gledam s prezirom. Što se učinili s mojom 

grudom, za koje je poginuo moj otac, 

djed, ujak ili rođak…Što učiniste s mojom 

grudom dok sebi gradite vile i kućetine. 

Što ste uništili ono što mi je bila svetinja… 

Sada je ostala samo uspomena, sjećanje na 

svako jutro i sunce koje me umivalo s brda, 

na zvuk zvona koji se razlijevao mojim selom, 

na miris svježe pečenog kruha i majke koja mi 

je pružala ljubav. Zar je to sve postalo samo 

uspomena, sjećanje koje se urezalo u srce 

i kojeg se s suzama i gorčinom prisjećam. I 

dok ovo pišem netko u mojoj Zenici, u mojim 

Crkvicama, Čajdrašu, Perinom Hanu, Gornjoj 

Zenici ili Podbrežju spakirao je kofere i sa 

suzom u očima ostavit će svoju rodnu grudu 

kako bi si osigurao život dostojan čovjeka. 

Početak nestajanja Čajdraša onakvog kakvog smo poznavali!- zapisao je vlč. 

Božo Markotić na početku župne kronike ratnih događanja u Čajdrašu. Te 

riječi tek sada shvaćam, dok pustoš obavija moje selo, dok se magla polako 

spušta, dok stare ruke majke čekaju zagrljaj svog sina, na pragu kojeg suze 

kvase 


16 

Biskup Franjo Komarica: “Mi smo 

prekiženi. Ali ne damo se prekrižiti” 

iskup Franjo Komarica uoči Uskrsa kritizirao je vlasti Republike Srpske te rekao da se 

dogodio stravičan progon Hrvata tijekom rata te da u tome entitetu danas živi jedva 10 

posto od predratnog broja Hrvata. 

Biskup Komarica je uoči Uskrsa 

kritizirao vlasti Republike Srpske 

u intervjuu za tursku agenciju 

Anadoliju te rekao da se dogodio 

stravičan progon Hrvata tijekom 

rata te da u tome entitetu danas 

živi jedva deset posto od predratnog 

broja Hrvata. 


Milorad Dodik, predsjednik 

RS, potom je optužio Komaricu 

da iznosi neistinite tvrdnje 

o stanju u tom entitetu i 

položaju malobrojnih Hrvata 

te ustvrdio da u tom entitetu 

poštuju temeljna ljudska prava. 

Vaša uskrsna čestitka izazvala je 

brojne reakcije, a najdalje je otišao 

predsjednik RS Milorad Dodik, 

koji je kazao kako je to pamflet. 

Ničem se više ja ovdje ne čudim, 

ja bih se radije, ako mogu reći, 

čudio nekim pozitivnim stvarima, 

od onih u našem prvom susjedstvu 

do susjedne Hrvatske. 

Meni je žao, htio bih da se istinski 

zalažemo za opće dobro ljudi. 

Ali kad počnemo dirati u ona temeljna pitanja, pitanja ljudskih prava, 

prava na vlastiti identitet, na vlastitu kuću, na sva ostala ljudska prava, 

onda na to političari kažu: "čekaj, čekaj malo". Ali, ja na to moram ukazati, 

to je moja zadaća prema crkvenim propisima, to je crkvena nauka. 

Dodik vam prijeti sudskom tužbom, a pet godina vas ne želi 

primiti na sastanak. Zbog čega vas on izbjegava, čega se boji? 

Ne mogu ja to komentirati, to trebate njega pitati. Ja bih rekao, 

“hoće mi se - može mi se”. To pokazuje stav prema službenom 

predstavniku jedne zajednice koja se zove Katolička crkva, koja 

nije, evo, bilo kakva. Ne osjećam se povrijeđenim, nego mi je 

žao čovjeka koji je time pokazao svoje lice, onakvo kakvo jest. 

Žestoki napad na vas izazvao je brojne reakcije medija i intelektualaca, 

reagirala je i islamska zajednica. No izostala je politička reakcija: 

HDZ BiH šuti, Dragan Čović, član Predsjedništva, šuti, hrvatski narod i 

godina 5 broj 1

OGNJIŠTE 

17 

narod i Sabor šute. Je li njih strah 

ili se slažu s time što Dodik govori? 

I oni time pokazuju svoj obraz, 

na čijoj su strani. Ako ja radim 

nešto krivo, a ja jesam krivac, ja 

to znam, zato što sam ostao ovdje, 

to mi je rečeno nebrojeno puta. “ 

Biskupe, što se vi tužite, vi ste 

morali otići, a niste otišli, i zato 

dobivate ovakva kažnjavanja, dobivate 

ostavljanje na cjedilu. Nije za 

vas predviđeno da ostanete u Banjoj 

Luci. Ne smije biti banjalučke 

biskupije.” 

Znači, vi ste njima neugodan svjedok? 

Ja sam ondje gdje me Bog postavlja, 

nisu me postavljali političari, predstavnici 

jednog ili drugog naroda. 

Božja providnost me je ovdje postavila. 

I zato mi je žao što političari 

kojima je dužnost da se brinu za 

opće dobro svakog čovjeka, pa 

tako i domicilnog Hrvata, katolika, 

a to su srpski političari, 

bošnjački, međunarodni... naravski, 

i hrvatski, da oni šute. Oni 

su svoj narod ostavili na cjedilu. 

Ali, šuti i Zagreb. Predsjednica, 

premijer, ministri, Sabor... Vi za 

njih kao da ne postojite, kad dođu 

ovdje kao da jedva čekaju da odu. 

Sat vremena, rukovanje i živjeli. 

Pitajte to njih pa ćete čuti kakav je 

odgovor. Ja se bojim da je to samo 

u kontinuitetu. Mi smo prekriženi, 

ali ne damo se prekrižiti. Papa 

je došao ovamo da nam pokaže 

da mi za njega nismo otpisani. 

Kazao je - ne dolazi u obzir da 

nestanu biskupije pred nosom 

Rima. A Zagreb kaže - ima da 

nestanu. Kako ću to prihvatiti, 

da je to normalno? A Zagreb se 

poziva na Rim. Odnosno na papu. 

Vi njima dobro dođete zbog 

svog neprijepornog ugleda na 

međunarodnoj razini. Ali, smeta 

li vas to? Na ljudskoj razini. 

Žao mi je što moram trošiti tu 

energiju koju trošim. Kad bih 

imao malo više solidarnosti od 

strane onih od kojih s pravom 

očekujem da budu solidarni sa 

mnom, pa nek’ mi sudi Crkva. 

Što je s Hrvatima u BiH, mnogi 

spominju treći entitet kao 

spas za Hrvate u BiH. Kakav je 

vaš stav prema tome, a i uopće 

teritorijalnom preustroju BiH? 

O entitetima, kantonima, 

županijama na teritoriju BiH 

odlučuju stranci. Oni su nama skuhali 

ovakvu kašu. Oni su ovdje vodili, 

na puno mjesta su to rekli, po 

vlastitoj tvrdnji - zastupnički rat. 

Njima je trebala BiH kao poligon 

da odmjere svoje snage. I oni su 

skrojili ovakvu kapu. Prema tome, 

bit će onoliko entiteta, kantona 

i županija, ili ih neće biti, koliko 

su to stranci sastavili. Ako sada 

dođe do podjele Bosne odnosno 

jugoistoka Europe između Putina 

i Erdogana - kakvi entiteti? Pa nemate 

vi ljudi, zovite ih kako god 

hoćete, županije, entiteti, ali vi nemate 

ljudi! Čemu ta zemlja? 

Pa pobogu kad ćete se vi, Europska 

unijo, smilovati? I ja sam Europska 

unija, u čemu ste vi to bolji 

ljudi od mene? Ja sam slab čovjek. 

A koliko ste vi bolji? Pokažite da 

ste puno bolji pa pomozite meni 

koji sam slabiji. Poučite me što 

ja trebam raditi da me se uvaži. 

Za kraj - Međugorje, što osobno 

mislite o tom fenomenu i kako će to 

završiti? 

Međugorje poznajem od samog 

početka, i svi ga mi više-manje 

znamo kao fenomen, poznat diljem 

svijeta. Gdje god sam dolazio, kad 

bih rekao odakle sam, odmah 

je bilo - da, tamo je Međugorje. 

Znamo svi da je to, kako kažu 

mnogi, najveća ispovjedaonica 

svijeta. Mi bismo bili veliki skeptici, 

da ne kažem nevjernici, kad 

bismo rekli - nema to veze ni s 

Bogom ni s Gospom. To se nitko 

normalan ne bi usudio reći. 

Prema tome, uvjeren sam da će 

Međugorje kao fenomen, jedna 

duhovna oaza, uvijek ostati, 

bez obzira što se njemu kasnije 

događalo. Ljudi će tamo ići. 


18 

24. obljetnica stradanja 

u selu ŠUŠANJ 

Tužna obljetnica u selu Šušanj kao gorki posjetnik na zločin koji nema opravdanja 

oš jedna tužna obljetnica… prošle su 

24 godine od zločina za koji nitko nije 

odgovarao… bol…tuga…nedužni ljudi 

ubijeni su samo zato što su bili Hrvati…. 

Teško je napisati retke, opisati osjećaje, 

patnju i bol članova obitelji čiji su 

najbliži ubijeni na okrutan način… svaka 

riječ izgubi smisao…postane suvišna 

kada se pogleda spomen obilježe u 

Šušnju.. križ i nada u uskrsnuće jedina 

su utjeha preživjelima… 

Tih dana nitko nije mogao slutiti da će 

se svirepa ubojstva dogoditi u Šušnju i 

Ovnaku.. zabačenim hrvatskim selima 

između Zenice i Travnika. Vojska tzv. 

Armije BiH, za koju će njeni lideri reći 

da je najčišća vojska, upala je u ova sela 

i zateklo stanovništvo ubila, ne gledajući 

jesu li vojna ili civilna lica. To jutro bilo 

je teško…kao da je i samo vrijeme slutilo 

da će se nešto loše dogoditi. Pomno 

isplanirani napad vojske Armije BiH i 

mudžahedina bio je vođen ciljem istrebljenja 

Hrvata sa svojih ognjišta, 

brisanjem traga postojanja. I tog 6. 

lipnja 1993. taj plan počeo je dobivati 

obrise u Šušnju i Ovnaku, Brajkovićima, 

Grahovčićima… 

Mučki upad, krik, strah, suze i bolno 

umiranje…ugasili su se nevini životi 

starih osoba….ljudi koji su živjeli mirno, 

ne želeći nikome zlo…moleći se Bogu da 

se rat 

zaustavi…prebirući u bolnim rukama 

zrncadi krunice….nadajući se da ovo 

ludilo mora prestati, da će Božja milost 

spriječiti prolivanje nedužne krvi. 


godina 5 broj 1

OGNJIŠTE 

19 

Kakav to čovjek možeš 

biti kad hladnokrvno 

ugasiš dvadeset i tri 

života, kao da ih Bog 

nije dao… kako možeš 

i danas mirno ulicom 

hodati kad znaš s kojom 

si lakoćom ubijao 

nedužne živote, ubijao 

ljude koji su bili stari, 

nemoćni, ali s jakom 

vjerom u Boga, Boga 

Spasitelja. Muči mnoge 

ta pitanja, odgovora 

ne mogu pronaći, dok 

suzama gledaju spomen- 

obilježje koje kao 

da želi govoriti, prkositi 

i svjedočiti božjoj 

žrtvi. Kome su smetali 

ti katolici i Hrvati, jesu 

li smetali samo zato što 

su Hrvati, sigurno da 

jesu, ali nikada nitko 

neće moći prekrojiti 

povijest i izbrisati nas, 

jer je naša povijest 

utkana u mramorne 

stijene, u stoljeća mukotrpnog 

rada i života, 

koji je poklanjao 

naraštajima ljudske 

vrijednosti, kojima je 

strano ubijanje… 

I danas je tužna još 

jedna obljetnica, boli 

srce i duša, ali još 

više boli činjenica da 

počinitelji zločina i danas 

hodaju slobodno, 

da ih štite mnogi, pa i 

strane vlasti, iako i one 

samo znaju koliki su to 

krvnici bili. Dostojanstvenost 

je odavno izgubljena, 

ali ponos i želja 

da se vječno sjećamo tih 

nedužnih ljudi, kojima 

je život svirepo ugašen 

jer su druga nacija, jer u 

glavama tih zločinaca oni 

su bili nedostojni živjeti i 

trebalo ih je istrijebiti. 

Dvadeset i četvrta je 

obljetnica, tmurno je bilo, 

kao da i Bog plače nad 

nepravedno ugašenim 

životima, ali dostojno su 

stali branitelji i preživjeli, 

želeći tim herojima odati 

počast. Ti ljudi su za 

branitelje heroji, jer su 

umrli s mišlju na svoju 

domovinu i jer je u njima 

ugašena ljubav prema 

obitelji, Isusu i domovini. 

Gorile su danas svijeće, 

osvjetljavajući put tih 

herojima do raja, do 

kraljevstva nebeskog, jer 

smo s njima dobili nove 

čuvare. 

Možda nikada na ovozemaljskom 

sudu nitko 

neće odgovarati za ove 

zločine, ali na jednom 

hoće, jer će im Bog suditi, 

a tada nema mira i spokoja…jer 

su ubijali u nečije 

ime, ideologiju i govoreći 

kako vrše Božju volju.. 

ruka te pravde je uvijek 

dostižna i pravedna…. 

Koliko je štetno ostavljati 

mobitel na punjenju 

svaku noć? 

REKLAMNI PROSTOR 

više informacija na facebook 

stranici : portalkockice.ba 

ili na mail: kockice @gmail. 

com 


20 

TECHO & LIFESTYLE 

Koliko je štetno ostavljati mobitel na punjenju svaku noć? 

Većina potrošača pred spavanje svoje mobilne uređaje stavlja na punjenje, bilo 

da je to potrebno ili ne. Uostalom, današnji uređaji su pametni i znaju kontrolirati 

koliko se točno i kako trebaju puniti, zar ne? Problem zapravo ne postoji u smislu 

toga da se baterija može ‘prepuniti’, već činjenici da je samo punjenje štetno za njih 

Litij-ionske baterije u današnjim uređajima potpomognute su nizom el. dodataka koji osiguravaju 

stabilno punjenje u većini uvjeta. No, jasno je kako njihovo samo punjenje zapravo polako uništava 

kemiju baterije i one gube svojstva. Kako potrošači mobilne uređaje mijenjaju svakih dvije godine, 

većina ih to ni ne primijeti u opipljivoj mjeri (ovisno o tom koliko ciklusa punjenja prođu). 

Za one koji to ne namjeravaju učiniti radi budžeta ili bilo kakvog trećeg razloga, a da ne moraju 

mijenjati baterije za par godina u skupom servisu zbog svakodnevnog punjenja, stručnjaci 

preporučuju korištenje sporijih punjača. Hatem Zeine, osnivač tvrtke za bežično punjenje 

Ossia, preporučuje da potrošači primjerice pune baterije iPada Pro punjačem od iPhonea. 

Na taj način će baterija uređaja sporijim punjenjem biti hladnija, a upravo visoka temperatura je 

jedna od stavki koja drastično skraćuje životni vijek litij-ionskih baterija. Čak i Appleova stranica 

navodi kako temperature iznad 35 stupnjeva Celzijusa mogu trajno smanjiti kapacitet baterije. 

Gora stvar u tom smislu je činjenica da su korisnici diljem svijeta znali 

proći nekoliko ciklusa punjenja baterija dnevno, što znači i da će ti uređaji 

mnogo ranije pokazati znakove istrošenih baterija, tj. smanjenja kapaciteta. 

Noviji mobilni uređaji dolaze s tehnologijama vrlo brzog punjenja (poput Qualcommovog 

Quick Chargea), uz obećanje da opterećenje ne leži na baterijama već elektronici koja 

omogućuje tako brzo punjenje. O trajnosti tako punjenih baterija bit će sigurno više riječi u godinama 

koje slijede – barem dok se baterijska tehnologija ne pomakne barem malo naprijed. 


godina 5 broj 1

RECEPTI 

Brokula - prirodan zaštitnik 

zdravlja prostate 

Mnogo je razloga zašto biste nekoliko puta tjedno trebali jesti brokulu. Naime, ova 

biljka iz porodice kupusnjača jedinstvena je po svojim ljekovitim svojstvima koja 

uključuju antioksidativno, protuupalno i detoksikacijsko djelovanje. 

OGNJIŠTE 

21 

Zahvaljujući tome 

brokula ima snažan 

učinak protiv raznih 

oboljenja uključujući i 

ona najteža poput tumora. 

Istraživanja su pokazala 

da se zahvaljujući 

povećanom unosu 

brokule kod 

muškaraca s ranim 

stadijem raka prostate 

stanje znatno 

poboljšava. 

Budući da se kod 

muške populacije 

rizik od raka prostate 

s godinama značajno 

povećava, svakako 

se preporučuje što 

češće konzumirati 

brokulu, kao i ostale 

kupusnjače. 

Brokula je također 

snažan zaštitnik 

ženskog zdravlja. 

Budući da pridonosi 

eliminaciji viška estrogena 

iz tijela, uvelike 

smanjuje rizik od 

raka dojke i raka maternice. 

Osim vitamina C, kojim 

je osobito bogata, 

te vitamina K, selena, 

kalija, fosfora i željeza, 

brokula sadrži i druge 

moćne antioksidanse, 

poput luteina, zeaksantina 

i beta-karotena, 

koji pridonose 

zdravlju očiju. 

Sadrži i sumpor, koji 

ima antikancerogena 

i detoksikacijska 

svojstva, vlakna, 

koja potiču probavu i 

sprečavaju nastanak 

raka debelog crijeva, 

te kvercetin, koji 

donosi brojne dobrobiti 

poput snižavanja 

krvnog tlaka. 

Najbolja zaštitna svojstva 

imaju mlade klice 

brokule, koje izgledaju 

kao klice alfa-alfa te 

imaju pomalo ljutkast 

okus. 

Klice brokule stare 

svega 3 dana imaju 

čak 50 posto snažnija 

antikancerogena svojstva 

od zrele brokule. 

Naime, one sadrže 

čak 20-50 puta veću 

količinu antikancerogenih 

tvari - sulforafana. 

Biljke iz porodice krstašica 

ili kupusnjača, poput 

brokule, kupusa i cvjetače, 

sadrže prirodne biljne spojeve 

glukozinolate, čijom 

razgradnjom u organizmu 

nastaje sulforafan. 

Ovaj prirodni sastojak je 

predmet brojnih znanstvenih 

istraživanja, koja 

potvrđuju njezin snažan 

zaštitni učinak protiv raka 

prostate, ali i drugih oblika 

raka. 

1. Uništava stanice raka 

Osim što pomaže normalnoj 

funkciji stanica i njihovom 

dijeljenju, sulforafan uništava 

stanice raka. 

Osobito snažan učinak ima protiv 

raka dojke i prostate, koji su 

vezani uz djelovanje hormona. 

Djeluje tako da ciljano eliminira 

kancerogene stanice prostate, 

dok zdrave ne dira. 

hrvatska obiteljska revija 

2. Inhibira djelovanje enzima 

histon-deacetilaze (HDAC) 

Ovaj enzim nastaje kao rezultat 

upalnih stanja u tijelu, 

poremećaja metabolizma i niske 

razine antioksidansa. 

Inače djeluje kao svojevrsno 

gorivo za stanice raka, potičući 

njihov nastanak i širenje u organizmu.Sulforafan 

inhibira, 

odnosno suzbija djelovanje 

ovog štetnog enzima. 

3. Smanjuje štetan učinak slobodnih 

radikala 

Sulforafan potiče aktivaciju 

gena koji uništavaju slobodne 

radikale u organizmu. 

Stoga je dobar saveznik mladolikog 

izgleda i u zrelijim godinama. 

Naime, slobodni radikali uvelike 

pridonose starenju i s godinama 

se s njima sve teže 

borimo. Kako biste povećali 

bioraspoloživost sulforafana 

i njegovu apsorpciju u organizmu, 

brokulu kombinirajte s 

namirnicama koje sadrže enzim 

mirozinazu. 

U takvu hranu spadaju wasabi, 

sjemenke gorušice, rikula i daikon. 

Ostale zdravstvene dobrobiti 

brokule: 

pridonosi ljepoti i zdravlju kože 

snižava razinu lošeg kolesterola 

smanjuje alergijske reakcije 

prevenira osteoporozu 

čuva zdravlje srca i krvnih žila 

smanjuje upalna stanja u organizmu. 

pridonosi očuvanju vida 

jača imunosni sustav

22 

Lice i naličje zaštite od sunca 

Bez obzira o kojoj je prilici riječ, lice je prva stvar koju će drugi ljudi zamijetiti. 

Ako je vjerovati znanstvenicima, prema izgledu lica moguće je odrediti velik 

broj nečijih karakteristika, pa čak i to je li osoba zainteresirana za ljubavnu 

vezu. Da vaše lice ne bi bilo namršteno kada vi to niste, bezlično kada prštite 

od veselja ili odavalo pogrešno signale potencijalnoj ljubavi, važno je održati 

njegovu ljepotu 

Dnevne kreme sa zaštitnim faktorom su 

sjajan proizvod, ali ipak ne mogu pružiti 

jednaku zaštitu kao proizvod za zaštitu od 

sunca. Što je sa šminkom sa SPF-om, pitate 

se?!? Ljeto je vrijeme za odmor i nesputanu 

zabavu pa ljeti šminku pošaljite na odmor 

i lice oslobodite teške cjelogodišnje maske. 

Prirodni izgled je nešto čemu bi trebala 

težiti svaka djevojka tijekom ljetne sezone 

pa nemojte koristiti tamne boje i teške pudere. 

Umjesto pudera, ljeti koristite Eucerin 

Toniranu kremu za lice za zaštitu 

od sunca SPF 50+ čija tekstura bez ulja 

sadrži visoku UVA/UVB zaštitu i pruža 

ujednačen, prirodnu preplanulu put... i zablistat 

ćete u beach baru već prve večeri. 

Za cure koje pate od suhe ili osjetljive 

kože lica tu su Eucerin SUN kreme za 

zaštitu lica od sunca SPF 30 i SPF 50 

koje su posebno formulirane za ovaj tip 

kože i štite od zadobivanja opeklina. 

tada vam pomaže Eucerin SUN matirajući 

fluid za lice za zaštitu od sunca SPF 50+. I 

kada za mnogo godina od vas zatraže osobnu 

kako bi ustvrdili da ih ne zezate kada 

kažete da ste stariji od 18 godina, bit ćete zahvalni 

samoj sebi što ste bili toliko pametni 

i koristili Eucerin proizvode za zaštitu lica. 

Nemojte zaboraviti i na obaveznu dodatnu 

opremu za plažu – bočicu vode, fedora 

šešir i ultramoderne sunčane naočale. 

Svi žele kožu koja sjaji, ali ne i kad je riječ o 

koži lica. Uslijed visoke temperature i vlage 

u zraku ljeti je koža često ljepljiva i sjajna, a 


godina 5 broj 1

RECEPTI 

OGNJIŠTE 

23 

Voćni sladoled unicorn 

Priprema 

1. 

U električnu sjeckalicu 

stavite šlag 5+, mlijeko i 

Lino ladu milk. Sve dobro 

izmiješajte u homogenu 

smjesu. 

2. 

Jagode usitnite u pulpu. 

Isto tako i borovnice te 

ako nisu dovoljno obojene, 

dodajte nekoliko kapi plave 

prehrambene boje. Usitnite 

i marelice te im dodajte limunov 

sok. Dobili ste pulpe 

u tri boje. 

3. 

Mliječnu kremu razdijelite 

na tri dijela i stavite u 

posudu s voćnim pulpama. 

Promiješajte svaku kremu. 

4. 

U plastičnu posudu naizmjence 

stavljajte žlicom 

kremu dok ih ne potrošite. 

Šarenu smjesu stavite u 

zamrzivač da se zamrzne 

nekoliko sati. 

SASTOJCI 

200 ML ŠLAGA 5 + DOL- 

CELA 

300 ml mlijeka 

250 g Lino lade milk 

200 g jagoda 

125 g borovnica 

200 g marelica 

(očišćenih) 

1 žličica limunova soka 

1 Šarene mrvice Dolcela 

(80 g) 


Posebnu zahvalnost upućujemo 

dugogodišnjem prijatelju portala don 

Anti Dominkoviću koji je uvijek vjerovao 

u naš rad i trud, te koji nas je 

podržavao i promovirao ...

Magazin Ognjište

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?