Bosanska Sumejja - 55. broj
10.06.2017 • Views
Share Embed Flag

Bosanska Sumejja - 55. broj

ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
MSeljubac

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

Ramazan {erif mubarek olsun!

FOTO: MUSTAFA TERZI]<br />

Fatima Selimovi}<br />

Ro|ena je 1953. godine u Po~av{u (op}ina Bratunac). Roditelji: Suljo i Naza Smaji}.<br />

U Srebrenici je bila od po~etka rata do pada grada u ruke agresora. U Tuzlu je do{la<br />

u kamionu s grupom prognanika. Prvo je bila smje{tena u {koli u Banovi}ima pa u<br />

kolektivnom prognani~kom centru u Ma~kovcu kod Banovi}a. Vratila se u Podrinje i<br />

poku{ala da `ivi u rodnom kraju, a onda se ipak vratila i opredijelila za @ivinice gdje<br />

`ivi kao podstanar. @ivi sama i ima samo jednog brata. Izgubila je brata Fajku (1947.<br />

godi{te) i mu`a Murata (1952. godi{te). Obojica su poginuli kad je pala Srebrenica. Brat<br />

je ukopan na prvoj kolektivnoj d`enazi u Poto~arima, a mu` 11.7. 2015. godine.<br />

2 JUNI 2017.

SADR@AJ<br />

Putokazi<br />

Mejra Numanovi}<br />

Na{ uzor .................................................... 5<br />

Mubina Moker<br />

Ima li morala bez svijesti o Bogu<br />

................................................ 7<br />

Muslimanka u historiji<br />

Azra Hasanovi}<br />

Berira ...................................................... 10<br />

Intervju<br />

Meliha Terzi}<br />

Munevera Kaloper .................................... 9<br />

Tema <strong>broj</strong>a<br />

Azra Hasanovi}<br />

Glad ........................................................ 17<br />

Iskre<br />

................................................................ 22<br />

O jednoj dovi ...........................................23<br />

Aktivizam<br />

Amina Ðulovi}<br />

Susret s muhad`irima Sirije...... ............... 25<br />

Ljudi koji mijenjaju svijet<br />

Jasmina Gobelji}-Dedi}<br />

Plovidba za Gazu .................................... 22<br />

Muslimanka u historiji svijeta<br />

Azra Hasanovi}<br />

Noor Inayat Khan......................................34<br />

Blagoslovljene gra|evine<br />

Amena Omerovi}<br />

Velika d`amija u Kordobi - izgubljeni smiraj<br />

................................................................ 36<br />

Ku}ice za ptice - minijaturne istanbulske<br />

pala~e . ................................................... 44<br />

Odgoj<br />

Edina Toki}<br />

Princip dosljednosti u odgoju ................. 46<br />

Pedeset pitanja za djecu ......................... 49<br />

Žene u bo{nja~koj književnosti<br />

Mukelefa Behaderovi}<br />

Nafija Sarajli} ................................................ 50<br />

Rad na sebi<br />

Elmedina Osmi} Brzovi}<br />

Samoobrazovanje ................................... 52<br />

Zdravlje<br />

Amina \ulovi}<br />

U zdravom tijelu zdrav duh ..................... 56<br />

Maksida Agi}<br />

Na{i brzi životi i pauza za ~aj ...................58<br />

Šumska terapija ....................................... 60<br />

Stil<br />

Amina kreira i nosi ................................... 63<br />

Njega<br />

Mirela Hati}<br />

Hidratacija ko`e ....................................... 64<br />

Sumejjina sofra<br />

Na{i odabrani recepti .............................. 66<br />

Poruka<br />

................................................................. 68<br />

RAMAZAN 1438. 3

Prvi dan ramazana jedan je od najljep{ih<br />

dana u godini. Kao da poslije dugog putovanja<br />

osvane{ pred dolinom punom dragulja, a staza<br />

kojom hodi{ vodi pravo kroz nju i svaki dragulj<br />

koji u toj dolini dotakne{ postaje tvoj.<br />

Na prvi sehur ustali su i moji mali{ani i puni<br />

entuzijazma zapostili prvi dan ramazana. Dan<br />

je dug, a malim posta~ima posebno se odu`io,<br />

samo {to je pro{la ikindija, a svakih pet minuta<br />

neki glasi} pita :”Jo{ koliko ima do iftara?” Žale<br />

se da su gladni, da su o`ednjeli. Hrabrim ih da<br />

se strpe i da izdr`e, jo{ malo pa }e sjesti za sofru<br />

punu njihovih omiljenih jela i poslastica. Dok<br />

pripremam iftar, u misli mi do|o{e sve one majke<br />

kojima se djeca, ba{ u ovom trenutku, isto<br />

ovako `ale da su gladna, ali im one ne mogu obe-<br />

}ati sofru punu omiljenih jela, ne mogu ih utje{iti<br />

ni koricom suhog hljeba, niti imaju i{ta ~ime bi<br />

nahranile svoju gladnu djecu, ni danas, ni sutra,<br />

i ko zna do kad tako. Kako li je njima? Kako je<br />

to slu{ati bolni pla~ ro|enog djeteta dok ti<br />

tra`i, moli te da ga nahrani{, a ti nema{ {ta da<br />

mu da{? Kako je gledati svoje voljeno ~edo kako<br />

gladuje, kako se njegovo malo tijelo topi i nestaje,<br />

a biti nemo}na da mu pomogne{? Bespomo}-<br />

no gledati svoje dijete kako umire od gladi mora<br />

da je ne{to najstravi~nije {to ljudsko bi}e mo`e<br />

do`ivjeti. Ali, na`alost, to je stvarnost u kojoj<br />

danas `ivi ogroman <strong>broj</strong> ljudi, majki poput tebe<br />

i mene.<br />

Svakih 10 sekundi negdje u svijetu od gladi<br />

i njenih posljedica umre ne~ije dijete. Svakoga<br />

dana zbog pothranjenosti umre oko osam hiljada<br />

djece. Svake no}i tristo miliona ne~ije djece<br />

zaspi praznog stomaka. Svake godine preko tri<br />

miliona djece mla|e od pet godina izgladni do<br />

smrti.<br />

Skoro milijarda ljudi koji danas `ive na ovom<br />

svijetu zajedno s tobom i sa mnom siroma{ni<br />

su, pothranjeni i gladni. U Somaliji, Jemenu i<br />

Nigeriji milioni gladnih u ovom trenutku nalaze<br />

se na ivici smrti. To su na{e sestre i na{a bra-<br />

}a, ne samo po Ademu, alejhisselam, ve} i po<br />

Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem. Njima<br />

posve}ujemo ovaj ramazanski <strong>broj</strong> Bosanske<br />

Sumejje.<br />

Mo`da }e neko re}i: “^emu to? Ho}e li ovaj<br />

neznatni ~in ljudske solidarnosti imalo promijeniti<br />

njihovo stanje? Na{e si}u{no suosje}anje<br />

ne}e ih nahraniti, ne}e im biti ni od kakve koristi.”<br />

Mo`da.<br />

Pri~a se kako je za vrijeme Sulejmana, alejhisselam,<br />

izbio jedan veliki po`ar i svi su se digli<br />

da ga gase. Me|u njima bio je i jedan mrav, i on<br />

je ponio kapljicu vode da je baci na vatru. Kad<br />

su ga vidjeli tako sitnog, upita{e ga za{to se on<br />

uop}e mu~i da gasi po`ar kada je njegova kap<br />

vode bezna~ajna u ga{enju tako velikog po`ara.<br />

Mrav im je odgovorio: “Mo`da moja kap ne}e<br />

ugasiti po`ar, ali ho}u da Allah vidi na ~ijoj sam<br />

strani!”<br />

Mo`da ni ova kapljica na{eg suosje}anja ne}e<br />

ugasiti stra{ni po`ar gladi koji sagorijeva `ivote<br />

miliona ljudi. Mo`da ni tvoja kapljica pravi~nosti<br />

ne}e ugasiti po`ar bezna|a, obespravljenosti i<br />

potla~enosti u kojem gore milioni na{ih sestara i<br />

na{e bra}e {irom svijeta. Mo`da ni kapljica moje<br />

predanosti ne}e ugasiti vatru mr`nje, podjela i<br />

sukoba u kojoj gori skoro cijeli svijet. Mo`da<br />

na{e sitne kapljice dobro~instva ne}e ugasiti razbuktalu<br />

vatru neljudskosti, nemorala, bahatosti<br />

i uni{tavanja. Mo`da ne}e, ali, ipak ih ponesimo.<br />

Ponesimo u ovim blagoslovljenim danima te<br />

kapljice vjere, ljubavi i nade, ma koliko si}u{ne<br />

one bile, da Allah vidi na ~ijoj smo strani!<br />

Azra Hasanovi}<br />

IMPRESSUM:<br />

IZDAVA^: <strong>Sumejja</strong> u Bosni i Hercegovini<br />

PREDSJEDNICA: Asima Tulumovi}<br />

GLAVNA UREDNICA: Azra Hasanovi}<br />

STRU^NA SAVJETNICA: Meliha Terzi}<br />

REDAKCIJA: Meliha Terzi}, Azra Fazlovi},<br />

Amina \ulovi}, Mukelefa Behaderovi}<br />

SURADNICI: Amina Ajanovi}, Edina Seljubac, Maksida Agi}, Jasmina<br />

Gobelji} Dedi}, Elmedina Osmi} Brzovi}, Amena Omerovi}, Edina Toki}<br />

LEKTORICA: Mukelefa Behaderovi}<br />

UREDNICA PORTALA: Amina \ulovi}<br />

LIKOVNO I GRAFI^KO UREÐENJE<br />

Eldina Had`i} i Nedim Suljevi}<br />

www.bosanskasumejjja.com<br />

magbosanskasumejja@ gmail.com<br />

Broj 55, elektronsko izdanje<br />

juni 2017./ramazan 1438.<br />

4 JUNI 2017.

PUTOKAZI<br />

NAŠ UZOR<br />

Allah, d`elle {anuhu, u Kur’anu ka`e: Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor...<br />

(Al-Ahzab, 21.)<br />

U ovom kur’anskom ajetu, Uzvi{eni Allah nas upu}uje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />

sellem, najve}i uzor svima nama u svakodnevnom `ivotu.<br />

@ivimo u vremenu kada se pred nas postavljaju <strong>broj</strong>na pitanja, zadaci i problemi koje treba<br />

da rije{imo. Jedan od najva`nijih zadataka i izazova na{eg vremena je odgoj djece.<br />

MEJRA NUMANOVI]<br />

Djeca su velika Allahova blagodat<br />

i to bi uvijek trebalo imati na<br />

umu. Podizanjem i odgajanjem<br />

djece na pravi na~in postavlja se<br />

temelj za stabilnu porodicu.<br />

Roditelji su najva`niji faktor<br />

u procesu odgajanja djece i oni<br />

su ti koji postavljaju temelje<br />

moralnim osobinama svoje djece.<br />

Me|utim, zbog svakodnevnih<br />

obaveza, roditelji danas nisu<br />

u mogu}nosti posvetiti svojoj<br />

djeci dovoljno vremena i u<br />

njihovom odsustvu djeca su prepu{tena<br />

sami sebi, odnosno<br />

okolini, sredstvima informisanja<br />

i <strong>broj</strong>nim dru{tvenim mre`ama.<br />

Zbog svega navedenog, odgajanje<br />

djece je u dana{njem vremenu<br />

postalo izuzetno te{ko. Roditelji<br />

muslimani su du`ni svojoj djeci<br />

podariti ku}ni odgoj u duhu<br />

islamskih vrijednosti i podu~iti ih<br />

osnovama islama.<br />

Muhammed, alejhisselam, u hadisu<br />

ka`e: Lijep odgoj je najvrednije<br />

nasljedstvo koje roditelj mo`e<br />

ostaviti svome djetetu.<br />

Kao i u svakom drugom aspektu<br />

`ivota, Allahov Poslanik,<br />

alejhisselam, i u odgoju djece je<br />

bio umjeren i slijedio je srednji<br />

put. Svu svoju djecu i unu~ad jako<br />

je volio i trudio se da oni osjete<br />

tu njegovu ljubav. S druge strane,<br />

nije dozvoljavao da neko od njih<br />

zloupotrijebi tu ljubav i, ukoliko<br />

je bilo potrebno, ukazivao im je na<br />

njihove gre{ke.<br />

Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />

sellem, rekao je: Nije od nas onaj<br />

ko nije milostiv prema mla|ima i<br />

ko ne po{tuje starije!<br />

Muhammed, alejhisselam, bio<br />

je posebno milostiv prema djeci<br />

i bio je dosta tolerantan kada su<br />

u pitanju nesta{luci i igra mla|e<br />

djece. Dozvoljavao je djeci ove<br />

dobi da budu u d`amiji tokom<br />

obaveznog zajedni~kog namaza<br />

i strpljivo podnosio njihove<br />

nesta{luke tokom namaza.<br />

Poznat je primjer kada je<br />

Muhammed, alejhisselam, dugo<br />

ostajao na sed`di tokom namaza<br />

zato {to je na njegovim le|ima<br />

bio njegov unuk a Poslanik,<br />

alejhisselam, ga nije htio ometati<br />

dok sam nije odlu~io da si|e.<br />

S druge strane, Poslanik,<br />

alejhisselam, bio je strog, dosljedan<br />

i pravedan kada je to bilo<br />

potrebno.<br />

Desilo se da je jedna `ena<br />

iz plemena Mahzum ukrala<br />

neki nakit. Usama ibn Zejd,<br />

koga je Poslanik, alejhisselam,<br />

posebno volio i cijenio, poku{ao<br />

je posredovati kod Poslanika,<br />

alejhisselam, za ovu `enu koja<br />

je priznala kra|u i zaslu`ila da<br />

se nad njom izvr{i kazna za<br />

kra|u. Usame je posredovao<br />

kod Resulullaha kako ne bi bila<br />

izvr{ena ova kazna. Muhammeda,<br />

alejhisselam, to je jako potreslo<br />

i pogodilo pa je rekao: Tako mi<br />

Allaha, kada bi moja k}i Fatima<br />

ne{to ukrala, ja bih joj li~no<br />

odsjekao ruku.<br />

Allahov poslanik Muhammed,<br />

alejhisselam, ono {to bi htio<br />

objasniti ljudima, prije svega<br />

je predstavio svojim li~nim<br />

primjerom, pona{anjem i postupcima,<br />

a onda je rije~ima tuma~io<br />

ono {to bi ljudi primijetili u<br />

njegovom pona{anju.<br />

Nastojmo i mi da svojim<br />

li~nim primjerom budemo uzor<br />

na{oj djeci i da to bude osnovna<br />

metoda u odgoju na{e djece.<br />

Ai{a, radijallahu anha, ka`e o<br />

Poslaniku, alejhisselam: Popravljao<br />

je sebi nanule, {io odje}u i radio<br />

ku}ne poslove kao {to vi radite.<br />

RAMAZAN 1438. 5

PUTOKAZI<br />

Bio je ~ovjek kao svaki drugi, ~istio<br />

bi svoju odje}u, muzao ovce i sebe<br />

poslu`ivao.<br />

Od svoje djece je tako|er<br />

tra`io da budu vrijedni i da<br />

obavljaju razne poslove i nije ih<br />

{tedio u tome.<br />

Fatima, najdra`a k}erka Poslanika,<br />

alejhisselam, po`alila<br />

se svome ocu na te{ko}e<br />

svakodnevnih poslova koje je<br />

obavljala i zbog kojih je povrijedila<br />

svoje ruke. Tra`ila je od<br />

Resulullaha, alejhisselam, da joj<br />

da slu{kinju koja bi joj pomogla<br />

u obavljanju ku}nih poslova.<br />

Muhammed, alejhisselam, nije<br />

htio dati slu{kinju svojoj Fatimi<br />

jer je smatrao da ona mo`e<br />

obavljati te poslove. Kazao<br />

joj je da je za nju bolje da se u<br />

svakodnevnom `ivotu pomogne<br />

zikrom, spominjanjem Allaha,<br />

nego da joj da slu{kinju.<br />

Poslanik, alejhisselam, nam<br />

ovim primjerom poru~uje da od<br />

svoje djece tra`imo da obavljaju<br />

poslove i du`nosti koji su u<br />

skladu s njihovom `ivotnom dobi.<br />

Muhammed, alejhisselam, jo{<br />

ka`e:<br />

Ko od vas ima tri k}eri, ili<br />

dvije k}eri pa ih lijepo odgoji, (u<br />

duhu islama) u}i }e u d`ennet.<br />

Allahu je najdra`i Njegov rob koji<br />

je najljep{e naravi i odgoja.<br />

Poslanik, alejhisselam, nas<br />

savjetuje u kom pravcu }emo<br />

odgajati svoju djecu:<br />

Odgajajte svoju djecu da<br />

imaju sljede}a tri svojstva: da<br />

vole Poslanika, alejhisselam, da<br />

vole njegovu porodicu i da znaju<br />

u~iti Kur’an.<br />

Kada ~ovjek umre, prestaju<br />

njegova dobra djela osim u tri<br />

slu~aja: ako je iza sebe ostavio<br />

trajno dobro da koristi ljudima,<br />

ili znanje kojim se ljudi koriste ili<br />

lijepo odgojeno dijete koje ga po<br />

dobru spominje i u~i dovu Allahu<br />

za njega.<br />

Koliki je zna~aj i te`ina<br />

odgoja, dobro ilustriraju sljede}e<br />

Poslanikove, alejhisselam, rije~i:<br />

Bolje je da neko od vas odgoji<br />

svoje dijete kako treba u duhu<br />

islama nego da svaki dan podijeli<br />

sirotinji vrijednost sadakatul-fitre.<br />

Poslanik, alejhisselam, nas<br />

savjetuje: Djecu do sedme<br />

godine podu~ite namazu. A kada<br />

dostignu dob od deset godina,<br />

onda ih obave`ite da obavljaju<br />

namaz. I tada ih razdvojite u<br />

postelji.<br />

Roditelji, u procesu odgoja djece,<br />

treba stalno da imaju na umu<br />

dvije stvari: sabur - strpljivost u<br />

odgoju i ~injenje dove Uzvi{enom<br />

za uputu djece.<br />

Sabur je oru`je svakog roditelja,<br />

zato je roditelj koji nema<br />

sabura, kao ratnik koji nema<br />

oru`ja. Roditelji ula`u ogroman<br />

trud u odgoj svoje djece, a ~esto<br />

ne vide konkretne rezultate. U<br />

tom slu~aju moraju biti strpljivi<br />

jer odgoj ne daje rezultate u<br />

kratkom periodu.<br />

S druge strane, roditelj je<br />

du`an da ~ini dovu Allahu, d`elle<br />

{anuhu, za svoje dijete i da se<br />

njome potpomogne kao {to je<br />

to ~inio Ibrahim, alejhisselam,<br />

mole}i Allaha Uzvi{enog da uputi<br />

njegove sinove na Pravi put.<br />

Što se ti~e dove, svaku dovu,<br />

pa i dovu roditelja za djecu,<br />

trebalo bi zapo~eti zahvalom<br />

Allahu i dono{enjem salavata na<br />

Poslanika, alejhisselam.<br />

Koliko je va`no i potrebno<br />

donositi salavate na Poslanika,<br />

alejhisselam, pokazuje nam<br />

primjer kada je jedan od<br />

ashaba upitao Resulullaha:<br />

„Bo`iji Poslani~e, koliko salavata<br />

i selama na tebe da<br />

u~im i donosim?“ Poslanik,<br />

alejhisselam, mu re~e: „Koliko<br />

god da u~ini{, dobro je. “Onda<br />

ovaj ashab upita: „Ho}u li tre}inu<br />

svog vremena? “Muhammed,<br />

alejhisselam, mu odgovori: „Ako<br />

u~ini{ vi{e, bolje je“, zatim ashab<br />

ponovo upita: „Bo`iji poslani~e,<br />

ho}u li pola svoga vremena na<br />

tebe salavate i selame donositi?“<br />

Ka`e mu Resulullah: „Ako u~ini{<br />

vi{e, bolje je.“ Ka`e ovaj ashab:<br />

„Onda, Allahov Poslani~e, kad<br />

god vremena imam, ja }u na tebe<br />

salavate i selame donositi.“ Tada<br />

mu je Resulullah, sallallahu alejhi<br />

ve sellem, rekao: „Dobit }e{ dvije<br />

stvari - Allah }e ti sve grijehe<br />

oprostiti i za sve tvoje brige, On<br />

}e se pobrinuti.“<br />

Donose}i salavate, mi izra`avamo<br />

svoju ljubav prema<br />

Allahovom Poslaniku, alejhisselam.<br />

Molimo Allaha Uzvi{enog<br />

da nas uputi i nadahne da {to<br />

vi{e donosimo salavate na<br />

Njegovog miljenika i odabranika,<br />

na{eg prvaka i predvodnika<br />

Muhammeda, sallallahu alejhi ve<br />

sellem.<br />

Privolimo svoju djecu da<br />

~itaju i u~e o Muhammedu,<br />

alejhisselam, i nastojmo da sve<br />

ono {to nau~imo, primijenimo u<br />

praksi.<br />

Gospodaru, molimo Te, u~ini<br />

na{u djecu rado{}u na{ih o~iju i<br />

srca. Molimo Te, Veliki Allahu,<br />

uputi ih na Pravi put i u~ini<br />

ih pokornim Tebi i poslu{nim<br />

nama, njihovim roditeljima.<br />

U~ini ih nosiocima, pomaga~ima<br />

i sljedbenicima Tvoje vjere<br />

i sunneta Tvoga poslanika<br />

Muhammeda, sallallahu alejhi<br />

ve sellem. Gospodaru, daj da ih<br />

se ne zastidimo na Dunjaluku i<br />

Ahiretu i daj nam da zbog njih<br />

osjetimo samo ponos.<br />

Amin, ja erhamer-rahimin!<br />

<br />

6 JUNI 2017.

PUTOKAZI<br />

Ima li morala<br />

bez svijesti o Bogu<br />

(prvi d io)<br />

MUBINA MOKER<br />

Svijest o Bogu jest najzna~ajnije svojstvo vrline ljudske.<br />

Alija ibn Ebi-Talib<br />

Uvod<br />

Predmet morala je, uop}e<br />

uzev, ljudska du{a koju bi trebalo<br />

odgajati tako da ~ovjeka poti~e na<br />

djelovanje u skladu s njegovom<br />

primordijalnom prirodom (fitret).<br />

Ta primordijalna priroda ~ovjeka je<br />

stabilna, nepromjenljiva i ima priro|enu<br />

tendenciju ka spoznaji Boga. Budu}i da je<br />

Bog ishodi{te i uto~i{te svih eti~kih vrlina,<br />

sljedstveno tome i u ~ovjekov je fitret<br />

utisnut „bo`anski“ eti~ki kodeks. Dakle,<br />

trajne eti~ke vrline korespondiraju<br />

s ~ovjekovom prirodom jer ~ovjek<br />

posjeduje sposobnost razlu~ivanja<br />

zbilje dobra od zbilje zla: Tako mi<br />

Sunca i svjetla njegova (...) i du{e i<br />

Onoga koji je stvori pa joj put dobra<br />

i zla shvatljivim u~ini, uspje}e samo<br />

onaj ko je o~isti (Kur’an, Al-Šams: I,<br />

7-9.), te stoga usvajati vrijednosti koje<br />

su u disharmoniji s na~elima Objave<br />

zna~i izvrgavati dihotomiji fitret, ~ije<br />

je svojstvo cjelovitost i „naturati“ mu<br />

prividni moral. Prema tome, nema<br />

istinskoga morala ukoliko ne po~iva na<br />

~ovjekovoj relaciji s Bogom. Pri tome bi<br />

trebalo imati u vidu da relacija ~ovjek<br />

– Bog nije stati~na i da su{tinu toga<br />

odnosa oblikuje ~ovjek kontinuiranim<br />

razvijanjem svijesti o Bogu, odnosno<br />

spoznajom da se, u kona~nici, svaka<br />

stvar Njemu vra}a. Sukladno tome,<br />

i izgradnja eti~kih vrlina, ukoliko je<br />

prati svijest o Bogu, iz jedne stati~ne<br />

kategorije transformira se u dinami~an<br />

i trajan proces ovozemnog ~ovjekova<br />

bitisanja. Sve norme eti~koga<br />

djelovanja ozbiljuju se svom svojom<br />

puninom i potpuno{}u samo i jedino<br />

u svjesnosti o Bogu koja osigurava<br />

~ovjekovo duhovno uspinjanje i<br />

moralno upotpunjavanje.<br />

Kako nastaje iskrivljena percepcija<br />

eti~kih vrijednosti?<br />

Dvije su ~injenice koje ~ovjekovu<br />

percepciju eti~kih vrijednosti ~ine<br />

zamagljenom i iskrivljenom.<br />

Prva je samozaborav o transcendentalnoj<br />

biti ~ija je su{tina jedno-<br />

}a, a koja je ~ovjekova nit spojnica<br />

s Bogom. U primordijalnu prirodu<br />

svakog ~ovjeka utisnuto je uprisutnjeno<br />

(hozuri) znanje o Bo`ijem Bi}u, ali ga<br />

je savremeni ~ovjek malo, ili gotovo<br />

nikako, svjestan zbog svojevrsne<br />

duhovne zapu{tenosti u kojoj `ivi, a<br />

~ija bi se pojavna o~itovanja i njima<br />

uvjetovana semanti~ka slojevitost<br />

mogla sa`eti u pojmu „samozaborav“.<br />

Dakle, „samozaborav“ je stanje<br />

otu|enosti od svoga zbiljskoga bi}a,<br />

odnosno primordijalne prirode kao<br />

posljedica ~ovjekove uronjenosti u<br />

svijet materijalnih vrijednosti koje<br />

mu postaju glavno mjerilo prosudbe<br />

i djelovanja. Kada je ~ovjek obuzet<br />

udovoljavanjem porivima animalne<br />

prirode, onda se njegova du{a svikne<br />

na to stanje ba{ kao u stihovanoj Pri~i<br />

o {tavlja~u ko`e koji se u prodavnici<br />

mirisa onesvijestio od mirisa mo{usa<br />

Mevlana D`elaluddina Rumija.<br />

„Neki {tavlja~ ko`e u{ao je u<br />

prodavnicu mirisa i, zapahnut raznim<br />

mirisima, onesvijestio se. Pola dana<br />

je le`ao bez svijesti poput mrtvaca.<br />

Okupilo se oko njega mnogo svijeta<br />

i svi su u ~udu govorili: ’Ve la havle’.<br />

Jedan je radio masa`u srca, ali uzalud.<br />

Drugi ga je prskao ru`inom vodicom<br />

i ne znaju}i, ka`e Mevlana, da ga<br />

je nesvjestica i sna{la upravo zbog<br />

prijatnog i ugodnog mirisa. Jedan mu<br />

je trljao ruke i glavu, a drugi pomije{ao<br />

aloju i {e}er i stavljao mu pod nos.<br />

Jedan je raskop~ao odje}u, a drugi<br />

opipavao puls. Jedan mu je mirisao<br />

dah da provjeri da nije pijan ili da nije<br />

uzimao ha{i{. Ali ~ovjek nije dolazio<br />

sebi i niko nije mogao odrediti uzrok<br />

njegove nesvjestice. Na koncu, javi{e<br />

njegovom bratu. Brat mu je bio veoma<br />

spretan, okretan i pametan ~ovjek.<br />

Uzeo je pse}i izmet, zamotao ga, stavio<br />

pod mi{ku i ponio sa sobom. Pri{ao je<br />

bratu koji je le`ao u nesvjesti i rekao<br />

onom okupljenom svijetu: ’Znam ja<br />

{ta je njemu’. A u sebi je govorio: U<br />

RAMAZAN 1438. 7

njegovu se krv i sve pore organizma<br />

uvukao miris pse}eg izmeta jer on od<br />

jutra do mraka {tavi ko`u i boravi u<br />

smradu. Potom Mevlana ka`e:<br />

Galen 1 lije~nik mudri ovako govorio/<br />

daj bolesniku ono na {ta je svikao<br />

Brat je zamolio svijet da se<br />

razmakne kako ne bi vidjeli onaj pse-<br />

}i izmet koji }e mu staviti pod nos.<br />

^im je onesvije{teni osjetio miris pse-<br />

}eg izmeta, sko~io je na noge, a svijet<br />

se ~udom ~udio.“<br />

(Moulavi 2000: IV/556-557.)<br />

Upravo ovako kao {tavlja~ ko-<br />

`e funkcionira ~ovjek ogrezao u<br />

konzumerizmu zbog ~ega je izgubio<br />

uro|enu sposobnost razlu~ivanja<br />

dobroga od lo{ega, odnosno „prijatnog<br />

od neprijatnog mirisa“. Du{a takvog<br />

~ovjeka, jer je poprimila animalna<br />

svojstva te je stoga i zapala u stanje<br />

„samozaborava“, podsti~e ga da ~ini<br />

nedoli~na djela iz kojih se razvijaju<br />

negativna svojstva koja se - ukoliko<br />

se djelo kontinuirano ponavlja -<br />

- ukorjenjuju u ~ovjekovu bi}u, odnosno<br />

postaju sastavni dio njegove li~nosti i<br />

odre|uju na~in i kontekst ~ovjekova<br />

djelovanja te, u kona~nici, oblikuju<br />

iskrivljenu ljestvicu eti~kih vrijednosti.<br />

Veoma jednostavan i mo`da najbla`i<br />

primjer re~enoga je kodeks ~ovjekova<br />

komuniciranja. Smatram da je na~in na<br />

koji ~ovjek komunicira, odnosno kako<br />

se ophodi prema daru govora kojim<br />

ga je Bog odlikovao nad svim ostalim<br />

stvorenjima kako bi ~ovjek govorom<br />

mogao iskazati znanje o nazivima i<br />

zna~enjima sveukupnih Bo`ijih zbilja,<br />

temelj njegove eti~ke nadogradnje ili<br />

po~etak eti~koga kraha. Kur’anski<br />

kodeks opho|enja, sadr`an u ajetu:<br />

Reci robovima Mojim: Neka govore<br />

najljep{e rije~i (Kur’an, Al-Isra: 53.),<br />

po~etak je svakog lijepog, a odstupanje<br />

od tog kodeksa po~etak svakog ru`nog<br />

djela. Koliko osoba svakodnevno, {to<br />

u zbilji {to, onako usput, iz navike,<br />

izreknu psovku ili pogrdnu rije~<br />

ili la`. Vremenom se du{a, ba{ kao<br />

i {tavitelj ko`e iz pri~e, svikne na<br />

stanje prouzro~eno izgovaranjem<br />

ru`nih i nedoli~nih rije~i. Kako ru`ne<br />

rije~i djeluju na du{u, promotrit }u<br />

u kontekstu eksperimenata s vodom<br />

japanskog znanstvenika Masaru<br />

Emotoa. Ovaj znanstvenik je pokazao<br />

da je voda „`ivo bi}e“ i da njezini<br />

molekuli reagiraju na poticaje iz<br />

vanjskoga svijeta. Naime, molekuli<br />

vode, u zavisnosti od izvanjskih<br />

8 JUNI 2017.<br />

poticaja, formiraju kristale raznovrsnih<br />

oblika. Tako je npr. voda koja je bila<br />

izlo`ena djelovanju rije~i s negativnim<br />

nabojem, kao npr. „ti, budalo“,<br />

oblikovala iskrivljene i iskidane<br />

kristale tamnih boja, do~im je voda<br />

koja je bila izlo`ena djelovanju rije~i<br />

pozitivnih zna~enja, kao npr. „hvala<br />

ti“ ili „ljubav“, oblikovala profinjene<br />

suptilne kristale s jasnim detaljima.<br />

Nadalje, ovaj japanski znanstvenik o<br />

ulozi vode u ~ovjekovom organizmu<br />

ka`e:<br />

Na samome po~etku `ivota, dok<br />

smo u obliku fetusa, tijelo nam se<br />

sastoji od 99 posto vode. Kad se<br />

rodimo, imamo 90 posto vode, a u<br />

odrasloj dobi taj se postotak smanjuje<br />

na 70. Umremo li u dubokoj starosti,<br />

tijelo }e nam vjerojatno sadr`avati oko<br />

50 posto vode. (http://www.ivantic.<br />

net., Emoto 2005: 18-19.)<br />

Promotrimo li stajali{ta prof. Emotoa<br />

u odnosu na kodeks komuniciranja,<br />

onda samo mo`emo zamisliti kakvoj je<br />

negativnoj energiji izvrgnuta voda u<br />

tijelu onoga ~ovjeka koji svojim jezikom<br />

izri~e psovke, la`i i ostale ru`ne i<br />

neprimjerene rije~i, kojih smo svjedoci<br />

na svakom koraku, i kakve }e ru`ne i<br />

tamne kristale oblikovati takva voda u<br />

~ovjeku. Kada je voda ustajala, tj. kada<br />

se ne pro~i{}ava „etikom lijepe rije~i“,<br />

ona postaje baru{tina i {iri neugodan<br />

vonj. Dakle, energija sadr`ana u<br />

negativnim rije~ima ima destruktivno<br />

dejstvo ~ije djelovanje }e postupno<br />

zahva}ati i ostale razine ~ovjekova<br />

bi}a i to }e se stanje du{e i srca vidljivo<br />

o~itovati u njegovom izvanjskom<br />

pona{anju, budu}i da vanj{tina slijedi<br />

nutrinu. Sa `aljenjem moram<br />

konstatirati da je ovaj „kodeks<br />

vulgarnog komuniciranja“ sve izra-<br />

`eniji kod mlade populacije, zapravo<br />

srednjo{kolaca i, {to je posebno<br />

iznena|uju}e i zabrinjavaju}e, podjednako<br />

kod osoba mu{kog i `enskog<br />

spola, ~emu autorica ovih redova<br />

svakodnevno svjedo~i pje{a~e}i od<br />

ku}e do posla i obratno. Pridoda li<br />

se ovome vulgarnom komuniciranju<br />

iz realnoga svijeta i sve zastupljeniji<br />

„govor mr`nje“ u virtualnom svijetu,<br />

posljedice mogu biti doista pogubne.<br />

Takav kodeks komuniciranja koji<br />

postaje sastavni dio li~nosti, budu-<br />

}i da sadr`i negativnu energiju,<br />

podsti~e ~ovjekovu animalnu prirodu,<br />

istovremeno razaraju}i njegova<br />

unutarnja duhovna osjetila {to, kada<br />

se radi o mladoj i psihofizi~ki nezreloj<br />

osobi, proizvodi agresivno i nasilno<br />

pona{anje koje ona ispoljava prema<br />

okolini, a prije svega prema svojim<br />

vr{njacima. Najeklatantniji primjer<br />

takvog obrasca pona{anja je vr{nja~ko<br />

nasilje koje mo`e poprimiti devijacije<br />

koje se kose sa zdravim razumom,<br />

koje nadilaze ~ak i animalnu prirodu<br />

~ovjekovu i koje se mogu ozna~iti<br />

pojmom „neljudskost“ i odvesti u smrt<br />

`rtvu koja je bila izlo`ena takvom<br />

nasilnom obrascu pona{anja.<br />

Druga ~injenica koja prouzrokuje<br />

iskrivljenu percepciju eti~kih<br />

vrijednosti jeste fenomen taklida.<br />

Religija i religijski moral ~ije je<br />

ishodi{te, uto~i{te i pokreta~ Bog<br />

jeste zbiljska kategorija ~ovjekova<br />

bitisanja. Veza sa Stvoriteljem je<br />

najuzvi{enija zbilja koja postoji i koja<br />

se prote`e na egzistenciju u njenoj<br />

cjelovitosti. Stoga je ne mo`emo svesti<br />

na ~isto konvencionalne osnove i<br />

ograni~iti na obredoslovni ~in molitve<br />

naslije|en od predaka: Zatekli smo<br />

pretke na{e kako ispovijedaju vjeru<br />

i mi ih slijedimo u stopu. (Kur’an,<br />

Al-Zuhruf, 23.) Fenomen taklida,<br />

odnosno pasivna imitativnost, koja<br />

je predstavljala, i danas predstavlja,<br />

jednu od najretrogradnijih pojava<br />

u islamskome svijetu, pogubna je<br />

posljedica konvencionalnog razumijevanja<br />

religije. Kada god je pasivna

imitativnost (taklid) dominirala u<br />

povijesti muslimana, uvijek ih je tjerala<br />

u duboku duhovnu dekadenciju koja je<br />

prouzrokovala i materijalnu zaostalost<br />

i bijedu. ISIL i ine islamske dr`avice<br />

ovovremeno su pojavno o~itovanje<br />

religijskoga taklida na kolektivnoj<br />

ravni koji je do te mjere izopa~io<br />

ljestvicu eti~kih vrijednosti da se<br />

najuzvi{enije islamske vrline smje{taju<br />

u kontekst neljudskih, nemoralnih i<br />

vjeri neprimjerenih djelatnosti.<br />

Dakle, ~ovjek kojim je ovladao<br />

„duhovni strabizam“, a to zna~i da,<br />

usljed samozaborava ili taklida, nema<br />

jasnu predstavu o sebi i ovisnosti<br />

o Bogu, svoje imaginarno jastvo i<br />

prosudbe na njemu utemeljene uzima<br />

kao mjerilo eti~kih vrijednosti. I ovaj<br />

osje}aj prividne neovisnosti ~ovjeku<br />

zakriva su{tinu stvari te on slije|enje<br />

vrline do`ivljava kao nametnuti<br />

teret jer ga ego stalno „tjera“ na<br />

udovoljavanje animalnim porivima<br />

i ono {to je ru`no predo~ava mu<br />

lijepim i obratno: (...) a onome koji<br />

tvrdi~i i osje}a se neovisnim i ono<br />

najljep{e smatra la`nim. (Kur’an,<br />

Al-Layl: 8-9.) Ovoj iskrivljenoj percepciji<br />

eti~kih vrijednosti, u kojoj se<br />

ru`no doima lijepim, svjedo~imo u<br />

svakodnevnim `ivotnim situacijama,<br />

a jedan od najzastupljenijih primjera<br />

jeste korupcija koja je zahvatila<br />

sve dru{tvene pore. ^injenica je da<br />

sudionici korupcijskog ~ina (onaj koji<br />

daje mito podjednako kao i onaj koji<br />

ga prima) dijele privid kako je novac<br />

rje{enje svih njihovih egzistencijalnih<br />

i drugih problema i taj „pri~in“ ih<br />

~ini „razrokim“ te ne mogu motriti<br />

stvari onakvim kakve one uistinu jesu,<br />

napose prepoznati su{tinu korupcije<br />

na koju je u jednom od svojih govora<br />

ukazao Alija ibn Ebi-Talib, nazvav{i<br />

korupciju „zmijskom pljuva~kom“.<br />

Nije duhovni velikan kakav je hazreti<br />

Alija korupciju slu~ajno izjedna~io sa<br />

„zmijskom pljuva~kom“, ve} je ovaj<br />

izraz smjelo, veoma pa`ljivo i ciljano<br />

upotrijebio u jednom odre|enom<br />

kontekstu kada mu je ponu|ena zdjela<br />

s medom. @ele}i pokazati kakva se<br />

otrovna gor~ina skriva u ne~emu<br />

izvanjski primamljivom i slatkom,<br />

ova dva, krajnje opre~na pojma<br />

suprotstavio je jedan drugome: „ Sino}<br />

mi do|e jedan ~ovjek sa zdjelicom<br />

zatvorenom, punom meda. To bija{e<br />

posuda omrznuta, ba{ kao da mi je u<br />

njoj donio zmijsku pljuva~ku. Upitah<br />

ga: ’Je li to nagrada, ili zekat, ili<br />

milostinja? Jer to je nama, ~lanovima<br />

ku}e Poslanikove zabranjeno.’ On<br />

odgovori: ’Nije ni ono, ni to, nego<br />

poklon’, a ja odvratih: ’Ako je tako, ti<br />

si ili varalica ili lu|ak ili ho}e{ da mi<br />

da{ mito upakovano u poklon, da bih ti<br />

sutra iz dr`avne kase dao ono {to ti ne<br />

pripada. Ne, tako mi Boga, nikada!’“<br />

(Ali ibn Ebi-Talib 1994: 222/178.)<br />

S ovim izvrtanjem „naglavce“<br />

ljestvice eti~kih vrijednosti izlo`eni<br />

smo, u ve}oj ili manjoj mjeri, i putem<br />

onih medija koji emitiraju razli~ite<br />

reality showe, te kroz raznorazne,<br />

apsurdnog li naziva, „parade ponosa“,<br />

kojima se pod krinkom (ne)po{tivanja<br />

ljudskih prava `ele naturiti iskrivljene i<br />

izopa~ene eti~ke vrijednosti.<br />

Dakle, na tragu rije~i hazreti<br />

Alije, otrovna su{tina nemoralnih<br />

pojava umotana je u slatku oblandu<br />

od meda, a osobe kojima dominira<br />

materijalisti~ki svjetonazor, usljed ~ega<br />

su njihova duhovna osjetila zakr`ljala,<br />

gube sposobnost percipiranja stvari<br />

onakvim kakve one uistinu jesu te vide<br />

samo tu spolja{nju medenu glazuru.<br />

Posljedice njihovoga djelovanja odra-<br />

`avaju se i na kolektivnoj ravni, o ~emu<br />

govori naredni Mevlanin stih:<br />

Neodgojen nije lo{ samo sebi samome/<br />

ve} vatru na svim horizontima raspiruje.<br />

(Moulavi 2000: I/78.)<br />

U kona~nici, kolektivna devijantna<br />

percepcija eti~kih vrijednosti i na njoj<br />

utemeljeno djelovanje prouzro~uje<br />

fenomen koji Kur’an ^asni nazna~ava<br />

kao „moralnu anarhiju“: (…) pojavila<br />

se moralna anarhija (fesad) i na<br />

kopnu i na moru kao posljedica<br />

onoga {to su (za) radile ljudske ruke.<br />

(Kur’an, Al-Rum: 41.)<br />

Kur’anski termin fesad ima izra`enu<br />

semanti~ku razu|enost i zahvata 23<br />

zna~enja od kojih su neka markiraju-<br />

}a odrednica na{eg savremenog konzumeristi~kog<br />

svjetonazora, kao nered,<br />

zavada, pokvarenost, porok, izopa~enost,<br />

korupcija, nemoral.<br />

(Mufti} 1997: 1120.)<br />

No, djelovanje ljudske du{e ovdje<br />

ne prestaje, tj. ne ograni~ava se samo<br />

na Zemlju kao mjesto ~ovjekova<br />

bivstvovanja. Du{a, s obzirom na njenu<br />

nadosjetilnu bit, utje~e i na kozmi~ka<br />

prostranstva i relacije u njima. Rumi,<br />

~ak i znanstvene pojave kakva je<br />

pomra~enje Sunca, motri u kontekstu<br />

energije koju du{a oda{ilje svemiru,<br />

ali se potom seli na eshatolo{ku ravan<br />

i implicite nagovje{tava neodgojenom<br />

~ovjeku kona~nicu kakva je zadesila<br />

Iblisa:<br />

Ovaj svemir pun nura zbog odgoja<br />

je /i melek nevin i ~ist zbog odgoja<br />

postade<br />

Pomra~enje Sunca biva zbog<br />

neodgojenosti / Azazil od Boga zbog<br />

neodgojenosti otjeran bi.<br />

(Moulavi 2000: I/78.)<br />

Stoga mi se ~ini primjerenim<br />

podsjetiti sebe, ali i ~itatelja na rije~i<br />

kojima je Al- Farabi 2 u jednom od<br />

svojih zazivanja molio Boga: Bo`e moj,<br />

poka`i mi zbilju onakvom kakva ona<br />

uistinu jeste i u srcu `elju da je slijedim<br />

probudi mi, a la` onakvom kakva ona<br />

jeste objelodani mi i zakloni me da<br />

pa`nju moju njoj ne poklanjam, niti<br />

srce moje za nju ve`em.<br />

(Dinani 2015: 22.)<br />

<br />

* Rad objavljen na XXI Me|unarodnom simpoziju:<br />

Gdje je nestao moral? Ima li morala bez svijesti o Bogu?<br />

Zagreb 20. i 21. maja 2016.<br />

1<br />

Klaudije Galen (129. – 200. n. e.), poznatiji kao<br />

Galen iz Pergama, bio je znameniti rimski lije~nik<br />

i filozof gr~kog porijekla i moglo bi se kazati najve}i<br />

medicinski znanstvenik rimskog doba.<br />

2<br />

Ebu-Nasr Mohammad ibn Mohammad Farabi<br />

(878. – 950. H.) jedan je od najve}ih islamskih filozofa<br />

i mislilaca iranskog porijekla. Vanredno dobro je bio<br />

upu}en u filozofiju, logiku, sociologiju, medicinu,<br />

fiziku i muziku. Farabi je ulagao znanstvene napore da<br />

Platonovu i Aristotelovu misao uskladi s monoteisti~kim<br />

svjetopogledom.<br />

RAMAZAN 1438. 9

MUSLIMANKA U HISTORIJI<br />

Berira<br />

Sloboda! Toliko dugo je sanjala o<br />

da sama upravlja svojim `ivotom,<br />

svoju budu}nost gradi onako kak<br />

AZRA HASANOVI]<br />

Berira je bila robinja. Pripadala je Utba ibn ebi<br />

Luhejbu. Nakon Utbine smrti, njegova `ena i sinovi<br />

su odlu~ili da je prodaju, da prime otkupninu za njenu<br />

slobodu, ali pod uslovom da zadr`e starateljstvo nad<br />

njom, a time i pravo da budu njeni nasljednici. Berira je<br />

uzela nepotpisani ugovor o svome osloba|anju, uputila<br />

se do majke vjernika Ai{e, radijallahu anha, i zamolila<br />

je da ona bude ta koja }e je otkupiti i osloboditi i kojoj<br />

}e ona, Berira, rada srca slu`iti i ostati uz nju do kraja<br />

svog `ivota. Ai{a, radijallahu anha, `eljela joj je pomo-<br />

}i, me|utim, uslovi koje su postavili Beririni vlasnici<br />

odvra}ali su je od toga. Kada je hazreti Ai{a ovaj slu~aj<br />

pomenula Poslanku, sallallahu alejhi ve sellem, on joj<br />

re~e da kupi Beriru i podari joj slobodu, bez obzira<br />

na postavljene uslove, jer starateljstvo pripada onome<br />

ko oslobodi roba. Prenosi se da je Poslanik, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, onoga dana kada je Ai{a oslobodila<br />

Beriru, ustao i okupljenim ljudima u d`amiji rekao:<br />

„Za{to neki ljudi postavljaju uslove koji nisu u Bo`ijoj<br />

Knjizi? Svaki uslov koji nije u Bo`ijoj Knjizi je neva`e-<br />

}i, ~ak da je propisan i stotinu puta. Bo`ije odredbe<br />

su vi{e obavezuju}e i uslovi koje je Bog odredio su<br />

va`niji.“<br />

Dok je bila robinja, Berira je stupila u brak s<br />

Mugisom, robom iz plemena Mugira. Sada kada je<br />

postala slobodna `ena, stekla je pravo da izabere da<br />

li }e ostati u braku sa svojim mu`em koji je i dalje bio<br />

rob, ili }e se razvesti od njega.<br />

Sloboda! Toliko dugo je sanjala o njoj, toliko sna`no<br />

je `eljela osjetiti je, do`ivejti da sama upravlja svojim<br />

`ivotom, da sama donosi odluke o svojoj sada{njosti,<br />

da svoju budu}nost gradi onako kako ona ho}e. I,<br />

kona~no, bila je slobodna, a povrh toga stupila je u<br />

slu`bu jedne od najzna~ajnijih, najutjecajnijih `ena<br />

Medine, majke vjernika, Ai{e, radijallahu anha, postala<br />

je dijelom najodabranijeg doma}instva, svoje sate i<br />

minute provodila je tu negdje u blagoslovljenoj blizini<br />

Bo`ijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Bio je<br />

to novi po~etak, zapravo, istinski po~etak Beririnog<br />

`ivota i `eljela je zakora~iti u njega potpuno ~ista,<br />

~ista od svih godina potla~enosti, mraka i tuge, i lahka, a,<br />

razvezana od svih veza, uspomena i sje}anja. Njena<br />

pro{lost postala je grad u koji se ona vi{e nikad ne}e<br />

vratiti. U tom gradu ostao je da `ivi i Mugis. Berira ga<br />

je ostavila, razvela se od njega.<br />

Me|utim, Mugis se nikako nije mogao pomiriti iti<br />

s tim. Volio je Beriru iskreno, svim svojim bi}em.<br />

Spoznaja de je vi{e ne}e vidjeti, svaki dan ~uti njen<br />

glas, osjetiti je u svojoj blizini, njegovo srce punila je<br />

tolikom prazninom, tolikom panikom i tugom koju on<br />

nije mogao podnijeti. Zato je izlazio na ulice Medine<br />

i ~ekao kad }e nekom od njih nai}i Berira, onda bi<br />

krenuo za njom i molio je da ga ne ostavlja, da ga<br />

saslu{a, da ga pogleda. Ibn Abas je kasnije govorio,<br />

sje}aju}i se Mugisa: „Kao da ga sad gledam kako tr~i<br />

za njom i pla~e, a suze mu se slijevaju u bradu.“ Jednog<br />

dana Ibn Abas je bio s Poslanikom, sallallahu alejhi ve<br />

sellem, kada su ugledali Beriru i Mugisa kako hoda<br />

za njom i moli je da mu se vrati. Poslanik, salallahu<br />

alejhi ve sellem, tad re~e: „Nije li to ~udno koliko samo<br />

Mugis voli Beriru, a koliko Berira ne voli Mugisa.“<br />

Mu{karac koji u takvom stanju hoda ulicama bilo<br />

kojeg grada, u bilo kojoj zemlji, u bilo kom vremenu,<br />

zasigurno bi nai{ao na gomilu osuda, kritika, podsmijeha<br />

i poni`enja. Ali grad koji je svijetlio svjetlo{}u Milosti<br />

svih svjetova, koji je u sebi ~uvao i njegovao nje`nu<br />

mladicu islama, Medina koja je disala samo za Allaha,<br />

d`elle {anuhu, i Njegovog Poslanika, nije ga osudila.<br />

Nije, jer ga Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

nije osu|ivao. Nije ga kritikovao, nije ga savjetovao,<br />

10 JUNI 2017.

njoj, toliko sna`no je `eljela osjetiti je, do`ivejti<br />

da sama donosi odluke o svojoj sada{njosti, da<br />

o ona ho}e.<br />

MUSLIMANKA U HISTORIJI<br />

nije<br />

tra`io od njega<br />

da se sabere, nije<br />

jer<br />

je znao<br />

da<br />

on to ne mo`e u~initi, jer je duhovno<br />

stanje u koje je zapao bilo izvan njegove<br />

kontrole. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

imao je razumijevanja prema njemu. Mugis je bio<br />

bolestan od ljubavi i, u stanju bezna|a i o~aja, duboko<br />

posti|en svojim stanjem, obratio se lije~niku nad svim<br />

lije~nicima Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, mole-<br />

}i ga da se on zauzme za njega kod Berire. Poslanik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, obe}ao mu je da }e ispuniti<br />

njegovu molbu. On, Allahov Miljenik, ~ije je znanje<br />

bilo izvan svake uporedivosti, ~iji je stepen bio visoko<br />

nedosti`an, iako je nosio neizrecivo te{ko breme,<br />

poslani~ko, zapovjedni~ko, dr`avni~ko, vjerni~ko,<br />

toliko se brinuo za svoj ummet, za svakog pojedinca u<br />

njemu, da je mario ~ak i za ljubavne jade jednog roba.<br />

Pozvao je Beriru i upitao je bi li ona ponovo razmislila<br />

o Mugisu, da li bi ponovo htjela biti njegova `ena.<br />

Berira je dobro znala koliki je <strong>broj</strong> onih koji su samo na<br />

jedan mali Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, znak<br />

stupali u brak s osobom koju je on za njih odabrao,<br />

i znala je kako je svaki taj brak bio blagoslovljen i<br />

sretan, ali jednostavno nije mogla ispustiti tu nit svoje<br />

novoste~ene slobode za koju se gr~evito uhvatila svim<br />

svojim bi}em. Zato je upitala Poslanika, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, da li joj on to nare|uje kao Bo`iji<br />

Poslanik jer, ako je to njegova odredba, ona }e je<br />

poslu{ati. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

rekao je: „Ne, ja se samo zauzimam za<br />

Mugisa.“ Berira je tad odgovorila: „Ja<br />

nemam nikakve potrebe za njim, ne `elim<br />

ga.“ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

nije vi{e ni{ta rekao, po{tovao je njen<br />

izbor, njeno toliko `eljeno pravo da<br />

sama upravlja svojim `ivotom.<br />

Ka`u da je Mugis, ~uv{i kako je<br />

Berira odbila zauzimanje Poslanika, sallallahu alejhi<br />

ve sellem, onoga kome je S am Allah, d`elle {anuhu,<br />

podario {efa’at - zauzimanje za svoj ummet na<br />

Sudnjem danu, odjednom izgubio svaku `elju za njom.<br />

Iz njegovog srca nestala je ljubav prema Beriri, bio je<br />

izlije~en, a njegov pa`ljivi, blagi i mudri lije~nik bio je<br />

Bo`iji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.<br />

Ka`u i da je neuzvra}ena ljubav koja je napustila<br />

Mugisovo srce, svoje novo stani{te na{la u Beririnom<br />

srcu. Sad je ona zavoljela njega, ali vi{e nikad nije<br />

mogla biti njegova `ena jer Mugis je vi{e nije `elio.<br />

Ka`u, a Allah najbolje zna kako je bilo.<br />

Kada je spominju, neki ka`u da je Berira iskazala<br />

drskost i slabost ljudskog nefsa, drugi, pak, ka`u da je<br />

ona simbol slobode i `enskih prava u islamu.<br />

Ka`u, a Allah najbolje zna.<br />

<br />

RAMAZAN 1438. 11

INTERVJU<br />

Mi se borimo za sna`nu Bo{njakinju<br />

u svim segmentima `ivota<br />

Munevera Kaloper ro|ena je 1951. godine u Br~kom. U Br~kom je zavr{ila osnovnu<br />

{kolu, a potom i Gimnaziju „Vaso Pelagi}“, nakon ~ega se upisuje na Pedago{ku<br />

akedamiju u Tuzli. Akademiju zavr{ava 1974. godine i sti~e zvanje nastavnice biologije<br />

i hemije. Radni vijek je provela pou~avaju}i generacije djece kako svojim nastavnim<br />

predmetima tako i u <strong>broj</strong>nim vannastavnim aktivnostima, i to rade}i u ve}ini {kola na<br />

br~anskoj op}ini. Nakon dugog i plodonosnog rada u prosvjeti, odlazi u penziju 2015.<br />

godine.<br />

U te{kim danima Agresije na Bosnu i Hercegovinu, 1993. godine, zajedno s<br />

grupom Bo{njakinja na Slobodnoj br~anskoj teritoriji u Mao~i, osniva Udru`enje `ena<br />

Bo{njakinja Br~ko. Sve od tada, Udru`enje radi kontinuirano i ve} pune dvadeset<br />

~etiri godine uspje{no realizira projekte iz oblasti humanitarnog rada, prosvje}ivanja i<br />

edukacije Bo{njakinja, ekonomskog, politi~kog i dru{tvenog unapre|enja polo`aja `ena,<br />

te o~uvanja i o`ivljavanja tradicije Bo{njaka. Kao vrlo zna~ajni projekti Udru`enja,<br />

isti~u se: povezivanje s <strong>broj</strong>nim udru`enjima `ena {irom Bosne i Hercegovine, u~e{-<br />

}e na velikom <strong>broj</strong>u gastronomskih festivala u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, i<br />

naro~ito plodonosna izdava~ka djelatnost, u okviru koje su objavljena dva kuhara s<br />

receptima tradicionalne bosanske kuhinje i knjiga Album: Naslije|e autorice Melihe<br />

Terzi}. Munevera Kaloper je od samog osnivanja, pa sve do danas, na ~elu Udru`enja<br />

`ena Bo{njakinja Br~ko.<br />

MELIHA TERZI]<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: Sa dvadeset ~etiri<br />

godine rada, kao jedna od utemeljiva~ica<br />

i kao predsjednica Udru`enja sve ovo<br />

vrijeme, da li uop}e mo`ete odvojiti taj<br />

rad kao zasebni dio svog `ivota?<br />

Munevera Kaloper: Rad u Udru-<br />

`enju ve} odavno se podrazumijeva u<br />

mom `ivotu, kao njegov neizostavni<br />

dio. Uslovi u kojima smo `ivjeli te<br />

davne 1993. godine kada smo osnovale<br />

Udru`enje, grozote rata i svakodnevna<br />

neizvjesnost, potakle su nas da u<br />

sebi prona|emo neku dodatnu snagu<br />

i motivaciju da, pored brige kako<br />

pre`ivjeti i sa~uvati svoju porodicu,<br />

uradimo i ne{to vi{e. Mi nismo kao<br />

na{i sinovi i mu`evi i{le na borbenu<br />

liniju, ali smo odlu~ile da }emo, tamo<br />

gdje mo`emo, dati sve od sebe da<br />

olak{amo i pobolj{amo `ivote na{ih<br />

porodica, na{e zajednice, nas samih.<br />

Jo{ tada je na{ rad u Udru`enju bio jako<br />

povezan s na{im svakodnevnim radom<br />

u porodici i radom na samoj sebi, i u<br />

tom smislu bio je i ostao neodvojiv od<br />

ostatka na{eg `ivota.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: Jesu li ideje koje<br />

su Vas pokrenule pa vodile na samom<br />

po~etku rada Udru`enja ostale iste,<br />

ili ste ih u hodu, u programu rada,<br />

dogra|ivale?<br />

Munevera Kaloper: Temeljna ideja<br />

Udru`enja `ena Bo{njakinja – osna`ivanje<br />

`ene Bo{njakinje na svim poljima, da<br />

budemo samosvjesne, jake i doprinosimo<br />

razvoju zajednice, porodice i dr`ave–<br />

– ostala je i ostat }e uvijek na{a ideja<br />

vodilja. Naravno, dodatne ideje i ciljevi su<br />

se nametali godinu za godinom, u radu.<br />

Usko su povezane za na{e anga`ovanje,<br />

s namjerom da budemo uklju~ene u<br />

aktuelna zbivanja u svim sferama `ivota.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: Mo`da mo`ete<br />

govoriti o tome {ta je presudni faktor<br />

u ovoj vitalnosti, stamenosti Udru`enja<br />

Bo{njakinja. Zaista je impresivan <strong>broj</strong><br />

godina koje ste ispunile uspje{nim<br />

radom.<br />

Munevera Kaloper: Mi `ene,<br />

kada ho}emo, mo`emo u~initi ~udo i,<br />

prakti~no, od ni~ega napraviti ne{to<br />

{to ima zna~aj. Pokazale smo kako<br />

se jaka Bo{njakinja, ako `eli, mo`e<br />

pozitivno dokazati u svim segmentima<br />

`ivota. Mi smo sebi zadale zadatak da<br />

`elimo,ho}emo i mo`emo da djelujemo<br />

u tom smjeru. Ako se pojave prepreke,<br />

mi ih polahko obilazimo i dolazimo do<br />

svog cilja. Ne prepu{tamo se bezna|u,<br />

pozitivno smo orijentisane. Mnoge<br />

od nas danas su nezaposlene, a prije<br />

rata su radile u <strong>broj</strong>nim br~anskim<br />

firmama. Sada u Udru`enju imaju<br />

priliku da popune tu prazninu koja<br />

je nastala u njihovom `ivotu, da<br />

sudjelovanjem u radu Udru`enja<br />

ispunjavaju sebe, svoju potrebu za<br />

12 JUNI 2017.

INTERVJU<br />

Munevera Kaloper<br />

RAMAZAN 1438. 13

INTERVJU<br />

dodatnim anga`manom u zajednici, te<br />

da putem odre|enih projekata poma`u<br />

sebi i svojoj porodici.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: Vas u Udru`enju<br />

povezuje lijepo prijateljstvo, a kako se<br />

raspore|uju zadaci i poslovi kojih ima<br />

dosta i ima ih permanentno?<br />

Munevera Kaloper: Mi djelujemo<br />

kao jedna velika porodica, u kojoj<br />

je nas pedesetak aktivnih ~lanica<br />

uvijek spremno preuzeti poslove u<br />

datom trenutku. Interesantno je to da<br />

mi svih ovih godina nemamo svoje<br />

prostorije, nemamo svoje sjedi{te,<br />

ali ipak opstajemo i funkcioni{emo.<br />

Sastanke i dogovore odr`avamo u<br />

svojim domovima. Sastanemo se i, uz<br />

kahvu i slatko, dogovoramo sve svoje<br />

aktivnosti. Tokom vremena postale<br />

smo vrlo uigran tim. Na{i zadaci i<br />

aktivnosti zavise od trenutka i vremena<br />

i zaista su raznoliki – humanitarnog,<br />

kulturnog, zdravstvenog, ekonomskog<br />

ili ekolo{kog karaktera. Tu su i stalne<br />

aktivnosti povezivanja s drugim<br />

Udru`enjima, dru`enja, izleti, sajmovi,<br />

putovanja…<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: Imate li Vi kao<br />

predsjednica neki svoj poseban na~in<br />

rukovo|enja organizacijom? Poma`e<br />

li Vam iskustvo i znanje prosvjetnog<br />

radnika u ovom anga`manu?<br />

Munevera Kaloper: Rad s djecom<br />

nau~i vas puno toga, izme|u ostalog:<br />

kako uvidjeti problem, kako pri-<br />

}i problemu i rije{iti ga. Tako isto i<br />

prilikom pripremanja i pokretanja<br />

neke aktivnosti Udru`enja, uvi|am<br />

problem i nedostatke, razmi{ljam o<br />

rje{enjima, o tome ko se sve mo`e<br />

uklju~iti u rje{avanje, koliko nas je<br />

potrebno za realizaciju date aktivnosti,<br />

koje sfere dru{tva nam mogu pomo-<br />

}i i koja sredstva su nam potrebna da<br />

aktivnost dovedemo do kraja. Svoje<br />

stavove iznosim Odboru, ostale ~lanice<br />

se uklju~uju sa svojim prijedlozima,<br />

eventualnim izmjenama ili dopunama,<br />

i onda sve rje{avamo zajedni~ki. Za<br />

nas su svi problemi rje{ivi jer smo<br />

jedinstvene i podr`avamo jedna drugu.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: Imate volje i<br />

ideja za humanitarni rad i to Vam je<br />

jedna od preokupacija.<br />

Munevera Kaloper: Mi smo<br />

naro~ito ponosne na svoj humanitarni<br />

rad. Humanost na djelu smo dokazale<br />

mnogo puta, po~ev od rata, poma`u-<br />

}i u zbrinjavanju ranjenika i izbjeglica.<br />

Humanitarni rad uvijek je bio na{a<br />

li~na i kolektivna aktivnost koja je<br />

uklju~ivala skupljanje hrane, odje-<br />

}e, ku}nih potrep{tina i nov~anih<br />

donacija za djecu bez roditelja, za<br />

stare, napu{tene i bolesne, za ljude<br />

koji su ostali bez krova nad glavom,<br />

socijalno ugro`ene, za ljude pogo|ene<br />

prirodnim katastrofama. Skupljale<br />

smo i humantarnu pomo} za unesre-<br />

}ene ljude i izvan Bosne i Hercegovine.<br />

Obi{le smo sve domove za djecu<br />

bez roditeljskog staranja u na{oj<br />

domovini, kao i S.O.S. i dje~ija sela,<br />

s namjerom da im svojom posjetom<br />

poka`emo da mislimo na njih i da ih<br />

obradujemo prigodnim poklonima.<br />

Za svaki Bajram, obradujemo djecu<br />

u razli~itim ustanovama, od bolnica,<br />

obdani{ta i {kola do socijalno ugro`enih<br />

porodica u kojima djeca `ive u te{kim<br />

uslovima. Obilazimo i ljude u stara~kim<br />

domovima, i posebno bolesne i stare<br />

`ene koje `ive same, napu{tene i<br />

zaboravljene od svih. Vi{e puta smo<br />

s prigodnim paketima humanitarne<br />

pomo}i obilazile i povratnike {irom<br />

BiH, naro~ito povratnike na podru~ju<br />

Republike Srpske. Za realizaciju<br />

humanitarnih aktivnosti, potrebno<br />

je obi}i puno adresa, moliti, tra`iti,<br />

apelovati, prenijeti puno vre}a i<br />

paketa, ali nama to nikad nije bilo<br />

te{ko, niti }e biti.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: Va{e Udru`enje<br />

ima radionice tkanja i vezenja, pletenja<br />

i krojenja.<br />

Munevera Kaloper: Po{to nam je<br />

jedan od ciljeva o~uvanje bo{nja~ke<br />

kulture i tradicije, 2000. godine smo<br />

osnovale radionicu tkanja, pletenja,<br />

vezenja i krojenja. Obu~ile smo<br />

oko trideset `ena i djevojaka ovim<br />

zanatima, `ele}i da ih sa~uvamo od<br />

zaborava. Ovim radonicama smo<br />

spojile ugodno s korisnim jer su<br />

obu~ene `ene sad mogle kod svojih ku-<br />

}a da {iju, pletu, vezu i te svoje ru~ne<br />

radove eventualno prodaju i steknu<br />

odre|enu dobit. Dugoro~ni zna~aj ovih<br />

radionica je preno{enje tradicionalnih<br />

znanja i umije}a na nove generacije.<br />

Me|utim, prema na{em iskustvu,<br />

dana{nji ljudi, na`alost, nisu dovoljno<br />

zainteresovani za ru~no ra|ene tradicionalne<br />

predmete, ne cijene koliko<br />

bi trebalo njihovu vrijednost i ne `ele<br />

svoja sredstva ulagati u njih, a i u ovim<br />

te{kim ekonomskim uslovima ima<br />

onih koji bi to mogli. Pored ovoga,<br />

imamo i stalni problem nedostatka<br />

adekvatnog prostora za provo|enje<br />

ovih aktivnosti. Ali radimo ono {to<br />

mo`emo. Na{e Udru`enje je izdava~<br />

knjige Album: naslije|e, I to je u vezi s<br />

na{im preokupacijama.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: Sofra, hrana<br />

na sofri u tradicionalnoj bo{nja~koj<br />

porodici, ima zna~ajno mjesto i ne<br />

radi se samo o brizi da ~eljad budu<br />

sita i zdrava. Vi ste se jako potrudile<br />

promoviraju}i na{u tradicionalnu<br />

kuhinju, i stekle na taj na~in posebnu<br />

afirmaciju.<br />

Munevera Kaloper: Ovo je jedan<br />

od na{ih temeljnih ciljeva, o~uvati<br />

tradicionalnu bo{nja~ku sofru,<br />

zabilje`iti recepte na{ih majki i nana,<br />

da se ne zaborave, jer ono {to se<br />

14 JUNI 2017.

INTERVJU<br />

pamti mo`e se zaboraviti, a ono {to je<br />

zapisano ostaje trajno, u amanet na{oj<br />

djeci. Mi smo se puno anga`ovale<br />

na ovom zadatku. Gotovo da nema<br />

gastronomskog festivala i sajma u<br />

na{oj {iroj okolini na kojem mi nismo<br />

u~estvovale sa svojim <strong>broj</strong>nim jelima<br />

pripremljenim po tradicionalnoj recepturi.<br />

To je jedna od na{ih aktivnosti<br />

po kojoj je Udru`enje `ena Bo{njakinja<br />

Br~ko prepoznatljivo. Za to smo dobile<br />

i nekoliko nagrada i priznanja.<br />

Dana{nji tempo `ivota bri{e tradiciju i<br />

zato smatramo veoma va`nim boriti se<br />

za njeno o~uvanje, u svim segmentima<br />

`ivota. Narod koji po{tuje i ~uva svoju<br />

tradiciju misli na budu}nost svoje<br />

djece.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: Za Va{ novi<br />

kuhar (Na{i odabrani recepti 2) postoji<br />

veliko interesovanje, ve}, iako je tek<br />

iza{ao, jer je sadr`ajan, zanimljiv,<br />

lijepo ure|en pa sam sebe najbolje<br />

promovira.<br />

Munevera Kaloper: Mi smo do<br />

sada izdale dva kuhara „Na{i odbrani<br />

recepti” 1 i 2. U njima je sadr`ano oko<br />

220 recepata, {to slanih {to slatkih<br />

tradicionalnih i tradicijom inspirisanih<br />

jela. To su starinski recepti jela koja<br />

su se nalazila na sinijama na{ih majki<br />

i nana. Recepte su skupljale vrijedne<br />

~lanice Udru`enja koje ova jela i danas<br />

vrlo ~esto prave.One su autorice ovih<br />

kuhara. Potrudile smo se da kuhari<br />

budu lijepo ure|eni i opremljeni da bi<br />

i ideja koja stoji iza njihovog izdavanja<br />

bila {to prijem~ivija. Postoji veliko<br />

interosovanje za ove kuhare, {to nas<br />

veoma raduje.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: Evo, da Vas<br />

citiramo pa da zamolimo za dodatni<br />

komentar: „Udru`enje Bo{njakinja danas<br />

je usmjereno na ekonomsko osna`ivanje<br />

Bo{njakinje, na njeno zdravstveno,<br />

kulturno i politi~ko prosvje}ivanje.“<br />

Munevera Kaloper: Mi se borimo<br />

za sna`nu Bo{njakinju u svim<br />

segmentima `ivota. Mislim da, u<br />

okviru na{ih mogu}nosti, u tome<br />

uspijevamo. Nije vi{e tabu da `ena<br />

Bo{njakinja mo`e biti i direktorica i<br />

doktorica i profesorica i sportistkinja.<br />

Sigurna sam da bismo bile uspje{ne<br />

i na polju politike kada bi nam to<br />

dozvoljavao mu{ki politi~ki ego.<br />

Mislim da bismo mi `ene dosta toga<br />

bolje uradile, jer smo prije svega<br />

zainteresovane za sre}u i sigurnost<br />

na{e djece i na{ih porodica. Va`no je<br />

da Bo{njakinja iza|e iz sjene, da ima<br />

pravo i da u~estvuje u dogovaranju<br />

i u odlu~ivanju u svojoj porodici,<br />

zajednici i dru{tvu.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: U svom poku{aju<br />

da Vas predstavimo ne mo`emo zanemariti<br />

specifi~nost br~anskog podru~ja<br />

u poslijeratnoj bh. politi~koj i<br />

dru{tvenoj situaciji op}enito. Zadale ste<br />

sebi da radite na odr`ivom povratku,<br />

demokratizaciji i toleranciji. Kako vidite<br />

s tim u vezi sada{nji trenutak?<br />

Munevera Kaloper: Po potpisivanju<br />

Dejtonskog mirovnog sporazuma, mi<br />

smo prve do{le u svoj grad, zajedno<br />

s br~anskim Hrvaticama, i pru`ile<br />

ruku pomirenja i su`ivota `enama<br />

Srpkinjama. Od samog po~etka radimo<br />

na demokratizaciji odnosa, toleranciji,<br />

miru, su`ivotu, za bolje sutra nas i<br />

na{e djece. Sara|ujemo sa `enama<br />

drugih nacionalnosti, radimo s njima na<br />

zajedni~kim projektima, u~estvujemo<br />

u rje{avanju nekih bitnih pitanja za sve<br />

`ene, kao {to je dono{enje zakona o<br />

rodnoj ravnopravnosti, u vezi s nasiljem<br />

nad `enama, vezano za porodiljsko<br />

odsustvo, za zdravlje `ena i djece. Ipak,<br />

moram konstatovati da je ova saradnja<br />

bila mnogo bolja u po~etku, neposredno<br />

poslije rata, nego danas kada `ivimo u<br />

miru ve} vi{e od dvije decenije. Mislim<br />

da je za to odgovorna te{ka ekonomska<br />

situacija, kao i politi~ari koji prave<br />

razdor, te se u nekim segmentima<br />

`ivota pojavljuje zategnutost. Mi<br />

RAMAZAN 1438. 15

INTERVJU<br />

smo vrlo specifi~an grad, da bismo<br />

funkcionisali, moramo da slu{amo<br />

i ~ujemo jedni druge, i treba da se<br />

pona{amo krajnje odgovorno.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: Bilo bi va`no<br />

pridobijati mlade za Va{e ideje i<br />

konkretni rad. Da u~e od Vas, da<br />

preuzimaju emanet.<br />

Munevera Kaloper: Poku{avamo<br />

privu}i mlade, donekle i uspijevamo, ali<br />

preokupacija u vezi sa zapo{ljavanjem<br />

i slaba ekonomska situacija odbija ih<br />

od entuzijazma, od ideje da ne{to rade<br />

bez adekvatne nadoknade. Sve manje je<br />

onih koji `ele raditi bez neke materijalne<br />

koristi, za op}e dobro, za vi{e ciljeve.<br />

Mada se mlade Bo{njakinje rado<br />

uklju~uju u neke na{e aktivnosti, poput<br />

putovanja, zdravstvenog prosvje}ivanja<br />

ili nekih na{ih kurseva.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: ^lanicama Udru`enja<br />

puno zna~e putovanja koja<br />

organizujete. Kako birate destinacije<br />

i koji su najva`niji ciljevi u tim<br />

poduhvatima?<br />

Munevera Kaloper: Putujemo<br />

puno, obi{le smo cijelu BiH, a ve}<br />

neko vrijeme redovno putujemo i u<br />

inostranstvo. Redovno u~estvujemo<br />

na skoro svim vjerskim i kulturnim<br />

manifestacijama u na{oj zemlji. Same<br />

snosimo tro{kove putovanja, `ene<br />

skupljaju novac tokom cijele godine<br />

da bi sebi mogle priu{titi neko veliko<br />

putovanje. Svaka zemlja, svaki grad<br />

je pri~a za sebe. Nau~imo pone{to<br />

o na~inu `ivota, tradiciji, kulturi,<br />

obi~ajima, ljepotama, znamenitostima,<br />

kulturnim spomenicima drugih zemalja<br />

16 JUNI 2017.<br />

i gradova. Upore|ujemo se. Najvi{e<br />

nas zanima i odu{evljava kultura<br />

`ivljenja jer svaki put nau~imo ne{to<br />

novo, vidimo sli~nosti i razlike s na{im<br />

na~inom `ivota, kulturom, tradicijom.<br />

Prirodne ljepote su ne{to posebno i u<br />

njima najvi{e u`ivamo. Vidjele smo<br />

Istanbul, Rim, Veneciju, \enovu, Prag,<br />

Drezden, Tiranu, Skoplje, Pariz, Be~,<br />

Budimpe{tu, Zagreb... Bile smo na<br />

moru, u raznim banjama, toplicama, na<br />

planinama, jezerima… Nova iskustva<br />

bude `elju za novim putovanjima.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: Reklo bi se<br />

da Vama li~no ne nedostaje energije<br />

na vi{e polja paralelno. Jeste li uop-<br />

}e u mirovini kao {to zvani~no jeste;<br />

postoji li takozvano slobodno vrijeme<br />

u dinami~nom radnom rasporedu i {ta<br />

Vam je izvan Udru`enja najzna~ajnije<br />

i najdra`e?<br />

Munevera Kaloper: Moj radni<br />

dan je ispunjen iako sam u penziji.<br />

Malo mi nedostaje rad u {koli, ali to<br />

nadokna|ujem sa svojom unu~adi.<br />

Rad u Udru`enju iziskuje uvijek<br />

neku aktivnost, redovnu ili vanrednu.<br />

Dru`enja koja se odr`avaju jednom<br />

sedmi~no ~ine mi zadovoljstvo. Ku}ne<br />

obaveze, obaveze prema unu~adi koja<br />

mi donose radost i sre}u, kako meni<br />

tako i mom mu`u, ~ine me ispunjenom<br />

i zadovoljnom. Pored toga, priroda<br />

je moja velika ljubav, naro~ito cvije-<br />

}e. Iako zbog zdravstvenih razloga<br />

ne mogu time da se bavim koliko bih<br />

`eljela, u`ivam u cvije}u i izuzetno<br />

cijenim trud koji bilo ko ula`e u brigu<br />

oko toga.<br />

<strong>Bosanska</strong> <strong>Sumejja</strong>: ^lanice do`ivljavaju<br />

svoje Udru`enje kao drugi<br />

dom, tako se izja{njavaju. U tome<br />

je nesporna Va{a uloga, a sve skupa<br />

govori i o Vama kao predsjednici i o<br />

ostalim ~lanicama. Ima li neki „recept“,<br />

neki „tajni sastojak“? Kako ste uspjele<br />

izgraditi tako zdrave, ~vrste veze i<br />

zajedni~ke vizije za kolektivni rad?<br />

Munevera Kaloper: Nema tajnog<br />

recepta. ^ovjek mora sebe puno da<br />

daje, da se `rtvuje da bi ostvario<br />

`eljeni cilj. Iza mene, iza nas, iza na{eg<br />

Udru`enja, mnogo je sati dobrovoljnog<br />

rada, odsustvovanja od ku}e i porodice,<br />

odricanja od odmora, neprospavanih<br />

sati zbog brige da li }e ne{to od onoga<br />

na ~emu smo anga`ovane uspjeti.<br />

Pored vjerovanja da mo`emo uspjeti<br />

uz Bo`iju pomo}, sve mi imamo<br />

dobru podr{ku svojih porodica, svojih<br />

bra~nih partnera, i zato se dr`imo<br />

~vrsto, i uz Bo`iju pomo}, opstajemo<br />

ve} dvadeset ~etiri godine. Uz to ide<br />

nesebi~an trud i vjera u bolje sutra za<br />

na{u djecu. Nadam se da }emo u tome<br />

uspijevati i dalje, ako Bog da.

TEMA BROJA<br />

GLAD<br />

Najve}i problem na svijetu<br />

koji je rje{iv<br />

Jeli smo zemlju pomije{anu s malo prljave vode. Nismo ni~im mogli nahraniti na{u djecu. Ljudi<br />

su samo hodali, bez cilja, ne znaju}i kuda to idu. Mnogi bi se samo sru{ili, a njihova mrtva tijela<br />

ostavljana su da le`e na putu. (Pre`ivjela `rtva gladi u Etiopiji 1984.)<br />

Od svih smrti najte`a je - umrijeti<br />

od gladi.<br />

(Homer)<br />

^im razina {e}era u krvi padne,<br />

centar za glad u na{em mozgu,<br />

smje{ten u hipotalamusu, {alje poruku<br />

nadbubre`noj `lijezdi da aktivira hormon<br />

stresa adrenalin kako bismo poduzeli<br />

potrebne radnje da prona|emo<br />

hranu i utolimo glad. Glukoza je forma<br />

{e}era koji cirkuli{e u na{oj krvi<br />

i predstavlja glavni izvor energije za<br />

na{e organe. Inzulin, hormon koji lu~i<br />

pankreas, omogu}ava }elijama na{eg<br />

tijela da uzmu molekule glukoze iz krvi<br />

i „nahrane se“. Bez glukoze mozak ne<br />

mo`e funkconisati jer gotovo isklju~ivo<br />

ovisi o njoj kao metaboli~kome gorivu<br />

i zato, ukoliko ~ovjek ne uspije unijeti<br />

hranu u svoj organizam onda kada<br />

je to tijelu potrebno, da bi za{titio<br />

svoje funkcionisanje, mozak „stopira“<br />

proizvodnju inzulina, a time i dotok<br />

glukoze u mi{i}e. Tijelo po~inje<br />

sagorijevati slobodne masne kiseline<br />

iz tjelesnih masnih naslaga, a ako<br />

se i dalje ne mo`e nahraniti, po~inje<br />

tro{iti mi{i}e, odnosno bjelan~evine<br />

od kojih su mi{i}i gra|eni, pretvaraju-<br />

}i aminokiseline iz mi{i}a u {e}er od<br />

kojeg pre`ivljava.<br />

Nakon osam do deset dana gladovanja,<br />

tijelo je svoj metabolizam prilagodilo<br />

na manju koli~inu energije:<br />

puls, krvni pritisak i tjelesna temperatura<br />

smanjeni su na minimum. Da bi<br />

pre`ivio, organizam i dalje crpi masno-<br />

}e pretvaraju}i masne kiseline u tzv.<br />

ketonska tijela. Ketonska tijela su pored<br />

{e}era va`an izvor energije jer su<br />

klju~na za pre`ivljavanje u razdobljima<br />

gladovanja. Kako se gladovanje nastavlja,<br />

njegove posljedice postaju sve<br />

vidljivije: ko`a pati, imunolo{ki sistem<br />

slabi, upale se {ire, mentalne funkcije<br />

opadaju. Mozak, koji je izgubio 2-3%<br />

svoje mase, dok su se ostali organi prepolovili,<br />

da bi produ`io svoje funkcionisanje,<br />

polahko po~inje crpiti energiju<br />

i iz sr~anog mi{i}a i ostalih, za opstanak<br />

klju~nih organa, jer se i oni velikim<br />

dijelom sastoje od bjelan~evina.<br />

Tijelo koje je potro{ilo vlastite mi{i-<br />

}e i vlastite masno}e, sad postaje kost<br />

i ko`a. Djeca izgledaju kao stari ljudi.<br />

@rtve gladovanja postaju preslabe da<br />

bi osjetile `e| i zapadaju u stanje dehidriranosti.<br />

Svi pokreti su bolni zbog<br />

gubitka mi{i}a i ekstremno suhe i ispucale<br />

ko`e. Izgladnjela osoba je skoro<br />

nepokretna. Tjelesni metabolizam<br />

postaje nefunkcionalan i tijelo vi{e nije<br />

sposobno da procesuira hranu normalnim<br />

putem, sad se, mo`e spasiti samo<br />

medicinskom intervencijom. Kona~no,<br />

srce vi{e nema snage i prestaje kucati.<br />

Gladovanje je tjelesni odgovor<br />

na glad, izrazito va`na strategija<br />

pre`ivljavanja ljudskog organizma.<br />

Ukoliko uspije prilagoditi svoj metabolizam<br />

stanju gladovanja, zdrav ~ovjek<br />

koji uzima dovoljno te~nosti, mo`e<br />

pre`ivjeti gladuju}i dva do ~ak tri mjeseca.<br />

Ukoliko je, pak, osoba slaba ili<br />

bolesna, tijelo ne uspijeva prilagoditi<br />

svoj metabolizam i u kratkom vremenu<br />

iscrpi sve bjelan~evine iz organizma,<br />

nema ketonskih tijela kao izvora<br />

energije, masno}e se ne tro{e i smrt<br />

nastupa puno br`e.<br />

^ak i ako pre`ive, `rtve gladi ostaju<br />

s trajnim tjelesnim i mentalnim posljedicama.<br />

Djeca su naro~ito pogo|ena<br />

tim posljedicama, fizi~ki i mentalno<br />

zaostaju u razvoju, generalno zdravlje<br />

im je lo{e i ~esto imaju ograni~ene radne<br />

sposobnosti. O`iljci od gladi ostaju<br />

za cijeli `ivot.<br />

Glad je, zapravo, najgore oru`je<br />

masovnog uni{tenja. Ona odnosi<br />

milione `rtava svake godine.<br />

(Luiz Inacio Lula da Silva)<br />

Svijet je danas suo~en s najve}om<br />

humanitarnom krizom od osnivanja<br />

Ujedinjenih nacija 1945. godine. Preko<br />

20 miliona ljudi u ~etiri zemlje upravo<br />

pro`ivljava agoniju `estoke gladi.<br />

Iz UN-a poru~uju da }e ti ljudi bez<br />

RAMAZAN 1438. 17

TEMA BROJA<br />

kolektivne, koordinirane i brze globalne<br />

pomo}i jednostavno umrijeti od<br />

gladi. Na pitanje kako se do{lo u ovu<br />

situaciju, odgovaraju: oru`ani sukobi,<br />

su{a, lo{a vlast i {okantno neadekvatan<br />

me|unarodni odgovor na krizu.<br />

UN procjenjuje da je najve}a humanitarna<br />

kriza u Jemenu, gdje dvije<br />

tre}ine stanovni{tva, 18,8 miliona<br />

ljudi treba pomo}, a vi{e od 7 miliona<br />

ljudi ve} gladuje. Glad u Jemenu nije<br />

posljedica prirodne katastrofe, ve}<br />

ljudskog djelovanja. Prema izvje{taju<br />

UN-a, kolaps uvoza hrane od kojeg<br />

stanovni{tvo zavisi, uzrokovan je ciljanom<br />

blokadom luke Hudaida i opsadom<br />

Taiza. Me|unarodni zvani~nici<br />

apeluju: “Ljudi s oru`jem i mo}i unutar<br />

Jemena kao i regionalne me|unarodne<br />

sile blokiraju svaki napor<br />

da se zaustavi ova potpuno preventabilna<br />

glad, kao i kolaps zdravstvene<br />

za{tite i obrazovnog sistema za<br />

milione djece. Nigdje na zemlji nije<br />

toliko ljudskih `ivota na ivici smrti.”<br />

António Guterres, generalni sekretar<br />

UN, upozorio je da se Jemen suo~ava s<br />

tragedijom nesagledivih razmjera, gdje<br />

u prosjeku svakih deset minuta umre<br />

jedno dijete mla|e od 5 godina od uzroka<br />

koji se mogu sprije~iti.<br />

Prema procjeni UN-a, u Jemenu se<br />

izgladnjivanje stanovni{tva koristi kao<br />

mo}no oružje tako {to se politizira ljudima<br />

neophodna pomo}, spre~ava i<br />

otežava dolazak humanitarne pomo}i<br />

i ciljano bombarduju luke i putevi kojima<br />

se ona dostavlja.<br />

I glad u ju`nom Sudanu je, tako|er,<br />

uzrokovana ljudskim faktorom. Strane<br />

u konfliktu u kojem je ubijeno oko<br />

300 hiljada ljudi, a nekoliko miliona<br />

ih raseljeno, izgladnjivanje naroda<br />

koriste kao ratnu strategiju. I ovdje<br />

je me|unarodna zajednica potpuno<br />

podbacila u pravovremenoj akciji<br />

za okon~anje sukoba i po{tivanje<br />

me|unarodnih i ljudskih prava. Vi{e<br />

od 7,5 miliona ljudi ovisi o humanitarnoj<br />

pomo}i. Vi{e od million djece<br />

je akutno pothranjeno, od kojih }e najmanje<br />

270.000 umrijeti ako pomo} do<br />

njih ne stigne na vrijeme.<br />

I glad u sjevernoisto~noj Nigeriji<br />

uzrokovana je prvenstveno ljudskim<br />

faktorom. Nasilje, oru`ani sukob, protjerivanje<br />

i raseljavanje zemljoradni~ke<br />

klase, kao i propala `etva i masovno<br />

umiranje stoke, doveli su do<br />

stra{ne gladi i stravi~ne pothranjenosti.<br />

Humanitarni radnici na terenu<br />

izvje{tavaju o ~itavim zajednicama<br />

koje su zbog gladi potpuno ostale bez<br />

mla|ih nara{taja.<br />

Tri godine bez kapi ki{e ostavilo je<br />

narod Somalije, zemlje u kojoj sedam<br />

od deset stanovnika `ivi isklju~ivo od<br />

sto~arstva i poljoprivrede, bez ikakvih<br />

sredstava za `ivot. Oko 70% stoke umrlo<br />

je od `e|i. U Somaliji vi{e od polovina<br />

stanovni{tva, 6,2 milona, treba humanitarnu<br />

pomo} i za{titu, uklju~uju}i<br />

i oko 3 miliona ljudi koji }e neminovno<br />

umrijeti od gladi ako do njih ubrzo ne<br />

stigne pomo}. Skoro million djece }e<br />

biti akutno pothranjeno do kraja godine.<br />

Ovo je tre}a glad u Somaliji u<br />

zadnjih 25 godina. Posljednja, koja je<br />

bila prije samo {est godina, 2011.,ubila<br />

je oko 260 hiljada ljudi.<br />

Pravi uzrok gladi je nemo}<br />

siroma{nih da dobiju pristup resursima<br />

koji su im potrebni da se prehrane.<br />

(Frances Moore Lappe)<br />

Iako danas, kada pomenemo glad<br />

kao humanitarnu katastrofu, naj~e{}e<br />

pomislimo na Afriku, zapravo je, skoro<br />

svako dru{tvo tokom historije iskusilo<br />

glad. Ponekad je glad bila uzrokovana<br />

politi~kim ili vojnim akcijama, nekad<br />

je bila rezultat ljudskih pogre{ki,<br />

ali naj~e{}e posljedica vremenskih i<br />

okoli{nih nepogoda.<br />

Tako je velika glad u Evropi<br />

po~etkom 14. stolje}a izazvana lo{im<br />

vremenskim uslovima odnijela milione<br />

`ivota. Smatra se da je do 25%<br />

stanovni{tva tada{njih gradova i naselja<br />

umrlo zbog gladi. Glad u Francuskoj<br />

krajem 17. stolje}a ubila je 1,5 miliona<br />

ljudi. Niz eskalacija gladi tokom 19.<br />

stolje}a u Indiji odnijelo je 17 miliona<br />

`ivota. U pisanoj historiji Kine,<br />

od 108. p.n.e. do 1911. zabilje`eno je<br />

1.830 kriza gladi. Globalna glad koju<br />

neki analiti~ari klimatskih promjena<br />

uskoro predvi|aju savremenoj civilizaciji,<br />

mogla bi biti pogubnija od svih<br />

dosada{njih.<br />

S druge strane, tri godine velike<br />

kineske gladi, od 1959. do 1961.,<br />

pored lo{ih vremenskih uslova direktno<br />

je uzrokovano „Velikim skokom<br />

naprijed“, ekonomskim i socijalnim<br />

planom Mao Ce Tunga kojim je trebalo<br />

iskoristiti ogromnu kinesku populaciju<br />

da se zemlja na brzinu preobrazi iz<br />

poljoprivredne u modernu industrijsku<br />

ekonomiju. Rezultat te reforme bila<br />

je smrt od gladi oko 40 miliona ljudi.<br />

Holodomor – smrt od gladi na ukrajinskom<br />

jeziku, vje{ta~ki je izazvana glad<br />

nerazumnom kolektivizacijom i industrializacijom<br />

koju je izazvao Staljinov<br />

re`im zbog koje je, tokom 1932. i<br />

1933., u Ukrajini umrlo oko 7 miliona<br />

ljudi. Danas se holodomor od nekih<br />

smatra genocidnim aktom sovjetskog<br />

re`ima koji je gla|u namjeravao slo-<br />

18 JUNI 2017.

TEMA BROJA<br />

miti ukrajinski nacionalizam.<br />

Glad u Africi u zadnjih nekoliko<br />

desetlje}a, iako se smatra posljedicom<br />

uporne su{e, zapravo je u najve-<br />

}oj mjeri potaknuta i zna~ajno<br />

poja~ana politi~kim potresima i nerazumnim<br />

dr`avnim politikama. ^ak i<br />

tamo gdje vremenske nepogode jesu<br />

imale klju~nu ulogu, ljudsko djelovanje<br />

imalo je jo{ ve}u.<br />

Vi{e od polovine afri~kih dr`ava<br />

trenutno treba humanitarnu pomo}.<br />

Zvu~i potpuno nelogi~no da na prirodnim<br />

resursima najbogatijem kontinentu<br />

na planeti `ivi najvi{e siroma{nih<br />

i gladnih ljudi. Ra~una se da se 60%<br />

cjelokupnog svjetskog obradivog<br />

zemlji{ta nalazi u Africi. Me|utim,<br />

ve}ina afri~kih dr`ava ne proizvede ni<br />

25% namirnica od svog mogu}eg potencijala.<br />

Pored toga uzgoj `itarica je<br />

najni`i na svijetu, zbog ~ega su 43 od<br />

53 afri~ke zemlje primorane da uvoze<br />

hranu.U novijoj historiji, Afrika je bila<br />

i jo{ uvijek je meta nezasitih kolonizatorskih<br />

apetita svjetskih mo}nika.<br />

U procesu koji neki ve} nazivaju neokolonijalizmom,<br />

bogate zemlje, prvenstveno<br />

Kina, Amerika i Velika Britanija<br />

kupuju enormne koli~ine zemlji{ta u<br />

siroma{nim zemljama, prvenstveno u<br />

Africi. U zadnjem desetlje}u zakupljeno<br />

je oko 100 miliona hektara zemlji{ta,<br />

od toga 70% u Africi. Me|utim, ne<br />

sade se vi{e pamuk, kafa, kakao, ve} se<br />

na najkvalitetnijoj zemlji siju kulture<br />

za izvoz: ri`a, kukuruz, i biljke za pravljenje<br />

bio-goriva. Rasprodata zemlja<br />

~esto je oduzeta od lokalnih zemljoradnika<br />

i plemenskih zajednica, ostavljaju-<br />

}i hiljade njih prakti~no gladnim, bez<br />

zemlje na kojoj su uzgajali hranu, bez<br />

posla i alternative, ovisnima o humanitarnoj<br />

pomo}i. A, humanitarna pomo}<br />

vrlo ~esto ne dolazi na vrijeme, kao ni<br />

do onih kojima je potrebna, jer ~esto<br />

biva ukradena ili oduzeta od strane<br />

naoru`anih skupina, ratnih profitera ili<br />

korumpiranih humanitarnih radnika.<br />

Me|utim, gladnih i hroni~no<br />

pothranjenih ljudi, njih skoro jednu<br />

milijardu, danas ima na svim kontinentima<br />

i u svim dr`avama. ^ak se i u najbogatjim<br />

i najrazvijenijim zemljama,<br />

poput recimo Amerike, <strong>broj</strong> ljudi koji<br />

su zna~ajan <strong>broj</strong> dana u godini primorani<br />

gladovati jer nisu u mogu}nosti<br />

obezbijediti sebi i svojoj porodici redovne<br />

obroke, <strong>broj</strong>i stotinama hiljada,<br />

~ak i milionima. U posljednjih nekoliko<br />

godina, tr`i{te hrane postalo je<br />

vrlo nestabilno, cijene hrane su naglo<br />

sko~ile, poskupljuju}i osnovne `ivotne<br />

namirnice trostruko. U zemljama u<br />

kojima su ljudi gladni ili pothranjeni,<br />

na svim kontinentima, hrane, zapravo,<br />

ima, ali je ogroman <strong>broj</strong> ljudi zbog visokih<br />

cijena sebi ne mo`e priu{titi.<br />

Svijet je pun ljudi koji ne misle<br />

ni{ta lo{e, ali ipak uzrokuju puno<br />

zla.<br />

P. D. Cormwell<br />

Svaki dan se u industrijski razvijenim<br />

zemljama baci 50% ispravnih<br />

prehrambenih namirnica. Svaka druga<br />

glavica salate, svaki drugi krompir,<br />

svaki drugi paradajz i svaki peti hljeb<br />

svakodnevno zavr{e na sme}u. Svaka<br />

namirnica koja svojom veli~inom, oblikom<br />

ili bojom odstupa od zakonom<br />

propisanih mjernih tablica nikada i ne<br />

stignu do prodavnica jer se odmah bacaju<br />

na otpad.<br />

U zemljama Evropske unije svake<br />

godine se baca 90 miliona tona hrane,<br />

u vrijednosti 100 milijardi eura. Ta<br />

hrana koja se baci samo u Evropskoj<br />

uniji bila bi dovoljna da se tri puta nahrane<br />

svi gladni ljudi na svijetu. „Kada<br />

bi se ovu koli~inu stavilo na kamione,<br />

njih bi bilo oko 3 miliona, toliko da<br />

bi ~inili kolonu dugu poput ekvatora“,<br />

ka`e se u dokumantarnom filmu<br />

Valentina Thurna Taste the Waste.<br />

Savr{eno ispravne namirnice se bacaju<br />

samo zato {to „nisu od danas, a sutra<br />

ionako dolaze svje`e“.<br />

Bacanje hrane ima stra{ne efekte<br />

na klimatske promjene. Otpad od namirnica<br />

uzrokuje oko 15 posto ukupne<br />

svjetske proizvodnje metana, gasa 25<br />

puta razornijeg od ugljen-dioksida.<br />

„Kada bi se bacanje hrane smanjilo<br />

za 50 posto, to bi za na{u klimu imalo<br />

isti u~inak kao kada bismo iz saobra-<br />

}aja povukli svaki drugi automobil“,<br />

nagla{ava autor filma.<br />

Pored toga, namirnice koje<br />

zavr{avaju na sme}u zapravo pove-<br />

}avaju cijenu hrane i uzrokuju nestabilnost<br />

tr`i{ta hrane na cijelom svijetu.<br />

Bacanjem hrane indirektno doprinosimo<br />

{irenju gladi u svijetu. Jedna<br />

RAMAZAN 1438. 19

TEMA BROJA<br />

nau~nica iz Be~a upozorava da bi svako<br />

trebao u sebi osvijestiti ovaj problem:<br />

„Uvijek kada u prodavnici `elite kupiti<br />

jabuku i pretra`ujete toliko dugo dok<br />

ne na|ete onu savr{enu, znajte da time<br />

podr`avate sistem koji }e sutra nove<br />

tone nesavr{enih jabuka jednostavno<br />

baciti na sme}e.“<br />

Mislim da niko nikada nije video<br />

krdo bizona u kojem je nekoliko<br />

bizona debelo, a svi ostali mr{avi.<br />

Niko nikada nije video jato ptica u<br />

kojem dvije-tri ptice plivaju u masno}i,<br />

a ostale su kost i ko`a.<br />

(Henry George)<br />

Istinsk i je paradoks da je u<br />

dana{njem svijetu, u doba tako velikog<br />

napretka na svim poljima `ivota,<br />

kada je ~ovje~anstvo savladalo<br />

toliko nepoznanica, kada ima toliko<br />

znanja, sredstava i mogu}nosti, glavni<br />

uzro~nik smrti svjetskog stanovni{tva–<br />

–glad. Glad danas ubija vi{e ljudi nego<br />

AIDS, malarija i tuberkuloza zajedno!<br />

Me|utim, ova fizi~ka, prisilna glad<br />

uzrokovana je tako|er gla|u, jednom<br />

drugom vrstom nezasite gladi – gla|u<br />

za bogatstvom i mo}i. Podjela sredstava<br />

svima neophodnih za `ivot u<br />

dana{njem svijetu je krajnje nemoralna<br />

i nepravedna. Procjenjuje se da bi 60<br />

milijardi dolara godi{nje bilo dovoljno<br />

da se okon~a ekstremno globalno<br />

siroma{tvo, a to je manje od jedne<br />

~etvrtine prihoda stotinu najbogatijih<br />

ljudi na svijetu.<br />

Problem gladi je kompleksan, prevelik,<br />

a ja sam sitni, nemo}ni pojedinac,<br />

{ta ja tu mogu uraditi? Afrika je<br />

daleko, imamo mi i svojih problema,<br />

20 JUNI 2017.<br />

neka se svijet pobrine za njih. Za{to<br />

stalno ratuju, sami su sebi krivi…<br />

Ljudi nerijetko imaju ovakav stav<br />

kada je u pitanju glad koja se de{ava<br />

na nekom drugom mjestu, nekom<br />

drugom narodu. ^ak nas vi{e ni slike<br />

gladne djece na samrti koje povremeno<br />

prolete na malim (zapravo velikim)<br />

ekranima i dru{tvenim mre`ama vi{e<br />

toliko ne uzbu|uju<br />

Allah, d`elle {anuhu, spominje<br />

takve ljude u Kur’anu: Zna{ li ti onoga<br />

koji Onaj svijet pori~e? Pa to je onaj<br />

koji grubo odbija siro~e, i koji da se nahrani<br />

siromah - ne podsti~e. A te{ko onima<br />

koji, kada molitvu obavljaju, molitvu<br />

svoju kako treba ne izvr{avaju, koji<br />

se samo pretvaraju i nikome ni{ta ni u<br />

naru~je ne daju! (107:1-7)<br />

Me|utim, glad je ku{nja, ne samo<br />

za one koji su njome pogo|eni, ve} i<br />

za nas koji znamo za njihovu patnju.<br />

Zemlja je na{ zajedni~ki dom. Kada bi<br />

neko u na{em domu umirao od gladi, da<br />

li bismo i tad ostali nezainteresovani?<br />

I zrno dobra koje uradimo ra~una se:<br />

kada damo i najmanji nov~ani prilog<br />

za siroma{ne ljude, za ljude u potrebi,<br />

kada pomognemo na{em gladnom<br />

kom{iji, na{em gladnom sugra|aninu,<br />

kada uputimo dovu Allahu, d`elle {anuhu,<br />

da podari opskrbu gladnima –<br />

– pomogli smo u rje{avanju pitanja<br />

gladi.<br />

Ramazan je posebno vrijeme kada<br />

barem malo mo`emo pojmiti kako<br />

je ljudima koji gladuju {irom svijeta,<br />

vrijeme kada se pribli`avamo svojoj<br />

ljudskosti, kada se pribli`avamo jedni<br />

drugima. Iskoristimo to vrijeme da<br />

budemo od onih za koje Allah, d`elle<br />

{anuhu, ka`e:<br />

Oni su zavjet ispunjavali pla{e}i se<br />

Dana ~ija }e kob svuda prisutna biti, i<br />

hranu su davali - mada su je i sami<br />

`eljeli - siromahu i siro~etu i su`nju.<br />

Mi vas samo za Allahovu ljubav<br />

hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti<br />

ne tra`imo! Mi se Gospodara<br />

na{eg bojimo, onog Dana kada }e lica<br />

smrknuta i namrgo|ena biti.”<br />

I njih }e Allah strahote toga Dana<br />

sa~uvati i bla`enstvo i radost im darovati.<br />

(76:7-11)

TEMA BROJA<br />

Ramazan, vrijeme<br />

kada je nahraniti<br />

drugoga bitnije od na{e pohlepe i gladi<br />

[EJH HAMZA YUSUF<br />

Tokom ramazana mo`emo pove}ati na{u duhovnost<br />

znatno br`e u odnosu na ostatak godine. Preduvjet posta je<br />

odricanje od u`ivanja u hrani. U svojoj knjizi Hud`d`etullah<br />

el-Baligah, imam [ahVelijullah ed-Dihlevi obja{njava<br />

kako na{a vjera nudi posebne momente blagostanja koji<br />

pove}avaju na{u duhovnu snagu i da samo budna du{a mo`e<br />

da iskusi blagodati takvih momenata. Kako bismo sprije~ili<br />

blokadu takvih momenata, on preporu~uje da se pobrinemo<br />

da na{ stomak nije preoptere}en. Ovo je savjet iz poslani~ke<br />

tradicije. Poslanik, alejhisselam, rekao je: Najgora posuda<br />

koju sin Ademov mo`e napuniti jeste stomak. On je tako|er<br />

rekao: Dovoljno je sinu Ademovom nekoliko zalogaja da<br />

odr`i ki~mu uspravnom. Ali, ako mora da pojede vi{e, neka<br />

jednu tre}inu stomaka odredi za hranu, drugu za vodu, a<br />

tre}u za zrak. Perzijski u~enjak Sehl et-Tustari je jednom<br />

prilikom upitan o ~ovjeku koji je jeo jednom dnevno, a on<br />

je odgovorio: „Tako su poslanici postupali.“ Kada su ga<br />

pitali o onome ko jede dva puta dnevno, on je rekao: „Tako<br />

postupaju pravedni.“ A kada su ga upitali o onome ko jede<br />

tri puta dnevno, on je rekao: „Napravite takvome jasle!“<br />

Ebu Medjen al-Gavs, koji je zajedno s imamom el-Gazalijem<br />

postavio temelje u~enju {ejha Abdullaha el-Haddada iz<br />

Hadrameuta, rekao je da je njegov put bio put gladi.<br />

Ramazan je posebna prilika da se podsjetimo na blagodat<br />

hrane i sitosti. Kada jedemo manje, na{ se `eludac smanji i<br />

mi osje}amo sitost nakon nekoliko zalogaja na kraju dana.<br />

Tokom posta imamo priliku da jednom godi{nje pro|emo<br />

kroz ono {to mnogi {irom svijeta prolaze svakodnevno. Za<br />

njih glad nije izbor, ve} dio `ivota. Trenutno, Somalija i drugi<br />

dijelovi isto~ne Afrike su zahva}eni su{om, a `ivoti miliona<br />

ljudi, `ena i bezgrje{ne djece vise o koncu. Zbog takvih<br />

tragedija se mnogi ljudi pitaju „A gdje je Bog?“ Me|utim,<br />

Bog mo`e da odgovori na ovo pitanje s „Gdje ste vi?“ Ove<br />

katastrofe se mogu izbje}i. Nedavno sprovedene studije o<br />

globalnoj potro{nji hrane su pokazale da mi svake godine<br />

bacamo milione tona hrane. ^ak i najmanji dio toga bi zaustavio<br />

glad u svijetu.<br />

U zadnje vrijeme, Somalija je do`ivjela mnoge tragedije.<br />

Ne smijemo zaboraviti da je donedavno Somalija bila jedna<br />

divna pastoralna zajednica s mno{tvom pobo`nih ljudi.<br />

Pojedine prepirke izme|u klanova i sva|e u vezi s vodom<br />

rje{avali su stariji ~lanovi zajednice, bez ikakvih krvavih sukoba.<br />

Somalijci su se zalagali za mir i govorili su dva jezika,<br />

ponajvi{e zbog svoje ljubavi prema arapskom i predanosti<br />

izu~avanju jemenske tradicije islama, imana i ihsana. Oni<br />

su bili narod koji bi se budio prije zore kako bi se pomolio<br />

Gospodaru, a zatim bi obavljao svakodnevne seoske poslove.<br />

O ovome jednim dijelom znam iz pri~a svojih starijih<br />

prijatelja iz Somalije, a drugim iz moje posjete sli~nim zajednicama<br />

u zapadnoj Africi. Somalijci iz Mauritanije su,<br />

zapravo, potomci somalijskih migranata iz isto~ne Afrike.<br />

Neki od najboljih u~enjaka koje sam upoznao u Mauritaniji<br />

su porijeklom Somalijci.<br />

U bliskoj pro{losti Somalije desilo se mnogo politi~kih<br />

preokreta, do{lo je do kolapsa civilnog dru{tva i funkcionalne<br />

vlade. Nakona oporavka od kolonijalizma, zemlja se<br />

na{la pod utjecajem politike hladnog rata i me|unarodnih<br />

spletki zbog bitnog strate{kog polo`aja u afri~kom rogu.<br />

Sada zemljom vlada siroma{tvo, su{a i glad, a unutra{nji<br />

sukobi samo pogor{avaju situaciju. Me|utim, Afrikanci se<br />

uvijek nalaze na dnu tzv. svjetske humanitarne liste. Pri vrhu<br />

te liste se nalaze spa{avanje propalih firmi na Wall Streetu<br />

ili finansijske institucije u Gr~koj, Italiji i [paniji jer su one<br />

od velikog zna~aja za ljude na Zapadu. Kada su u pitanju<br />

gladni Afrikanci, ~esto ~ujemo pitanje: „Kada }e oni pomo-<br />

}i sami sebi?“ Na taj na~in razmi{lja Iblis. U Kur’anu se o<br />

mentalitetu takvih osoba govori u ajetu: Zar da hranimo<br />

onoga koga je Allah, da je htio, mogao nahraniti? (36:47.)<br />

Poslanik, alejhisselam, rekao je: Pomaganjem nemo}nih<br />

me|u vama, poma`ete sebi.<br />

Somalija zaslu`uje pomo} svih nas.<br />

Ramazan je vrijeme kada bi nas na{a svojevoljna glad<br />

trebalo da pribli`i onima ~ija glad je uzorkovana njihovim<br />

`ivotnim okolnostima, a ne vlastitim izborom. Pomaganje<br />

drugima pobje|uje pohlepu na{ih vlastitih du{a te pokazuje<br />

solidarnost ~ovje~anstva, posebice kada oni koji imaju<br />

poma`u onima koji nemaju, s ljubavlju, suosje}ajno{}u i<br />

vjerom. Sjetimo se svih njih ve~eras za iftarom i upu}ujmo<br />

dove za njih. Neka svako od nas u~ini ne{to, bez obzira koliko<br />

to malo bilo, kako bi ukazao na ovaj problem. Ne zaboravimo<br />

na na{u bra}u i sestre u Libiji, Siriji, Iraku, Jemenu i<br />

Afganistanu, ~iji je ramazan ispunjen isku{enjima i pote{ko-<br />

}ama, dok su na{i uglavnom ispunjeni lahko}om i u`ivanjem.<br />

U ovom blagoslovljenom mjesecu ramazanu u~inimo<br />

ne{to za one kojima je pomo} potrebna i ~ija }e glad i bol<br />

vjerovatno trajati i nakon ovog kratkog mjeseca. <br />

RAMAZAN 1438. 21

ISKRE<br />

Kada je Ibn Batuta 1326. godine posjetio Damask, zapisao je:<br />

„Jedan od hvale vrijednih obi~aja stanovnika Damaska je da<br />

niko od njih tokom mjeseca ramazana ne iftari potpuno sam. Oni<br />

na polo`ajima emira, kadija i uglednilka pozivaju svoje prijatelje<br />

i <strong>broj</strong>ne pobo`njake u svoje ku}e da s njima iftare. Poslovni ljudi<br />

i trgovci slijede istu praksu i iftare zajedno. Siromasi, seljani<br />

i beduini se, opet, okupe svake no}i u ku}i nekog od njih ili u<br />

d`amiji, svako donese ono {ta ima od hrane i onda svi zajedno<br />

iftare.“<br />

Kada bi danas Ibn Batuta pro{ao Sirijom na{ao bi mnoga<br />

opusto{ena naselja i gradove. U nekima ne bi zatekao ni uglednike,<br />

ni trgovce, ni zanatlije, ni seljana, a mo`da ~ak ni siromahe.<br />

Duh ramazanskog zajedni{tva, dare`ljivosti, nesvakida{nje<br />

radosti i slavlja koji je Damask ~inio tako posebnim mjestom<br />

tokom ramazana jo{ u vrijeme Ibn Batute, odr`avao se stolje-<br />

}ima. Sve do ovog rata. Ka`u da je upravo ta ramazanska slika<br />

velikodu{nosti i susretanja jedna od tu`nih slika koje su skoro pa<br />

i{~ezle u dana{njoj Siriji izranjavanoj ratnim strahotama. Porodice<br />

su razbijene i razdvojene, a ljudskim `ivotima upravljaju smrt,<br />

strah, neima{tina, otu|enost, izoliranost i podjele.<br />

- a onome koji se Allaha boji, On }e izlaz na}i i opskrbi}e<br />

ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je<br />

dosta. Allah }e, zaista, ispuniti ono {to je odlu~io; Allah je svemu<br />

ve} rok odredio. (65:2,3.)<br />

22 JUNI 2017.

ISKRE<br />

O jednoj dovi<br />

Ukrcav{i 15.000 vojnika na 36 ratnih brodova,<br />

francuski kralj Louis IX je, uz podr{ku pape<br />

Innocenta IV, 1248. godine, krenuo u novi krsta{ki<br />

pohod, sedmi po redu. Ovoga puta cilj je bio<br />

Egipat, a potom i Jerusalem.<br />

Krsta{ka vojska se, kao i u prethodna dva<br />

pohoda, iskrcala u Damieti (Dumjatu), koju su<br />

muslimanski vojnici i stanovni{tvo neposredno<br />

prije toga napustili. Zakora~iv{i na tlo muslimanske<br />

dr`ave, Luis IX poslao je pismo sultanu Salihu<br />

Ejjubu u kojem mu poru~uje:<br />

Vi znate da nam narod Al-Andalusa donosi<br />

novac i poklone iako ih mi tjeramo kao stoku<br />

i ubijamo njihove mu{karce, a od njihovih<br />

`ena pravimo udovice i zarobljavamo njihove<br />

dje~ake i djevoj~ice, a njihove ku}e ostavljamo<br />

praznima. Rekao sam Vam dovoljno i savjetovao<br />

sam Vas do kraja, pa sada, i ako mi prisegnete<br />

najsna`nijom zakletvom i ako odete kr{-<br />

}anskim sve{tenicima i monasima i ako pred moje<br />

o~i donesete svije}e kao znak povinovanja kri`u,<br />

sve to me ne}e odvratiti od toga da Vas prona|em<br />

i ubijem na najdra`em Vam mjestu na zemlji. Ako<br />

}e ova zemlja biti moja, onda je ona poklon koji<br />

mi je dat u ruke, a ako }e biti Va{a i pobijedite<br />

me, onda }ete Vi imati prednost. Rekao sam Vam<br />

i upozorio Vas o svojim vojnicima koji me slu{aju.<br />

Oni mogu ispuniti doline i planine, ima ih kao<br />

kamenja, a Vama }e biti poslani s ma~evima smrti<br />

i uni{tenja.<br />

Krsta{ka vojska se zadr`ala u Damieti nekoliko<br />

mjeseci, tokom kojih im je neprestano stizalo<br />

poja~anje u ljudstvu. Kada su doznali za smrt<br />

sultana Salih Ejuba, odva`ili su se i krenuli prema<br />

Kairu. Prvo su nenadano napali muslimanske trupe<br />

nadomak Damiete i uputili se prema El-Mensuri u<br />

kojoj je bila smje{tena sultanova pala~a.<br />

Kada su ~uli da je ummet napadnut, prema<br />

Menuri su krenuli mnogi muslimanski borci iz raznih<br />

krajeva Magreba. Me|u njima je bio i {azilijski {ejh<br />

Ebu-Hasan Muhammed ibn Nasir ed-Dar’i iz Feza,<br />

zajedno sa svojim muridima. Cijeli svoj dotada{nji<br />

`ivot posvetio je ja~anju vjere svojih savremenika<br />

i o`ivljavanju {erijata. Njegovi u~enici su odlazili<br />

plemenima oko Susa i u sve ju`ne regione Maroka<br />

i donosili im vjeru islam. Njihov cilj je bio da upu-<br />

}uju ljude, osnivaju {kole, d`amije i zavije posve}ene<br />

ibadetu i zikru, naro~ito u~enju salavata na<br />

Bo`ijeg Poslanika. Iako tad ve} u poodmaklim<br />

godinama i skoro slijep, {ejh Ebu-Hasan zauzeo<br />

je svoje mjesto u prvim borbenim redovima u bici<br />

za Mensuru. Pred sami po~etak bitke zapo~eo je<br />

u~iti dovu za pobjedu nad neprijateljem koja je po<br />

njemu dobila ime Nasiri dova.<br />

Zapovjednik muslimanske vojske memeluk<br />

Baibers el-Budukdari naredio je da se muslimanske<br />

trupe sakriju u gradu i da se kapije gradskog<br />

utvr|enja ostave otvorene. Kada je krsta{ka vojska<br />

stigla i nai{la na otvorene gradske kapije, vojnici<br />

su pomislili da je i ovaj grad napu{ten i pohrlili<br />

unutra. Ubrzo su se na{li sa svih strana opkoljeni<br />

muslimanskim snagama koje su na njih krenule<br />

svom silom. Krsta{ka vojska pretrpjela je ogromne<br />

gubitke, preko 15 hiljada ratnika ostalo je na<br />

bojnom polju, a nekoliko hiljada ih je zarobljeno.<br />

U panici i rasulu, ostaci krsta{kih snaga su se<br />

povukli izvan Mensure, s namjerom reorganizacije<br />

i ponovog napada. Me|utim, muslimanska vojska<br />

ih je tako blokirala da su se uskoro suo~ili s gla|u,<br />

epidemijama, a onda i dobrovoljnim prelascima na<br />

stranu muslimana. Kakva je agonija vladala me|u<br />

krsta{ima pokazuje jadikovka jednog templara:<br />

Bijes i tuga su se nastanile u mom srcu tako<br />

~vrsto da sam se jedva usudio ostati `iv. ^ini se da<br />

Bog `eli da podr`i Turke kako bismo mi izgubili...<br />

ah, Gospodaru (Bo`e), te{ko meni, Isto~no<br />

kraljevstvo je tako te{ko pora`eno da nikada ne}e<br />

biti u stanju da se ponovo uzdigne. Svako ko `eli<br />

da se bori protiv Turaka je lud, za Isusa Hrista se ne<br />

bori niko vi{e. Oni su pobijedili, oni }e pobijediti.<br />

Iako pora`en, kralj Louis IX je poku{avao da<br />

pregovara, nude}i muslimanima Damietu u zamjenu<br />

za Jeruselem i neke gradove na sirijskoj obali. Ponuda<br />

je odbijena i krsta{ka vojska je uskoro definitvno<br />

pobije|ena u bici kod Fariskura, ~ime je ozna~en<br />

kraj i propast Sedmog krsta{kog pohoda. Louis IX,<br />

kao i njegova bra}a, zarobljen je i zato~en u ku-<br />

}i sultanovog sekretara Ibrahim ibn Lukmana,<br />

RAMAZAN 1438. 23

ISKRE<br />

a za njegovog ~uvara je<br />

postavljen evnuh Subih el-<br />

-Muazami. Obolio je od<br />

dizenterije, ali ga je izlije~io<br />

jedan muslimanski doktor. Nakon<br />

polo`ene zakletve da vi{e ne}e<br />

ratovati protiv Egipta, oslobo|en<br />

je za otkupninu od 400.000<br />

dinara, zajedno sa svojom bra}om<br />

i 12 hiljada ratnih zarobljenika.<br />

O nadmenom i osorom Louisu<br />

IX uskoro su po~eli pisati satiri~ne<br />

stihove, poput sljede}eg:<br />

Ako oni (Franci) odlu~e da<br />

se vrate radi osvete ili da ~ine<br />

zlodjela, recite im: Ku}a Ibn<br />

Lukmana je netaknuta, lanci<br />

su jo{ uvijek tamo, kao i evnuh<br />

Subih.<br />

Mnogo stolje}a poslije,<br />

francuski vladari ponovo su<br />

do{li sa svojom vojskom na<br />

podru~je Magriba i ovoga puta<br />

uspjeli zagospodarati njime<br />

putem svoje kolonijalne vlasti.<br />

Aparthejd kojim je vladala<br />

francuska kolonijalna vlast<br />

u Maroku podrazumijevao<br />

je svakodnevna poni`avanja<br />

muslimanskog stanovni{tva,<br />

njihovog dostojanstva, vjere,<br />

tradicije i kulture i dokazivanje<br />

superiornosti kolonijalnih<br />

gospodara. Obespravljenost,<br />

zatvaranja i<br />

mu~enja ulijevali su bezna|e<br />

i strah u srca muslimana.<br />

Opisuju}i tu atmosferu<br />

straha i izbezumljenosti,<br />

spisateljica Leila Abouzeid u<br />

svojim memoarima o vremenu<br />

okupacije Maroka spominje<br />

slu~aj jednog ~ovjeka koji<br />

je bio uhap{en zato {to nije<br />

pozdravio jednog francuskog<br />

oficira pored kojeg je pro{ao<br />

na ulici. Njegova zatvorska<br />

kazna pod-razumijevala je<br />

i radnu obavezu u selu gdje<br />

je `vjela Leila. Jednog dana,<br />

obavljaju}i zadati posao, na<br />

ulici je ponovo susreo onog oficira<br />

dok je jahao na konju. ^ovjek<br />

je spustio teret koji je nosio i<br />

pozdravio oficira jednom, pa za<br />

svaki slu~aj i drugom rukom.<br />

Ovaj ga je upitao za{to ga dvaput<br />

pozdravlja, a ~ovjek mu odgovori<br />

da je jedan pozdrav za njega, a<br />

drugi za njegovog konja, za svaki<br />

slu~aj.<br />

U takvim okolnostima, nakon<br />

skoro osam stolje}a, ponovo je<br />

otkrivena dova {ejha Ibn Nasira.<br />

Dova se ubrzo pro{irila {irom<br />

Magriba i muslimani su se po~eli<br />

okupljati i zdu{no je u~iti u skoro<br />

svakoj d`amiji. Nova atmosfera odlu~nosti,<br />

samouvjerenosti i poleta<br />

postala je, ka`u, tako o~ita da<br />

su je primijetile i kolonijalne<br />

vlasti. Reakcija na ova doga|anja<br />

stigla je iz Pariza u vidu naredbe<br />

o zabrani javnog u~enja Nasiri<br />

dove u d`amijama. Me|utim, sama<br />

ta zabrana kod muslimana<br />

je protuma~ena kao pobjeda<br />

i, od tog datuma, njihova<br />

borba za nezavisnost postala je<br />

nezaustavljiva i uskoro krunisana<br />

pobjedom.<br />

Nasiri dova opet je otkrivena<br />

u dana{njem te{kom historijskom<br />

trenutku za muslimane. Nije<br />

mali <strong>broj</strong> onih koji dana{nje<br />

stanje muslimanskog ummeta<br />

upore|uju sa stanjem u kojem<br />

se on na{ao tokom spomenutog<br />

Sedmog krsta{kog rata, ili tokom<br />

kolonijalne okupacije Magriba iz<br />

pro{log stolje}a. Oni smatraju da<br />

bi i savremeni muslimani „u~e}i<br />

ovu dovu i razumijavaju}i njezine<br />

rije~i, po~eli da razmi{ljaju,<br />

planiraju i djeluju, s jasnom<br />

spoznajom da nisu neprijatelji<br />

oni koji imaju mo}, da je njihov<br />

novac, zapravo, bezvrijedan i<br />

da je njihovo uspostavljanje reda<br />

~isto sijanje haosa.“<br />

Mo} ove molitve imama<br />

Muhammeda ed-Dari’a le`i u<br />

njenoj jednostavnosti, njenoj ~isto}<br />

i i iskrenom obra}anju Allahu,<br />

d`elle {anuhu. Neophodno je da<br />

molimo Boga da na{i grijesi<br />

budu opro{teni, da Njegova<br />

milost bude spu{tena na<br />

nas, da socijalna pravda<br />

bude uspostavljena,<br />

uprkos nama ovakvima,<br />

da pogre{na ~injenja budu<br />

ispravljena, da pravednost<br />

ponovo zavlada u na{im<br />

zemljama, tako da siroma{ni<br />

vi{e ne budu u<br />

potrebi, da se mladi mogu<br />

obrazovati, da ki{a bude<br />

blagorodna i na{e nagrade<br />

obilne.<br />

To je molba da budemo<br />

oslobo|eni od agresije stranaca<br />

u zemljama nad<br />

kojima oni nemaju pravo–<br />

– molba koja je jako<br />

potrebna u dana{njem<br />

svijetu optere}enom invazijama<br />

i teritorijalnim<br />

okupacijama. Kona~no,<br />

njome se tra`i, ne da na{i<br />

neprijatelji budu uni{teni,<br />

ve} da jednostavno njihovi<br />

planovi, zavjere i<br />

zlo koje uzrokuju, budu<br />

zaustavljeni. Njena su{tina<br />

je milost koja je zapravo<br />

su{tina Bo`ijeg poslanika<br />

Muhammeda, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, koji je poslan kao<br />

milost svim svjetovima.<br />

Link za Nasiri dovu:https://<br />

bewley.virtualave.net/Nasiri_Dua.<br />

pdf<br />

A.H. <br />

24 JUNI 2017.

AKTIVIZAM<br />

SUSRET S<br />

MUHAD@IRIMA SIRIJE<br />

RIJE^IMA SE NISMO RAZUMJELI, ALI SRCEM JESMO.<br />

AMINA \ULOVI]<br />

Alema Mehi} ro|ena je 1991. godine u Gra~anici. Djetinjstvo je provela u rodnoj Maloj Brijesnici, gdje je<br />

zavr{ila osnovnu {kolu. Potom je zavr{ila Behram-begovu medresu u Tuzli. Prvi ciklus studija zavr{ila je na<br />

Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za psihologiju, gdje 2016. sti~e i zvanje magistra psihologije.<br />

Svoj dru{tveni anga`man po~ela je u medresanskim danima, kroz aktivnosti humanitarne sekcije, a svoj<br />

volonterski i humanitarni rad nastavlja sve do danas. Nakon zavr{etka prvog ciklusa studija, dobija posao<br />

u MFSEMMAUS-u na mjestu koordinatora za razvoj i saradnju, gdje i danas radi. U~esnica je prvog i<br />

drugog konvoja pomo}i sirijskim izbjeglicama - BiH za Siriju.<br />

Draga Amina, kada sam dobila<br />

tvoju poruku da napi{em nekoliko<br />

re~enica o svome iskustvu, mislila<br />

sam da }e mi to biti veoma lahko i<br />

da }u uspjeti da prenesem dio svojih<br />

utisaka u nekoliko re~enica. Ipak,<br />

na{la sam se u velikoj nedoumici.<br />

Na`alost, u nekoliko re~enica<br />

nemogu}e je opisati ono {to sam<br />

imala priliku vidjeti i do`ivjeti.<br />

Iako sam se pripremala i pratila<br />

situaciju i stanje izbjeglica i onoga<br />

{to se de{ava u Sriji, kako bih lak{e<br />

podnijela susret s izbjeglicama, niti<br />

jedna priprema nije bila dovoljna za<br />

ono {to smo vidjeli. Razli~ite vrste<br />

emocija bile su prisutne tokom na{e<br />

posjete: od tuge, razo~arenja, bijesa,<br />

a danas je taj osje}aj prerastao u<br />

osje}aj sre}e i ispunjenosti. Zahvalna<br />

sam Dragom Bogu {to sam imala<br />

priliku sve to vidjeti, koliko god je<br />

bilo stresno. To putovanje je za mene<br />

predstavljalo jedno veliko iskustvo i<br />

`ivotnu lekciju.<br />

Zahvalnost i dare`ljivost<br />

Dok sam gledala djecu koja su<br />

ostala bez igdje ikoga na svijetu,<br />

sjetila sam se svojih roditelja,<br />

blagodati kojom me Bog po~astio, a<br />

koja je neprocjenjiva i nemjerljiva.<br />

Tokom posjete ranjenicima,<br />

zahvaljivala sam Bogu na zdaravlju<br />

koje mi je podario, a tokom<br />

posjete izbjeglicama koje `ive u<br />

improvizovanim {atorima, bila sam<br />

zahvala Bogu {to imam krov nad<br />

glavom i ku}u kojoj se vra}am nakon<br />

svega {to me zadesi, bilo uspje{no<br />

ili manje uspje{no. Zahvaljivala sam<br />

Bogu na blagodatima koje imam, ali<br />

su se javljala i pitanja bez odgovora<br />

kao {to su:<br />

Kome i gdje }e se ova djeca<br />

RAMAZAN 1438. 25

AKTIVIZAM<br />

vratiti? Ko }e njih pomilovati po<br />

glavi, pru`iti im zagrljaj, pohvaliti ih<br />

za uspjeh u {koli, razgovarati s njima?<br />

Ko }e djevoj~ice nau~iti kuhati?<br />

Neprocjenjivo je iskustvo vidjeti<br />

dje~aka koji nema ni{ta od prethodno<br />

na<strong>broj</strong>anog, a hrabro podnosi stanje<br />

koje ga je zadesilo. On se solidari{e s<br />

ostalom djecom i, umjesto da slatki{<br />

koji je dobio, ostavi za sebe, on ga<br />

podijeli s ostalom djecom. Na kraju<br />

za sebe ne ostavi ni{ta.<br />

Zastanimo na trenutak i zapitajmo<br />

se koliko smo mi spremni dati<br />

ono {to imamo i da li se dovoljno<br />

solidari{emo s drugima?<br />

Znanje – najmo}nije oru`je<br />

Na tvoje pitanje {ta me posebno<br />

dojmilo, mogu re}i, sa sigurno{}u,<br />

da je to `elja za znanjem i u~enjem<br />

koju ova djeca imaju. Tokom posjete<br />

jednoj {koli, nakon tuge i razo~arenja,<br />

osjetila sam olak{anje jer sam vidjela<br />

da }e ova djeca biti na Pravom putu, uz<br />

Bo`iju pomo}. Zaplakala sam nakon<br />

{to sam ~ula u~enje sure Ed-Duha<br />

koje je jedna djevoj~ica prou~ila<br />

da nam izrazi dobrodo{licu tokom<br />

na{e posjete ku}ama u kojima `ive<br />

jetimi. Nakon toga sam se postidjela,<br />

a potom obradovala. Toliko emocija<br />

u nekoliko minuta.<br />

Zaplakala sam jer sam prethodno<br />

znala zna~enje sure koju je u~ila te<br />

sam se sjetila da je djevoj~ica jetim<br />

i da je sama na Ovom svijetu ostala,<br />

s mno{tvom prethodnih potpitanja.<br />

Postidjela sam se jer djevoj~ice<br />

koje su smje{tene u internatima za<br />

jetime, osim te sure znaju napamet i<br />

druge, mnogo ve}e, sure i odlomke<br />

iz Kur’ana.<br />

Obradovala sam se jer je `elja ove<br />

djece da nau~e cijeli Kur’an napamet,<br />

kako bi im bio vodilja kroz `ivot, ali<br />

i da u~e i osoposobljavaju se jer je<br />

znanje najmo}nije oru`je kojim }e<br />

oni braniti sebe i najbolji materijal<br />

kojim }e graditi svoju budu}nost.<br />

Sada, dok iz topline svog doma<br />

razmi{ljam o ovoj situaciji, jasno mi<br />

je da u~enje sure Ed-Duha nije bilo<br />

slu~ajno, ve} poruka i emanet {ta je<br />

to {to treba da ~inim.<br />

Allah, d`elle {anuhu, nas upu}uje<br />

da prona|emo sre}u u pomaganju<br />

drugima, ophode}i se prema ljudima<br />

i spominju}i Allahove blagodati<br />

koje nam je On podario i koje su<br />

mnogo<strong>broj</strong>nije od na{ih briga.<br />

Stoga nam je ovo svima poziv da<br />

ne zatvorimo o~i pred duhovnom<br />

paralizom ~ovje~ansta dok gleda zlo~ine<br />

koji se de{avaju nad nevinim ljudima.<br />

26 JUNI 2017.

Morala sam ponovo do}i<br />

Nakon mog prvog odlaska u pratnji<br />

prvog humanitarnog konvoja iz BiH<br />

koji je bio u mjesecu januaru, znala<br />

sam da }u se vratiti. Kada bi me neko<br />

upitao za{to ponovo idem, s obzirom<br />

da sada ve} znam gdje idem, kakvo<br />

je stanje i za{to se izlagati dodatnom<br />

stresu, te da ja kao psiholog treba<br />

da vodim ra~una o svom mentalnom<br />

zdravlju, nisam znala objasniti zbog<br />

~ega moram i}i. Osje}ala sam da<br />

imam obavezu da idem, to je bila<br />

jedina odluka u mom `ivotu bez<br />

dodatnih preispitivanja.<br />

Te{ko je objasniti emocije koje<br />

sam pro`ivljavala prije samog<br />

odlaska. Bila je to sre}a jer sam znala<br />

da je ovaj put na{a mala BiH, uz<br />

veliko zalaganje d`ematlija i imama<br />

Muftijstva tuzlanskog, prikupila<br />

16 {lepera humanitarne pomo}i i<br />

pokazala svoju veliku humanost i<br />

solidarnost. Pokazala je da njeni<br />

stanovnici nisu zaboravili kako je<br />

njima bilo prije 20-ak godina, te da<br />

je ljudskost i potreba za pomaganjem<br />

drugima osobina koja krasi<br />

Bo{njake. S druge strane, osje}ala<br />

sam tuga jer znam da }u sresti veliki<br />

<strong>broj</strong> malehnih okica, malehnih ali<br />

hrabrih, punih `ivota, iako su sami<br />

na Ovom svijetu. U isto vrijeme, osje-<br />

}ala sam i srame`ljivost jer pripadam<br />

~ovje~anstvu koje je, zahvaljuju}i<br />

nedostatku savjesti, dozvolilo da se<br />

nasilje nad drugima vr{i i da cijeli<br />

svijet to mirno posmatra. @alostilo<br />

me {to je dopu{teno da, ne jedno<br />

ili dvoje djece ostane bez najmilijih,<br />

ve} njih preko hiljadu i pet stotina,<br />

i da oni, kao i ostala djeca, nemaju<br />

pravo na sretno djetinstvo, da se kao<br />

i ostala djeca ne mogu {kolovati,<br />

igrati fudbal sa svojim vr{najcima i<br />

odrastati u miru, a ne gledati kako im<br />

ubijaju vr{njake.<br />

I dok sve po<strong>broj</strong>ane emocije<br />

preplavljuju moje misli, ja ipak<br />

odlu~ujem da krenem.<br />

Ne{to je ostalo nedovr{eno. Taj<br />

osje}aj me proganjao i nije sasvim<br />

slu~ajno.<br />

Tokom na{eg boravka, imali<br />

smo priliku obi}i ranjenike koji<br />

su smje{teni u improvizovanim<br />

ambulantama, kao i ku}ama<br />

gdje su smje{teni ranjenici jer se<br />

svakodnevno pove}ava njihov <strong>broj</strong>.<br />

Nije bilo lahko gledati osobe koje<br />

su mojih godina i mla|i od mene da<br />

su izgubili dio tijela i slu{ati njihove<br />

pri~e kako se ne}e mo}i vi{e nikada<br />

kretati. Svaki izgubljeni dio tijela<br />

tih osoba ima svoju pri~u, a ono<br />

{to je zanimljivo je da su uglavnom<br />

stradali tokom pomo}i drugima. U<br />

tim trenucima, ~ovjek razmi{lja o<br />

blagodatima koje ima, a na kojima<br />

vrlo ~esto ne zahvaljuje Uzvi{enom.<br />

Jetimhane<br />

Posebno je emotivan obilazak<br />

jetimhana-internata, mjesta gdje su<br />

smje{eni jetimi, djeca koja su ostala<br />

sama bez igdje ikoga. Posebno vas<br />

ostavi bez daha odnos domicilnog<br />

stanovni{tva prema izbjeglicama,<br />

a naru~ito prema jetimima. Oni<br />

se prema njima odnose s toliko<br />

po{tovanja. Mjesta gdje su oni<br />

smje{teni nazivaju internatima, a<br />

sve izbjeglice nazivaju muhad`irima<br />

(gostima). Tako smo imali priliku<br />

da vidimo da su stanovnici<br />

Reyhanilja svaki slobodni prostor,<br />

improvizovanu ku}u, gara`u<br />

ili ono {to su imali dostupno,<br />

ustupili nekome od gostiju, kako<br />

bi se smjestili. Uslovi gdje ovi ljudi<br />

borave ne mogu se porediti ni s bilo<br />

kojom situacijom s kojom sam se<br />

do sada srela, iako sam nailazile na<br />

mnogo<strong>broj</strong>e lo{e uslove u kojima se<br />

i u BiH `ivi.<br />

Svaki moj susret s izbjeglicama<br />

AKTIVIZAM<br />

je pri~a za sebe, ali }u izdvojiti<br />

jednu situaciju koja je za mene bila<br />

posebna.<br />

Jo{ jedan topao zagljaj za Hanah<br />

Prvi dan nakon na{eg dolaska<br />

u Reyhanli, `enski dio ekipe<br />

Selma, Lejla i ja pozvane smo da<br />

prisustvujemo programu koje su<br />

djevoj~ice/jetimi, koje su smje{tene<br />

u jetimhanama, pripremile. Nakon<br />

{to smo se ugodno smjestile i ~ekale<br />

po~etak programa, primijetile smo<br />

da nas jedna od djevoj~ica kri{om i<br />

srame`ljivo gleda. Pozvale smo je da<br />

sjedne pored nas, ali ona je odbila.<br />

Ostali gosti su kasnili pa se na{e<br />

~ekanje oduljilo. Meni je trajalo cijelu<br />

vje~nost. Djevoj~ice su tr~karale<br />

okolo i provjeravale da li je sve<br />

spremno za nastup. Iako su izgubile<br />

sve, one su najhrabrija i najveselija<br />

bi}a na svijetu. Hrabrost, odva`nost<br />

i stoi~ko podno{enje svega {to se<br />

de{ava oko njih ~ini ih najhrabrijim<br />

bi}ima na dunjaluku.<br />

Dok smo ~ekale ostale goste,<br />

pogledom sam prelazila preko<br />

sale i promatrala te lijepe i vesele<br />

djevoj~ice. Na trenutak, pogled mi<br />

zastade na djevoj~ici koja nas je od<br />

na{eg dolaska kri{om posmatrala.<br />

Sada to ve} nije bio srame`ljivi<br />

pogled, gledala je s odlu~no{}u, `ele-<br />

}i da mi ne{to poru~i. Sporazumjeti<br />

se nismo mogle, ali sam imala osje-<br />

}aj kao da se od ranije poznajemo.<br />

RAMAZAN 1438. 27

Pomislila sam da nakon toga<br />

nemam vi{e snage, a potom je po~eo<br />

program i jedna od djevoj~ica je<br />

po~ela da u~i ajete iz Kur'ana: ^ovjek<br />

je, uistinu, stvoren malodu{an,<br />

kada ga nevolja sna|e – bri`an je, a<br />

kada mu je dobro – nepristupa~an<br />

je, osim vjernika, koji molitve svoje<br />

budu na vrijeme obavljali, i oni koji<br />

povjerene im amanete budu ~uvali i<br />

obaveze svoje ispunjavali.<br />

Lekcije `ivota<br />

Mogo je poruka iz ovog doga|aja<br />

i mog susreta s muhad`irima Sirije.<br />

Neke od tih poruka ili lekcija `ivota<br />

dijelim s vama:<br />

- Ono {to zadesi ljude koji vjeruju<br />

Osje}ala sam se sramotno, bijesno, a<br />

usnu sam grizla kako ne bih pustila<br />

suzu jer, dok sam promatrala kako<br />

veselo skaku}u, uprkos svemu {to<br />

im se dogodilo, nisam htjela da me<br />

neko od njih vidi i da osje}a kao da<br />

ih sa`alijevam.<br />

Ubrzo sam s moje lijeve strane<br />

osjetila blagi dodir. Ispred mene je<br />

stajala ta ista djevoj~ica koja nas je<br />

od na{eg dolaska promatrala, dr`e-<br />

}i crvenu ru`u u ruci. Nazvala mi je<br />

selam i pru`ila ru`u koju je dr`ala<br />

u svojoj ruci. U znak zahvalnosti,<br />

poljubila sam je i zagrlila. U tom<br />

trenutku, ona me toliko jako prigrlila<br />

i nekoliko minuta ostala nepomi~no<br />

privijena uz mene. Dok sam osje-<br />

}ala taj jaki stisak, prisjetila sam se<br />

na{eg prvog susreta, kada je u{la u<br />

prostoriju gdje smo sjedili i zbunjeno<br />

tra`ila mjesto gdje }e sjesti. Tada je<br />

potr~ala prema meni i sjela do mene.<br />

Iako su djeca obi~no stidljiva i te`e<br />

uspostavljaju kontakt sa strancima,<br />

ona me odmah pogledala u o~i,<br />

poljubila mi ruku i nje`no se privukla<br />

meni u zagrljaj. Ni slutila nisam da je<br />

to ona ista djevoj~ica koja je tra`ila<br />

nekoga ko }e joj pru`iti zagrljaj.<br />

Dok sam je milovala po kosi,<br />

grudni ko{ mi se po~eo da ste`e,<br />

suze su navirale na o~i, a tjeskoba je<br />

ubrzo zazuzela cijelo tijelo. U sebi<br />

sam molila Boga da mi da snage da<br />

izdr`im, da ne zapla~em, jer nisam<br />

`eljela da se ona osje}a lo{e.<br />

Nekoliko minuta kasnije odvojila<br />

se od mene, pokazala mi je na<br />

moj aparat koji je stajao na stolu.<br />

Shvatila sam da `eli da se slikamo<br />

i krenula sam da je slikam, ali ona<br />

je ne{to po~ela da govori {to ja<br />

nisam razumjela. Potom mi je htjela<br />

pokazati ne{to, ali i dalje nisam<br />

mogla da shvatim {ta `eli. Pustila<br />

sam je da vidim {ta }e uraditi jer<br />

je nisam razumjela. Uzela je aparat<br />

i namjestila se da se nas dvije<br />

slikamo, onako kako smo to uradile<br />

kao i prvi put kada sam je upoznala<br />

i kada smo napravile na{ prvi selfie.<br />

Pokazala je na moj telefon i ja<br />

sam joj ga dodala. Po~ela je da tra`i<br />

slike, bilo mi je ~udno {to lista slike,<br />

ali zapravo ona je tra`ila na{u prvu<br />

sliku. Nakon toliko vremene i toliko<br />

ljudi koji su bili i pro{li, ona me se<br />

sje}a. Nije zaboravila na{ zagrljaj.<br />

To je bilo jedino {to sam joj u tom<br />

trenutku mogla pru`iti.<br />

Mo`da je taj zagrljaj bio ne{to<br />

malo za mene jer sam tada imala<br />

nijjet samo da osjeti toplinu zagrljaja<br />

koju joj njena starija sestra nikada<br />

vi{e ne}e mo}i pru`iti. Allahovom<br />

voljom, uspjela sam. Dok su mi<br />

navirala sje}anja na taj doga|aj, a<br />

tijelo klonulo, snage je ostalo samo<br />

toliko da je jo{ jednom jako zagrlim<br />

i privijem uz sebe i da ostanemo<br />

zagrljene. To je bio razlog za moj<br />

povratak, jo{ jedan topal zagljaj za<br />

Hanah, ni manje ni vi{e.<br />

28 JUNI 2017.

u Uzvi{enog Allaha – oni su time<br />

zadovoljni, i za to {to (o)trpe, oni<br />

o~ekuju nagradu. Ukoliko ih nekad<br />

i zaobi|e zadovoljstvo, oni se<br />

oslanjaju na strpljivost i pouzdanje<br />

u zaslu`enu nagradu. Tako je slu~aj<br />

i sa sirijskom djecom koja su ostala<br />

sama, koja strpljivo i dostojanstveno<br />

~ekaju nagradu, ali i poruka za sve<br />

one koji `ive u blagostanju, spavaju<br />

u toplim domovima, imaju {ta jesti i<br />

imaju nekoga ko }e ih za{titi.<br />

- Svako onaj ko ima trun volje i<br />

`eli vidjeti neku promjenu, da li na<br />

sebi ili u dru{tvu, poruka je da iza|e<br />

iz udobnosti svoga doma - sada,<br />

ovog trenutka. Mali, ali ustrajni<br />

koraci sigurno }e jednog dana<br />

postati veliki. Raditi s ljudima jako<br />

je te{ko, zahtijeva mnogo odricanja<br />

i strpljenja, ali oni mali trenuci<br />

zadovoljstva, poput osmijeha,<br />

pogleda punog nje`nosti, u~ine<br />

vrijednim na{e vlastito postojanje.<br />

Osjetite svoju svrhu.<br />

- Mentalno i emocionalno,<br />

~ovjek je sazdan na na~in da ga<br />

obavljanje nekog hairli posla<br />

ispunjava pozitivnim osje}ajem,<br />

~ini sretnim, ~ini ga da se osje-<br />

}a pobjednikom, da se u njegovim<br />

mislima nalazi smiraj i zadovoljstvo.<br />

Kada god obavi neki hairli posao,<br />

bilo koje veli~ine ili va`nosti, osje-<br />

}a navalu energije, entuzijazma,<br />

samopouzdanja, u njemu se budi<br />

snaga za `ivotom. ^injenje dobrih<br />

djela je i propisano u korist ~ovjeka,<br />

ali i dru{tva, jer pomaganjem<br />

poma`emo, zapravo, najvi{e sebi.<br />

Svakim iskreno u~injenim dobrom<br />

mo`emo o~ekivati nagradu i na<br />

Dunjaluku, a i na Ahiretu. Osmijeh<br />

je sadaka, lijepa rije~, zagrljaj, pa<br />

krenimo od osmijeha, u~inimo sebe<br />

i druge oko sebe sretnima.<br />

- Humanost je jedna lijepa<br />

osobina, a sre}a je uvijek ve}a<br />

kada se s nekim dijeli. U islamu je<br />

svako pozvan da, u skladu sa svojim<br />

statusom, pomogne drugom. Stoga,<br />

svako od nas ima svoju ulogu na<br />

Ovom svijetu i, u skladu s onim<br />

~ime raspola`e, mo`e pomo}i i<br />

olak{ati drugome, a pri tome imati<br />

na umu da i njega mo`e zate}i isto.<br />

Onaj koji je dao smrt i `ivot<br />

da bi isku{ao koji od vas }e bolje<br />

postupati; – On je Silni, Onaj koji<br />

pra{ta.<br />

Moja najve}a sre}a je {to sam<br />

uspjela jednoj djevoj~ici izmamiti<br />

osmijeh, djevoj~ici koja me se<br />

sjetila nakon 4 mjeseca, a da pri<br />

na{em prvom susretu nismo ni<br />

rije~i progovorile, rije~ima se nismo<br />

razumjele, ali srcem jesmo.<br />

Alema Mehi}<br />

U februaru i martu 2017. godine,<br />

u d`ematima i med`lisima<br />

Muftijstva tuzlanskog, realizirane<br />

su dvije akcije prikupljanja pomo}i<br />

ugro`enim ljudima i izbjeglicama iz<br />

Sirije. Organizacija MFS EMMAUS iz<br />

Doboj Istoka je predlo`ila ovu akciju<br />

i organizovala dostavu prikupljene<br />

pomo}i, a zna~ajnu podr{ku su<br />

dale vlasti Tuzlanskog kantona i<br />

Federalnog ministarstva za raseljena<br />

lica i izbjeglice, u pogledu transporta,<br />

kao i druge organizacije i pojedinci.<br />

Prvim konvojem, u februaru ove<br />

godine, otpremljeno je 120 tona<br />

bra{na, a drugim je poslano 340<br />

tona bra{na, 22.000 litara jestivog<br />

ulja i 8 paleta dje~ijih pelena. <br />

RAMAZAN 1438. 29

Plovidb<br />

LJUDI KOJI MIJENJAJU SVIJET<br />

30 AUGUST 2016.

LJUDI KOJI MIJENJAJU SVIJET<br />

a za Gazu<br />

JASMINA GOBELJI]-DEDI]<br />

Na jedan od ovih pohoda krenula su i dva broda s kompletno<br />

`enskom posadom. Amal i Zaytouna zaplovili su od Barselone<br />

prema Gazi u jo{ jednom pomorskom poku{aju razbijanja ilegalne<br />

izraelske blokade palestinske obale. Zaytouna i Amal zna~i<br />

“maslina” i “nada” i upravo s tim sentimentom ovi brodovi su povezli<br />

prominentne me|unarodne li~nosti koje su `eljele svojim statusom<br />

fokusirati pa`nju me|unarodne javnosti na konstantne posljedice<br />

blokade Palestine.<br />

ZUL-KADE 1437. 31

LJUDI KOJI MIJENJAJU SVIJET<br />

Jun 2017. ozna~it }e desetogodi{njicu<br />

izraelske blokade Pojasa<br />

Gaze. Izrael blokadu obja{njava kao<br />

reakciju na rezultate palestinskih<br />

izbora 2006., kada je pobjedu<br />

odnijela, po izraelskom vi|enju,<br />

teroristi~ka organizacija Hamas. Od<br />

tada do danas Izrael ima potpunu<br />

kontrolu nad pomorskim, kopnenim<br />

i avioputevima Pojasa Gaze. Blokada<br />

ima razaraju}e efekte na stanovni{tvo<br />

Gaze ~ija stopa nezaposlenosti, prema<br />

podacima iz 2015., prelazi 43%,<br />

nezaposlenost mladih prelazi 60%, a<br />

skoro 80% stanovni{tva Gaze prima<br />

neki oblik humanitarne pomo}i.<br />

Ekonomija Gaze je uni{tena usljed<br />

nemogu}nosti slobodnog prolaza<br />

ljudi i roba. Prema izvje{taju UN-<br />

-a, do 2020. Gaza }e biti mjesto na<br />

kojem je nemogu}e `ivjeti. Izraelska<br />

vojska uni{tila je ku}e, {kole i bolnice.<br />

Oko 97% raspolo`ive vode nije za pi-<br />

}e, a napajanje strujom je reducirano<br />

na samo nekoliko sati dnevno. Na<br />

365 km² prostora `ivi 1,8 miliona<br />

stanovnika, te je s toga razumljivo da<br />

mnogi ovaj prostor nazivaju “najve-<br />

}im zatvorom na otvorenom”.<br />

Iako se stanje palestinskog naroda<br />

nije umnogome promijenilo za ovih<br />

deset godina, ne zna~i da svijet nije<br />

uo~io da je promjena itekako potrebna.<br />

Me|unarodna koalicija “Flotila<br />

slobode” pokret je solidarnosti nastao<br />

kao “grassroots” inicijativa. Pokret<br />

~ine aktivisti diljem svijeta koji, kroz<br />

kampanje i javna zagovaranja, rade<br />

na okon~anju okupacije Gaze, a u<br />

svom djelovanju rade isklju~ivo po<br />

principima nenasilnog djelovanja i<br />

nenasilnog pokreta otpora. Koalicija je<br />

izraz solidarnosti prema palestinskom<br />

narodu, ali ne podr`ava niti jednu<br />

politi~ku stranku ili organizaciju i,<br />

prije svega, po{tuju ljudska prava<br />

svakog pojedinca, bez obzira na<br />

rasu, spol, pleme, nacionalnost, jezik,<br />

etni~ku pripadnost.<br />

Kako joj i samo ime ka`e, koalicija<br />

formira flotilu brodova koji plove prema<br />

Pojasu Gaze, s nadom da }e probiti<br />

izraelsku blokadu i uspjeti uploviti u<br />

palestinske vode. Na desetine ovakvih<br />

putovanja je bilo od 2008., ali samo pet<br />

je uspjelo do}i do Gaze. Iako brodovi<br />

nose odre|enu koli~inu medicinske<br />

opreme i druge humanitarne pomo-<br />

}i, istinska svrha same plovidbe je<br />

simboli~na. Aktivisti su svjesni da<br />

ovim poduhvatom preuzimaju rizik jer<br />

izraelske jedinice patroliraju du` obale<br />

i presre}u brodove. Ponekad je te{ko<br />

vidjeti stvarni utjecaj me|unarodnih<br />

aktivista koji plove u poku{aju da<br />

do|u do Gaze, da bi naposljetku bili<br />

presretani, hap{eni i deportovani.<br />

No, zna~aj ovih poduhvata vidljiv<br />

je u {irem kontekstu, gdje vidimo<br />

nastajanje sli~nih pokreta diljem<br />

svijeta.Tradicionalan odgovor mo}-<br />

nika na ovakve pokrete – upotreba<br />

nasilja – pokazao se neefektivnim.<br />

Takav slu~aj je bio i s Mavi Marmara<br />

brodom, 2010. Izraleski helikopteri su<br />

nadlijetali brod, a potom su i izraleske<br />

jedinice po~ele nasilno ukrcavanje<br />

na brod, {to je dovelo do konflikta<br />

izralelskih snaga i aktivista. Na`alost,<br />

tom prilikom je ~ak devet aktivista<br />

izgubilo `ivote, a vi{e ih je povrije|eno.<br />

Ipak, rezultat ovog ~ina bilo je to<br />

da je pokret Slobodna Gaza bio<br />

preplavljen zahtjevima za priklju~enje<br />

pokretu iz cijelog svijeta. Preko no}i je<br />

koalicija od {est narasla na 20 ~lanica,<br />

uklju~uju}i grupe iz Italije, Holandije,<br />

Norve{ke, [panije… Od tada tri flotile<br />

pomo}i su plovile do Gaze, ali nijedna<br />

nije uspjela probiti blokadu.<br />

32 AUGUST 2016.

LJUDI KOJI MIJENJAJU SVIJET<br />

Na jedan od ovih pohoda krenula<br />

su i dva broda s kompletno `enskom<br />

posadom. Amal i Zaytouna zaplovili<br />

su, u oktobru 2016., od Barselone<br />

prema Gazi u jo{ jednom pomorskom<br />

poku{aju razbijanja ilegalne izraelske<br />

blokade palestinske obale. Zaytouna<br />

i Amal zna~i “maslina” i “nada” i<br />

upravo s tim sentimentom ovi brodovi<br />

su povezli prominentne me|unarodne<br />

li~nosti koje su `eljele svojim statusom<br />

fokusirati pa`nju me|unarodne javnosti<br />

na konstantne posljedice blokade<br />

Palestine.<br />

Na ova dva broda bilo je oko<br />

trideset `ena, me|u njima i Malin<br />

Bjork, ~lanica Evropskog parlamenta,<br />

Mairead Maguire, dobitnica Nobelove<br />

nagrade za mir iz Sjeverne Irske,<br />

Fouzia Hassan, doktorica iz Malezije,<br />

spisateljica i scenaristica Naomi<br />

Wallace, turska atleti~arka Cigdem<br />

Topcouglu, ~iji je mu` ubijen 2010.<br />

na Mavi Marmari, te pukovnica<br />

ameri~ke vojske u penziji Ann Wright.<br />

Iako brodovi ~esto prevoze razli~ite<br />

vrste pomo}i, uklju~uju}i medicinsku<br />

opremu, gra|evinski materijal, te<br />

opremu za {kole, organizatori shvataju<br />

ove riskantne i skupe poduhvate kao<br />

simboli~ne “poruke nade i solidarnosti<br />

’za ljude u Gazi’”.<br />

Kapetanica Madeleine Habib, osvr}u}i<br />

se na izraelsku blokadu, rekla je:<br />

“Ovo je oduzimanje slobode pristupa<br />

palestinskom narodu, ovo je kreiranje<br />

zatvora na njihovoj zemlji, {to im<br />

onemogu}ava osnovna ljudska prava.”<br />

Ro|ena u Tasmaniji, egipatskog<br />

porijekla, Habib je mnogo putovala<br />

bliskoisto~nim prostorima i tada ju<br />

je posebno zainteresirao palestinsko-<br />

-izraelski konflikt. Ona ka`e da je ovo<br />

putovanje vi{e bilo “provokacija”<br />

nego humanitarna pomo}, iako brod<br />

prevozi i ne{to humanitarne pomo}i,<br />

cilj je ipak fokus usmjeriti na problem<br />

blokade i njegovo rije{avanje, bez<br />

~ega humanitarni napori ne pru`aju<br />

prave odgovore.<br />

“@elimo izazvati reakciju pozitivnim<br />

i simboli~nim naporima, na miran<br />

na~in”, rekla je Habib.<br />

Na upit za{to posadu ~ine samo<br />

`ene, Habib je odgovorila da je razlog<br />

pragmati~nost. Neke `ene bi oklijevale<br />

da u~estvuju ukoliko bi morale biti u<br />

sku~enom prostoru s mu{karcima.<br />

Khaldiya Abu Bakra, jedina ro|ena<br />

u Gazi me|u aktivisticama na brodu<br />

Amal, ka`e da je cilj odati po~ast palestinskim<br />

`enama. “Palestinske `ene<br />

su najvi{e pogo|ene posljedicama<br />

okupacije, tako da `ene diljem svijeta<br />

`ele odati po~ast i ozna~iti ulogu<br />

palestinskih `ena.”<br />

Ann Wright, pukovnica ameri~ke<br />

vojske u penziji i diplomata, bila<br />

je i na Mavi Marmari prije sedam<br />

godina.Wright je dala ostavku na<br />

svoje mjesto u Ministarstvu vanjskih<br />

poslova (State Department), u znak<br />

protesta protiv rata u Iraku 2003., a<br />

tako|er je propitivala i proizraleski<br />

stav svoje zemlje, te se uklju~ila u<br />

propalestinski aktivizam. Wright je,<br />

2009. god., organizovala protestnu<br />

{etnju za osloba|anje Gaze, grupu od<br />

1000. ljudi iz svih dijelova svijeta koji<br />

su planirali u}i u Gazu kroz Egipat<br />

Brod Amal, zbog tehni~kih pote{ko}a,<br />

morao je prekinuti putovanje,<br />

a kada se Zaytuna pribli`io na 35<br />

nauti~kih milja od obala Gaze, presrela<br />

ga je izraelska vojska i na njega su<br />

se nasilno ukrcale jedinice izraelske<br />

mornarice. Brod je zaplijenjen,<br />

aktivistice koje su bile na njemu su<br />

privedene i kasnije deportovane iz<br />

Izraela. Iako nisu uspjele probiti<br />

blokadu i u}i u Gazu, poduhvat ovih<br />

`ena odjeknuo je {irom svijeta.<br />

Brod `ena za Gazu imao je cilj<br />

osvijetliti surove posljedice koje<br />

izraelska blokada ostavlja, posebno<br />

na `ene i djecu, kao i ista}i klju~nu<br />

ulogu palestinskih `ena u dru{tvenom<br />

organizovanju i mobilizaciji. @ene<br />

koje su u~estvovale u ovom projektu<br />

i dalje se zala`u za ove ciljeve. Tako<br />

je, sredinom maja ove godine,<br />

organizacija Brod za Gazu iz [vedske,<br />

uprili~ila konferenciju u zgradi<br />

{vedskog parlamenta u [tokholmu.<br />

Fokus konferencije bila je situacija<br />

u kojoj `ive `ene pod blokadom i<br />

diskusija o tome kako se mogu braniti<br />

palestinska ljudska prava u Pojasu<br />

Gaze. Govornici na konferenciji bili su<br />

iz raznih zemalja, a me|u njima je bilo<br />

i nekoliko ~lanica posade Zaytune.<br />

Izvori:<br />

http://www.aljazeera.com/<br />

indepth/opinion/2016/09/<br />

women-flotilla-gaza-meresymbolism-160920091929127.html<br />

http://www.aljazeera.com/<br />

news/2016/09/female-flotillaaims-break-israeli-siegegaza-160918084128799.html<br />

https://en.wikipedia.org/wiki/MV_<br />

Mavi_Marmara<br />

http://reliefweb.int/report/<br />

occupied-palestinian-territory/gazastrip-humanitarian-impact-blockadejuly-2015-0<br />

https://www.unrwa.org/what_the_<br />

Gaza_blockade_means<br />

<br />

ZUL-KADE 1437. 33

MUSLIMANKA U HISTORIJI SVIJETA<br />

Noor Inayat Khan<br />

AZRA HASANOVI]<br />

Prva `ena koja je kao radiooperater poslana u svojstvu britanskog obavje{tajca u okupiranu Francusku<br />

tokom Drugog svjetskog rata bila je muslimanka Noor-un-Nisa Inayat Khan.<br />

Tipu sultan, veliki vojskovo|a,<br />

vladar, reformator i inovator, krajem<br />

18. stolje}a vodio je, zajedno sa svojim<br />

~uvenim ocem Hayder Alijem, nekoliko<br />

ratova protiv britanskih kolonizatora,<br />

brane}i nezavisnost svoga sultanata<br />

Mysore na jugu Indije. Kada su 1799.,<br />

tokom ~etvrtog Anglo-Mysore rata,<br />

znatno nadmo}nije i mnogo<strong>broj</strong>nije<br />

britanske trupe kona~no prodrle u<br />

glavni grad sultanata Srirangapatnu,<br />

Tipu sultanu je savjetovano da tajnim<br />

prolazima napusti grad i spasi se. On<br />

je to odbio rekav{i: „@ivjeti samo jedan<br />

dan kao lav puno je bolje nego `ivjeti<br />

stotinu godina kao {akal!“ Nastavio se<br />

neustra{ivo boriti i tog dana poginuo<br />

brane}i svoju slobodu i svoj dom.<br />

Nekoliko stolje}a kasnije, jedna<br />

od njegovih potomkinja donijela je<br />

istu odluku kao njen slavni predak<br />

i odlu~ila boriti se do smrti za ideale<br />

slobode i pravi~nosti. Ime joj je bilo<br />

Noor Inayat Khan.<br />

Noor Inayat Khan ro|ena je 1914.<br />

u Moskvi kao prvo dijete Inayat<br />

Khana, indijskog muslimana koji je<br />

dobar dio `ivota proveo na Zapadu,<br />

prenose}i ekstrakte sufijskih u~enja<br />

Evropljanima i Amerikancima. Njena<br />

majka bila je Pirani Amina Begum,<br />

ina~e Amerikanka ro|ena kao Ora Ray<br />

Baker. Nakon izbijanja Prvog svjetskog<br />

rata, porodica Khan seli se u London,<br />

a onda 1920. u okolicu Pariza. Nakon<br />

o~eve smrti 1927. godine, Noor, kao<br />

najstarija od ~etvero djece, postaje<br />

desna maj~ina ruka. Tiha i stidljiva<br />

djevojka upisuje se na Studij dje~ije<br />

psihologije na Sorboni, uporedo<br />

studiraju}i i muziku na pari{kom<br />

Konzervatoriju. Nakon studija po~ela<br />

je pisati poeziju i pri~e za djecu koje<br />

su redovno objavljivane u dje~ijim<br />

magazinima i na francuskom radiju.<br />

Njena prva knjiga Dvadest Jataka pri~a<br />

objavljena je 1939. Po izbijanju Drugog<br />

svjetskog rata, Noor se uklju~uje<br />

u obuku za medicinsku sestru pri<br />

francuskom Crvenom krstu. Me|utim,<br />

kada nacisti~ke trupe preuzimaju vlast<br />

u Francuskoj, porodica Khan napu{ta<br />

svoj dom i odlazi u Englesku.<br />

Noor je odgajana po strogim<br />

principima i `ivjela je u skladu sa<br />

svojim uvjerenjima o va`nosti ljudske<br />

slobode, miroljubivosti, nenasilju i<br />

religijskoj toleranciji. Pored toga, bila<br />

je ponosna na svoje indijsko porijeklo<br />

i jako je podr`avala indijsku ideju<br />

nezavisnosti od britanske kolonijalne<br />

vlasti i borbu za nezavisnost koja se tad<br />

jo{ uvijek vodila u Indiji. Ne ~udi s toga<br />

{to je njena averzija prema fa{izmu,<br />

okupaciji i nacisti~kim zlo~inima bila<br />

toliko jaka da je smatrala svojom<br />

du`no{}u da ustane protiv njih i bila<br />

spremna dati svoj `ivot u toj borbi.<br />

Nedugo nakon dolaska u Englesku,<br />

Noor se pridru`ila @enskim pomo}-<br />

34 AUGUST 2016.

MUSLIMANKA U HISTORIJI SVIJETA<br />

nim zra~nim snagama (WAAF), gdje<br />

je obu~avana za radiooperaterku.<br />

Zbog svog besprijekornog francuskog<br />

privukla je pa`nju i 1942. regrutovana u<br />

elitnu Obavje{tajnu jedinicu britanske<br />

vojske (SOE). Nakon kratkotrajne i<br />

nedovr{ene obuke, Noor Inayat Khan<br />

poslana je 1943. na tajni zadatak u<br />

okupiranu Francusku, kao prvi `enski<br />

radiooperater, pod kodnim imenom<br />

“Madeleine”. Taj zadatak je bio tako<br />

opasan da je o~ekivano kako }e po<br />

dolasku u Pariz pre`ivjeti maksimalno<br />

{est sedmica.<br />

Zajedno s dvije druge agentice<br />

uklju~ila se u mre`u „Doktor“ pari{kog<br />

Pokreta otpora. Samo ~etrdesetak<br />

dana od njenog dolaska u Pariz, sve<br />

radiooperatere iz te mre`e otkrila je<br />

i uhapsila Nacisti~ka obavje{tajna<br />

agencija Sicherheitsdienst (SD),<br />

zajedno sa stotinama ~lanova Pokreta<br />

otpora. Iako je kao jedini preostali agent<br />

dobila preporuku od pretpostavljenih<br />

u Engleskoj da se povu~e, jer je ~itava<br />

mre`a bila kompromitirana i `ivot<br />

joj je bio u opasnosti, Noor je odbila<br />

da to u~ini, znaju}i koliko je ono<br />

{to ona radi va`no za borbu protiv<br />

nacista. Kao jedini preostali britanski<br />

radiooperater u Parizu, Noor je<br />

nastavila da {alje u London vijesti koje<br />

je dobivala od preostalih francuskih<br />

~lanova njene grupe, stalno mijenjaju-<br />

}i mjesto boravka, mjesto transmisije<br />

i identitet. Uporno nastavljaju}i sa<br />

svojom misijom, postala je najtra`eniji<br />

britanski agent u Parizu, tako da<br />

je nacisti~ka obavje{tajna slu`ba<br />

krenula u {iroku i masovnu potragu<br />

za njom. Uprkos tome, Noor je uspjela<br />

samostalno rukovoditi svojom mre`om<br />

francuskih agenata i slati informacije u<br />

London ~itava tri mjeseca. A, onda se<br />

desila izdaja, neko od bliskih suradnika<br />

je odao njen polo`aj i Noor je, nakon<br />

sna`nog otpora, uhap{ena i odvedena<br />

u {tab SD-a na ispitivanje. Sitna,<br />

krhka i nje`na kakva je bila svojom<br />

pojavom, niko nije o~ekivao da ona<br />

ne}e pokleknuti pred nemilosrdnim SS<br />

oficirima. Me|utim, tokom ispitivanja<br />

koje je trajalo vi{e od mjesec dana, ona<br />

nije odala nikakve podatke o svojim<br />

aktivnostima, i ~ak je u dva navrata<br />

poku{ala pobje}i iz zatvora.<br />

Prilikom njenog hap{enja, nacisti<br />

su prona{li zabilje{ke o njenim<br />

javljanjima i, na osnovu njih, nastavili<br />

da {alju la`ne informacije u London,<br />

predstavljaju}i se kao ona. Zbog<br />

propusta u raspoznavanju razlika<br />

izme|u njenog jedinstvenog stila i stila<br />

njenih imitatora, Britanci su poslali jo{<br />

tri agentice direktno u nacisti~ke ruke.<br />

Zbog nesuradnje i otpora koji<br />

je pru`ala, Noor je premje{tena<br />

u zatvor u njema~kom gradu<br />

Pforzheim, u potpunoj tajnosti. Tu<br />

je provela deset mjeseci u samici,<br />

okovana lancima, jer je klasifikovana<br />

kao vrlo opasan zatvorenik. Tijela<br />

slomljenog neprestanim mu~enjem i<br />

izgladnjivanjem, na granici izdr`ljivosti<br />

i dalje je odbijala da oda bilo kakve<br />

informacije o svojim aktivnostima i o<br />

ljudima koji su bili s njom povezani.<br />

Skoro godinu dana nakon hap{enja,<br />

Noor Inayat Khan je, s jo{ tri agentice<br />

SOE iz drugog zatvora, preba~ena u<br />

Koncentracioni logor „Dahau“. Dva<br />

dana po dolasku, ujutro 13. septembra<br />

1944., njih ~etiri su ubijene pucanjem<br />

u potiljak, a njihova tijela potom<br />

spaljena u krematoriju.<br />

Noor Inayat Khan je 1949.<br />

posthumno nagra|ena najvi{im<br />

britanskim odlikovanjem za iskazanu<br />

hrabrost George Cross.<br />

U Francuskoj joj je dodijeljeno<br />

odlikovanje Croix de Guerre sa srebrenom<br />

zvijezdom, a kasnije su odr-<br />

`ane dvije komemoracije i godi{nja<br />

ceremonija povodom obilje`avanja<br />

njene smrti. U Londonu je 2012. u<br />

Gordon Square Gardens, blizu mjesta<br />

gdje je kao djevoj~ica `ivjela Noor<br />

Inayat Khan, otkrivena bista s njenim<br />

likom. Tako|er, 2014. objavljena je<br />

po{tanska markica Kraljevske po{te s<br />

njenim portretom, kao dio kompleta<br />

markica pod nazivom „Izvanredni<br />

`ivoti“.<br />

Ni{ta, niti njena nacionalnost, niti<br />

tradicija njene porodice, ni{ta od toga<br />

nije je obavezivalo da u~estvuje u ovom<br />

ratu. Ipak, ona je to izabrala. Izabrala<br />

je na{u borbu, u kojoj je u~estvovala<br />

s divljenja vrijednom, nepobjedivom<br />

hrabro{}u.<br />

(Madame de Gaulle-Anthonioz) <br />

ZUL-KADE 1437. 35

BLAGOSLOVLJENE GRA\EVINE<br />

36 JUNI 2017.

BLAGOSLOVLJENE GRA\EVINE<br />

RAMAZAN 1438. 37

AMENA OMEROVI]<br />

Gotovo sva umjetni~ka djela velikih<br />

kultura pro{losti omogu}ena su<br />

djelovanjem onih iznimnih mo}i<br />

{to ih u sebi sadr`e tradicija, sveto i<br />

religija. U objektivnom smislu, religija je<br />

ovisnost ~ovjeka o Vrhovnom Bi}u, a u<br />

subjektivnom, svijest o toj ovisnosti. U<br />

obzorjima islama nastala je umjetnost<br />

bogate i raznovrsne produkcije, sasvim<br />

osobene zasnovanosti i izra`ajnih formi,<br />

jedinstvene anikoni~ne naravi i duhovno-<br />

-estetskih zna~enja. Rije~ je o bitno<br />

tradicionalnoj umjetnosti koja je stolje}ima<br />

izrastala u vjernosti svetom kur’anskom<br />

tekstu i Poslanikovoj, alejhisselam,<br />

tradiciji, iz odnosa prema njihovim<br />

unutarnjim dimenzijama. Ona se nadaje<br />

kao kristalizacija duhovnih riznica islama<br />

u vidljivim i ~ulnim oblicima. Najva`nijom<br />

formom islamske umjetnosti smatra se<br />

arhitektura. Za dosezanje njenog osobenog<br />

smisla va`no je imati na umu da ona<br />

pripada onim obzorjima tradicionalne<br />

arhitekture Istoka koja su nastala na<br />

semitsko-monoteisti~koj matrici, a ne na<br />

gr~ko-rimskoj, {to se ~esto u historijsko-<br />

-umjetni~koj percepciji podrazumijeva.<br />

Najzna~ajnije djelo islamske arhitekture<br />

jeste d`amija, aksijalna gra|evina koja<br />

}e najznatnije doprinijeti da se umjetnost i<br />

arhitektura afirmiraju kao integralni aspekt<br />

islamske Objave, te da ozbilje svoj posebni<br />

sakramentalni karakter. D`amija postaje<br />

najveli~anstveniji ovostrani zikr Stvoritelju<br />

izre~en sredstvima arhitekture.<br />

U<br />

okvirima ujetni~kog razvoja islama, posebna uloga<br />

pripada zapadnim zemljama, Španiji i Sjevernoj<br />

Africi, tj. Magrebu. Ove zemlje, mada odvojene<br />

od muslimanskog Orijenta i pot~injene sopstvenim<br />

zakonima razvoja, ipak kroz vijekove nose neizbrisiva<br />

obilje`ja po~etnih faza isto~no-islamske umjetnosti.<br />

Kordoba je postala najsjajnije sredi{te civilizacije u muslimanskoj<br />

Španiji, a Velika d`amija u Kordobi postat }e<br />

simbol muslimanske umjetnosti. Ona je ostvarila stanje<br />

kristalne perfekcije koja preokre}e unutra{njost d`amije<br />

u oazu svje`ine, svijet ispunjen bistrinom, ~istotom i gotovo<br />

neovosvjetovnom ljepotom. Njeno osnivanje (786.)<br />

vezuje se za Abdurrahmana I koji je, nadahnut obrascem<br />

d`amije u Sidi Okba, napravio zdanje s jedanaest<br />

38 JUNI 2017.

BLAGOSLOVLJENE GRA\EVINE<br />

brodova i prostranim dvori{tem, s redovima podupira~a<br />

usmjerenih upravo na zid kible i {irokim sredi{njim<br />

brodom, ali bez kupole nad mahsurom. Od ovog prvobitnog<br />

zdanja stvorit }e se, u toku tri perioda gra|enja,<br />

koja su obavljena u 9. i 10. stolje}u, sada{nja veleljepna<br />

gra|evina s ravnim krovom. Pod vladavinom Abdurrahmana<br />

II (822.-850.) i El-Hakema II (961.-997.) dodano<br />

je sedam, odnosno ~etrnaest traveja (svodova) u pravcu<br />

kible, a istovremeno je odvojen dio s mihrabom, s tri<br />

istaknute kupole. Izme|u ova dva dodavanja, potrebno<br />

je spomenuti i obnovu munare koja se uzdi`e na sjevernoj<br />

dvori{noj fasadi i odgovara tipologiji ~etvrtastih<br />

sirijskih kula. Ovo uljep{avanje zapo~eo je halifa Abdurrahman<br />

III kome Kordoba duguje zahvalnost za svoj<br />

najve}i sjaj. Ova munara je poslu`ila kao uzor Giraldi u<br />

Sevilji. Munara u Kordobi duguje slavu naro~ito svom<br />

zavr{etku od zlatnih i srebrenih jabuka s krinolikim<br />

laticama iznad kojih je, na samom vrhu, bio zlatan nar.<br />

Ovi ukrasi su vremenom zbog o{te}enja zahtijevali<br />

obnavljanje. Nakon 1650. godine munara je oblo`ena<br />

ukrasom koji je potpuno prekrio starije djelo. Veliki<br />

vezir El-Mensur je, krajem 10. stolje}a, otpo~eo najve-<br />

}e pro{irenje d`amije; dodato je osam brodova na istoku<br />

i pro{ireno je dvori{te cijelom {irinom. Spoljna fasada<br />

ima 23 vrata s ni{ama s ravnom, bogato ukra{enom pozadinom,<br />

u koje su bili upisani potkovi~asti lukovi. Krajem<br />

15. stolje}a, u ju`ni dio gra|evine, u blizini mihraba,<br />

uzidana je goti~ka kapela.<br />

RAMAZAN 1438. 39

BLAGOSLOVLJENE GRA\EVINE<br />

40 JUNI 2017.

BLAGOSLOVLJENE GRA\EVINE<br />

RAMAZAN 1438. 41

Izme|u 1523. i 1607. godine varvarski preziru}i jedinstvenu<br />

prirodu ove velelijepne gra|evine, sjajna<br />

„{uma stubova“ u unutra{njosti osaka}ena je podizanjem<br />

katedrale usred d`amije. Karlo V, s ~ijom dozvolom<br />

je i sagra|ena katedrala, osudio je to vandalsko<br />

djelo rije~ima: Da sam znao {ta vi `elite da u~inite, vi to<br />

ne biste uradili; jer ovo {to ste vi napravili ovdje, nalazi<br />

se svuda, a ono {to ste ranije imali, ne postoji nigdje u<br />

svijetu.<br />

Unutra{njost d`amije odu{evljava redovima lukova<br />

na dva sprata koji su se vinuli nekom vazdu{astom otmjeno{}u<br />

do visine od skoro deset metara, i izgledaju<br />

kao da se gube u beskraj. Dejstvo boje je postignuto<br />

naizmjeni~nim redanjem svijetlog kamenja i crvenih<br />

opeka u gra|enju lukova koji u donjem spratu pokazuju<br />

potkovi~ast oblik. U po~etku je dejstvo boje bilo jo{ vi{e<br />

poja~ano prvobitno pozla}enim kapitelima 1 . Od jednostavnih<br />

potkovi~astih lukova odvajaju se, u `ivoj igri,<br />

vi{edijelni lukovi koji se prepli}u na najrazli~itije na~ine.<br />

Oni jasno pokazuju naslije|e stare abasijske umjetnosti,<br />

jer se jedino polaze}i od lukova, tako ma{tovito sje~enih,<br />

u abasijskoj arhitekturi mo`e shvatiti „barokni“ stil koji<br />

vlada u unutra{njosti kordobske d`amije. Vrhunac<br />

unutra{njeg ukrasa predstavlja mihrab i njegova okolina.<br />

Ovdje se, naro~ito u tri prostora maksura, koji prethode<br />

ni{i za molitvu, rascvjetavaju mre`e najslo`enijih<br />

1 Kapitel (latinski capitellum) je arhitektonski element, sastavni<br />

dio stupa, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim<br />

ukrasima) dio koji nosi teret grede ili luka.<br />

lukova i razvija se, u kvadratima s isprepletenim<br />

rebrima, sasvim svojevrstan postupak u gra|enju kupola.<br />

Sa svojim izgledom osmostrane kapele, sam mihrab<br />

je jedinstven na svijetu. Zasveden je monolitnom<br />

{koljkastom kalotom (plitka kupola) i kufskim natpisom<br />

na kome se nalazi godina 965. Fasada mihraba se otvara<br />

jednim veleljepnim, u pravougaonik upisanim lukom,<br />

na ~ijim se stranama nalaze ~etiri mramorna stubi}a.<br />

Raznolik i neobi~no bogat ukras pokriva povr{ine. Mozaici<br />

na zlatnoj pozadini ukra{avaju polja dekorativne<br />

arkature i krivine potkovi~astog svoda, a sadr`e motive<br />

svije}njaka, iste onakve kakvi su na mozaicima Kupole<br />

na stijeni u Jerusalemu. U Velikoj d`amiji u Kordobi,<br />

me|usobno se pro`imaju razli~iti zna~ajni utjecaji:<br />

sjeverne Afrike (uspravno usmjereni redovi stubova),<br />

sirijsko-emevijski (smjenjivanje nosa~a, oblik munare,<br />

potkovi~asti luk, mozaici) i abasijski utjecaj (vi{edijelni<br />

luk, kufski ukras).<br />

U tradicionalnoj islamskoj arhitekturi gotovo da<br />

ni{ta ne odaje nemir, ne izra`ava suprotstavljenost<br />

i napetost izme|u ~ovjeka i Boga, neba i zemlje,<br />

duha i materije, prolaznosti i vje~nosti, prirode i oblikovanog<br />

materijala. Njene gra|evine ne izra`avaju<br />

borbu sila u konstrukciji, napetost ili zamah gibanja.<br />

Krunska ta~ka ibadeta je momenat sed`de, u<br />

kojem vjernik ~elom doti~e tlo koje je kao povr{ina<br />

ogledala koja potire suprotnosti izme|u gore i dolje,<br />

bez posebne tendecije (Titus Burckhardt). Kao ni<br />

u jednom drugom prostoru, u d`amiji raste osje-<br />

42 JUNI 2017.

}aj Jedinstva i kozmi~ke izuzetnosti ~ovjeka. Budu}i<br />

da je mjesto sed`de, u njoj osje}aj duhovne nadmo-<br />

}i prevladava osje}aj fizi~ke bezna~ajnosti. Od prve<br />

sagra|ene d`amije, za vrijeme Poslanika, alejhisselam,<br />

d`amija nikada nije imala samo jednu ulogu, onu<br />

za ibadet, ve} je bila mjesto stjeci{ta znanja i {irenja<br />

nauke, pa je tako i Velika d`amija u Kordobi imala<br />

neporeciv udio kao centar susretanja razli~itih kultura<br />

i pronicanja znanstvenih dubina.<br />

Histori~ari smatraju da je na ovim prostorima prvobitno<br />

postojao hram rimskom bogu Janusu kojeg su<br />

Vizigoti, tokom osvajanja Kordobe, pretvorili u crkvu,<br />

572. godine. Kada su muslimani osvojili Španiju, 711.<br />

godine, crkva je prvo bila podijeljena na kr{}ansku i<br />

muslimansku polovicu. Ova nagodba je trajala sve do<br />

784. godine, kada je kr{}ansku polovicu kupio Abdurrahman<br />

I koji je poru{io originalnu strukturu i po~eo s<br />

gradnjom Velike d`amije. Godine 1236., u srcu Velike<br />

d`amije je sagra|ena katedrala.<br />

<br />

RAMAZAN 1438. 43

BLAGOSLOVLJENE GRA\EVINE<br />

Ku}ice za ptice<br />

- MINIJATURNE ISTANBULSKE PALA^E<br />

44 JUNI 2017.

Osmanlije su osnivali fondacije (vakufe) za pomo}<br />

uli~nim psima da prona|u hranu, za ptice da se poje<br />

vodom za vrelih dana, za rode da se njeguju kad<br />

budu povrije|ene, za vukove da se hrane mesom ili<br />

za ranjene konje da ih se lije~i. Gradili su i ku}ice za<br />

ptice na fasadama džamija, medresa ili pala~a, i to<br />

na mjestima na kojima ima puno sun~eve svjetlosti<br />

a malo vjetra i na visini koju ljudi ne mogu dosegnuti.<br />

Na kabure su stavljali male posude da se u njih<br />

skuplja voda koju ptice mogu piti.<br />

U<br />

pro{losti su mnogi ljudi bili poznati kao ljubitelji<br />

ptica. Mnoge porodice su redovno hranile ptice<br />

u svom doma}instvu. Djeca su ih tretirala kao<br />

~lanove porodice. Rode, golubovi, vrapci i laste bez straha<br />

su pravili gnijezda na krovovima i dimnjacima gra|evina.<br />

Ptice su, pogotovo golubovi, bile redovni džamijski gosti.<br />

Vjernici koji su dolazili na namaz u džamiju obi~avali su<br />

ih redovno hraniti, tako da su džamijska dvori{ta uvijek<br />

bila okružena pticama. Poseban element osmanske<br />

džamijske arhitekture bile su ku}ice za ptice. Njihova<br />

svrha je bila da obezbijede pticama skloni{te i ujedno<br />

sprije~e prljanje i o{te}enja džamijskih zidova od pti~ijeg<br />

izmeta. Povrh toga, izgraditi skloni{te za ptice smatralo<br />

se sadakom, dobrim djelom.<br />

Ku}ice za ptice su bile dizajnirane tako da omogu}e<br />

skloni{te za sve ptice koje okolo lete. Gnijezda uklesana<br />

u zid bila su prava mala arhitektonska remek-djela.<br />

Ljudi su im davali posebna imena: kuş köşkü (pti~ji paviljon),<br />

güvercinlik (golubinjak) i serçe saray (vrap~eva<br />

pala~a). Mogle su se vidjeti ne samo na džamijama, ve} i<br />

na svrati{tima, bibliotekama, medresama, akvaduktima,<br />

fontanama, ku}ama. Na taj na~in stanovnici svih dobnih<br />

skupina i svih dru{tvenih slojeva bili su prožimani<br />

ljubavlju i samilo{}u prema životinjama.<br />

Ku}ice za ptice gradile su se razra|enim tehnikama.<br />

Bile su to jednospratne ku}ice s jednom prostorijom ili<br />

vi{espratnice s <strong>broj</strong>nim odjeljcima. Neke su bile vrlo<br />

rasko{ne, sagra|ena u obliku džamija s munarama ili<br />

pala~a. Imale su detalje poput vrata, prozora, kupola ili<br />

svodova.<br />

Neke od tih ku}ica postoje jo{ i danas. Najstarija ku}ica<br />

za ptice u Istanbulu nalazi se na Büyükçekmece mostu.<br />

Ku}ice za ptice izgra|ene u 17. i 18. stolje}u mogu<br />

se vidjeti na Eminönü Yeni Valide džamiji, Üsküdar<br />

Yeni Valide džamiji, Eyüp džamiji, Selimiye džamiji i<br />

Džamija Sultan Selima III na Laleliju, na Seyyid Hasan-<br />

-Pa{a medresi, biblioteci Fatihove džamije ili biblioteci<br />

Ragıp-pa{e na Laleliju. I danas trgovci prije otvoranja<br />

svojih radnji u Misr-bazaru stavljaju hranu u ku}ice za<br />

ptice koje se nalaze na zidovima bazara. Neke od ovih<br />

prekrasnih ku}ica za ptice jo{ uvijek se mogu vidjeti i<br />

na starim ku}ama {irom Istanbula i Anadolije. <br />

RAMAZAN 1438. 45

ODGOJ<br />

Princip dosl<br />

u odgoju<br />

EDINA TOKI]<br />

Porodica je prirodna sredina u kojoj ~ovjek `ivi<br />

i za koju je vezan od ro|enja do smrti. Mo`emo<br />

re}i da porodica utje~e na razvitak ~ovjeka tokom<br />

~itavog njegovog `ivota, najsna`nije oblikuje<br />

osobnost i karakter.<br />

Za pravilan porodi~ni odgoj veoma je va`na<br />

organizacija porodi~nog `ivota, kao i organizacija<br />

du`nosti djeteta u porodici, tako da mo`emo<br />

re}i da su roditelji koji uspijevaju organizirati<br />

porodi~ni `ivot, pedago{ki osposobljeni.<br />

Zbog raznovrsnosti `ivotnih situacija, mogu}-<br />

nosti za pedago{ko djelovanje porodice su<br />

raznovrsne. Te mogu}nosti uve}ava i pro{iruje<br />

~injenica da su djeca najvi{e vezana uz porodicu<br />

u najranije doba kada su najosjetljivija za<br />

odgojne utjecaje, kada se postavljaju temelji<br />

budu}e osobnosti. Dakle, utjecaj porodice je<br />

najsna`niji u pred{kolsko i mla|e {kolsko doba.<br />

Kasnije se tom djelovanju pridru`uju i drugi<br />

utjecaji, naro~ito utjecaj {kole, ali djelovanje<br />

porodice ne prestaje. Te veze mogu biti ja~e ili<br />

slabije, ali kod ve}ine ljudi one postaju trajne.<br />

Jedan od klju~nih principa kojeg se roditelji<br />

treba da pridr`avaju je princip dosljednosti.<br />

46 JUNI 2017.

ODGOJ<br />

jednosti<br />

Šta je dosljednost?<br />

Biti dosljedan ne zna~i biti strog ili o{tar. Biti dosljedan zna~i raditi i zahtijevati na isti na~in,<br />

uvijek i svaki dan.<br />

To zna~i da je potrebno postaviti jasna pravila i dr`ati ih se, bez obzira na na~in kojim dijete<br />

poku{ava izmijeniti pravilo: pla~em, ljutnjom, osmijehom ili poznatom re~enicom: „Mama, molim<br />

te, samo ovaj put!“<br />

Va`no je djetetu unaprijed objasniti koje se pona{anje od njega o~ekuje, i to {to jasnije i detaljnije,<br />

kako bi dijete razumjelo koje pona{anje je prihvatljivo, a koje ne.<br />

Dijete bi trebalo upoznati i s posljedicama odre|enih pona{anja kako bi znalo kada i {ta }e<br />

uslijediti ako se pona{a prikladno, odnosno neprikladno.<br />

Tako, postavljanjem granica u odgoju, izbjegavamo nastanak problema jer ih postavljamo<br />

unaprijed, prije nego {to problem nastane.<br />

Ove granice bi trebalo povu}i na jasan i razumljiv na~in i uvijek ih se dr`ati, ali kroz pozitivan<br />

stav. Trebalo bi izbjegavati upotrebu negativnih izjava kao {to su: Ne smije{ to raditi, Ne smije{<br />

tamo i}i ili Nikada se ne igraj s tim. Negativne izjave dijete ne mo`e jednostavno razumjeti jer<br />

mozak djeteta funkcionira fotografski, kroz slike koje zami{lja, a zamisliti tako izre~enu zabranu<br />

nije jednostavno. Umjesto toga, trebalo bi se fokusirati na ono {to dijete `eli i {to je dopu{teno i<br />

prihvatljivo, tako da pozitivne slike dozvoljenog pona{anja budu primarne.<br />

Pravila i granice bi trebali biti prilago|eni dobi djeteta, tako da ih dijete mo`e razumjeti i prihvatiti.<br />

Ukoliko to nije slu~aj, dijete mo`e osjetiti frustraciju i po~eti se pona{ati upravo suprotno,<br />

buntovni~ki, iz razloga {to ne razumije pravilo. Djeci bi trebalo objasniti pravila rije~ima koje su<br />

razumljive za dijete, ovisno o dobi. Neka ih ponovi i postavi pitanja ako je ne{to nejasno.<br />

Roditelji koji dijete u jednoj situaciji discipliniraju, a u drugoj popuste (zbog umora<br />

ili drugih distraktora), {alju nejasnu poruku djetetu. Dijete tada ne}e znati {to<br />

se smije, a {to ne, {ta je ispravno, a {ta nije ispravno. Ono }e tada “lutati” u<br />

svojim tra`enjima granica i ~esto grije{iti. Pravila i granice daju djetetu osje}aj<br />

sigurnosti i uspje{no izvr{enog zadatka. Dijete pri tome osje}a i brigu roditelja,<br />

dok se djeca bez zadanih granica ili s labavim granicama osje}aju nesigurnima,<br />

neza{ti}enima i zanemarenima, osje}aju kao da roditeljima nije stalo do njih,<br />

da se o njima ne vodi briga, te da im jednostavno oni nisu va`ni. To se naro~ito<br />

odnosi na tinejd`ere koji ~esto krive roditelje jer im nisu postavili jasne granice ili<br />

su prekr{ili vlastita pravila.<br />

De{ava se i da roditelji ono {to tra`e od djece urade umjesto njih.<br />

Tu le`i korijen problema u kasnijem izbjegavanju izvr{avanja obaveza,<br />

{to za posljedicu ima i pote{ko}e u razvijanju radnih navika za obavljanje<br />

{kolskih obaveza.<br />

Kako dijete postaje starije i odgovornije, pravila i granice bi trebalo<br />

prilagoditi i a`urirati. Pored toga, potrebno im je objasniti za{to je do{lo<br />

do promjene.<br />

I u kasnijim fazama `ivota, ljudima je veoma va`no da postoje<br />

jasno definisana i odre|ena pravila. Svi `elimo znati {to se od nas<br />

o~ekuje u odre|enom odnosu, privatnom ili poslovnom te {to }e<br />

RAMAZAN 1438. 47

ODGOJ<br />

uslijediti u slu~aju neispunjavanja tog o~ekivanja. To<br />

nam daje odre|enu sigurnost jer ne moramo brinuti i<br />

`ivjeti u neizvjesnosti {ta }e biti sutra.<br />

Tako i dijete mora znati {ta se od njega o~ekuje, kao<br />

i {ta ono mo`e o~ekivati od svojih roditelja.<br />

U situacijama kada dijete vi~e ili pla~e jer nije dobilo<br />

ono {to je tra`ilo, roditelj treba djetetu da objasni<br />

za{to ne mo`e dobiti ono {to `eli i ponudi mu rje{enja<br />

koja uklju~uju odlaganje zadovoljenja trenutnih `elja<br />

ili zamjenu za tra`eno. Ukoliko roditelj popusti i dijete<br />

dobije {to `eli, vjerojatno je da }e se takvo (ne`eljeno)<br />

pona{anje vi{e puta pojavljivati.<br />

Porodica je prvo mjesto u~enja dru{tveno prihvatljivog<br />

pona{anja, uo~avanja i po{tivanja granica. Za<br />

mnoge roditelje je najte`i oblik iskazivanja ljubavi prema<br />

djeci postavljanje granica. Nedoumica koja se krije<br />

u su{tini mnogih drugih problema je da roditelji znaju<br />

da bi trebalo postaviti granice u odgoju, ali ne znaju<br />

kako ih izre}i i kako posti}i da ih djeca shvate ozbiljno,<br />

a da ih istodobno ne povrijede, te {ta u~initi ako djeca<br />

ne po{tuju zadane granice. To je jo{ jedan razlog da se<br />

s postavljanjem granica i po{tovanjem principa dosljednosti<br />

zapo~ne {to prije i u {to ranijoj dobi.<br />

Nave{}emo dva primjera ispravnog postupanja:<br />

Prvi primjer:<br />

U mnogim na{im re~enicama djeca ne mogu i{~itati<br />

jasne emocije i poruke pa nas ne bi trebalo ~uditi ako nas<br />

ne shvataju ozbiljno. Da bismo to postigli, moramo re}i<br />

direktno ono {to mislimo, upotrebljavaju}i jednostavne<br />

rije~i poput »(ne) `elim da…«, »ho}u/ne}u…«, »ne…«,<br />

»volio bih…« i tako dalje. Iako imamo osje}aj da su ove<br />

rije~i krute i nametljive, zapravo su jasne, iskrene i izraz<br />

prave ljubavi i brige, i prema djetetu i prema sebi.<br />

Svako od nas je u parkovima vidio situacije, na primjer,<br />

kada mama `eli da odu ku}i, a dijete se `eli jo{ ljuljati.<br />

Tu obi~no mama na razne na~ine nagovara dijete da<br />

si|e s ljulja~ke i krenu, {to dijete odbija. Na kraju se<br />

mama naljuti, uzme dijete, vu~e ga za ruku dok dijete<br />

pla~e i vri{ti. U ovim situacijama tu uistinu poma`e<br />

jedna sasvim jednostavna metoda, upravo ona koja je<br />

u skladu s po{tovanjem djetetovog dostojanstva. Ako<br />

ka`ete djetetu »U redu, znam da se voli{ ljuljati i da ti je<br />

lijepo, ali sad stvarno moramo i}i ku}i jer moram skuhati<br />

ru~ak pa }emo sutra opet do}i«, to sve mijenja jer<br />

dijete vidi da ga shvatate pa, iako se ne}ka ili ljuti, ve}<br />

nakon minute-dvije po~et }e razgovarati s vama.<br />

Drugi primjer:<br />

Ako smatrate da dijete ne smije jesti slatki{e prije<br />

glavnog obroka jer `elite da se zdravo hrani, to je va{a<br />

odluka i treba da stojite iza nje. Ako se dijete naljuti kada<br />

mu to ka`ete, prihvatite njegove osje}aje i nastavite sa<br />

svojim poslom. Uz to bi mu trebalo pru`iti poja{njenje<br />

situacije i re}i: »Žao mi je {to si sada ljut/a, ali ne mo`e{<br />

jesti ~okoladu jer }emo uskoro ru~ati.« To }e odigrati<br />

ogromnu ulogu u tome kako }e nas dijete shvatiti.<br />

Prije svake svoje odluke da ka`emo »ne« treba dobro<br />

da promislimo i odvagamo, a ~ak i ako ka`emo odmah<br />

spontano »ne«, treba da ostanemo pri tome ~ak i ako ne<br />

znamo u tom trenu djetetu objasniti za{to smo to rekli.<br />

Dugoro~no, nepostavljanje granica i nedosljednost u<br />

odgoju dovode do <strong>broj</strong>nih problema i nezadovoljstva i<br />

roditelja i djeteta.<br />

Pregovarati s djetetom se mo`e samo do odre|ene<br />

mjere, na primjer da bismo bolje upoznali djetetov zahtjev<br />

ili zamisao, jer }emo mo`da tada samo nekim elementima<br />

zahtjeva re}i »ne«. Djeca se ne mogu razmaziti ako<br />

dobivaju previ{e onoga {to im je potrebno. Razma`ena<br />

djeca su zapravo ona zahtjevna djeca koja nisu nau~ena<br />

~uti »ne« pa uvijek o~ekuju da }e se svim njihovim `eljama<br />

udovoljiti bez pogovora, a takva postaju ako im se<br />

zadovoljavaju sve `elje, i to iz pogre{nih razloga, naj~e{}e<br />

zato da bi se izbjegao sukob jer roditelji `ele biti idealni<br />

roditelji, ili ukoliko roditelji nemaju znanja o tome na<br />

koji na~in postaviti granice, odnosno nisu pedago{ki osposobljeni.<br />

Istovremeno, iako je bitno biti dosljedan i izvr{iti<br />

posljedicu koja je najavljena, roditelji tako|er moraju<br />

nau~iti biti fleksibilni. Dosljednost u odgoju ne zna~i kruto<br />

pridr`avanje zadatih pravila, ve} uzeti u obzir konkretnu<br />

situaciju i kontekst. Znati kada biti dosljedan i ~vrst,<br />

a kada «popustiti›› nije nimalo lahak zadatak. Ponekad<br />

je va`no poslu{ati dijete i prihvatiti njegove argumente.<br />

U zahtjevima prema djetetu treba da budemo odmjereni<br />

– prilagoditi zahtjeve uzrastu i mogu}nostima<br />

djeteta, ali treba da budemo strpljivi i dosljedni u<br />

zahtjevima i pomo}i kod njihovog izvr{avanja.<br />

Na kraju mo`emo re}i da dosljednost zahtijeva istrajnost<br />

i ~vrstu volju, a to je upravo ono ~emu `elimo<br />

nau~iti na{u djecu.<br />

<br />

48 JUNI 2017.

Pedeset pitanja za vaše<br />

dijete umjesto uobičajenog:<br />

„Kakav je bio tvoj dan?“<br />

ODGOJ<br />

1. Šta te nasmijalo danas?<br />

2. Možeš li mi navesti primjer ljubaznosti<br />

koju si vidio ili pokazao?<br />

3. Da li se možda desilo nešto neprijatno?<br />

Kako si ti reagovao na to?<br />

4. Da li svi imate nekog s kim se družite<br />

na odmoru?<br />

5. O čemu se radilo u knjizi koju je<br />

nastavnik čitao?<br />

6. Koju ste riječ učili ove sedmice?<br />

7. Da li te nečije ponašanje nasmijalo?<br />

8. Da li je neko plakao?<br />

9. Šta si kreativno radila danas?<br />

10. Koja je najpopularnija igra na odmoru?<br />

11. Šta je najbolje stvar koja ti se danas<br />

desila?<br />

12. Da li si ikome pomogla danas?<br />

13. Da li si nekome rekao „hvala“?<br />

14. S kim si sjedio danas na ručku?<br />

15. Šta te nasmijalo?<br />

16. Da li ste učili nešto što nisi razumio?<br />

17. Ko ti je danas bio posebno zanimljiv?<br />

18. Šta je najbolje, a šta najgore što ti se<br />

danas desila?<br />

19. Koji ti se dio dana najmanje svidio?<br />

20. Da li je neko u tvom razredu izostao s<br />

časova?<br />

21. Da li si se osjećala ugroženo?<br />

22. Šta si danas čula a da te iznenadilo?<br />

23. Šta si danas vidio a da te je navelo na<br />

razmišljanje?<br />

24. S kim si se igrala danas?<br />

25. Reci mi nešto što jučer nisi znao a<br />

danas znaš.<br />

26. Da li je nešto predstavljalo izazov za<br />

tebe?<br />

27. Da li ti je neko popravio dan? Da li si ti<br />

nekome popravio dan?<br />

28. Da li ti se svidio ručak?<br />

29. Ocijeni svoj dan na skali od 1 do 10.<br />

30. Da li je neko napravio problem danas?<br />

31. Da li si bio hrabar danas?<br />

32. Koja si pitanja danas postavila u školi?<br />

33. Reci nam dvije najbolje stvari koje su<br />

ti se desile danas prije nego što završiš s<br />

večerom.<br />

34. Čemu se raduješ u sutrašnjem danu?<br />

35. Šta trenutno čitaš?<br />

36. Koje pravilo ti je bilo najteže poštovati<br />

danas?<br />

37. Nauči me nečemu što ne znam.<br />

38. Da možeš promijeniti nešto što ti se<br />

desila danas, šta bi odabrao?<br />

39. (Za stariju djecu): Da li se osjećaš<br />

spremnim za test iz historije? ili Da li bi<br />

htio razgovarati o nečemu što te muči?<br />

40. S kim si podijelila grickalice tokom<br />

ručka?<br />

41. Šta je nasmijalo tvog nastavnika? Šta<br />

ga je naljutilo?<br />

42. Kakva si osoba bio danas?<br />

43. Šta je bio razlog da se osjećaš sretno<br />

danas?<br />

44. Šta je bio razlog da se osjećaš ponosno<br />

danas?<br />

45. Šta je bio razlog da se osjećaš voljenim<br />

danas?<br />

46. Da li si naučila neke nove riječi danas?<br />

47. Šta planiraš da uradiš prije završetka<br />

školske godine?<br />

48. Da možeš zamijeniti mjesto sjedenja s<br />

bilo kim u razredu, ko bi to bio i zašto?<br />

49. Koji ti se dio škole najmanje sviđa, a<br />

koji najviše?<br />

50. Kada bi sutra zamijenila mjesto s<br />

nastavnikom, šta bi predavala razredu?<br />

prevela Edina Seljubac<br />

RAMAZAN 1438. 49

ŽENE U BOŠNJA^KOJ KNJI@EVNOSTI<br />

Ali, ako smo jaki i ako ho}emo<br />

slu`iti svome pozivu, moramo se<br />

ipak boriti s pote{ko}ama, vjeruju}i<br />

u uspjeh...<br />

(Nafija Sarajli})<br />

Nafija Sarajli}<br />

- prva Bo{njakinja prozni pisac<br />

MUKELEFA BEHADEROVI]<br />

Nafija Sarajli} (djevoja~ki Had`ikari}) ro|ena je u Sarajevu,<br />

15. septembra1893. godine, a umrla 1970. godine.<br />

Poha|ala je @ensku osnovnu {kolu „Hermanovice ru`dije“. Nakon<br />

toga zavr{ava u~iteljsku {kolu te je, sa svojih pet sestara, bila<br />

jedna od rijetkih {kolovanih `ena svoga vremena. Nakon {kolovanja<br />

radi kao u~iteljica tri godine. S osamnaest godina udaje se za proznog<br />

pisca Šemsudina Sarajli}a. Knji`evno{}u se bavila svega pet<br />

godina. Prvi knji`evni rad “Rastanak” (“Uspomena”) objavljuje u<br />

bajramskom prilogu Zemana 1912. god. Ostale crtice objavljuje u<br />

Biseru za vrijeme uredni{tva Muse ^azima ]ati}a. Objavljuje i u<br />

drugim knji`evnim ~asopisima, poput Behara i Gajreta.<br />

lz porodi~nih razloga, vrlo rano se povla~i iz javnog `ivota te<br />

prestaje objavljivati radove. K}erka Nedreta Sarajli} tvrdi kako je<br />

razlog njenog povla~enja iz javnog `ivota bila smrt k}erke. Drugi<br />

svjetski rat provodi u Sarajevu i Kne`ini. Ku}a joj biva bombardovana<br />

1941. god., prilikom ~ega je uni{tena bogata porodi~na<br />

biblioteka. Posljednje dvije godine `ivota provela je u Semizovcu<br />

bave}i se vo}arstvom i p~elarstvom, a jedno vrijeme bila je veoma<br />

aktivna u radu dru{tveno-politi~kih organizacija `ena u Sarajevu.<br />

Nafija Sarajli}, kao jedna od nekoliko predstavnica bosanskohercegova~ke<br />

knji`evnosti austrougarskoga perioda, odgovarala je<br />

tada{njim knji`evnim tendencijama, mada je u knji`evnom svijetu<br />

boravila veoma kratko. Objavila je zbirku pri~a „Teme“ pred<br />

po~etak Prvog svjetskog rata, iako je zvani~no objavljena tek u<br />

jugoslavenskom periodu, 1986. godine.<br />

U svojim pripovijetkama je problematizirala nemogu}nost<br />

bosanskohercegova~kih muslimanki da se obrazuju, pi{u jer su<br />

sputane dru{tvenim ulogama unutar kojih `ene ne treba da se obrazuju<br />

ili budu knji`evnice i u tim pripovijetkama poziva, kako<br />

mu{karce tako i `ene, da pi{u, makar stranicu, da `ene budu<br />

zabilje`ene i zapam}ene, bez obzira na sve javne ili privatne prepreke.<br />

Ispiti se svr{ili. Danas djeca jo{ samo da prime radove {to ih<br />

preko godina radi{e i na ispit izlo`i{e, pa se onda svi rastajemo. Ko<br />

u nov posao, ko na ljetovanje. Dan osvanuo tmuran, maglovit. Neka<br />

sjeta padala na lice, a srce }utilo ne{to neizvjesno. Meni se ne dalo<br />

zadugo da odem u {kolu. Osje}ala sam jo{ dva dana unaprijed<br />

da }u se te{ko rastati sa svojim malim u~enicima, milim, kako to<br />

samo mogu biti muslimanske djevoj~ice. Jer...-Bog zna! ho}emo li<br />

se vi{e zajedno na}i u {koli, po{to mene ne{to nelijepo odvra}a{e<br />

da dalje ne nastavljam. Uzrok je bio: {to sam na svoju ruku, izvan<br />

sahata nastave, bila po~ela obu~avati razvijenije djevoj~ice u etici<br />

50 JUNI 2017.

i ~itanju. Pa sam dobila ukor na ispitu, pred djecom, od komisije,<br />

da to vi{e ne smijem ~initi, jer da to djeci ne treba. Naravno<br />

da sam se tijem na{la duboko uvrije|ena i otuda je dolazilo ono<br />

ne{to nelijepo {to me odvra}alo od daljnje nastave. (“Rastanak”)<br />

Pripovijetku „Rastanak“ Nafija je napisala s devetnaest godina. To<br />

je, ustvari, sje}anje na dane kada je ona, kao mlada u~iteljica, nastojala<br />

da svojim u~enicima ponudi ne{to vi{e znanja od onoga na<br />

{to je obavezivao program, zbog ~ega je ona javno ukorena.<br />

Njena proza je zanimljiva, tematski raznovrsna, `iva, duhovita,<br />

jezgrovita i rje~ita. Njene „Teme“ su izazvale u javnosti takav intelektualni<br />

interes da nas i danas iznena|uje i zbunjuje. Pisala je<br />

~istim bosanskim jezikom s blagim humorom i sarkazmom. Jasan<br />

i ~ist knji`evni jezik, jednostavnost izra`avanja i sna`ne emocionalne<br />

slike, s nagla{enim poentama, daju jedinstvenu vrijednost<br />

njenim pripovijetkama. Teme i motivi koji su zastupljeni u njenim<br />

crticama su raznovrsni: rodoljublje, pojedina~ne sudbine,<br />

stanje kolektiva,<br />

odanost, hrabrost,<br />

dobrota, ljubav, vjera,<br />

sujevjerje, zaostalost,<br />

siroma{tvo...<br />

Knji`evno<br />

djelovanje Nafije Sarajli}<br />

podudara se sa<br />

slo`enom politi~kom i<br />

kulturnom situacijom u<br />

kojoj se na{ao bo{nja~ki<br />

narod. Bo{njaci su<br />

se na{li u situaciji da<br />

svjedo~e sebe u historijskom,<br />

nacionalnom,<br />

vjerskom i kulturnom<br />

pogledu. Iz njenih tekstova<br />

vidi se da je bila upu}ena<br />

u knji`evnu tradiciju<br />

Bo{njaka.<br />

Knji`evna kritika je<br />

nepravedno, vi{e od pola<br />

stolje}a, dr`ala njene „Teme“ sklonjene po strani, rasute na stranicama<br />

Bisera. Muhamed Bekir Kalajd`i} je `elio objaviti njene<br />

crtice, ali su ga ratna de{avanja omela u tome. Nafija Sarajli}<br />

je umrla ne do~ekav{i da ugleda svoje tekstove sabrane na jednom<br />

mjestu. Nijedan knji`evni list, niti bilo kakvo glasilo nije<br />

zabilje`ilo njenu smrt.<br />

Ro|ena je stotinu godina nakon Umihane ^uvidine, koja je<br />

prvi `enski knji`evni glas me|u Bo{njacima. Umihana je prva<br />

pjesnikinja, a Nafija je prvi prozni pisac. Ona je u bo{nja~ku<br />

prozu donijela ne{to sasvim novo. U tome nije imala nikakvog<br />

uzora, dugo ~ak ni nasljednika. Nafija se, kao i Umihana ^uvidina,<br />

oku{ala i u pisanju poezije, ali je ona, za svog `ivota, napisala<br />

samo jednu pjesmu, u razdoblju izme|u 1914. i 1918. godine. To<br />

je pjesma „Ustaj, `eno“. Rukopis ove pjesme ~uva se u porodici<br />

Sarajli}.<br />

Ona je oda majci, `eni, oda domovini. To je njen odlu~an<br />

protest protiv inertnog odnosa `ene prema vanjskom svijetu i<br />

protiv rata.<br />

<br />

USTAJ, @ENO<br />

Ustaj, `eno,<br />

iz zakutka, iz zavitka<br />

~uje{ onaj zvu~ni glas<br />

gdje te zove svjetska `ena<br />

da se di`e{, da se bori{<br />

za slobodu ljudskog roda i za spas.<br />

Ti si majka roda svoga:<br />

po{tivati i slu{ati<br />

svak te mora’<br />

Nije lahko majka biti<br />

svoju djecu odgojiti.<br />

Zato, `eno, idi smjelo<br />

^eg’ se pla{i{, kud se skriva{,<br />

Što bje`i{? Pametne te `ene vode.<br />

Naprijed, naprijed, samo idi<br />

vedra ~ela, oka smjela<br />

brzo kro~i, ~as izmi~e<br />

da te du{man ne prete~e.<br />

Svuda bukti, svuda plamti,<br />

svim silama nastoj i ti<br />

~ovje~anstvu i narodu<br />

mir i slogu, `eno, dati.<br />

Tvoja ruka nek je jaka,<br />

ne daj naprijed du{maninu<br />

da ti bombom zemlju ru{i<br />

iz ognji{ta vatru gasi<br />

da ti djecu ratom hara<br />

i tvoj narod uni{tava.<br />

Ti si temelj i osnova<br />

~ovje~anstvu i narodu<br />

po{tivati i slu{ati<br />

svak te mora, jer si majka<br />

svega roda – svih naroda.<br />

Zato, `eno cijelog svijeta<br />

kro~i naprijed, vikni ja~e:<br />

ne}u bombi, rata ne}u<br />

ne dam domu ru{it sre}u.<br />

RAMAZAN 1438. 51

RAD NA SEBI<br />

Samoobrazovanje<br />

Ko je zavr{io u~enje, zavr{io je i rasti.<br />

(Ruska izreka)<br />

ELMEDINA OSMI] BRZOVI]<br />

Prije 30-ak godina, klasi~ne metode u~enja i obrazovanja<br />

bile su metode koje su bile op}eprihva}ene i gotovo<br />

nezamjenjive nekim drugim metodama i na~inima<br />

obrazovanja. No, danas u eri nevjerovatne razvijenosti<br />

tehnologije, brže ekspanzije stru~nih i nau~nih informacija,<br />

koja nastaje kao posljedica nau~no-tehnolo{kog,<br />

ekonomskog, te sveukupnog dru{tvenog razvoja, dolazi<br />

do ozbiljnijih promjena i u sferi obrazovanja. Klasi~no<br />

obrazovanje sve vi{e i vi{e gubi svoj smisao u onim<br />

oblicima kako je funkcionisalo prije razvoja tehnologije,<br />

prije nekih 30 godina i vi{e.<br />

Moderno dru{tvo u kojem živimo definitivno zahtijeva<br />

i moderno obrazovanje. Usljed gore navedenih,<br />

nimalo zanemarivih faktora razvija se poseban, novi<br />

vid obrazovanja – samoobrazovanje.<br />

Samoobrazovanje je poseban vid obrazovanja koji<br />

se ostvaruje sopstvenim naporom i, po pravilu, bez<br />

neposredne pomo}i drugih ljudi. Prema istraživanjima<br />

koja se sprovode u posljednje vrijeme, kao naj~e{}i razlog<br />

za preduzimanje samoobrazovanja navodi se želja<br />

za odre|ivanjem i primjenom sopstvenog stila u~enja,<br />

kao i fleksibilnost stila u~enja i njegove promjene.<br />

Emancipacija ~ovjeka danas podrazumijeva, pored<br />

klasi~nog obrazovanja, u korak sa razvojem informacionih<br />

tehnologija, i okrenutost samoobrazovanju, individualnom<br />

u~enju koje vodi ka svjetlijoj budu}nosti.<br />

Takvo u~enje je teku}i proces, a kakvog }e obima i<br />

prirode biti zavisi isklju~ivo od pojedinca. „Put do<br />

samoobrazovanja, u kontekstu cjeloživotnog u~enja<br />

(Lifelong learning), podrazumijeva da ste pro{li kroz<br />

faze neformalnog i formalnog obrazovanja i da za<br />

postizanje vi{eg stepena dogra|ivanja sebe imate sve<br />

potrebne sposobnosti i vje{tine da se sami obrazujete,<br />

dakle sopstvenim naporom i bez pomo}i drugih.“<br />

Razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija<br />

umnogome je olak{ao proces samoobrazovanja. Od<br />

52 JUNI 2017.

RAD NA SEBI<br />

U~enje je<br />

složeni psihi~ki<br />

proces promjene<br />

pona{anja na osnovu<br />

usvojenog znanja i<br />

iskustva. To je proces<br />

uskladi{tavanja podataka<br />

u skladi{tu pam}enja.<br />

U~enje i pam}enje su dva<br />

me|usobno nadopunjuju}a aspekta<br />

procesa u~enja.<br />

2012. godine dostupan je novi format u~enja - masovni<br />

otvoreni onlajn kursevi (MOOC).<br />

Kao {to i sama skra}enica MOOC opisuje, masovni<br />

otvoreni onlajn kurs predstavlja skup u~esnika, ljudi,<br />

na otvorenim internet platformama koji su spremni<br />

da u~e, istražuju, zajedni~ki razmjenjuju informacije i<br />

samim tim pobolj{aju svoje znanje iz odre|enih oblasti.<br />

MOOC platforme pokrenuli su najpoznatiji ameri~ki<br />

univerziteti 2012. god. (MIT, Stanford, Jejl, Harvard),<br />

s ciljem da obezbijede mogu}nost pristupa<br />

kvalitetnim obrazovnim sadržajima za {to ve}i <strong>broj</strong><br />

ljudi {irom planete, ali i da steknu iskustvo i unaprijede<br />

sopstvene nastavno-nau~ne procese i dodatno<br />

izgrade prestiž svojih institucija. Danas, besplatne internet<br />

kurseve nudi veliki <strong>broj</strong> prestižnih univerziteta<br />

iz gotovo svih zemalja svijeta na velikom <strong>broj</strong>u jezika.<br />

Veliki <strong>broj</strong> korisnika su oni koji ve} imaju diplomu<br />

osnovnih studija, a žele da unaprijede svoja znanja i<br />

vje{tine.<br />

MOOC se organizuju iz najrazli~itijih oblasti obrazovanja,<br />

kao {to su: fizika, elektrotehnika, hemija, medicina,<br />

biologija, sociologija, matematika, informatika,<br />

ra~unarstvo, ekonomija, obrazovanje, humanisti~ke<br />

nauke i dr.<br />

Neke od najpoznatijih MOOC platformi/sajtova<br />

svjetski poznatih i prestižnih univerziteta su:<br />

Coursera (www.coursera.com) – Osnovala su<br />

je dva profesora informatike sa Stanford univerziteta<br />

2012. godine. Trenutno se na njenom sajtu mogu na}i<br />

kursevi iz razli~itih oblasti koje su postavili ugledni<br />

profesori sa 160 univerziteta {irom svijeta. Neki od<br />

njih su: Stanford University, The University of Chicago,<br />

The University of Melbourne, The University of<br />

Edinburgh, University of London, Università Bocconi,<br />

RAMAZAN 1438. 53

RAD NA SEBI<br />

open<br />

massive<br />

University of Amsterdam, Shanghai Jiao Tong University,<br />

Sapienza University of Rome, University of Zurich<br />

i dr.<br />

U ovom trenutku, Coursera ima dvadeset ~etiri miliona<br />

registrovanih polaznika i 2.000 kurseva.<br />

EdX (www.edx.org) - Massachusetts Institute<br />

Of Technology i Harvard University su osniva~i ove<br />

platforme. Za sada sara|uju sa oko 40 univerziteta<br />

{irom svijeta, a na platformi se može na}i vi{e od 500<br />

kurseva iz razli~itih oblasti. Do sada bilježi oko ~etiri<br />

stotine hiljada polaznika.<br />

Alison (www.alison.com) - Osnovan je u Irskoj<br />

2007. godine. Osnovali su ga lideri i inovatori<br />

Majka Ferika i do sada ima pet miliona u~enika iz 200<br />

zemalja {irom sveta. Alison je priznao i UNESCO i<br />

dobio je nagradu na Svjetskom samitu u obrazovanju<br />

2013. godine (WISE) za “izuzetan kvalitet i utjecaj na<br />

obrazovanje kroz inovacije”. Smatra se globalnim socijalnim<br />

preduze}em.<br />

KhanAcademy (www.khanacademy.org) -<br />

smatra se pionirom u oblasti onlajn obrazovanja, s<br />

misijom da omogu}i besplatno obrazovanje za sve. U<br />

ovom trenutku imaju vi{e od deset miliona polaznika<br />

Udacity (www.udacity.com) - Portal upotrebljava<br />

nov i zanimljiv na~in organizovanja onlajn predavanja,<br />

promovi{u}i u~enje pomo}u rje{avanja kra-<br />

}ih zadataka i u~estvovanje u projektima koje vode<br />

profesori s prestižnih svjetskih univerziteta. Kao nagradu<br />

za rad, Udacity, nakon odslu{anih i položenih<br />

kurseva, daje niz certifikata koji su priznati kod velikih<br />

tehnolo{kih kompanija. Njihov slogan glasi: „Mi stavljamo<br />

studenta u centar univerzuma.”<br />

Open Education Consortium (www.oeconsortium.org),<br />

trenutno je u ponudi oko 6.000 kurseva<br />

iz 62 oblasti, na 25 jezika i taj <strong>broj</strong> konstantno raste.<br />

Spisak platformi koje nude onlajn kurseve je doista<br />

dug, u {to se svi koji su zainteresovani za ovaj vid edukacije<br />

mogu i sami uvjeriti ve} pri prvom istraživanju<br />

ovih na~ina samoobrazovanja.<br />

Ve}ina kurseva je dostupna za poha|anje odmah<br />

nakon registracije, mada postoje i oni koji se održavaju<br />

nekoliko puta godi{nje i za koje je definisan datum<br />

po~etka i zavr{etka kursa.<br />

Mogu}nost besplatnog unapre|enja znanja na<br />

akademskom nivou, putem interneta, smatra se<br />

najvažnijom inovacijom u obrazovanju u posljednjih<br />

200 godina. Pritisak o~ekivanja svakodnevnog života<br />

name}e ~ovjeku ritam koji je te{ko pratiti. Ve}ina se<br />

suo~ava s problemom nedostatka vremena i poku{ava<br />

da sve neophodne informacije i znanje dobije u {to<br />

kra}em vremenskom periodu. Rapidan rast upotrebe<br />

navedenih i sli~nih platformi smatra se logi~nim slijedom<br />

okolnosti za zadovoljenje potreba dana{njeg<br />

~ovjeka.<br />

<br />

54 JUNI 2017.

courses<br />

online<br />

RAMAZAN 1438. 55

ZDRAVLJE<br />

U ZDRAVOM<br />

Za postizanje i o~uvanje dobrog zdravlja<br />

preporu~uje se fizi~ka aktivnost najmanje<br />

30 minuta, nekoliko dana u sedmici<br />

(American College of Sports Medicine).<br />

TIJELU.<br />

Ta aktivnost ne mora biti sportska. O ovoj<br />

temi smo razgovarali s Dijanom \ulovi},<br />

profesoricom tjelesnog i zdravstvenog<br />

odgoja, instruktoricom u EC „Nahla“ u<br />

Tuzli. Dijana je radila u nekoliko {kola, bila<br />

fitnes instruktorica u mnogim centrima, a<br />

devedesetih godina se aktivno bavila atletikom<br />

i bila u Juniorskoj reprezentaciji BiH.<br />

AMINA \ULOVI]<br />

Za{to je fizi~ka aktivnost važna? Šta se njome<br />

postiže?<br />

Dokazano je da fizi~ke vježbe imaju ulogu u ja~anju<br />

mi{i}ne mase, utje~u na o~uvanje ko{tane mase, kao<br />

i zadržavanje spretnosti, {to je važno za izbjegavanje<br />

lomova kao posljedica nespretnih padova. Redovno<br />

vježbanje, vježbe aerobnog oblika, pozitivno djeluju na<br />

psiho-somatski status, bez obzira na životnu dob.<br />

Brinemo li danas dovoljno o svom tjelesnom i<br />

mentalnom zdravlju?<br />

U novije vrijeme ~ovjek je sve manje fizi~ki aktivan<br />

zbog ubrzanog razvoja tehnologije. Kretanje je svedeno<br />

na minimum. Vrijeme je da se upozori na posljedice nedovoljnog<br />

kretanja. Fizi~ka aktivnost trebala bi postati<br />

navika i trebala bi se nalaziti u svakodnevnom režimu<br />

života savremenog ~ovjeka.<br />

Na koji na~in posti}i vi{e vitalnosti? Koje su<br />

vježbe ili programi preporu~ljivi?<br />

Vi{e vitalnosti je mogu}e posti}i redovnim vježbanjem<br />

jer }e vam to pomo}i da dobijete vi{e energije i<br />

sprije~ite brzo umaranje. S vježbama bi uvijek trebalo<br />

zavr{iti barem tri sata prije spavanja tako da va{e tijelo<br />

ima dovoljno vremena za hla|enje. Vježbanje pove}ava<br />

razinu energije. Vi{e energije imaju ljudi koji redovno<br />

vježbaju od onih neaktivnih. Jako je važno i {ta unosimo<br />

u organizam. Kofein i {e}er mogu naglo podi}i energiju,<br />

ali vas u~initi i umornima zbog nagle promjene razine<br />

{e}era u krvi. Umjesto toga, treba preferirati zdravu<br />

ishranu bogatu vo}em, povr}em i proteinima.<br />

Kako po~eti s vježbanjem?<br />

Za po~etnike je dovoljno da vježbaju 40 minuta, do<br />

sat vremena, tri puta sedmi~no. Nakon mjesec dana redovnog<br />

treninga, primijetit }ete pobolj{anje. Ako nastavite<br />

vježbati, u}i }e vam u svakodnevnu rutinu i uvijek<br />

}ete imati vremena za vježbanje, a vidjet }ete velike<br />

pozitivne promjene.<br />

Koji programi su posebno preporu~eni ženama?<br />

Nakon razgovora s osobom koja želi vježbati, rade se<br />

analize trenutnog stanja.<br />

1. Ako imate preveliku težinu, prvo je neophodno<br />

raditi na smanjenju tjelesne težine.<br />

2. Ako ste premr{avi i nemate obline, potrebno je<br />

dobiti malo mi{i}ne mase, {to se postiže progresivnim<br />

radom s tegovima.<br />

3. Ako ste mi{i}avi, ali prete{ki, morate na dijetu,<br />

odnosno pravilnu ishranu.<br />

4. Ako ste na težini koja vam odgovara, aerobik je<br />

idealan za vas.<br />

Za {to god se odlu~ili, rezultati su vidljivi ve} nakon<br />

mjesec dana.<br />

Redovna fiti~ka aktivnost, kako istrajati u tome?<br />

Redovna fizi~ka aktivnost je namijenjena svima,<br />

bez obzira na dob ili tjelesnu pripremljenost. Ukoliko<br />

se fizi~ka aktivnost uvrsti u svakodnevnu rutinu, za<br />

po~etak je dovoljno tri puta sedmi~no i rezultati }e biti<br />

brzo vidljivi. Redovan trening donosi mnogo benefita:<br />

- smanjuje rizik od nastanka sr~anih bolesti, moždanog<br />

udara, pretilosti, dijabetesa, raka dojke,<br />

56 JUNI 2017.

ZDRAVLJE<br />

..<br />

Fizi~ka aktivnost trebala bi<br />

postati navika i i trebala bi se<br />

nalaziti u svakodnevnom režimu<br />

života savremenog ~ovjeka.<br />

- ja~a kosti jer fizi~ka aktivnost usporava gubitak<br />

ko{tane gustine,<br />

- pobolj{ava funkciju plu}a,<br />

- vra}a energiju,<br />

- poti~e samopouzdanje,<br />

- smanjuje razinu stresa,<br />

- pove}ava kreativnost,<br />

- obezbje|uje kvalitetan san.<br />

Nakon nekoliko treninga, osjetit }ete povratak energije,<br />

tjelesnu kondiciju, a radne i dru{tvene sposobnosti<br />

}e se poja~ati.<br />

Šta EC „Nahla“ nudi u svom fitnes centru?<br />

EC „Nahla“ nudi razne aerobik programe, kao {to su:<br />

aeromix, pilates, tao bo, tabate. Zatim tu su razni fitnes<br />

programi, rad na spravama. Redovno pratimo napredovanja<br />

na{ih korisnica kroz evidenciju u kartonima. <br />

RAMAZAN 1438. 57

ZDRAVLJE<br />

Na{i brzi životi i<br />

prijeko potrebna<br />

~aj<br />

pauza za<br />

MAKSIDA AGI]<br />

Vrijeme u kojem `ivimo sna`no je obilje`eno tehnolo{kim<br />

napretkom. Tehnologija, polahko ali sigurno,<br />

zauzima prostor i vrijeme, osvajaju}i tako na{e<br />

resurse koji su nam potrebni, ako govorimo o nefunkcionalnoj<br />

upotrebi tehnologije, kako bismo esencijalno bili produktivni<br />

na poljima va`nim za nas kao jedinke.<br />

Ovakav napredak uslovio je ubrzanost na svim poljima<br />

na{eg djelovanja te on, kao takav, ne donosi nu`no napredak<br />

i u kvalitetu na{ih `ivota.Uslovljeni smo brzinom. To je jedini<br />

na~in da “ostajemo na povr{ini’’, „plivaju}i“ u moru nepoznanica<br />

koje savremeni `ivot sa sobom nosi. U tom smislu,<br />

nedvojbeno, na{e tijelo svakodnevno do`ivljava stres, potpuno<br />

neprirodni atak na na{ mentalni habitat. To se ogleda u<br />

pristupu mno{tvu informacija koje optere}uju na{ memorijski<br />

sistem; u procesiranju istih, ~esto nepotrebnih informacija,<br />

u potpunosti neupotrebljivih za bilo kakvu vrstu produktivnosti<br />

- duhovne ili nau~ne.<br />

U okru`enju u kojem obitavamo evidentan je niz razli~itih<br />

oboljenja direktno povezanih s ~ovjekovom nemogu}no{-<br />

}u da se izbori s novim prilikama koje mijenjaju na{ na~in<br />

`ivota.<br />

O ~emu govorim?<br />

Mladi mnogo vremena provode „surfaju}i“ internetom.<br />

To vrijeme koje im on „krade“, ranije su provodili u komunikaciji<br />

s drugim ljudima ili, pak, rade}i ne{to {to im je donosilo<br />

vidnu korist. Ljudi su vi{e vremena provodili na otvorenom,<br />

u {etnji... {to je direktno pozitivno utjecalo na njihovo psihofizi~ko<br />

zdravlje. Danas, kao posljedica ovakvog, prete`no<br />

„sjedala~kog“ na~ina `ivota, imamo mlade a bolesne ljude,<br />

s ~itavim spektrom tegoba - od bolesti ki~me, do razli~itih<br />

58 JUNI 2017.

ZDRAVLJE<br />

poreme}aja li~nosti, a sve kao posljedica nedovoljne fizi~ke<br />

aktivnosti i nemogu}nosti uspostavljanja stvarne komunikacije<br />

sa `ivim, opipljivim ljudima.<br />

Vra}ati se prirodi i prirodnome kroz izu~avanje, uzgajanje,<br />

posve}ivanje onome {to su na{i preci dr`ali za nu`no, u<br />

smislu kvalitete `ivljenja, siguran je pogodak u savremenoj<br />

utakmici `ivota.<br />

Na{i preci su imali razvijen sistem ishrane i ispijanja<br />

razli~itih ~ajeva pa je op}epoznata narodna izreka: Za svaku<br />

bolest ima travka.<br />

Malo nas je, kako me|u pacijentima, tako i me|u zdravstvenim<br />

radnicima koji pribjegavamo i alternativi uporedo s hemijskim<br />

lijekovima. Bez namjere da umanjimo vrijednost drugih,<br />

smatram da bi se trebalo pozabaviti prvima, jer doista le`i<br />

ogromna blagodat po na{e zdravlje u pravilnom kombiniranju<br />

ovih prirodnih resursa. Pri tome mislim na trave-~ajeve, jednako<br />

kao i na ispravno miksanje vo}a, povr}a, ko{tunica i sl.<br />

Na{e tijelo je veli~anstvena ma{ina koja, po{tujemo li njezinu<br />

bit, mo`e ostvariti rezultate vrijedne po{tovanja.<br />

Na{a planeta, taj savr{eno ukombinovani ekosistem, obiluje<br />

razli~itim biljem, pogodnim i namijenjenim za preveniranje,<br />

lije~enje i unapre|ivanje na{ega zdravlja. Uzvi{eni Bog<br />

poklonio je ljudskome rodu ~itav spektar prirodnih lijekova u<br />

biljkama. Ljekovita svojstva biljaka davno su ispri~ana pri~a<br />

kojom bi se, `elimo li unaprijediti kvalitet na{ih `ivota, ozbiljno<br />

trebalo pozabaviti. Biljke su korisne zahvaljuju}i svom<br />

antisepti~nom i antibakterijskom djelovanju. Bogate su vitaminima,<br />

mineralima i prirodnim tvarima koje organizam<br />

mo`e lahko apsorbirati.<br />

Tako, recimo, lije~enje reume i zglobova kombinacijom<br />

hajdu~ke trave, kantariona, koprive (`are), ruse, ~i~ka...<br />

~esto se pokazalo uspje{nom. Mnoge alergije, kako pokazuju<br />

istra`ivanja, zapravo, imaju veze s nedostatkom bakra<br />

i mangana u organizmu. Stoga, uvrstiti `aru u svoju ishranu<br />

doprinosi ja~anju organizma te, samim tim i smanjenju<br />

sklonosti alergijama. U~estala bolest dana{njice je bolest endokrinog<br />

sistema, usko povezana s poreme}ejem hormona,<br />

prete`no kod `ena. Iskustvo je pokazalo blagotvoran u~inak<br />

Radiole (zlatni korijen), Dong quaie (kineske an|elike), Ehinacee<br />

(pupavica), lana u lije~enju ovih poreme}aja. Jo{ jedna<br />

u~estala bolest dana{njice je nesanica. Upotrebom ~aja od kamilice<br />

i limunovog cvijeta, kombinovanog s masa`om vrata<br />

i glave nesanica bi trebala da postane pro{lost. Biljke koje<br />

poma`u otklanjanju nesanice su biljke koje su bogate magnezijumom,<br />

fosforom, `eljezom, kalijem. Dokazano je da ~ajevi,<br />

tako|er, poma`u kod bolesti: jetre, `utice, gastritisa, ulcera,<br />

konstipacije, dijabetesa, dijareje, astme, upale nosa i sinusa,<br />

migrene, neredovnog ili bolnog mjese~nog ciklusa, akni itd.<br />

Kad organizam oboli, nije dovoljno samo lije~iti oboljeli<br />

dio tijela. Izuzetno je va`no raditi na ja~anju imuniteta, kako<br />

bi tijelo imalo potrebnu snagu da se izbori s bole{}u. Biljke<br />

koje ja~aju imunitet, zahvaljuju}i svome prirodnom sastavu,<br />

~iste organizam od toksina, ja~aju funkcije organa, stimuli{u<br />

rad `lijezda i vitalnih organa zahvaljuju}i svom hormonskom<br />

djelovanju koje aktivira nerve, zbog sadr`aja vitamina<br />

u sebi ja~aju organizam, ~iste ga od bakterija i virusa. Ljekovito<br />

djelovanje biljaka posti`e se zahvaljuju}i tzv. obojenim<br />

tvarima, viskoznim tvarima i {e}erima koje ove biljke sadr`e.<br />

Preplavljeni smo informacijama o supernamirnicama. Nutricionisti<br />

{irom svijeta nude magi~na rje{enja koja uklju~uju<br />

upotrebu chia sjemenki, quinoe, zelenog ~aja, kokosovog<br />

ulja... Beskrajan je spisak namirnica, za na{e podneblje uglavnom<br />

egzoti~nih, dakle skupih.<br />

A, Dragi Bog je uredio da svako podneblje na na{oj Planeti<br />

u svojoj paleti hrane sadr`i potrebne elemente za savr{eno<br />

fukcioniranje na{eg organizma. Stoga, nije potrebno posezati<br />

za skupim namirnicama (mnogima je to nemogu}e s finansijskog<br />

aspekta), nego se prepustiti plodovima zemlje od koje<br />

smo i sami nastali. Mi{ljenja sam da je takav uzajamni respekt<br />

upravo i najproduktivniji i najsvrsishodniji.<br />

Ve} spomenuta `ara ili paprika ima vitamina C, u takvim<br />

omjerima da je respektabilna zamjena limunu. Tikva (bundeva)<br />

sadr`i spektar vitamina vrlo sli~an breskvi. Antioksidansima,<br />

kao {to su: arti~oke, acai i goji bobice, hikori (ameri~ki<br />

grah)... dostojna su zamjena na{e: {ljive, tre{nje, jagode, maline,<br />

borovnice, {ipak, ribizle, kupus, orasi...<br />

Fascinantno je to kako vra}anje iskonskome, zapravo,<br />

u potpunosti vra}a ~ovjeku njegovu funkcionalnost, ~ini ga<br />

sretnim i svrsishodnim.<br />

U moru teorijskih pravila i, prakti~no, sasvim druk~ijoj<br />

stvarnosti, nu`no je raditi na vlastitoj dobrobiti, s onim resursima<br />

s kojima u datom trenutku raspola`emo. Konzumirati<br />

mnogo povr}a, suhog vo}a, razmotriti prehrambene navike<br />

na{ih predaka, mijenjati navike koje su pogubne po na{e<br />

zdravlje i odmoriti uz ~aj - to su aktivnosti koje obnavljaju<br />

na{e tijelo, naro~ito ako ~ovjek boravi u okru`enju koje mu<br />

odgovara, uz ljude koji pozitivnim pristupom donose a ne<br />

oduzimaju energiju.<br />

Na{a je du`nost dati pravo svome tijelu i dati pravo svojoj<br />

du{i.<br />

<br />

RAMAZAN 1438. 59

ZDRAVLJE<br />

[umska<br />

terapija<br />

Hiljade umornih, potresenih,<br />

preciviliziranih ljudi po~inje da shvata da je<br />

odlazak na planinu zapravo povratak domu.<br />

Divljina je neophodna. (John Muir)<br />

60 JUNI 2017.

ZDRAVLJE<br />

Tokom hiljada godina historije ~ovje~anstva mi<br />

smo postali vrsta koja najvi{e vremena provodi<br />

u zatvorenim prostorima. Za osobe koje ve}inu<br />

vremena provode rade}i u uredima, jedino vrijeme<br />

kada iza|u vani jeste kada putuju ili obavljajuju neke<br />

sitne poslove. Me|utim, mnoge nau~ne studije su pokazale<br />

da boravak van zatvorenih prostora pozitivno<br />

utje~e na ljudsko zdravlje. U naporu da se izbore protiv<br />

epidemije boravka u zatvorenim prostorima i kako bi<br />

pobolj{ali svoje zdravlje, sve ve}i <strong>broj</strong> ljudi na Zapadu<br />

po~inje da prakticira japanski obi~aj zvan Shinrin-yoku.<br />

Naziv je osmislilo japansko Ministarstvo poljoprivrede,<br />

vodoprivrede i {umarstva 1982. godine, a ono u slobodnom<br />

prijevodu zna~i „uživanje u {umskoj atmosferi“ ili<br />

„{umska terapija“ i odnosi se na proces upijanja prizora,<br />

mirisa i zvukova iz prirodnog okruženja kako bi se<br />

pobolj{alo fizi~ko i psihi~ko zdravlje.<br />

Ideja je posve jednostavna: ako osoba posjeti prirodno<br />

okruženje i uživa u opu{taju}oj {etnji, ona se pri tome<br />

može da smiri, pomladi i oporavi. Cilj {umske terapije<br />

je da ponudi priliku posjetiteljima da iskuse ne{to posve<br />

druga~ije od svakodnevnog stresnog i brzog života te<br />

da nau~e cijeniti ono {to se jedino može vidjeti ili ~uti u<br />

smiraju. Osobe koje {etaju u prirodi manje se upu{taju<br />

u negativno razmi{ljanje i samokritiziranje koje je povezano<br />

s depresijom.<br />

Druge studije su prona{le povezanost izme|u Shinrin-yokua<br />

i pobolj{anja u radu imunog sistema. Ispitanici<br />

su proveli tri dana/dvije no}i u {umskim predjelima<br />

u Japanu, s tim da su im prije i poslije puta nau~nici<br />

vadili uzorke krvi i urina. Broj }elija ubica ili NK }elija<br />

(posebna vrsta bijelih krvnih }elija koja se bori protiv<br />

virusa i tumorskih }elija) i drugih markera imunog<br />

sistema bio je znatno pove}an nakon {umske terapije.<br />

Rad }elija ubica kod ispitanika se pove}ao za 50 posto<br />

tokom putovanja, a do{lo je do smanjenja koncentracije<br />

adrenalina u urinu.<br />

U Japanu, Shinrin-yoku staze su certificirane na osnovu<br />

studije koja, po uzorcima krvi, utvr|uje da li je<br />

<strong>broj</strong> }elija ubica dovoljno pove}an nakon {etnje tim<br />

stazama. U Japanu i Koreji {umska terapija je dio<br />

zdravstvenog sistema i pokrivena je osiguranjem.<br />

Neki nau~nici smatraju da je Shinrin-yoku terapija<br />

u~inkovita zbog supstanci zvanih fitoncidi koji su antibiotici<br />

biljnog porijekla. Oni tvrde da se ljudi mogu<br />

opustiti udisanjem supstanci koje isparavaju iz {ume.<br />

Kao jo{ jedan razlog zbog ~ega je {umska terapija<br />

djelotvorna mogu se navesti i osje}aji smiraja i divljenja<br />

koji su prisutni tokom posmatranja prirodnih ljepota.<br />

Uživanje u mirisima, zvukovima i prizorima u {umi<br />

može probuditi umiruju}e emocije koje su pokazatelj<br />

dobrog zdravlja.<br />

U periodu od 2004. do 2012. godine, japanski<br />

dužnosnici su potro{ili oko 4 miliona dolara na<br />

istraživanje o djelovanju {umske terapije na fizi~ko i<br />

psihi~ko zdravlje te je, na osnovu rezultata, certificirano<br />

48 staza za {umsku terapiju. Qing Li, profesor na Univerzitetu<br />

u Tokiju (Nippon Medical School), izmjerio je<br />

aktivnost }elija ubica u imunom sistemu prije i poslije<br />

boravka u {umi. Ove }elije se bore protiv virusa i tumorskih<br />

}elija te su povezane s imunim sistemom i prevencijom<br />

protiv raka. U studiji iz 2009. godine, kod Liovih<br />

ispitanika je do{lo do pove}anja aktivnosti }elija ubica<br />

sedmicu dana nakon posjete {umi, a pozitivan u~inak je<br />

trajao mjesec dana nakon redovne posjete {umi vikendom.<br />

Ispitanici su bili odmorniji i manje podložni stresu<br />

nakon {umske terapije.<br />

[umska terapija je mogu}a svugdje u svijetu gdje ima<br />

{umskih predjela (podru~je koje zauzima 50.000m 2 od<br />

~ega 10 posto ~ine drvoredi). Gradskom stanovni{tvu<br />

od koristi može biti i posjeta parku. Kratak boravak<br />

na zelenim povr{inama u gradu može smanjiti nivo<br />

stresa i ~ak pomo}i u lije~enju djece s poreme}ajima u<br />

pona{anju, kao {to je nemogu}nost koncentracije. Iako<br />

je Shinrin-yoku tretman jo{ uvijek jedna velika nepoznanica,<br />

njegovo prakticiranje se i dalje {iri; možda kao<br />

odgovor na opsjednutost modernog dru{tva tehnologijom<br />

i aktivnostima u zatvorenim prostorima.<br />

RAMAZAN 1438. 61

Tokom {umske terapije nije bitno raditi te{ke fizi~ke<br />

aktivnosti ve} kroz pet ~ula iskusiti {umsku atmosferu:<br />

žuborenje potoka, pjevanje ptica, zelenu boju,<br />

miris {ume ili pak jedenjem {umskih plodova ili samim<br />

dodirivanjem drve}a. Samo budite okruženi drve}em,<br />

bez planinarenja ili <strong>broj</strong>anja koraka na mobilnim aplikacijama.<br />

Možete sjediti ili se lagahno kretati, u svakom<br />

slu~aju je bitno da se opustite, a ne da postignete<br />

ne{to.<br />

Nekoliko savjeta u vezi sa {umskom terapijom:<br />

Napravite plan na osnovu va{e dnevne fizi~ke aktivnosti<br />

i nastojte da se ne umorite tokom {umske terapije.<br />

Ukoliko }ete posvetiti ~itav dan {umskoj terapiji,<br />

onda je najbolje da 4 sata provedete u {umi, a da {etate<br />

5 km. Ukoliko }ete posvetiti samo pola dana {umskoj<br />

terapiji, onda je najbolje da provedete 2 sata u {umi, a<br />

da {etate 2,5 km.<br />

Ukoliko se osje}ate umorno, možete napraviti pauzu,<br />

bilo kad i bilo gdje.<br />

Ako ožednite, možete popiti vodu/~aj, bilo kad i bilo<br />

gdje.<br />

Prona|ite mjesto u {umi koje vam se svi|a. Tu možete<br />

sjediti koliko želite, ~itati knjigu ili uživati u pogledu.<br />

Bilo bi dobro, ako ste u mogu}nosti, da odete na spa<br />

tretman ili u banju nakon {umske terapije.<br />

Možete izabrati program {umske terapije na osnovu<br />

va{ih potreba.<br />

Ukoliko želite da pobolj{ate va{ imuni sistem, onda<br />

bi najbolje bilo da odete na putovanje u {umu koje bi<br />

trajalo tri dana/dvije no}i.<br />

Ako samo želite da se opustite i smanjite nivo stresa,<br />

onda bi jednodnevni izlet u obližnji park bio dovoljan.<br />

[umska terapija je samo preventivna mjera, {to<br />

zna~i da, ukoliko se razbolite, posjetite doktora, a ne<br />

{umu.<br />

Nau~no dokazane beneficije Shinrin-yokua su:<br />

• pobolj{avanje imunog sistema, s pove}anjem<br />

<strong>broj</strong>a }elija ubica (NK }elija),<br />

• smanjenje krvnog pritiska,<br />

• smanjenje nivoa stresa,<br />

• pobolj{anje raspoloženja,<br />

• pove}anje koncentracije, ~ak i kod djece<br />

s hiperaktivnim poreme}ajem (ADHD),<br />

• ubrzavanje procesa oporavka od bolesti ili<br />

operacije,<br />

• pove}anje nivoa energije,<br />

• pobolj{anje sna,<br />

• ja~i i jasniji instinkt,<br />

• pove}anje protoka energije,<br />

• pove}anje znanja o prirodi i razli~itim vrstama biljaka<br />

i životinja koje u njoj žive,<br />

• ja~anje prijateljskih odnosa i<br />

• op}enito ve}i osje}aj zadovoljstva i sre}e, <br />

62 JUNI 2017.

STIL<br />

Amina<br />

kreira i<br />

nosi<br />

Za tople ramazanske dane preporu~ujem<br />

duge lepr{ave haljine, lagahnih materijala.<br />

Klasi~ne haljine visokog struka u~init }e da<br />

izgledate jako elegantno, a pri tome su i<br />

jako prakti~ne.<br />

Ovoga puta sam se odlu~ila za klasiku,<br />

{arenu haljinu visokog struka od<br />

muslina, u kombinaciji s e{arpom tople<br />

narandžaste boje, sme|om torbom i<br />

sme|im cipelama.<br />

RAMAZAN 1438. 63

NJEGA<br />

Hidratacija<br />

kože<br />

Tokom razli~itih godi{njih<br />

doba i u razli~itim fazama života,<br />

neophodna je adekvatna njega<br />

kože. Uloga vode u zdravlju kože<br />

jeste vi{estruka. Voda sa~injava<br />

55 -70 procenata na{eg organizma<br />

i veoma je važna za održavanje<br />

normalnih metaboli~kih procesa<br />

(npr. prenosi hraljive materije,<br />

razgra|uje toksine, smanjuje<br />

osje}aj gladi i sl.).

NJEGA<br />

MIRELA HATI]<br />

Voda igra veoma važnu ulogu u zdravlju na{e<br />

kože, ~isti je, masira, u~vr{}uje i tonificira, opu{ta te<br />

pospje{uje obnovu }elija. Voda je pokazala <strong>broj</strong>ne<br />

pozitivne u~inke u lije~enju razli~itih kožnih oboljenja,<br />

posebno kod težih hroni~nih bolesti, gdje su zabilježeni<br />

~udesni rezultati.<br />

U ovisnosti od djelovanja vode na kožu razlikuje se:<br />

Morska voda – Sadrži minerale i alge koji na kožu<br />

djeluju ljekovito, poja~avaju cirkulaciju, dovode do<br />

bolje razgradnje celulita i sl.<br />

Termalna voda – Pod termalnom vodom podrazumijeva<br />

se svaka voda koja pri izviranju ima temperaturu<br />

ve}u od 300 stepeni. Takva voda pri izlasku na povr{inu<br />

razgra|uje minerale (kalcij i cink) i njihove soli. Termalna<br />

voda iznimno se preporu~uje za njegu nadražene<br />

kože jer ima blago protuupalno dejstvo i poti~e regeneraciju<br />

o{te}enih dijelova tkiva .<br />

Obi~na voda - Širi pore kože i daje koži vlagu s vanjske<br />

strane. Najnovija istraživanja pokazala su da namakanje<br />

kože ili tu{iranje, od najmanje 10-ak minuta,<br />

itekako vra}a koži vlagu izvana ako se neposredno<br />

nakon tu{iranja namažemo hidratantnom kremom ili<br />

uljem.<br />

Kolike su ~ovjekove potrebe za vodom?<br />

Voda se stalno gubi iz organizma i taj gubitak mora<br />

biti nadokna|en. Voda se gubi iz organizma preko<br />

kože (isparavanjem, znojenjem), disanjem, stolicom<br />

i mokrenjem (1.500 ml vode/24 h). U trenutku kada<br />

osjetimo že|, ve} smo lagahno dehidrirani. Rje{enje je<br />

piti te~nost u malim koli~inama tokom cijelog dana.<br />

Najbolje je vodu držati na dohvat ruke, ~ime }emo pod-<br />

sta}i refleksno pijenje vode. Osim {to vodu unosimo s<br />

drugim te~nostima, i sezonske ljetne namirnice sadrže<br />

80-95% vode (lubenice, dinje, marelice, paradajz,<br />

krastavci).<br />

• Prehrana<br />

Hrana bogata vitaminima i esencijalnim masnim<br />

kiselinama (omega 3, omega 6), kao {to je masna riba<br />

(tuna, haringa, sardine i losos), svježe vo}e, povr}e ili<br />

žitarice, pomaže koži u borbi protiv isu{ivanja. Ako ne<br />

možete jesti ribu, ka{ika lanenog ulja u supi i povr}e bit<br />

}e odli~an dodatak.<br />

PREPORUKA:<br />

• Za lice odaberite kreme s hranjivim sastojcima:<br />

hidratantna krema stvara film koji spre~ava gubljenje<br />

molekula vode. Koža se istoga trena obnavlja. (Za kožu<br />

iznad 30 godine preporu~ujemo kreme s hialuronom<br />

- hialuron u koži vezuje molekule vode i na taj na~in<br />

hidratizira kožu.)<br />

• Za tijelo je najbolje mlijeko za tijelo. Ono olak{ava<br />

obnovu za{titnog sloja kože, zadržavaju}i vodu epiderme.<br />

Svakodnevna upotreba mlijeka preporu~uje se bez obzira<br />

na stepen isu{enosti va{e kože. U slu~aju vrlo suhe kože,<br />

odlu~ite se za hranjivo mlijeko, bogato glicerinom ili alantoinom<br />

(gavez je veoma bogat izvor alantoina, pa krema<br />

ili mast s gavezom može biti idealna za njegu suhe kože).<br />

Voda je najve}i dar od Boga u prirodi, ne zaboravimo<br />

njezinu vrijednost! Stoga uživajmo u tom luksuzu<br />

za na{e tijelo.<br />

Kako kožu održavati hidratiziranom?<br />

• Hidratantna krema<br />

Hidratantna krema održava i obnavlja za{titnu funkciju<br />

povr{inskog sloja kože pa je koža za{ti}ena od vanjskih<br />

nepovoljnih utjecaja. Stoga je klju~no prona}i hidratantnu<br />

kremu koja odgovara va{em tipu kože.<br />

• Ulja<br />

Bogata esencijalnim masnim kiselinama, neka ulja<br />

pospje{uju obnovu vlažnosti kože. Takva su ulja avokadovo,<br />

arganovo, ulje no}urka, zobi.<br />

• Voda<br />

Hidratacija kože po~inje iznutra. ^ajevi, supe, limunade…<br />

pijenje najmanje osam ~a{a vode na dan pomo-<br />

}i }e da nahranimo kožu potrebnom vlažno{}u.<br />

RAMAZAN 1438. 65

SUMEJJINA SOFRA<br />

Odabrani recepti<br />

Naši<br />

odabrani<br />

2<br />

recepti<br />

KULAK ČORBA<br />

Sastojci: Priprema:<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

MANTIJE NA<br />

BRČANSKI NAČIN<br />

PUNJENA PRASA<br />

21<br />

Sastojci: Priprema:<br />

<br />

500 g brašna<br />

2 kašičice soli<br />

2 kašike ulja<br />

vode po potrebi<br />

<br />

500 g mljevenog mesa<br />

4 glavice luka<br />

so, biber<br />

<br />

500 ml jogurta<br />

5 isjeckanih čehni bijelog luka<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

Sastojci: Priprema:<br />

2 deblje prase<br />

500 g mljevenog mesa<br />

1 šoljica riže<br />

1 glavica luka<br />

2-3 čehna bijelog luka<br />

1 mrkva<br />

list peršuna<br />

so, biber<br />

začinski dodatak jelima<br />

voda<br />

sirće<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

46<br />

25<br />

66 JUNI 2017.

SUMEJJINA SOFRA<br />

STARINSKA BIJELA PITA<br />

Sastojci: Priprema:<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

JABUKE<br />

PUNJENE ORASIMA<br />

Sastojci: Priprema:<br />

8-10 jabuka<br />

200 g mljevenih oraha<br />

2 kašike šećera<br />

<br />

5 jaja<br />

5 kašika šećera<br />

5 kašika brašna<br />

5 kašika griza<br />

200 ml kiselog mlijeka<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

Sastojci: Priprema:<br />

PIRJAN<br />

61<br />

70<br />

VOLJANICA<br />

600 g krompira<br />

1 veća mrkva<br />

1 glavica luka<br />

250 g riže<br />

voda<br />

2-3 pileća batka<br />

(ili drugo pileće meso)<br />

so, biber<br />

začinski dodatak jelima<br />

mljevena crvena paprika<br />

150 g kiselog vrhnja<br />

2 paradajza (po želji)<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

Sastojci:<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

Priprema:<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

<br />

32<br />

47<br />

RAMAZAN 1438. 67

PORUKA<br />

Dvanaest mjeseci u jednoj godini su poput dvanaest sinova<br />

poslanika Jakuba, alejhisselam.<br />

I, baš kao što je Jakubu najdraži bio njegov sin Jusuf, alejhisselam,<br />

tako je i ramazan najdraži mjesec Allahu, dželle šanuhu.<br />

I, baš kao što je Allah oprostio grijehe jedanaesterici Jakubovih<br />

sinova zbog dove koju Mu je uputio Jusuf, alejhisselam, tako<br />

On može oprostiti grijehe koje smo mi činili u proteklih jedanaest<br />

mjeseci, zbog iskrene dove koju ćemo Mu uputiti u Njegovom<br />

odabranom mjesecu ramazanu.<br />

68 JUNI 2017.

TUFO (DŽEMAILA) DALILA<br />

(1974.–1993.)<br />

Rođena 14.11.1974. godine u Sisku, Hrvatska. Osnovnu školu i gimnaziju<br />

završila u Sarajevu. Živjela u Sarajevu. U Specijalnu jedinicu MUP-a dolazi<br />

12.07.1992. Dalila je bila mirna djevojka koja nije mogla mirno gledati, ničim<br />

izazvanu, patnju svoje domovine. Majčine suze i preklinjanja da ne ide u<br />

Specijalnu jedinicu, nisu je odvratili. Poginula je u 18. godini.<br />

U haosu i besmislu tragala je za smislom života.<br />

Posthumno je odlikovana Srebrenom policijskom zvijezdom.<br />

Sahranjena je na groblju Butmir.

Ramazan<br />

šerif mubarek olsun<br />

ISLAMSKA ZAJEDNICA<br />

U BOSNI I HERCEGOVINI<br />

MEDŽLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE TUZLA<br />

Turalibegova 25A 75000 Tuzla Bosna i Hercegovina<br />

Email: medzlistuzlamedzlistuzla.ba<br />

Telefon: +387 35 252 568 fax: +387 35 276 509

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!