dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
* Deng Sjaoping daje nova uputstva kako da se Kineska komunistička partija očisti od „rđavih ljudi” i ostalih „trulih elemenata.” * „Sve do francuske revolucije na kraljevskom dvoru postojala je posebna dvorska služba „nosača probušene stolice”. Dužnost tih probranih plemića bila je da kralju svakodnevno prinose „probušenu stolicu”, odnosno neku vrstu prenosne klozetske šolje. Ova naprava je ličila na pravi presto, bila je sačinjena od zlata, a dok bi vladar obavljao normalnu fiziološku potrebu, oko njega su stajali i divili se privilegovani dvorjani. Kad bi 'operacija sedenja' bila izuzetno uspešna suveren je velikodušno prisutnim gostima delio ordenje i medalje.” * Neposredan uvid u istoriju kulture omogućava nam da pojedine pojmove i reči izdvojimo kao prave i nezaobilazne svedoke njenih tokova i trajanja. * „Bez oklevanja je raskopčao gornji deo uniforme: trup, koji godine nisu stigle da nagrde, bio mu je razgolićen. Položi obuću, kleče na pod, dva metra od taoca koji je i dalje bio čvrsto vezan za stolicu. Olabavi opasač i smače pantalone na bedra. Sve te pokrete o kojima je često sanjao i koje je često ponavljao – sad izvodi poslednji put. Zauze stav posadivši se na pete. Dohvati bodež čiji vrh upre u levu slabinu. Iza njega, Morita, znojem orošena čela, zamahnu sabljom, spreman da zada poslednji udarac. Mišima tri puta uzviknu ritualni uzvik: 'Tenō Hejka Bazaj!' Zatim napuni pluća vazduhom. Izdišući s žestokim krikom, zari bodež. Obema rukama povuče sečivo kroz trbuh, ispod pupka, prema desnoj slabini. Beskrajna putanja od nekoliko santimetara kroz prasak bola, u krv, u organe, u sadržaj creva. Konačno, Morita mu zadade završni udarac, ali ruka mu je zadrhtala i Mišimino telo klonu: sablja je zasekla duboko u rame. Drugi, loše ciljani udarac zari se u još živo meso. U trećem navratu zatiljak bi presečen – i to unakaženo telo prestade da se trza.” (Moris Penge „Mišimin čin”) * „Svaki se čovek, u izvesnim treucima, osetio ravan nekom bogu.” Sreda, 28. jun 1989. (Kami) Na Gazi Mestanu, uz prisustvo dva miliona ljudi svečano proslavljena 600 – godišnjica Kosovske bitke. Veliku liturgiju u Gračanici služio je Patrijarh German. Tačno u 13 časova, uz zvuke Betovenovog posmrtnog marša, delegacije su položile vence na Spomenik Kosovskim junacima. Posle intoniranja Jugoslovenske himne narodu se obratio Slobodan Milošević. 410
„Nesloga i izdaja na Kosovu pratiće dalje srpski narod kao zla kob kroz čitavu njegovu istoriju. I u poslednjem ratu ta nesloga i ta izdaja uvele su srpski narod i Srbiju u agoniju čije su posledice istorijskom i moralnom smislu prevazilazile fašisitičku agresiju. Pa i kasnije, kada je formirana socijalistička Jugoslavija, srpski vrh je u toj novoj zemlji ostao podeljen, sklon kompromisima na štetu sopstvenog naroda. Ustupke koje su mnogi srpski rukovodioci pravili na račun svog naroda, ni istorijski, ni etički, ne bi mogao da prihvati nijedan narod na svetu. Pogotovo što Srbi kroz čitavu svoju istoriju nisu nikada osvajali i eksploatisali druge. Njihovo nacionalno i istorijsko biće kroz čitavu istoriju i kroz dva svetska rata kao i danas je – oslobodilačko. Oslobađali su večito sebe i, kad su bili u prilici, pomagali su drugima da se oslobode. A to što su u ovim prostorima veliki narod, nije nikakav srpski greh, ni sramota. To je prednost, koju oni nisu koristili protiv drugih. Ali moram da kažem ovde na ovom velikom, legendarnom polju Kosovu, da Srbi tu prednost što su veliki, nisu nikada koristili ni za sebe. – Zaslugom svojih vođa i političara i njihovog vazalnog mentaliteta čak su se zbog toga osećali krivim pred drugima, pa i pred sobom. Nesloga srpskih političara unazađivala je Srbiju, a njihova inferiornost ponižavala je Srbiju. Tako je bilo decenijama, godinama. Evo nas danas na polju Kosovu da kažemo – da više nije tako” – istakao je Milošević u svom govoru. * Iz Niša konačno stiže „Vidov dan”. Knjižica grafički sa „signalističkim” knezom Lazarom na koricama lepo izgleda. Posle čitanja pesama utisak da je to jedna od mojih boljih zbirki. * Za Čarlsa Morisa pojam znaka je fundamentalan za nauku o čoveku „kao što je pojam atoma za fizičke nauke ili pojam ćelije za biološke nauke”. * Novi brojevi časopisa „Koraci” 5–6 sa temom „Kosovska bitka”, šest vekova i „Gradina” 3 (mart) sa novom redakcijom na čelu sa mlađim niškim pesnikom Goranom Stankovićem. * „Smrt je, kao i rađanje, jedna tajanstvenost, jedna prirodna tajna, novi oblik sklapanja istih sastojaka. Nema tu baš ništa što bi trebalo da muči čoveka, jer se u tome ništa ne nalazi što bi činilo odvratnom suštinu jednog svesnog bića, niti pak ružnom nameru tog novog sklopa.” „Smrt. Da li razvejavanje? Raspadanje u atome? Potpuno iščeznuće? Gašenje? Istrebljenje? Prosto premeštanje?” (Marko Aurelije) „Marko Aurelije (Marcus Annius Verus 121 – 180, od 161. g. rimski car). Njegov učenik Fronto (v.) pokušavao je uzalud da ga pridobije za retoriku. U toku poslednjih godina života, da bi o sebi i vladarskim poslovima položio računa i tako našao podršku i 411
- Page 360 and 361: „Prema tvrdnji biologa otkada se
- Page 362 and 363: Upoznao si me. Sa crkvom. I pećina
- Page 364 and 365: treba slediti demokratski put i sup
- Page 366 and 367: Sreda, 19. mart 1986. Viktorovu knj
- Page 368 and 369: tradicionalne poetike zasnovane na
- Page 370 and 371: Puhara buha samostanstan kruškadu
- Page 372 and 373: * „Politika” iz njujorškog lis
- Page 374 and 375: na jednom od zidova, ugledam i svoj
- Page 376 and 377: msci. ELECTRON - POIESIS FROSINONE
- Page 378 and 379: predostrožnosti da ga sačuvaju od
- Page 380 and 381: (Iz pesme Tulija Kapferberga Mastur
- Page 382 and 383: Nedelja, 4. jun 1989. Prema Šklovs
- Page 384 and 385: Kroz otvorena balkonska vrata, dok
- Page 386 and 387: * (San) Veče je. Kiša. Trčim kro
- Page 388 and 389: Art”, sprema nove akcije. Pokazao
- Page 390 and 391: * „Uporedo sa nagađanjima o dalj
- Page 392 and 393: „Pre pet hiljada godina bio sam u
- Page 394 and 395: 9. M. T. CHINESE EROTISM Pod opšti
- Page 396 and 397: Pre objavljivanja knjige vizuelne p
- Page 398 and 399: * Čopor od petnaestak hijena može
- Page 400 and 401: * Hrast počinje da donosi plodove,
- Page 402 and 403: * Za ruskog formalistu Tomaševskog
- Page 404 and 405: naraštaji i dolazeća pokolenja, i
- Page 406 and 407: Kolone automobila kao stada ukroće
- Page 408 and 409: „U intertekstualnom tekstu sinkre
- Page 412 and 413: utehu, napisao je razmišljanje pod
- Page 414 and 415: U podne, po strašnoj vrućini, do
- Page 416 and 417: * Od Jovana Pejčića dobio knjigu
- Page 418 and 419: Svađa je počela kada je mušterij
- Page 420 and 421: Blok u „Poljima” pod nazivom
- Page 422 and 423: * Zakasnelo pismo od Kluba Bigzovih
- Page 424 and 425: najavljenim izdanjima Satanskih sti
- Page 426 and 427: je ali sasvim verovatno da ćeš za
- Page 428 and 429: * Pošiljka sa brojnim radovima mej
- Page 430 and 431: „Obraćamo se Saboru Socijalisti
- Page 432 and 433: U Poljskoj vođa „Solidarnosti”
- Page 434 and 435: * * „Protivurečje je koren svako
- Page 436 and 437: opet elektrone koji proizvode elekt
- Page 438 and 439: drugi, ja ću biti ovdje, neću ni
- Page 440 and 441: * Kap rose. Na mojoj glavi. Na ruka
- Page 442 and 443: Rankovića bile su samo motiv. Da j
- Page 444 and 445: u pravi bankarski centar. U martu i
- Page 446 and 447: * Vođa 'Solidarnosti' Leh Valensa
- Page 448: * „Pesnikovo carstvo neka bude sv
*<br />
Deng Sjaoping daje nova uputstva kako da se Kineska komunistička partija očisti<br />
od „rđavih ljudi” i ostalih „trulih elemenata.”<br />
*<br />
„Sve do francuske revolucije na kraljevskom dvoru postojala je posebna dvorska<br />
služba „nosača probušene stolice”. Dužnost tih probranih plemića bila je da kralju<br />
svakodnevno prinose „probušenu stolicu”, odnosno neku vrstu prenosne klozetske šolje.<br />
Ova naprava je ličila na pravi presto, bila je sačinjena od zlata, a dok bi vladar obavljao<br />
normalnu fiziološku potrebu, oko njega su stajali i divili se privilegovani dvorjani. Kad bi<br />
'operacija sedenja' bila izuzetno uspešna suveren je velikodušno prisutnim gostima delio<br />
ordenje i medalje.”<br />
*<br />
Neposredan uvid u istoriju kulture omogućava nam da pojedine pojmove i reči<br />
izdvojimo kao prave i nezaobilazne svedoke njenih tokova i trajanja.<br />
*<br />
„Bez oklevanja je raskopčao gornji deo uniforme: trup, koji godine nisu stigle da<br />
nagrde, bio mu je razgolićen. Položi obuću, kleče na pod, dva metra od taoca koji je i<br />
dalje bio čvrsto vezan za stolicu. Olabavi opasač i smače pantalone na bedra. Sve te<br />
pokrete o kojima je često sanjao i koje je često ponavljao – sad izvodi poslednji put.<br />
Zauze stav posadivši se na pete. Dohvati bodež čiji vrh upre u levu slabinu. Iza njega,<br />
Morita, znojem orošena čela, zamahnu sabljom, spreman da zada poslednji udarac.<br />
Mišima tri puta uzviknu ritualni uzvik: 'Tenō Hejka Bazaj!' Zatim napuni pluća<br />
vazduhom. Izdišući s žestokim krikom, zari bodež. Obema rukama povuče sečivo kroz<br />
trbuh, ispod pupka, prema desnoj slabini. Beskrajna putanja od nekoliko santimetara kroz<br />
prasak bola, u krv, u organe, u sadržaj creva. Konačno, Morita mu zadade završni udarac,<br />
ali ruka mu je zadrhtala i Mišimino telo klonu: sablja je zasekla duboko u rame. Drugi,<br />
loše ciljani udarac zari se u još živo meso. U trećem navratu zatiljak bi presečen – i to<br />
unakaženo telo prestade da se trza.”<br />
(Moris Penge „Mišimin čin”)<br />
*<br />
„Svaki se čovek, u izvesnim treucima, osetio ravan nekom bogu.”<br />
Sreda, 28. jun <strong>1989</strong>.<br />
(Kami)<br />
Na Gazi Mestanu, uz prisustvo dva miliona ljudi svečano proslavljena 600 –<br />
godišnjica Kosovske bitke. Veliku liturgiju u Gračanici služio je Patrijarh German. Tačno<br />
u 13 časova, uz zvuke Betovenovog posmrtnog marša, delegacije su položile vence na<br />
Spomenik Kosovskim junacima. Posle intoniranja Jugoslovenske himne narodu se<br />
obratio Slobodan Milošević.<br />
410