dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
* „Politika” iz njujorškog lista „The Vilage Voice” prenosi tekst o Marini Abramović i Ulaju pod naslovom „Umetnost tela i odnosa”. „Verujemo u umetnost 21. veka. Bez objekta između umetnika i gledaoca. Samo direktan prenos energije. Kada dovoljno izgradiš sopstvenu ličnost, u stanju si da svoju ideju direktno prenosiš na druge” izjavljuje Marina. * „Moja jeres bila je naročito snažna u toku sna, kada je osećanje večnosti postajalo još moćnije, raspaljeno do usijanja. U snu sam se kretao skoro istim predelima kao na javi, u jesenjem pejzažu našeg sela, ali moja je svest živela u jednom vremenu sasvim različitom od realnog, zapravo sasvim izvan vremena, jer večnost sveta i ništavnost mog sopstvenog života u tom golemom okviru proticanja postajali su još vidljiviji, skoro opipljivi. To osećanje večnosti koja nije moja, a koja je u snu još jasnije pokazivala svoju nadmoć nad mojim malim životom, zavodilo me je sve više i sve bolnije. Oslobođenom skrupula svakodnevnog morala svesnom svoje ništavnosti, u snu mi je nestajao čak i strah od boga: hteo sam da se naplatim za cenu svog skorašnjeg pakla, hteo sam, prosto rečeno, da živim svoj život, svoj nadživot, makar u snu.” (Danilo Kiš) * Slovački časopis „Nový život” broj 1, 1986. objavljuje mi ovu poštansku marku koju sam pre par meseci poslao Supeku. * „Legenda kaže da se Samjuel Beket rodio na Veliki petak 13. aprila 1906. u Dablinu. Ove godine, dakle, pisac slavi svoj 80. rođendan. Pariz, grad u kojem živi već pola veka, namerava tim povodom da mu ukaže velike počasti. Program proslave je izuzetno bogat. Od 25. do 28. aprila u centru 'Bobur' održaće se međunarodni skup o Beketu kojem će presedavati Tom Bišop sa Univerziteta u Njujorku, a na kojem će učestvovati tridesetak slavnih pisaca, kritičara, izdavača i režisera. Među njima su Alen- Rob Grije, Alfred Simon, Rejmond Federmen, Barni Roset, Martin Eslin i Valter Asmus. Takođe u 'Boburu' održaće se književne večeri uz učešće slavnih glumaca. Do 5. maja trajaće izložba tekstova, dokumenata, kostima i scenografskih crteža posvećenih Beketu, a biće projektovan 'Film' koji je Beket snimio sa Basterom Kitonom. Istovremeno, na scenama više pariskih požorišta biće postavljena Beketova dela. 372
Sve ovo, međutim, odigraće se bez samog Beketa. On će se tih dana možda zatvoriti u svoj stan na bulevaru Sen Žak, sa čijih prozora gleda u mračne zidine zatvora Sante, ili će možda utočište potražiti u svojoj seoskoj kući u Usiju. Možda se ni tu neće smatrati bezbednim od novinara , fotografa i javnosti uopšte, pa će pobeći još dalje kao što je učinio 1969. kada mu je dodeljena Nobelova nagrada za književnost. Da bi izbegao publicitet, on se tada sakrio z zabitom selu u Tunisu.” (Nin) * U nebeskom oku. Slomio se dan. Tiho je. Samo zov krtice. Iz tamnila. Ja sam zlatna. Mesečeva kugla. Na izboranoj koži hrasta. Rastrči se šumo. Potoke svoje pomešaj. Kremenom vatru zaiskri. Imaš zemlju na dlanu. Grozničavu. Žednu. Bude se životinje. S' penom u ustima. Roj pčela. I zora. Sreda, 30. april 1986. Zove me sekretarica redakcije „Književnosti” stigao majski broj ovog časopisa sa prvim od četiri ili pet nastavaka mog „antibarbarusa”. U rubrici „Polemike”, između tekstova Predraga Matvejevića, intervjua Vlade Veličkovića i proze Eriha Koša „sređujem” Zorana Mišića i B. A. P.-a. U sledećem broju, koji je u štampi, na redu su Prota Brada i Milan Komnenić. * Pripremam rukopis knjige „Zaćutim, jeza, jezik, jezgro” (odavno nastao), svodim ga na 64 strane kako bi bio objavljen. Objaviće ga „Novo delo”, štampaće „Jaroslav Černi”. Obzirom da veći deo knjige čine crteži (i pesme su ukomponovane u crteže) ideja je da sve bude ispisano rukom od korica preko podataka o autoru do uobičajenih podataka o izdanju i izdavaču. * U prošlu sredu, na putu za Budimpeštu, iz Njujorka navratio J. P. Jacob. Preneo mi pozdrava Ričarda Kostaleneca i Dika Higinsa. Mlad čovek zaokupljen fotografijom. U Dobrinjskoj impresioniran mojim knjigama, dokumentacionim materijalom i posebno ogromnim mail-art dnevnikom iz 1979 godine koji je s' velikom pažnjom i komentarima prelistavao. * „Francuski kardinal i državnik Rišelje zakonom je zabranio izradu i uvoz noževa za jelo sa šiljatim vrhom. On je sa gađenjem posmatrao kako dvorske zvanice, posle carskih gozbi, vrhovima noževa čačkaju zube. Od tada se na trpezama nalaze samo zarupljeni noževi.” * Nalazim se u velikoj svetloj dvorani zasvođenoj mlečnobelom kupolom. Puno je sveta. Pompezno otvaranje neke medijski izvikane izložbe. Na zidovima brojne slike, crteži, kolaži. Provlačeći se kroz gomilu ljudi, na svoje veliko iznenađenje, 373
- Page 322 and 323: * „Svet u kojem stvarnost protič
- Page 324 and 325: * Novica Lošić javlja se jednom l
- Page 326 and 327: * Zvao Milovan Vitezović, još nij
- Page 328 and 329: Viktor Todorović: I ONDA CVETIĆ P
- Page 330 and 331: Pouzdano, taj projekat nije rezulta
- Page 332 and 333: „Biblija se može posmatrati i ka
- Page 334 and 335: Igraju /Danilo Stojković, Svetisla
- Page 336 and 337: „Grgeč iz Nila koji može da por
- Page 338 and 339: Subota, 15. februar 1986. Mesec i p
- Page 340 and 341: * „Kosmičke letelice 'Vojadžer'
- Page 342 and 343: * „Mark Tajler iz Australije otkr
- Page 344 and 345: Rođen sam u Skoplju 5. marta 1940.
- Page 346 and 347: Ludi vir je mrtvaja Velike Morave g
- Page 348 and 349: * Kreativna panika imaginacije u do
- Page 350 and 351: * U Čika Ljubinoj 1, u redakciji
- Page 352 and 353: inače njegovom pradedi. Za svoj ro
- Page 354 and 355: na uverenjima i delima, čine grupu
- Page 356 and 357: „Tomas Holodak, krenuo je pešice
- Page 358 and 359: U narodnom verovanju zmijski kamen
- Page 360 and 361: „Prema tvrdnji biologa otkada se
- Page 362 and 363: Upoznao si me. Sa crkvom. I pećina
- Page 364 and 365: treba slediti demokratski put i sup
- Page 366 and 367: Sreda, 19. mart 1986. Viktorovu knj
- Page 368 and 369: tradicionalne poetike zasnovane na
- Page 370 and 371: Puhara buha samostanstan kruškadu
- Page 374 and 375: na jednom od zidova, ugledam i svoj
- Page 376 and 377: msci. ELECTRON - POIESIS FROSINONE
- Page 378 and 379: predostrožnosti da ga sačuvaju od
- Page 380 and 381: (Iz pesme Tulija Kapferberga Mastur
- Page 382 and 383: Nedelja, 4. jun 1989. Prema Šklovs
- Page 384 and 385: Kroz otvorena balkonska vrata, dok
- Page 386 and 387: * (San) Veče je. Kiša. Trčim kro
- Page 388 and 389: Art”, sprema nove akcije. Pokazao
- Page 390 and 391: * „Uporedo sa nagađanjima o dalj
- Page 392 and 393: „Pre pet hiljada godina bio sam u
- Page 394 and 395: 9. M. T. CHINESE EROTISM Pod opšti
- Page 396 and 397: Pre objavljivanja knjige vizuelne p
- Page 398 and 399: * Čopor od petnaestak hijena može
- Page 400 and 401: * Hrast počinje da donosi plodove,
- Page 402 and 403: * Za ruskog formalistu Tomaševskog
- Page 404 and 405: naraštaji i dolazeća pokolenja, i
- Page 406 and 407: Kolone automobila kao stada ukroće
- Page 408 and 409: „U intertekstualnom tekstu sinkre
- Page 410 and 411: * Deng Sjaoping daje nova uputstva
- Page 412 and 413: utehu, napisao je razmišljanje pod
- Page 414 and 415: U podne, po strašnoj vrućini, do
- Page 416 and 417: * Od Jovana Pejčića dobio knjigu
- Page 418 and 419: Svađa je počela kada je mušterij
- Page 420 and 421: Blok u „Poljima” pod nazivom
*<br />
„Politika” iz njujorškog lista „The Vilage Voice” prenosi tekst o Marini<br />
Abramović i Ulaju pod naslovom „Umetnost tela i odnosa”.<br />
„Verujemo u umetnost 21. veka. Bez objekta između umetnika i gledaoca. Samo<br />
direktan prenos energije. Kada dovoljno izgradiš sopstvenu ličnost, u stanju si da svoju<br />
ideju direktno prenosiš na druge” izjavljuje Marina.<br />
*<br />
„Moja jeres bila je naročito snažna u toku sna, kada je osećanje večnosti postajalo<br />
još moćnije, raspaljeno do usijanja. U snu sam se kretao skoro istim predelima kao na<br />
javi, u jesenjem pejzažu našeg sela, ali moja je svest živela u jednom vremenu sasvim<br />
različitom od realnog, zapravo sasvim izvan vremena, jer večnost sveta i ništavnost mog<br />
sopstvenog života u tom golemom okviru proticanja postajali su još vidljiviji, skoro<br />
opipljivi. To osećanje večnosti koja nije moja, a koja je u snu još jasnije pokazivala svoju<br />
nadmoć nad mojim malim životom, zavodilo me je sve više i sve bolnije. Oslobođenom<br />
skrupula svakodnevnog morala svesnom svoje ništavnosti, u snu mi je nestajao čak i strah<br />
od boga: hteo sam da se naplatim za cenu svog skorašnjeg pakla, hteo sam, prosto rečeno,<br />
da živim svoj život, svoj nadživot, makar u snu.”<br />
(Danilo Kiš)<br />
*<br />
Slovački časopis „Nový život” broj 1, 1986. objavljuje mi ovu poštansku marku<br />
koju sam pre par meseci poslao Supeku.<br />
*<br />
„Legenda kaže da se Samjuel Beket rodio na Veliki petak 13. aprila 1906. u<br />
Dablinu. Ove godine, dakle, pisac slavi svoj 80. rođendan. Pariz, grad u kojem živi već<br />
pola veka, namerava tim povodom da mu ukaže velike počasti. Program proslave je<br />
izuzetno bogat. Od 25. do 28. aprila u centru 'Bobur' održaće se međunarodni skup o<br />
Beketu kojem će presedavati Tom Bišop sa Univerziteta u Njujorku, a na kojem će<br />
učestvovati tridesetak slavnih pisaca, kritičara, izdavača i režisera. Među njima su Alen-<br />
Rob Grije, Alfred Simon, Rejmond Federmen, Barni Roset, Martin Eslin i Valter Asmus.<br />
Takođe u 'Boburu' održaće se književne večeri uz učešće slavnih glumaca. Do 5. maja<br />
trajaće izložba tekstova, dokumenata, kostima i scenografskih crteža posvećenih Beketu,<br />
a biće projektovan 'Film' koji je Beket snimio sa Basterom Kitonom. Istovremeno, na<br />
scenama više pariskih požorišta biće postavljena Beketova dela.<br />
372