dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
Ludi vir je mrtvaja Velike Morave gde smo često išli da se kupamo, beremo lokvanje i pecamo ribu. Nedelja, 16. februar 1986. IZ ISTORIJE UKUSA Branislav Petronijević i Bertrand Rasl, odnosno sećanje je ono što želimo da zapamtimo. „Rasl (Bertrand Russell) je bio najpre profesor u Kembridžu, pa se zatim povukao u privatan život. Naslednik je lordovske titule Rasl, na koju ne polaže mnogo. Pisac je matematičkih i filozofskih dela od kojih su najčuvenija Principles of mathematics, Principia matematica (delo pisano ne rečima, već logističkim znacima) i Analyses of Matter (1927). On je najznatniji živi predstavnik tzv. matematičke logike (ili logistike), koja ima sledbenika u svim zemljama. Rasl je pisac referata na prvu svesku Principa metafizike, koji je izašao u Mind-y; u tom referatu on novu doktrinu, iako joj priznaje izvesne formalne strane, odbacuje (što nije čudo od strane jednog tipičnog zastupnika Kantorove teorije transfinitivnih brojeva). Za vreme svoga bavljenja u Londonu 1916. i 1917. posetio sam ga dvaput. Prvi put smo govorili francuski (kojim on neobično dobro vlada), a drugi put (posle pet meseci) engleski. Više smo govorili o političkoj situaciji stvorenoj izbijanjem svetskog rata nego o filozofskim i matematičkim temama.” Branislav Petronijević O vrednostima života, „Nolit”, Beograd, 1983. str. 80. „Čovjek koji me je impresionirao, ne toliko svojom sposobnošću, koliko svojom odlučnom apsorbiranošću filozofijom, čak i pod najtežim okolnostima, bio je jedini jugoslovenski filozof našeg vremena koji se zove Branislav Petronijević. Susreo sam ga jednom, 1917. godine. Jedini jezik koji smo obojica znali bio je njemački, pa smo se morali služiti njime, iako je to navodilo ljude na ulici da nas sumnjičavo pogledavaju. Srbi su nedavno bili izvršili svoje herojsko masovno povlačenje pred njemačkim invadorima i meni je bilo jako stalo da od njega dobijem izvještaj iz prve ruke o tome povlačenju, ali on je samo htio da izloži svoju doktrinu da je broj točaka u prostoru konačan i može se procijeniti razmatranjima izvedenim iz teorije brojeva. Posljedica te razlike u našim interesima bila je pomalo čudnovata konverzacija. Ja sam rekao: 'Jeste li bili u velikom povlačenju?', a on je odgovorio: 'Da, ali znate, način da se izračuna broj točaka u prostoru jest ...' Ja sam rekao: 'Jeste li išli pješke?' a on je kazao: 'Da, znate, broj mora biti prost broj.' Ja sam upitao: 'Zar niste pokušali doći do konja', a on je odvratio: 'Pošao sam na konju, ali sam s njega pao i ne bi bilo teško pronaći koji je to prost broj.' Uprkos svim mojom naporima nisam od njega mogao saznati ništa više o nečem tako trivijalnom kao što je svjetski rat. Divio sam se njegovoj sposobnosti za duhovnu ravnodušnost prema slučajnostima vlastite tjelesne egzistencije, sposobnosti u kojoj bi mu, kako sam osjetio, mogli konkurisati samo neki stari stoici. Poslije prvog svjetskog rata jugoslovenska vlada zaposlila ga je da izda veličanstveno izdanje jugoslovenskog 346
filozofa osamnaestog vijeka Boškovića, ali šta se dogodilo s njim poslije toga – nije mi poznato.” (B. Russell, Portraits from Memory and other Essays, p. 28 – 29.) Citirano prema knjizi Gajo Petrović: Suvremena filozofija, „Školska knjiga”, Zagreb, 1979, str. 211, fusnota br. 35. * Ponovo zdravstveni problemi, ovoga puta, neočekivano, sa srcem. Mislim, ipak, da su u pitanju samo nervi, odnosno psihička preopterećenost. * „Sinoć u 19,50 časova nekoliko građana Zagreba koji su se nalazili na zapadnoj periferiji grada primetili su formaciju nepoznatih letećih objekata koja se kretala velikom brzinom. U formaciji je bilo pet letilica ovalnog oblika, intenzivno žutog svetla iza kojih se video zeleni trag. Letelice su bile bešumne i kretale su se sa velikom brzinom. U oblasnoj kontroli leta u Zagrebu potvrđeno je da je u 19,53 časova pilot aviona zapadnonemačke kompanije LTU, koji je bio u preletu iznad Zagreba javio ovu informaciju. Sva tri člana posade su, kažu, videla šest neidentifikovanih letilica kako se kreću od jugozapada prema severoistoku. Prema proceni pilota brzina letilica bila je četiri-pet puta veća od brzine zvuka, a letilice su bile u takozvanoj klinastoj formaciji. Radarski uređaji u kontroli leta Zagreb nisu zabeležili pojavu ovih neidentifikovanih letilica na ekranima.” („Politika”) * „Avangardni zapadnonemački slikar Jozef Bojs umro je posle duže bolesti od srčanog napada u 65. godini. Bojs je bio jedan od najznačajnijih nemačkih slikara posleratnog perioda i jedan od osnivača 'zelenih' levo orijentisane zapadnonemačke političke partije, poznate po antinuklearnim, pacifičkim i ekologističkim opredeljenjima. Tokom svoje umetničke karijere Bojs je stvorio više od 15.000 skica i oko 30.000 kolaža, skulptura i drugih dela, od kojih su mnoga dostigla veoma visoke cene. Jedno od njegovih najpoznatijih dela, krilo napravljeno od filca, prodato je jednoj galeriji u Antverpenu, Belgija, 1967. godine za 10.000 maraka (4.000 dolara), a danas se procenjuje na oko 300.000 maraka.” („Politika”) Svojevremeno sam se dopisivao sa Bojsom, odnosno on mi se jednom fluksus razglednicom zahvalio na artists booku „Fortran” koju sam mu bio poslao. Pre desetak i više godina prilikom gostovanja u beogradskom SKC-u moji „prijatelji” bračni par Denegri i ostali koji su ga inače, doveli, ohladili su se, kažu očevidci, pošto je jedno od prvih Bojsovih pitanja, kada je stigao, bilo „A gde je Miroljub Todorović?” * U „Planeti” i „Zvezdaliji” jedna nova metafizika zasnovana na dinamičnim kategorijama kao što su: energija, kretanje, gravitacija, prostor, protoplazma. 347
- Page 296 and 297: * Planeta u previranju. Probudio sa
- Page 298 and 299: Filieri šalje, zaista, lepu knjiž
- Page 300 and 301: * Danas popodne stupio, telefonom u
- Page 302 and 303: * Iz Poljske, Piotr Rogalski, poziv
- Page 304 and 305: * U Salonu MSU neobično mi se dopa
- Page 306 and 307: Odmah moram da Vam napomenem da nes
- Page 308 and 309: * „Stroj reči, povorka reči - s
- Page 310 and 311: Subota, 16. novembar 1985. Pismo s'
- Page 312 and 313: (San) Noć je. U šumi sam. Ležim
- Page 314 and 315: nastupa posle nekoliko dana. Lečen
- Page 316 and 317: Sanjam papu Vojtilu. Sedim sa njim
- Page 318 and 319: nekoliko najznačajnijih bosanskohe
- Page 320 and 321: * Nestao sam iz ognja. Sa srebrenim
- Page 322 and 323: * „Svet u kojem stvarnost protič
- Page 324 and 325: * Novica Lošić javlja se jednom l
- Page 326 and 327: * Zvao Milovan Vitezović, još nij
- Page 328 and 329: Viktor Todorović: I ONDA CVETIĆ P
- Page 330 and 331: Pouzdano, taj projekat nije rezulta
- Page 332 and 333: „Biblija se može posmatrati i ka
- Page 334 and 335: Igraju /Danilo Stojković, Svetisla
- Page 336 and 337: „Grgeč iz Nila koji može da por
- Page 338 and 339: Subota, 15. februar 1986. Mesec i p
- Page 340 and 341: * „Kosmičke letelice 'Vojadžer'
- Page 342 and 343: * „Mark Tajler iz Australije otkr
- Page 344 and 345: Rođen sam u Skoplju 5. marta 1940.
- Page 348 and 349: * Kreativna panika imaginacije u do
- Page 350 and 351: * U Čika Ljubinoj 1, u redakciji
- Page 352 and 353: inače njegovom pradedi. Za svoj ro
- Page 354 and 355: na uverenjima i delima, čine grupu
- Page 356 and 357: „Tomas Holodak, krenuo je pešice
- Page 358 and 359: U narodnom verovanju zmijski kamen
- Page 360 and 361: „Prema tvrdnji biologa otkada se
- Page 362 and 363: Upoznao si me. Sa crkvom. I pećina
- Page 364 and 365: treba slediti demokratski put i sup
- Page 366 and 367: Sreda, 19. mart 1986. Viktorovu knj
- Page 368 and 369: tradicionalne poetike zasnovane na
- Page 370 and 371: Puhara buha samostanstan kruškadu
- Page 372 and 373: * „Politika” iz njujorškog lis
- Page 374 and 375: na jednom od zidova, ugledam i svoj
- Page 376 and 377: msci. ELECTRON - POIESIS FROSINONE
- Page 378 and 379: predostrožnosti da ga sačuvaju od
- Page 380 and 381: (Iz pesme Tulija Kapferberga Mastur
- Page 382 and 383: Nedelja, 4. jun 1989. Prema Šklovs
- Page 384 and 385: Kroz otvorena balkonska vrata, dok
- Page 386 and 387: * (San) Veče je. Kiša. Trčim kro
- Page 388 and 389: Art”, sprema nove akcije. Pokazao
- Page 390 and 391: * „Uporedo sa nagađanjima o dalj
- Page 392 and 393: „Pre pet hiljada godina bio sam u
- Page 394 and 395: 9. M. T. CHINESE EROTISM Pod opšti
filozofa osamnaestog vijeka Boškovića, ali šta se dogodilo s njim poslije toga – nije mi<br />
poznato.”<br />
(B. Russell, Portraits from Memory and other Essays, p. 28 – 29.)<br />
Citirano prema knjizi Gajo Petrović:<br />
Suvremena filozofija, „Školska knjiga”,<br />
Zagreb, 1979, str. 211, fusnota br. 35.<br />
*<br />
Ponovo zdravstveni problemi, ovoga puta, neočekivano, sa srcem. Mislim, ipak,<br />
da su u pitanju samo nervi, odnosno psihička preopterećenost.<br />
*<br />
„Sinoć u 19,50 časova nekoliko građana Zagreba koji su se nalazili na zapadnoj<br />
periferiji grada primetili su formaciju nepoznatih letećih objekata koja se kretala velikom<br />
brzinom. U formaciji je bilo pet letilica ovalnog oblika, intenzivno žutog svetla iza kojih<br />
se video zeleni trag. Letelice su bile bešumne i kretale su se sa velikom brzinom.<br />
U oblasnoj kontroli leta u Zagrebu potvrđeno je da je u 19,53 časova pilot aviona<br />
zapadnonemačke kompanije LTU, koji je bio u preletu iznad Zagreba javio ovu<br />
informaciju. Sva tri člana posade su, kažu, videla šest neidentifikovanih letilica kako se<br />
kreću od jugozapada prema severoistoku. Prema proceni pilota brzina letilica bila je<br />
četiri-pet puta veća od brzine zvuka, a letilice su bile u takozvanoj klinastoj formaciji.<br />
Radarski uređaji u kontroli leta Zagreb nisu zabeležili pojavu ovih<br />
neidentifikovanih letilica na ekranima.”<br />
(„Politika”)<br />
*<br />
„Avangardni zapadnonemački slikar Jozef Bojs umro je posle duže bolesti od<br />
srčanog napada u 65. godini. Bojs je bio jedan od najznačajnijih nemačkih slikara<br />
posleratnog perioda i jedan od osnivača 'zelenih' levo orijentisane zapadnonemačke<br />
političke partije, poznate po antinuklearnim, pacifičkim i ekologističkim opredeljenjima.<br />
Tokom svoje umetničke karijere Bojs je stvorio više od 15.000 skica i oko 30.000 kolaža,<br />
skulptura i drugih dela, od kojih su mnoga dostigla veoma visoke cene. Jedno od<br />
njegovih najpoznatijih dela, krilo napravljeno od filca, prodato je jednoj galeriji u<br />
Antverpenu, Belgija, 1967. godine za 10.000 maraka (4.000 dolara), a danas se<br />
procenjuje na oko 300.000 maraka.”<br />
(„Politika”)<br />
Svojevremeno sam se dopisivao sa Bojsom, odnosno on mi se jednom fluksus<br />
razglednicom zahvalio na artists booku „Fortran” koju sam mu bio poslao.<br />
Pre desetak i više godina prilikom gostovanja u beogradskom SKC-u moji<br />
„prijatelji” bračni par Denegri i ostali koji su ga inače, doveli, ohladili su se, kažu<br />
očevidci, pošto je jedno od prvih Bojsovih pitanja, kada je stigao, bilo „A gde je <strong>Miroljub</strong><br />
<strong>Todorović</strong>?”<br />
*<br />
U „Planeti” i „Zvezdaliji” jedna nova metafizika zasnovana na dinamičnim<br />
kategorijama kao što su: energija, kretanje, gravitacija, prostor, protoplazma.<br />
347