12.12.2012 Views

dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

adioaktivnog raspadanja i iz drugih izvora, drevne vrste gline mogle su da obavljaju<br />

zadatke 'hemijskih fabrika' za preradu neorganskih sirovina i njihovo pretvaranje u<br />

složenije molekule, iz kojih je nastao život pre više od 3 milijarde godina.”<br />

*<br />

„Jedna od najslavnijih Rembrantovih slika, 'Čovek sa zlatnom kacigom', koja je<br />

izložena u Muzeju u zapadnom Berlinu, uopšte nije delo velikog holandskog majstora.<br />

Stilske analize pokazale su da je reč o slici nekog od njegovih učenika. Naime, u 17. veku<br />

nije bilo neuobičajeno da učitelj potpiše rad nekog od svojih đaka.”<br />

*<br />

Pismo iz Prištine od akademika Vukovića u kome me obaveštava da ne može dati<br />

blok posvećen signalizmu u „Stremljenjima”. Po njemu, i po stavu redakcije koji prenosi,<br />

o signalizmu, i uopšte avangardi, u ovom časopisu se poprilično pisalo. Kaže da u broju 1<br />

za 1986. god. „Stremljenja” prikazuju „Signalizam u svetu” a isto tako rado bi prikazali<br />

Živanovu knjigu „Orbite <strong>signalizma</strong>”.<br />

*<br />

„'Malo ledeno doba' na Zemlji trajalo je oko tri stoleća, približno od 1500. do<br />

1800 godine. Osetno zahlađenje u navedenom periodu zahvatilo je Evropu, Severnu<br />

Ameriku i Daleki istok u Aziji. Najhladiji period 'malog ledenog doba' bila je druga<br />

polovina 17. veka, kada su zime u Evropi bile za 1,5 do 2,0 ºC hladnije nego u našem<br />

veku, dok su u Japanu zimske temperature za oko 6 ºC a letnje za oko 4 ºC bile niže od<br />

sadašnjih. – Najhladniji period 'malog ledenog doba' poklapa se sa 'minimumom<br />

Maundera', intervalom dugim 70 godina (1645 - 1715). To je bio period izuzetno 'mirnog<br />

Sunca', odnosno period bez Sunčevih pega, protuberanci i drugih vidova Sunčeve<br />

aktivnosti.”<br />

*<br />

EPITAF VLATKA VLAĐEVIĆA<br />

„Prije 70 godina sa nekropole stećaka u Vlađevinama kod Rogatice prenesena su<br />

u vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu dva spomenika na kojima su uklesani epitafi starom<br />

bosanskom epigrafskom ćirilicom. Jedan od tih epitafa se odnosi na uglednog vlastelina<br />

Vlatka Vlađevića, a drugi na njegovog vojvodu Miotoša.<br />

Vlatkov stećak ima ove dimenzije: dužina 286, širina 114, a visina 158 cm.<br />

Monolitno njegovo postolje je dugačko 350, široko 160, a visoko 68 cm. (...)<br />

Prema tome, ovaj epitaf u transkripciji glasi (u zagradama su slova koja u natpisu<br />

nedostaju) ovako:<br />

V' IME OTCA I SINA I SVET(A)GO D(U)HA A SE LEŽI VLATKO<br />

VLA(DE)VIĆ KOJI NE MOLJAŠE N(I) JEDNOGA ČLOV(JE)KA<br />

TAKMOGNA A OBIDE MNOGE ZEMLJE A DOMA POGIBE A ZA NJIM'<br />

NE OSTA NI S(I)N' NI BRAT' A NANJ' USIČE KAMI NJEGOV'<br />

VOJVODA MIOTOŠ' SLUŽI G(OSPODI)NA BOŽJOM' POMOĆU I<br />

KNEZA PAVLA MILOŠĆU KOJI UKOPA VLATKA POMENU B(O)GA<br />

(...) Po svojim paleografskim i lingvističkim svojstvima, zatim po svom sadržaju i<br />

drugim okolnostima, epitaf Vlatka Vlađevića iz Vlađevina može se uvrstiti među<br />

317

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!