dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
nastupa posle nekoliko dana. Lečenje streptomicinom daje dobre rezultate i bolesnik se oporavlja posle nekoliko dana.” („Politika”) * Iznenadan zimski ledeni udar. Sneg, temperatura ispod nule, jaka košava i kiša koja ledi dah i krv. Pometnja u gradskom i međugradskom saobraćaju, ne lete avioni, kasne vozovi i autobusi. Prekidi struje, grejanja, snabdevanja. Još jedan haos u već haotičnoj Jugoslaviji. * Izvanredan broj „Književne reči” posvećen, skoro u celini Velimiru Hlebnjikovu, povodom stogodišnjice rođenja. * „Za poslednjih stotinak godina izumrlo je više evropskih jezika. U baltički ogranak baltičko-slovenske jezičke grupe, u kojem su sada još litvanski i letonski, spadao je ranije i pruski jezik. Bio je gotovo potpuno potisnut nemačkim jezikom još u 17. stoleću, mada se pominje da je poslednji čovek koji je govorio pruski umro u Istočnoj Pruskoj 1871. godine. Istoričari su takođe zabeležili da je 1889. umro poslednji stanovnik Dalmacije koji je govorio dalmatinskim jezikom. To je bio samostalan romanski jezik koji nije smatran dijalektom italijanskog kao npr. mletački. Nedavne, 1969 godine, umro je poslednji građanin ostrva Men (eng. Man) koji je govorio menski (engl. manx) iz grupe keltskih jezika. (Reč je o samostalnom ostrvu u Irskom moru koje ima svoj parlament i zakone i koje je za Britaniju vezano jedino preko suverena.) – S druge strane stvaraju se i novi jezici. U svetu, naročito u Africi i Aziji zabeleženo je dosad nekoliko desetina tzv. kreolskih ili pidžin jezika koji su nastali kombinacijama pojedinih domorodačkih jezika s jezikom bivšeg kolonizatora – engleskim, francuskim itd. Reč pidžin vodi, poreklo od deformisanog izgovora engleske reči biznis (business.) Jedna varijanta 'pidžin-ingliša' korišćena je i u Kini, kao 'poslovni jezik'.” * Prema svedočenju R. Konstantinovića pesnika Miletu Jakšića „pred kraj života, opsedali su stari zapisi, anonimnog pisca iz poznog srednjovekovlja, čije odlomke transkribovane na slog i slovo savremenog pisma, ispisivao je u zaglavlje svojih pesama, da bi ispod njih, slobodnim stihom, pričao svoj pečal, kao živ sleđen već, i skamenjen, u dvoglasju sa svojim srednjovekovnim bratom.” Sreda, 20. novembar 1985. Prijem Milivoja u Udruženje još jednom odložen. U međuvremenu on mi daje fotokopiju svoje molbe gde se baš nije pridržavao mog saveta da što manje spominje signalizam i moju malenkost jer u Komisiji glavnu reč vode Milan Komnenić i Milutin Petrović. * 314
„Stravična erpucija kolumbijskog vulkana Nevado del Ruis, čije tragične posledice još nisu sagledive, mogla bi da utiče i na promenu vremena u čitavom svetu. To tvrde poznati američki naučnici i stručnjaci geološke i meteorološke službe, na osnovu dosadašnjih posmatranja uzročnih veza između erupcija vulkana i vremenskih promena koje, u suštini, još nisu naučno objašnjene. Prilikom vulkanskih eksplozija i erupcija, kada tone lave i pepela pokuljaju iz utrobe zemlje, u atmosferi se stvara koprena koja obavija čitavu zemaljsku kuglu i koja, na taj način, znatno umanjuje prodor sunčevih zraka, toplote i energije na zemlju. U slučaju velikih erupcija, kao što je ova u Kolumbiji, u atomosferi se javlja topli oblak prašine i pepela, čije kretanje izaziva promene vremena. Tako je, na primer, utvrđeno da je prilikom erupcije vulkana Čičon u Meksiku 1982. godine za pet odsto bila smanjena propustljivost sunčevih zraka na zemlju. Do sada je erupcija vulkana Tambora u Indoneziji 1815. i 1916. godine najviše uticala na promene vremenskih prilika zbog stvaranja masivnih oblaka prašine i pepela – na severu SAD su tih godina, poznatijih kao 'godine bez leta', zabeležene ogromne hladnoće koje su izazvale velike gubitke u poljoprivredi, a s druge strane u Evropi su u isto vreme uživali u 'božanstvenim' zalascima sunca, viđenog kroz koprenu u atmosferi. U određivanju koliko će erupcija vulkana uticati na vremenske prilike, bitnu ulogu imaju i visina na kojoj se vulkansko grotlo nalazi i vrsta lave koja iz njega izbija i koja utiče na promene na površini zemlje. U slučaju kolumbijskog vulkana, koji se nalazi na 5400 metara nadmorske visine i čija je erupcija, izazvala otapanje planinskog snega i bujicu mulja, praćenu obilnom kišom, postoje velike mogućnost za atmosferske promene u veoma širokom pojasu.” („Politika”) * Žena mi, nakon povratka iz pozorišta, gde je trebalo da gleda Brehtovu „Prosjačku operu”, koja je zbog bolesti Svetlane Bojković odložena, kaže da imamo veoma dobar brak, da me voli, i da je srećna. Posle čujem od nje da se u razgovoru s' prijateljicama naslušala priča o mučnim i propalim brakovima. Bože ove planine, otkrij mi svoje lice međ tim cvećem što pupi! * (Bašo) * Sinoć je trebalo da se održi književno veče podružnice profesora SRH jezika u trideset petici na Filološkom fakultetu. Došao sam zbog Živana koji je zajedno sa Novicom Petkovićem predstavljao knjige Aleksandra Jovanovića i Vuka Milatovića. Uzaludno smo se 45 minuta smrzavali u holu (magistri, savetnici, prof. univerziteta, doktori književnosti), portir nije dozvoljavao da se veče održi jer Vuk, koji je sve organizovao, nije imao urednu dozvolu (pečat) Dekanata. * 315
- Page 264 and 265: (donekle i Albaniji). Srpskohrvatsk
- Page 266 and 267: * „Ako muž i njegova naravno zak
- Page 268 and 269: Galerija „Sebastian” poziva me
- Page 270 and 271: * Strah od zmija. Strah od gromova.
- Page 272 and 273: * „Prema zvaničnom saopštenju p
- Page 274 and 275: Na desnoj obali Save nizvodno od Ja
- Page 276 and 277: Od „Grafosa” uzmem deset primer
- Page 278 and 279: istraživanja u najrazličitijim ar
- Page 280 and 281: Stvaralačka, i uopšte duhovna i z
- Page 282 and 283: Dok čekam da mi otvore sa strane n
- Page 284 and 285: pisanje romana Dva carstva i Pokoš
- Page 286 and 287: Van generacijskih grupa i drugih ko
- Page 288 and 289: Brankove knjige, rukopisi, pisaća
- Page 290 and 291: piramida, kojih nema u krečnjaku k
- Page 292 and 293: Na glavi. Divlji kalem. Sijanje. Č
- Page 294 and 295: „Strast za rušenjem je stvarala
- Page 296 and 297: * Planeta u previranju. Probudio sa
- Page 298 and 299: Filieri šalje, zaista, lepu knjiž
- Page 300 and 301: * Danas popodne stupio, telefonom u
- Page 302 and 303: * Iz Poljske, Piotr Rogalski, poziv
- Page 304 and 305: * U Salonu MSU neobično mi se dopa
- Page 306 and 307: Odmah moram da Vam napomenem da nes
- Page 308 and 309: * „Stroj reči, povorka reči - s
- Page 310 and 311: Subota, 16. novembar 1985. Pismo s'
- Page 312 and 313: (San) Noć je. U šumi sam. Ležim
- Page 316 and 317: Sanjam papu Vojtilu. Sedim sa njim
- Page 318 and 319: nekoliko najznačajnijih bosanskohe
- Page 320 and 321: * Nestao sam iz ognja. Sa srebrenim
- Page 322 and 323: * „Svet u kojem stvarnost protič
- Page 324 and 325: * Novica Lošić javlja se jednom l
- Page 326 and 327: * Zvao Milovan Vitezović, još nij
- Page 328 and 329: Viktor Todorović: I ONDA CVETIĆ P
- Page 330 and 331: Pouzdano, taj projekat nije rezulta
- Page 332 and 333: „Biblija se može posmatrati i ka
- Page 334 and 335: Igraju /Danilo Stojković, Svetisla
- Page 336 and 337: „Grgeč iz Nila koji može da por
- Page 338 and 339: Subota, 15. februar 1986. Mesec i p
- Page 340 and 341: * „Kosmičke letelice 'Vojadžer'
- Page 342 and 343: * „Mark Tajler iz Australije otkr
- Page 344 and 345: Rođen sam u Skoplju 5. marta 1940.
- Page 346 and 347: Ludi vir je mrtvaja Velike Morave g
- Page 348 and 349: * Kreativna panika imaginacije u do
- Page 350 and 351: * U Čika Ljubinoj 1, u redakciji
- Page 352 and 353: inače njegovom pradedi. Za svoj ro
- Page 354 and 355: na uverenjima i delima, čine grupu
- Page 356 and 357: „Tomas Holodak, krenuo je pešice
- Page 358 and 359: U narodnom verovanju zmijski kamen
- Page 360 and 361: „Prema tvrdnji biologa otkada se
- Page 362 and 363: Upoznao si me. Sa crkvom. I pećina
nastupa posle nekoliko dana. Lečenje streptomicinom daje dobre rezultate i bolesnik se<br />
oporavlja posle nekoliko dana.”<br />
(„Politika”)<br />
*<br />
Iznenadan zimski ledeni udar. Sneg, temperatura ispod nule, jaka košava i kiša<br />
koja ledi dah i krv. Pometnja u gradskom i međugradskom saobraćaju, ne lete avioni,<br />
kasne vozovi i autobusi. Prekidi struje, grejanja, snabdevanja. Još jedan haos u već<br />
haotičnoj Jugoslaviji.<br />
*<br />
Izvanredan broj „Književne reči” posvećen, skoro u celini Velimiru Hlebnjikovu,<br />
povodom stogodišnjice rođenja.<br />
*<br />
„Za poslednjih stotinak godina izumrlo je više evropskih jezika. U baltički<br />
ogranak baltičko-slovenske jezičke grupe, u kojem su sada još litvanski i letonski, spadao<br />
je ranije i pruski jezik. Bio je gotovo potpuno potisnut nemačkim jezikom još u 17.<br />
stoleću, mada se pominje da je poslednji čovek koji je govorio pruski umro u Istočnoj<br />
Pruskoj 1871. godine. Istoričari su takođe zabeležili da je 1889. umro poslednji stanovnik<br />
Dalmacije koji je govorio dalmatinskim jezikom. To je bio samostalan romanski jezik<br />
koji nije smatran dijalektom italijanskog kao npr. mletački. Nedavne, 1969 godine, umro<br />
je poslednji građanin ostrva Men (eng. Man) koji je govorio menski (engl. manx) iz grupe<br />
keltskih jezika. (Reč je o samostalnom ostrvu u Irskom moru koje ima svoj parlament i<br />
zakone i koje je za Britaniju vezano jedino preko suverena.) – S druge strane stvaraju se i<br />
novi jezici. U svetu, naročito u Africi i Aziji zabeleženo je dosad nekoliko desetina tzv.<br />
kreolskih ili pidžin jezika koji su nastali kombinacijama pojedinih domorodačkih jezika s<br />
jezikom bivšeg kolonizatora – engleskim, francuskim itd. Reč pidžin vodi, poreklo od<br />
deformisanog izgovora engleske reči biznis (business.) Jedna varijanta 'pidžin-ingliša'<br />
korišćena je i u Kini, kao 'poslovni jezik'.”<br />
*<br />
Prema svedočenju R. Konstantinovića pesnika Miletu Jakšića „pred kraj života,<br />
opsedali su stari zapisi, anonimnog pisca iz poznog srednjovekovlja, čije odlomke<br />
transkribovane na slog i slovo savremenog pisma, ispisivao je u zaglavlje svojih pesama,<br />
da bi ispod njih, slobodnim stihom, pričao svoj pečal, kao živ sleđen već, i skamenjen, u<br />
dvoglasju sa svojim srednjovekovnim bratom.”<br />
Sreda, 20. novembar 1985.<br />
Prijem Milivoja u Udruženje još jednom odložen. U međuvremenu on mi daje<br />
fotokopiju svoje molbe gde se baš nije pridržavao mog saveta da što manje spominje<br />
signalizam i moju malenkost jer u Komisiji glavnu reč vode Milan Komnenić i Milutin<br />
Petrović.<br />
*<br />
314