dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

miroljubtodorovic.com
from miroljubtodorovic.com More from this publisher
12.12.2012 Views

nastupa posle nekoliko dana. Lečenje streptomicinom daje dobre rezultate i bolesnik se oporavlja posle nekoliko dana.” („Politika”) * Iznenadan zimski ledeni udar. Sneg, temperatura ispod nule, jaka košava i kiša koja ledi dah i krv. Pometnja u gradskom i međugradskom saobraćaju, ne lete avioni, kasne vozovi i autobusi. Prekidi struje, grejanja, snabdevanja. Još jedan haos u već haotičnoj Jugoslaviji. * Izvanredan broj „Književne reči” posvećen, skoro u celini Velimiru Hlebnjikovu, povodom stogodišnjice rođenja. * „Za poslednjih stotinak godina izumrlo je više evropskih jezika. U baltički ogranak baltičko-slovenske jezičke grupe, u kojem su sada još litvanski i letonski, spadao je ranije i pruski jezik. Bio je gotovo potpuno potisnut nemačkim jezikom još u 17. stoleću, mada se pominje da je poslednji čovek koji je govorio pruski umro u Istočnoj Pruskoj 1871. godine. Istoričari su takođe zabeležili da je 1889. umro poslednji stanovnik Dalmacije koji je govorio dalmatinskim jezikom. To je bio samostalan romanski jezik koji nije smatran dijalektom italijanskog kao npr. mletački. Nedavne, 1969 godine, umro je poslednji građanin ostrva Men (eng. Man) koji je govorio menski (engl. manx) iz grupe keltskih jezika. (Reč je o samostalnom ostrvu u Irskom moru koje ima svoj parlament i zakone i koje je za Britaniju vezano jedino preko suverena.) – S druge strane stvaraju se i novi jezici. U svetu, naročito u Africi i Aziji zabeleženo je dosad nekoliko desetina tzv. kreolskih ili pidžin jezika koji su nastali kombinacijama pojedinih domorodačkih jezika s jezikom bivšeg kolonizatora – engleskim, francuskim itd. Reč pidžin vodi, poreklo od deformisanog izgovora engleske reči biznis (business.) Jedna varijanta 'pidžin-ingliša' korišćena je i u Kini, kao 'poslovni jezik'.” * Prema svedočenju R. Konstantinovića pesnika Miletu Jakšića „pred kraj života, opsedali su stari zapisi, anonimnog pisca iz poznog srednjovekovlja, čije odlomke transkribovane na slog i slovo savremenog pisma, ispisivao je u zaglavlje svojih pesama, da bi ispod njih, slobodnim stihom, pričao svoj pečal, kao živ sleđen već, i skamenjen, u dvoglasju sa svojim srednjovekovnim bratom.” Sreda, 20. novembar 1985. Prijem Milivoja u Udruženje još jednom odložen. U međuvremenu on mi daje fotokopiju svoje molbe gde se baš nije pridržavao mog saveta da što manje spominje signalizam i moju malenkost jer u Komisiji glavnu reč vode Milan Komnenić i Milutin Petrović. * 314

„Stravična erpucija kolumbijskog vulkana Nevado del Ruis, čije tragične posledice još nisu sagledive, mogla bi da utiče i na promenu vremena u čitavom svetu. To tvrde poznati američki naučnici i stručnjaci geološke i meteorološke službe, na osnovu dosadašnjih posmatranja uzročnih veza između erupcija vulkana i vremenskih promena koje, u suštini, još nisu naučno objašnjene. Prilikom vulkanskih eksplozija i erupcija, kada tone lave i pepela pokuljaju iz utrobe zemlje, u atmosferi se stvara koprena koja obavija čitavu zemaljsku kuglu i koja, na taj način, znatno umanjuje prodor sunčevih zraka, toplote i energije na zemlju. U slučaju velikih erupcija, kao što je ova u Kolumbiji, u atomosferi se javlja topli oblak prašine i pepela, čije kretanje izaziva promene vremena. Tako je, na primer, utvrđeno da je prilikom erupcije vulkana Čičon u Meksiku 1982. godine za pet odsto bila smanjena propustljivost sunčevih zraka na zemlju. Do sada je erupcija vulkana Tambora u Indoneziji 1815. i 1916. godine najviše uticala na promene vremenskih prilika zbog stvaranja masivnih oblaka prašine i pepela – na severu SAD su tih godina, poznatijih kao 'godine bez leta', zabeležene ogromne hladnoće koje su izazvale velike gubitke u poljoprivredi, a s druge strane u Evropi su u isto vreme uživali u 'božanstvenim' zalascima sunca, viđenog kroz koprenu u atmosferi. U određivanju koliko će erupcija vulkana uticati na vremenske prilike, bitnu ulogu imaju i visina na kojoj se vulkansko grotlo nalazi i vrsta lave koja iz njega izbija i koja utiče na promene na površini zemlje. U slučaju kolumbijskog vulkana, koji se nalazi na 5400 metara nadmorske visine i čija je erupcija, izazvala otapanje planinskog snega i bujicu mulja, praćenu obilnom kišom, postoje velike mogućnost za atmosferske promene u veoma širokom pojasu.” („Politika”) * Žena mi, nakon povratka iz pozorišta, gde je trebalo da gleda Brehtovu „Prosjačku operu”, koja je zbog bolesti Svetlane Bojković odložena, kaže da imamo veoma dobar brak, da me voli, i da je srećna. Posle čujem od nje da se u razgovoru s' prijateljicama naslušala priča o mučnim i propalim brakovima. Bože ove planine, otkrij mi svoje lice međ tim cvećem što pupi! * (Bašo) * Sinoć je trebalo da se održi književno veče podružnice profesora SRH jezika u trideset petici na Filološkom fakultetu. Došao sam zbog Živana koji je zajedno sa Novicom Petkovićem predstavljao knjige Aleksandra Jovanovića i Vuka Milatovića. Uzaludno smo se 45 minuta smrzavali u holu (magistri, savetnici, prof. univerziteta, doktori književnosti), portir nije dozvoljavao da se veče održi jer Vuk, koji je sve organizovao, nije imao urednu dozvolu (pečat) Dekanata. * 315

nastupa posle nekoliko dana. Lečenje streptomicinom daje dobre rezultate i bolesnik se<br />

oporavlja posle nekoliko dana.”<br />

(„Politika”)<br />

*<br />

Iznenadan zimski ledeni udar. Sneg, temperatura ispod nule, jaka košava i kiša<br />

koja ledi dah i krv. Pometnja u gradskom i međugradskom saobraćaju, ne lete avioni,<br />

kasne vozovi i autobusi. Prekidi struje, grejanja, snabdevanja. Još jedan haos u već<br />

haotičnoj Jugoslaviji.<br />

*<br />

Izvanredan broj „Književne reči” posvećen, skoro u celini Velimiru Hlebnjikovu,<br />

povodom stogodišnjice rođenja.<br />

*<br />

„Za poslednjih stotinak godina izumrlo je više evropskih jezika. U baltički<br />

ogranak baltičko-slovenske jezičke grupe, u kojem su sada još litvanski i letonski, spadao<br />

je ranije i pruski jezik. Bio je gotovo potpuno potisnut nemačkim jezikom još u 17.<br />

stoleću, mada se pominje da je poslednji čovek koji je govorio pruski umro u Istočnoj<br />

Pruskoj 1871. godine. Istoričari su takođe zabeležili da je 1889. umro poslednji stanovnik<br />

Dalmacije koji je govorio dalmatinskim jezikom. To je bio samostalan romanski jezik<br />

koji nije smatran dijalektom italijanskog kao npr. mletački. Nedavne, 1969 godine, umro<br />

je poslednji građanin ostrva Men (eng. Man) koji je govorio menski (engl. manx) iz grupe<br />

keltskih jezika. (Reč je o samostalnom ostrvu u Irskom moru koje ima svoj parlament i<br />

zakone i koje je za Britaniju vezano jedino preko suverena.) – S druge strane stvaraju se i<br />

novi jezici. U svetu, naročito u Africi i Aziji zabeleženo je dosad nekoliko desetina tzv.<br />

kreolskih ili pidžin jezika koji su nastali kombinacijama pojedinih domorodačkih jezika s<br />

jezikom bivšeg kolonizatora – engleskim, francuskim itd. Reč pidžin vodi, poreklo od<br />

deformisanog izgovora engleske reči biznis (business.) Jedna varijanta 'pidžin-ingliša'<br />

korišćena je i u Kini, kao 'poslovni jezik'.”<br />

*<br />

Prema svedočenju R. Konstantinovića pesnika Miletu Jakšića „pred kraj života,<br />

opsedali su stari zapisi, anonimnog pisca iz poznog srednjovekovlja, čije odlomke<br />

transkribovane na slog i slovo savremenog pisma, ispisivao je u zaglavlje svojih pesama,<br />

da bi ispod njih, slobodnim stihom, pričao svoj pečal, kao živ sleđen već, i skamenjen, u<br />

dvoglasju sa svojim srednjovekovnim bratom.”<br />

Sreda, 20. novembar 1985.<br />

Prijem Milivoja u Udruženje još jednom odložen. U međuvremenu on mi daje<br />

fotokopiju svoje molbe gde se baš nije pridržavao mog saveta da što manje spominje<br />

signalizam i moju malenkost jer u Komisiji glavnu reč vode Milan Komnenić i Milutin<br />

Petrović.<br />

*<br />

314

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!