dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

miroljubtodorovic.com
from miroljubtodorovic.com More from this publisher
12.12.2012 Views

(San) Noć je. U šumi sam. Ležim u isprepletenoj krošnji tri drveta kao u ptičijem gnezdu. Ovaj deo šume je na stenovitoj litici. Ispod mene je ambis, strmoglavi kanjon iz koga se čuje bučni huk vode. Drveće u šumi je čudnovato. Stabla su od nekakve plazmatične mase, poluprovidna, grane glatke, savitljive sa mekim, paperjastim listovima. Gnezdo u kome sam, načinjeno od grančica i lišća, prostrano je i udobno. Na nebu je puno zvezda. Mnogo su veće nego u stvarnosti. Bleštave, vatrene lopte kao da su prikovane o tamni nebeski svod. Najednom jedna od tih zvezda počinje da se kreće. Približava se Zemlji. Sve je veća i veća. Njena pulsirajuća svetlost uskoro obasjava čitavu šumu. Jasno mi je da to nije zvezda već NLO. Ustajem, mašem rukama, vičem. NLO zastaje tik iznad moga staništa. Vidim njegovu unutrašnjost: prostorije obasjane mlečnobelom svetlošću, mašine i mala čovekolika bića koja se užurbano kreću. Veoma sam uzbuđen. Hteo bih da im skrenem pažnju na sebe, da im priđem bliže. U tom uzbuđenju i strci neoprezno stajem na ivicu gnezda, okliznem se i strmoglavim u provaliju ispod šume. * „San pokušava – i on: da čudo u nama i oko nas – objasni.” Utorak, 19. novembar 1985. (Vinaver) Preksinoć porodično, na rođendanu kćerke O. K-a (puni 16 godina) koji, kao venčani kum, nisam mogao nikako da izbegnem. Na ovom skupu mlađi pripovedač V. R., inače zemljak O. K-a sa ženom i decom, žena epizodnog glumca A. Č-a iz susedstva i pesnik i akademik, sekretar Crnogorske akademije nauka R. V. sa uvaženom suprugom. Akademika oslovljavam sa Akademiče, on snishodljivo odvraća da se eto „Akademija i akademika u Jugoslaviji podosta namnožilo”. Ne znam da li je to kritika ili samokritika? Domaćica, inače, propala filmska kritičarka, s' kraja šezdesetih sada radi u Skupštini grada u komisiji za ispitivanje porekla imovine služi đakonije i piće. S' mlađim pripovedačem odbijam sva pića sem piva, koje potom delimo iz jedne flaše, on vozi a ja se vadim na reumu. Razgovori, uglavnom, o političkoj i privrednoj situaciji u zemlji. Akademik, borac sa Sutjeske, priča neke dogodovštine iz rata veoma kritički se osvrće na situaciju u Jugoslaviji, žali što se toliko okrećemo Americi i što smo protiv Rusije, plaši se kontrarevolucije i „desnog udara”. Domaćin ga u svemu podržava a u mnogo čemu je i 312

adikalniji. Zamolim ih da mi objasne šta podrazumevaju pod „desnim udarom”. Njihovo objašnjenje je, naravno, naivno i smešno. Sa porodicom krećem u 9 30 h, pretrpim grdnju neurotizovane domaćice što „odlazimo rano” i blagi prekor pomirenog domaćina. Kući, oko dva sata po ponoći, Dinka i Viktor se bude sa bolovima u stomaku, povraćaju, otrovali se hranom. * „Tri tigra i jedan lav koji su pobegli iz cirkusa izazvali su pravu paniku na ulicama Rima. Ljudi su se u strahu penjali na drveće, ostavljali upaljene automobile na putu i bežali glavom bez obzira. Petočasovna drama završila se, izveštava UPI, tragično po tri 'velike mačke'. Policija je, naime, ubila lava i dva tigra, posle uzaludnih nastojanja da ih uhvati. Treći tigar prošao je bolje. Jedan stručnjak iz zoološkog vrta pogodio ga je uspavljujućom strelicom. Nakon desetak minuta ojađeni vlasnici cirkusa vratili su ga u kavez.” * Uz veliki spektakl, u Ženevi, počeli razgovori Regana i Gorbačova. * Galerija Sebastian poziva me sutra na otvaranje izložbe slika Gabrijela Stupice. * Dok ubrzano prelistavam Dnevnik iz 1983 (peta sveska), naslov jednog isečka iz „Politike”, koji odražava nesumnjive i ozbiljne gradske probleme, „Preurediti mrtvačnicu”, za trenutak, u magnovenju u mojoj svesti se pretvara u književno manifestni poklič Preurediti rečenicu. * „U opštoj panici od side koju mnogi nazivaju 'kugom dvadesetog veka', ljudi su gotovo zaboravili pravu kugu, bolest koja je bila strah i trepet u srednjem veku, a koja i danas odnosi ljudske živote. U izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) kaže se da je prošle godine u svetu registrovano 908 slučajeva kuge – od kojih se 66 završilo fatalno. Ove godine otkriveno je 120 slučajeva te bolesti od kojih je 19 bilo smrtonosno. Statistika kaže da je polovina registrovanih slučajeva otkrivena u Americi i to samo u pet zemalja: u Peruu (413), Sjedinjenim Američkim Državama (31), Brazilu (37), Boliviji (12) i Ekvadoru (7). U Peruu kuga vlada u oblastima Kahamarka i Piura, gde bolest šire zaraženi glodari. U Sjedinjenim Američkim Državama slučajevi kuge su otkriveni u Novom Meksiku, Kaliforniji, Arizoni, Koloradu, Teksasu, Juti i državi Vašington. Drugo veliko žarište epidemije kuge je Azija, gde je prošle godine registrovano 229 slučajeva bolesti. Na trećem mestu se nalazi Afrika sa 179 slučajeva kuge. Tu su pogođeni Tanzanija, Madagaskar i Libija. Stručnjaci kažu da je kuga danas bolest koja se antibioticima lako leči ako je blagovremeno utvrđena, prvog ili drugog dana izbijanja bolesti. U suprotnom smrt 313

adikalniji. Zamolim ih da mi objasne šta podrazumevaju pod „desnim udarom”. Njihovo<br />

objašnjenje je, naravno, naivno i smešno.<br />

Sa porodicom krećem u 9 30 h, pretrpim grdnju neurotizovane domaćice što<br />

„odlazimo rano” i blagi prekor pomirenog domaćina. Kući, oko dva sata po ponoći,<br />

Dinka i Viktor se bude sa bolovima u stomaku, povraćaju, otrovali se hranom.<br />

*<br />

„Tri tigra i jedan lav koji su pobegli iz cirkusa izazvali su pravu paniku na<br />

ulicama Rima. Ljudi su se u strahu penjali na drveće, ostavljali upaljene automobile na<br />

putu i bežali glavom bez obzira. Petočasovna drama završila se, izveštava UPI, tragično<br />

po tri 'velike mačke'. Policija je, naime, ubila lava i dva tigra, posle uzaludnih nastojanja<br />

da ih uhvati. Treći tigar prošao je bolje. Jedan stručnjak iz zoološkog vrta pogodio ga je<br />

uspavljujućom strelicom. Nakon desetak minuta ojađeni vlasnici cirkusa vratili su ga u<br />

kavez.”<br />

*<br />

Uz veliki spektakl, u Ženevi, počeli razgovori Regana i Gorbačova.<br />

*<br />

Galerija Sebastian poziva me sutra na otvaranje izložbe slika Gabrijela Stupice.<br />

*<br />

Dok ubrzano prelistavam Dnevnik iz 1983 (peta sveska), naslov jednog isečka iz<br />

„Politike”, koji odražava nesumnjive i ozbiljne gradske probleme, „Preurediti<br />

mrtvačnicu”, za trenutak, u magnovenju u mojoj svesti se pretvara u književno manifestni<br />

poklič Preurediti rečenicu.<br />

*<br />

„U opštoj panici od side koju mnogi nazivaju 'kugom dvadesetog veka', ljudi su<br />

gotovo zaboravili pravu kugu, bolest koja je bila strah i trepet u srednjem veku, a koja i<br />

danas odnosi ljudske živote. U izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) kaže se<br />

da je prošle godine u svetu registrovano 908 slučajeva kuge – od kojih se 66 završilo<br />

fatalno. Ove godine otkriveno je 120 slučajeva te bolesti od kojih je 19 bilo smrtonosno.<br />

Statistika kaže da je polovina registrovanih slučajeva otkrivena u Americi i to<br />

samo u pet zemalja: u Peruu (413), Sjedinjenim Američkim Državama (31), Brazilu (37),<br />

Boliviji (12) i Ekvadoru (7). U Peruu kuga vlada u oblastima Kahamarka i Piura, gde<br />

bolest šire zaraženi glodari. U Sjedinjenim Američkim Državama slučajevi kuge su<br />

otkriveni u Novom Meksiku, Kaliforniji, Arizoni, Koloradu, Teksasu, Juti i državi<br />

Vašington.<br />

Drugo veliko žarište epidemije kuge je Azija, gde je prošle godine registrovano<br />

229 slučajeva bolesti. Na trećem mestu se nalazi Afrika sa 179 slučajeva kuge. Tu su<br />

pogođeni Tanzanija, Madagaskar i Libija.<br />

Stručnjaci kažu da je kuga danas bolest koja se antibioticima lako leči ako je<br />

blagovremeno utvrđena, prvog ili drugog dana izbijanja bolesti. U suprotnom smrt<br />

313

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!