dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

miroljubtodorovic.com
from miroljubtodorovic.com More from this publisher
12.12.2012 Views

* Majka Stole konačno, posle svih peripetija, u staračkom domu na Bežanijskoj kosi. Nadam se da će se njeno zdravstveno stanje, posebno psihičko, koliko toliko poboljšatii. * Od Svete Lukića dobio francuski književni časopis „Lettre internationale” No 5, ete 85. U njemu, između ostalog Jaroslav Sajfert, Česlov Miloš, Ivo Andrić („Une histoire japonaise”), Zbignjev Herbert, Italo Kalvino i Danilo Kiš („Simon le Mage”). * Iz Niša „Gradina” broj 6 s’ polemičkim tekstom „Niške animoznosti”. Odgovara mi, opet u istom broju, D. Janković a SHT, nepotpisan, preko redakcijskog predislovija drži predavanje o mojoj tobožnjoj nezahvalnosti prema Nišu, nedobronamernosti, itd. Ono što jasno, sada vidim, to je da u ovoj polemici nemam dostojne protivnike. * „Jozefa K. mora da je neko oklevetao, jer je jednog jutra bio uhapšen iako ništa nije skrivio. Kuvarica gospođe Grubah, njegove gazdarice, uvek mu je donosila doručak u osam časova, a toga jutra nije došla. To se još nikad nije desilo. K. je odlučio da još malo pričeka, ali, nalaktivši se na jastuk, ugleda staricu koja je stanovala preko puta i sada ga sa svog prozora posmatrala u nje neobičnom radoznalošću. Začuđen i gladan u isti mah, on pritisnu zvonce. Neko odmah pokuca na vrata, i u sobu uđe čovek koga on još nikad nije video u ovom stanu.(...) „Ko ste vi?” upita K. i napola se uspravi u postelji.” (Kafka) Subota, 13. jul, 1985. „Evo, ja pišem pesme zato što između tri i četiri časa ne osećam ni za čim drugim potrebu no baš za tim. U jedanaest i po sam gladan, i ni po koju cenu ne bih mogao pevati; potom varim. Ja imam tako mnogo zanosa; ali imam tako mnogo raznovrsnih elementarnih (ili drugih) potreba koje treba njim da zadovoljim. Građenje pesama je jedna od njegovih funkcija: to je kao koračati ili zadrhtati. Tako život u mojoj pesmi nije dovoljan, a bez nje nebi bio ceo: da bi ova, iako intenzivna kao i ostali pokreti životni, mogla ga sveg zameniti. Život nosi umetnost sobom; da ako umetnost istu okrnjim, neće li i sam život time biti okrnjen.” Rastko Petrović * „Genetski inženjering ne može da stvori verne kopije davno umrlih faraona niti drugih bića. Ipak, naučnicima je pošlo za rukom da iz mumije jednog dečaka umrlog pre više od 2.400 godina izdvoje nasledne supstance. Egiptolog dr Svante Pabe, sa univerziteta Upsala, objavio je u časopisu Nejčer rezultate istraživanja 23 mumije i mumificiranih delova tela, od kojih neke potiču iz vremena šeste dinastije (između 2370 i 2160 godine pre naše ere). Kao najpogodnije za 242

istraživanje pokazalo se tkivo sa noge jednogodišnjeg dečaka koji je umro pre gotovo 2.400 godina i čije se mumificirano telo čuva u jednom berlinskom muzeju. Dr Pabe je uspeo da za svoju analizu izdvoji 1.5 grama tkiva iz kojeg je dobio 20 mikrograma dezoksiribonukleinske kiseline, materije koja se nalazi u jedru svake ćelije koja sadrži genetsku šifru organizma. Dr Pabe je utvrdio da su genetske osobine mumije dobro očuvane i da su tokom 2.400 godina pretrpele samo neznatne promene. Iako je kloniranje genetskih supstanci dobijenih iz mumija najspektakularnije otkriće u primeni molekularne biologije i biohemijske anlize, ovo nije prvi put da su iz umrlih bića dobijeni molekuli DNS. Prošle godine naučnicima je pošlo za rukom da razmnože molekule DNS afričkog sisara zvanog kvaga koji je izumro u prošlom veku. Naravno, na osnovu tog kloniranja nije moguće 'proizvesti' novog sisara iste vrste ali je nauka u stanju, zahvaljujući tome otkriću, da proučava njegove genetske osobine, da ih uporedi sa osobinama drugih vrsta te da na taj način utvrdi veze koje postoje između raznih živih bića. Rezultati genetskog istraživanja mumija otvaraju egiptologiji donedavno nezamislive perspektive: omogućiće utvrđivanje krvnih veza između pojedinih faraonskih porodica kao i između raznih dinastija. Genetika će najpre pokušati da istraži promene genetskog tipa kod egipatskog stanovništva i da tako dobijena saznanja primeni na polju istraživanja virusa jer bi proučavanje genetskih promena na virusima omogućilo i lakšu proizvodnju odgovarajućih vakcina.” („Politika”) * Juče poslao jednu postcard („Vasionski hijeroglifi”) Alisi Parmeđani sa porukom „Razmišljajte o signalizmu”. Danas su otišli radovi (uglavnom intervencije raznobojnim flomasterima na već umnoženom mejl materijalu), za izložbe: „O poeta é um Fingidor” Porto (Portugal), „Airmail Eros” Santa Fe, kao i J. P. Jakobu (Njujork) za njegove „drvene” artists books: „Knjiga Vremena”, „Knjiga Života”, „Knjiga Smrti” i „Knjiga žudnje”. * STEFAN AK GAJTAN EMA PČELA KULT ADAM LOTO DABLIN ČUDO PARIZ ZOV ULIKS SAM SUTRA SEVER ED ARIS NIT MALARME * „Najviši prosek koeficijenta inteligencije imaju mladi Japanci, i to oni rođeni 1960/61. godine; prosek iznosi 115. U SR Nemačkoj, na primer, prosek je 100, a samo 10 odsto stanovništva ima koeficijent iznad 130. (Po nekim proračunima, pesnik Johan Volfgang Gete je bio dvostruko inteligentniji od današnjeg prosečnog Nemca, jer je poeta imao koeficijent inteligencije – 200).” * 243

*<br />

Majka Stole konačno, posle svih peripetija, u staračkom domu na Bežanijskoj<br />

kosi. Nadam se da će se njeno zdravstveno stanje, posebno psihičko, koliko toliko<br />

poboljšatii.<br />

*<br />

Od Svete Lukića dobio francuski književni časopis „Lettre internationale” No 5,<br />

ete 85. U njemu, između ostalog Jaroslav Sajfert, Česlov Miloš, Ivo Andrić („Une<br />

histoire japonaise”), Zbignjev Herbert, Italo Kalvino i Danilo Kiš („Simon le Mage”).<br />

*<br />

Iz Niša „Gradina” broj 6 s’ polemičkim tekstom „Niške animoznosti”. Odgovara<br />

mi, opet u istom broju, D. Janković a SHT, nepotpisan, preko redakcijskog predislovija<br />

drži predavanje o mojoj tobožnjoj nezahvalnosti prema Nišu, nedobronamernosti, itd.<br />

Ono što jasno, sada vidim, to je da u ovoj polemici nemam dostojne protivnike.<br />

*<br />

„Jozefa K. mora da je neko oklevetao, jer je jednog jutra bio uhapšen iako ništa<br />

nije skrivio. Kuvarica gospođe Grubah, njegove gazdarice, uvek mu je donosila doručak<br />

u osam časova, a toga jutra nije došla. To se još nikad nije desilo. K. je odlučio da još<br />

malo pričeka, ali, nalaktivši se na jastuk, ugleda staricu koja je stanovala preko puta i<br />

sada ga sa svog prozora posmatrala u nje neobičnom radoznalošću. Začuđen i gladan u<br />

isti mah, on pritisnu zvonce. Neko odmah pokuca na vrata, i u sobu uđe čovek koga on<br />

još nikad nije video u ovom stanu.(...) „Ko ste vi?” upita K. i napola se uspravi u<br />

postelji.”<br />

(Kafka)<br />

Subota, 13. jul, 1985.<br />

„Evo, ja pišem pesme zato što između tri i četiri časa ne osećam ni za čim drugim<br />

potrebu no baš za tim. U jedanaest i po sam gladan, i ni po koju cenu ne bih mogao<br />

pevati; potom varim. Ja imam tako mnogo zanosa; ali imam tako mnogo raznovrsnih<br />

elementarnih (ili drugih) potreba koje treba njim da zadovoljim. Građenje pesama je<br />

jedna od njegovih funkcija: to je kao koračati ili zadrhtati. Tako život u mojoj pesmi nije<br />

dovoljan, a bez nje nebi bio ceo: da bi ova, iako intenzivna kao i ostali pokreti životni,<br />

mogla ga sveg zameniti. Život nosi umetnost sobom; da ako umetnost istu okrnjim, neće<br />

li i sam život time biti okrnjen.”<br />

Rastko Petrović<br />

*<br />

„Genetski inženjering ne može da stvori verne kopije davno umrlih faraona niti<br />

drugih bića. Ipak, naučnicima je pošlo za rukom da iz mumije jednog dečaka umrlog pre<br />

više od 2.400 godina izdvoje nasledne supstance.<br />

Egiptolog dr Svante Pabe, sa univerziteta Upsala, objavio je u časopisu Nejčer<br />

rezultate istraživanja 23 mumije i mumificiranih delova tela, od kojih neke potiču iz<br />

vremena šeste dinastije (između 2370 i 2160 godine pre naše ere). Kao najpogodnije za<br />

242

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!