dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
* Majka Stole konačno, posle svih peripetija, u staračkom domu na Bežanijskoj kosi. Nadam se da će se njeno zdravstveno stanje, posebno psihičko, koliko toliko poboljšatii. * Od Svete Lukića dobio francuski književni časopis „Lettre internationale” No 5, ete 85. U njemu, između ostalog Jaroslav Sajfert, Česlov Miloš, Ivo Andrić („Une histoire japonaise”), Zbignjev Herbert, Italo Kalvino i Danilo Kiš („Simon le Mage”). * Iz Niša „Gradina” broj 6 s’ polemičkim tekstom „Niške animoznosti”. Odgovara mi, opet u istom broju, D. Janković a SHT, nepotpisan, preko redakcijskog predislovija drži predavanje o mojoj tobožnjoj nezahvalnosti prema Nišu, nedobronamernosti, itd. Ono što jasno, sada vidim, to je da u ovoj polemici nemam dostojne protivnike. * „Jozefa K. mora da je neko oklevetao, jer je jednog jutra bio uhapšen iako ništa nije skrivio. Kuvarica gospođe Grubah, njegove gazdarice, uvek mu je donosila doručak u osam časova, a toga jutra nije došla. To se još nikad nije desilo. K. je odlučio da još malo pričeka, ali, nalaktivši se na jastuk, ugleda staricu koja je stanovala preko puta i sada ga sa svog prozora posmatrala u nje neobičnom radoznalošću. Začuđen i gladan u isti mah, on pritisnu zvonce. Neko odmah pokuca na vrata, i u sobu uđe čovek koga on još nikad nije video u ovom stanu.(...) „Ko ste vi?” upita K. i napola se uspravi u postelji.” (Kafka) Subota, 13. jul, 1985. „Evo, ja pišem pesme zato što između tri i četiri časa ne osećam ni za čim drugim potrebu no baš za tim. U jedanaest i po sam gladan, i ni po koju cenu ne bih mogao pevati; potom varim. Ja imam tako mnogo zanosa; ali imam tako mnogo raznovrsnih elementarnih (ili drugih) potreba koje treba njim da zadovoljim. Građenje pesama je jedna od njegovih funkcija: to je kao koračati ili zadrhtati. Tako život u mojoj pesmi nije dovoljan, a bez nje nebi bio ceo: da bi ova, iako intenzivna kao i ostali pokreti životni, mogla ga sveg zameniti. Život nosi umetnost sobom; da ako umetnost istu okrnjim, neće li i sam život time biti okrnjen.” Rastko Petrović * „Genetski inženjering ne može da stvori verne kopije davno umrlih faraona niti drugih bića. Ipak, naučnicima je pošlo za rukom da iz mumije jednog dečaka umrlog pre više od 2.400 godina izdvoje nasledne supstance. Egiptolog dr Svante Pabe, sa univerziteta Upsala, objavio je u časopisu Nejčer rezultate istraživanja 23 mumije i mumificiranih delova tela, od kojih neke potiču iz vremena šeste dinastije (između 2370 i 2160 godine pre naše ere). Kao najpogodnije za 242
istraživanje pokazalo se tkivo sa noge jednogodišnjeg dečaka koji je umro pre gotovo 2.400 godina i čije se mumificirano telo čuva u jednom berlinskom muzeju. Dr Pabe je uspeo da za svoju analizu izdvoji 1.5 grama tkiva iz kojeg je dobio 20 mikrograma dezoksiribonukleinske kiseline, materije koja se nalazi u jedru svake ćelije koja sadrži genetsku šifru organizma. Dr Pabe je utvrdio da su genetske osobine mumije dobro očuvane i da su tokom 2.400 godina pretrpele samo neznatne promene. Iako je kloniranje genetskih supstanci dobijenih iz mumija najspektakularnije otkriće u primeni molekularne biologije i biohemijske anlize, ovo nije prvi put da su iz umrlih bića dobijeni molekuli DNS. Prošle godine naučnicima je pošlo za rukom da razmnože molekule DNS afričkog sisara zvanog kvaga koji je izumro u prošlom veku. Naravno, na osnovu tog kloniranja nije moguće 'proizvesti' novog sisara iste vrste ali je nauka u stanju, zahvaljujući tome otkriću, da proučava njegove genetske osobine, da ih uporedi sa osobinama drugih vrsta te da na taj način utvrdi veze koje postoje između raznih živih bića. Rezultati genetskog istraživanja mumija otvaraju egiptologiji donedavno nezamislive perspektive: omogućiće utvrđivanje krvnih veza između pojedinih faraonskih porodica kao i između raznih dinastija. Genetika će najpre pokušati da istraži promene genetskog tipa kod egipatskog stanovništva i da tako dobijena saznanja primeni na polju istraživanja virusa jer bi proučavanje genetskih promena na virusima omogućilo i lakšu proizvodnju odgovarajućih vakcina.” („Politika”) * Juče poslao jednu postcard („Vasionski hijeroglifi”) Alisi Parmeđani sa porukom „Razmišljajte o signalizmu”. Danas su otišli radovi (uglavnom intervencije raznobojnim flomasterima na već umnoženom mejl materijalu), za izložbe: „O poeta é um Fingidor” Porto (Portugal), „Airmail Eros” Santa Fe, kao i J. P. Jakobu (Njujork) za njegove „drvene” artists books: „Knjiga Vremena”, „Knjiga Života”, „Knjiga Smrti” i „Knjiga žudnje”. * STEFAN AK GAJTAN EMA PČELA KULT ADAM LOTO DABLIN ČUDO PARIZ ZOV ULIKS SAM SUTRA SEVER ED ARIS NIT MALARME * „Najviši prosek koeficijenta inteligencije imaju mladi Japanci, i to oni rođeni 1960/61. godine; prosek iznosi 115. U SR Nemačkoj, na primer, prosek je 100, a samo 10 odsto stanovništva ima koeficijent iznad 130. (Po nekim proračunima, pesnik Johan Volfgang Gete je bio dvostruko inteligentniji od današnjeg prosečnog Nemca, jer je poeta imao koeficijent inteligencije – 200).” * 243
- Page 192 and 193: objavljena proše godine na 286 jez
- Page 194 and 195: * Najveća ptica letačica praistor
- Page 196 and 197: ( iz Mitraističke religije) * Poja
- Page 198 and 199: * „Svetski jezici se uzajamno zna
- Page 200 and 201: veće puževe, razne mekušce i zai
- Page 202 and 203: Jakobsona koju je ovaj još kao dev
- Page 204 and 205: mogla da preživi u takvim uslovima
- Page 206 and 207: Iako crveni pomak ovog kvazara izno
- Page 208 and 209: * „Najviši vodopad na svetu nala
- Page 210 and 211: Jugoslavije. Valjevac Jejo sa hitle
- Page 212 and 213: * „Sve je planirano, precizirano.
- Page 214 and 215: „U SR Nemačkoj veći broj ljudi
- Page 216 and 217: profesionalno nonšalantna, strplji
- Page 218 and 219: * Na molbu Spasoja Vlajića da napi
- Page 220 and 221: to ona povremeno pada u tešku depr
- Page 222 and 223: maternjem jeziku. Bljuje svežu krv
- Page 224 and 225: naime, čekala sam priliku da Vam s
- Page 226 and 227: odmah zatim i uginula. Veterinarski
- Page 228 and 229: neobična, pravo iznenađenje. U to
- Page 230 and 231: * KAKO JE POSTAO MESEC (Najnovija s
- Page 232 and 233: „U suštini, tajna života sastoj
- Page 234 and 235: * ARA SIGMA OTAC PAMIR NOS ALAMAN I
- Page 236 and 237: * Pojavila se „Književna kritika
- Page 238 and 239: Naravno, signalizam je isto kao i d
- Page 240 and 241: Sastajem se sa Svetom Lukićem. Obo
- Page 244 and 245: U podne odneo majci u dom stvari ko
- Page 246 and 247: * Odneo majci u Dom nove stvari: 1.
- Page 248 and 249: * „Narodna mudrost kaže da pona
- Page 250 and 251: Kao posledica, koža se smežurava,
- Page 252 and 253: Razmišljao o tome da čitav svoj d
- Page 254 and 255: Četvrtak, 1. avgust 1985. NA DANA
- Page 256 and 257: Zanimljivo je saznanje da su sva č
- Page 258 and 259: Ponedeljak, 5. avgust 1985. Mrav vu
- Page 260 and 261: Brodovi na vidiku. Noževi krvožed
- Page 262 and 263: „Život na Zemlji nije potekao iz
- Page 264 and 265: (donekle i Albaniji). Srpskohrvatsk
- Page 266 and 267: * „Ako muž i njegova naravno zak
- Page 268 and 269: Galerija „Sebastian” poziva me
- Page 270 and 271: * Strah od zmija. Strah od gromova.
- Page 272 and 273: * „Prema zvaničnom saopštenju p
- Page 274 and 275: Na desnoj obali Save nizvodno od Ja
- Page 276 and 277: Od „Grafosa” uzmem deset primer
- Page 278 and 279: istraživanja u najrazličitijim ar
- Page 280 and 281: Stvaralačka, i uopšte duhovna i z
- Page 282 and 283: Dok čekam da mi otvore sa strane n
- Page 284 and 285: pisanje romana Dva carstva i Pokoš
- Page 286 and 287: Van generacijskih grupa i drugih ko
- Page 288 and 289: Brankove knjige, rukopisi, pisaća
- Page 290 and 291: piramida, kojih nema u krečnjaku k
*<br />
Majka Stole konačno, posle svih peripetija, u staračkom domu na Bežanijskoj<br />
kosi. Nadam se da će se njeno zdravstveno stanje, posebno psihičko, koliko toliko<br />
poboljšatii.<br />
*<br />
Od Svete Lukića dobio francuski književni časopis „Lettre internationale” No 5,<br />
ete 85. U njemu, između ostalog Jaroslav Sajfert, Česlov Miloš, Ivo Andrić („Une<br />
histoire japonaise”), Zbignjev Herbert, Italo Kalvino i Danilo Kiš („Simon le Mage”).<br />
*<br />
Iz Niša „Gradina” broj 6 s’ polemičkim tekstom „Niške animoznosti”. Odgovara<br />
mi, opet u istom broju, D. Janković a SHT, nepotpisan, preko redakcijskog predislovija<br />
drži predavanje o mojoj tobožnjoj nezahvalnosti prema Nišu, nedobronamernosti, itd.<br />
Ono što jasno, sada vidim, to je da u ovoj polemici nemam dostojne protivnike.<br />
*<br />
„Jozefa K. mora da je neko oklevetao, jer je jednog jutra bio uhapšen iako ništa<br />
nije skrivio. Kuvarica gospođe Grubah, njegove gazdarice, uvek mu je donosila doručak<br />
u osam časova, a toga jutra nije došla. To se još nikad nije desilo. K. je odlučio da još<br />
malo pričeka, ali, nalaktivši se na jastuk, ugleda staricu koja je stanovala preko puta i<br />
sada ga sa svog prozora posmatrala u nje neobičnom radoznalošću. Začuđen i gladan u<br />
isti mah, on pritisnu zvonce. Neko odmah pokuca na vrata, i u sobu uđe čovek koga on<br />
još nikad nije video u ovom stanu.(...) „Ko ste vi?” upita K. i napola se uspravi u<br />
postelji.”<br />
(Kafka)<br />
Subota, 13. jul, 1985.<br />
„Evo, ja pišem pesme zato što između tri i četiri časa ne osećam ni za čim drugim<br />
potrebu no baš za tim. U jedanaest i po sam gladan, i ni po koju cenu ne bih mogao<br />
pevati; potom varim. Ja imam tako mnogo zanosa; ali imam tako mnogo raznovrsnih<br />
elementarnih (ili drugih) potreba koje treba njim da zadovoljim. Građenje pesama je<br />
jedna od njegovih funkcija: to je kao koračati ili zadrhtati. Tako život u mojoj pesmi nije<br />
dovoljan, a bez nje nebi bio ceo: da bi ova, iako intenzivna kao i ostali pokreti životni,<br />
mogla ga sveg zameniti. Život nosi umetnost sobom; da ako umetnost istu okrnjim, neće<br />
li i sam život time biti okrnjen.”<br />
Rastko Petrović<br />
*<br />
„Genetski inženjering ne može da stvori verne kopije davno umrlih faraona niti<br />
drugih bića. Ipak, naučnicima je pošlo za rukom da iz mumije jednog dečaka umrlog pre<br />
više od 2.400 godina izdvoje nasledne supstance.<br />
Egiptolog dr Svante Pabe, sa univerziteta Upsala, objavio je u časopisu Nejčer<br />
rezultate istraživanja 23 mumije i mumificiranih delova tela, od kojih neke potiču iz<br />
vremena šeste dinastije (između 2370 i 2160 godine pre naše ere). Kao najpogodnije za<br />
242