dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
obrazovanja. Osnovna poglavlja: futurizam, ekspresionizam (zauzima najviše prostora i najviše autora), dadaizam, nadrealizam i socijalna književnost. Iako u predgovoru kaže da je „filozofija zenitizma bila u suštini ekspresionistička”, Radovan Vučković ovaj naš pravac svrstava u poglavlje „Dadaizam” . U istom poglavlju objavljen je i „Program hipnizma” Radeta Drainca. * Ujutru u we-ceu boreći se sa šuljevima i hroničnim zatvorom prelistavam NIN: „Sednica CK SKJ Kraj opštepartijske rasprave i očekivanje raspleta i jedinstva SK”, „Politička samozavaravanja”, „Riko protiv mafije”, „Zašto Srbija zaostaje”, „Savršen zločin”. Odjednom, kao munja me ošine jedva primetan naslov u rubrici „Periskop” – „Život i smrt neutešnog pisca” . Umro je Tom Lah (Dragoslav Petrović), niški pisac i potukač, pijanac i klošar (ako se tako može reći), čovek sa kojim su se sprdali nišlijski kulturno-birokratski šminkeri u svojim šupačkim dupetronima. Tom Lah je živeo za pisanje i umro pišući i gladujući, sam u svojoj sobici smrznuvši se u 45-oj godini mukotrpnog života jednog februarskog jutra ove teške zime. Sećam ga se s' kraja šezdesetih godina, kada smo se upoznali, očerupan kao svračak, polupijan, prepun žalopojki na sve i svakoga. Neka ti je laka večnost, u koju si tako žarko želeo da uđeš, Tome / Dragoslave. * U najnovijoj knjizi o Antonu Pavloviču Čehovu, iz pera francuskog pisca ruskog porekla Anrija Troaja, publikovanoj u Parizu, objavljena su i Čehovljeva sećanja: „Ja u detinjstvu nisam imao detinjstva”. Piščev život, po sopstvenim rečima, uopšte nije bio ružičast. Pre svega bolest, tuberkuloza, koja ga je izjedala i najzad odnela već u 44.godini. Velikodušan i darežljiv, on novac, koji nije lako zarađivao, nije mogao da odbije ni raznim badavadžijama što su ga spopadale i u rođenoj kući. Tako je trenutke za mir i rad, za razmišljanje, nalazio jedino u cik zore, pre buđenja ukućana i dolaska nametljivaca i pacijenata seljaka. Bio je ipak neumoran u pisanju, a i u davanju saveta književnim poletarcima koji ga takođe nisu ostavljali na miru. Jedan od tih saveta glasio je: „Ne plačite sa svojim ličnostima. Pisanju treba pristupiti tek kad se osetite hladnim kao led”. * Poslao mejl-art radove za JANCO–DADA MUSEUM u mestu Einhod , Izrael. * Susret sa Gojkom Tešićem, on sada intenzivno proučava Vinavera „koji je (prema njemu) britko, razložno i bez posustajanja branio i odbranio modernu poetsku misao a da ta njegova odbrana nije prerasla u poetičku dogmu”. Kaže mi da u Institutu za književnost prprema skup o Vinaveru koji će se držati u junu mesecu. Na skup je pozvao i Kornhauzera. * Umro sovjetski vođa Konstantin Černjenko. 184
* Zašto se nosevi razlikuju po obliku kod raznih rasa i ljudi što žive na različitim uporednicima? Stručnjaci za uporednu anatomiju zaključili su da upravo klima utiče na oblikovanje čovečjeg nosa. U centralnoj Africi domoroci imaju široke noseve i velike nozdrve da bi lakše mogli udahnuti više vazduha, koji je u tim žarkim predelima ređi. U hladnim predelima nos je duži, a nozdrve uže, kako bi se hladan vazduh ugrejao dok stigne do pluća. * Živan mi javlja da je dobio prištinski časopis „Stremljenja” u kome je udarni tekst prof. Voje Ilića o signalističkoj vizuelnoj poeziji. * Puno izložbenih kataloga iz Brazila šalje Museu de arte e de cultura popular. * Za najneprohodniju granicu važi pojas između Nemačke Demokratske Republike i SR Nemačke, koji je dugačak1381 kilometar i zauzima 344 km 2 površine NDR. Celom dužinom je montirano više od 2 miliona mina, preko 80 hiljada kilometara bodljkave žice, izgrađeni su stražarski tornjevi, reflektori i betonske prepreke. Pojedinci ipak uspevaju, tu i tamo, da pređu ovu granicu bez pasoša. * Veoma lep katalog iz Francuske sa mejl art izložbe L'OBJET CULTUEL održane u Pont-a-Moussonu, Lorena. Mnogo učesnika. Poslao sam originalne postcards (naše freske sa mojim mejl intervencijama) koje su reprodukovane u katalogu na 24. strani. * Sedimo kod Rodoljuba u Kulturnom centru pijemo i pričamo. Šujica bezuspešno pokušava da me nacrta. Uzimam taj crtež i kažem mu, iako veoma nezadovoljan njegovim crtačkim umećem, kako ću ga uneti u svoj Dnevnik. 185
- Page 134 and 135: Poziv iz San Franciska na mejl-art
- Page 136 and 137: 5. Videti za reumatologa. 6. ULUPUD
- Page 138 and 139: „Najproduktivniji slikar je, do s
- Page 140 and 141: Pored ovoga Lőbach šalje i kraće
- Page 142 and 143: * Slivaju se reči. Uzvodno otimanj
- Page 144 and 145: Najprije Ti želim zahvaliti na sve
- Page 146 and 147: Subota, 15. decembar, 1984. Sastana
- Page 148 and 149: Najveća umetnička galerija na sve
- Page 150 and 151: guljarke po drugi put” („Venac
- Page 152 and 153: „Jutro se pomaljalo iz okana, olo
- Page 154 and 155: Ponedeljak, 7. januar 1985. „Biti
- Page 156 and 157: čoveka kobnije nego kad ga kao bog
- Page 158 and 159: * Čudna je zemlja. Kostožderi vre
- Page 160 and 161: nazivaju i 'mašinom za putovanje k
- Page 162 and 163: Signalizam i jezik, Književna reč
- Page 164 and 165: „Juče posle čitanja, sav uznemi
- Page 166 and 167: Lôbach poziva na novu izložbu koj
- Page 168 and 169: Utorak, 12 februar 1985. Pismo iz
- Page 170 and 171: Da li se kao jedini i „realni”
- Page 172 and 173: Mnoge se stvari, u tom čitanju, ra
- Page 174 and 175: * „Da li je moguće da je Albert
- Page 176 and 177: „Prostor u kojem se kreće lirič
- Page 178 and 179: Svaki pesnik je na ovaj ili onaj na
- Page 180 and 181: * Američka vlada je naredila da se
- Page 182 and 183: miliona ljudi neposredno je izlože
- Page 186 and 187: * Sunčana krv. U tvome vinu. Stra
- Page 188 and 189: Pismo iz Mađarske: * Društvo urba
- Page 190 and 191: slikara, maštovito razgranata inve
- Page 192 and 193: objavljena proše godine na 286 jez
- Page 194 and 195: * Najveća ptica letačica praistor
- Page 196 and 197: ( iz Mitraističke religije) * Poja
- Page 198 and 199: * „Svetski jezici se uzajamno zna
- Page 200 and 201: veće puževe, razne mekušce i zai
- Page 202 and 203: Jakobsona koju je ovaj još kao dev
- Page 204 and 205: mogla da preživi u takvim uslovima
- Page 206 and 207: Iako crveni pomak ovog kvazara izno
- Page 208 and 209: * „Najviši vodopad na svetu nala
- Page 210 and 211: Jugoslavije. Valjevac Jejo sa hitle
- Page 212 and 213: * „Sve je planirano, precizirano.
- Page 214 and 215: „U SR Nemačkoj veći broj ljudi
- Page 216 and 217: profesionalno nonšalantna, strplji
- Page 218 and 219: * Na molbu Spasoja Vlajića da napi
- Page 220 and 221: to ona povremeno pada u tešku depr
- Page 222 and 223: maternjem jeziku. Bljuje svežu krv
- Page 224 and 225: naime, čekala sam priliku da Vam s
- Page 226 and 227: odmah zatim i uginula. Veterinarski
- Page 228 and 229: neobična, pravo iznenađenje. U to
- Page 230 and 231: * KAKO JE POSTAO MESEC (Najnovija s
- Page 232 and 233: „U suštini, tajna života sastoj
obrazovanja. Osnovna poglavlja: futurizam, ekspresionizam (zauzima najviše prostora i<br />
najviše autora), dadaizam, nadrealizam i socijalna književnost. Iako u predgovoru kaže da<br />
je „filozofija zenitizma bila u suštini ekspresionistička”, Radovan Vučković ovaj naš<br />
pravac svrstava u poglavlje „Dadaizam” . U istom poglavlju objavljen je i „Program<br />
hipnizma” Radeta Drainca.<br />
*<br />
Ujutru u we-ceu boreći se sa šuljevima i hroničnim zatvorom prelistavam NIN:<br />
„Sednica CK SKJ Kraj opštepartijske rasprave i očekivanje raspleta i jedinstva SK”,<br />
„Politička samozavaravanja”, „Riko protiv mafije”, „Zašto Srbija zaostaje”, „Savršen<br />
zločin”. Odjednom, kao munja me ošine jedva primetan naslov u rubrici „Periskop” –<br />
„Život i smrt neutešnog pisca” . Umro je Tom Lah (Dragoslav Petrović), niški pisac i<br />
potukač, pijanac i klošar (ako se tako može reći), čovek sa kojim su se sprdali nišlijski<br />
kulturno-birokratski šminkeri u svojim šupačkim dupetronima. Tom Lah je živeo za<br />
pisanje i umro pišući i gladujući, sam u svojoj sobici smrznuvši se u 45-oj godini<br />
mukotrpnog života jednog februarskog jutra ove teške zime.<br />
Sećam ga se s' kraja šezdesetih godina, kada smo se upoznali, očerupan kao<br />
svračak, polupijan, prepun žalopojki na sve i svakoga.<br />
Neka ti je laka večnost, u koju si tako žarko želeo da uđeš, Tome / Dragoslave.<br />
*<br />
U najnovijoj knjizi o Antonu Pavloviču Čehovu, iz pera francuskog pisca ruskog<br />
porekla Anrija Troaja, publikovanoj u Parizu, objavljena su i Čehovljeva sećanja: „Ja u<br />
detinjstvu nisam imao detinjstva”. Piščev život, po sopstvenim rečima, uopšte nije bio<br />
ružičast. Pre svega bolest, tuberkuloza, koja ga je izjedala i najzad odnela već u<br />
44.godini. Velikodušan i darežljiv, on novac, koji nije lako zarađivao, nije mogao da<br />
odbije ni raznim badavadžijama što su ga spopadale i u rođenoj kući. Tako je trenutke za<br />
mir i rad, za razmišljanje, nalazio jedino u cik zore, pre buđenja ukućana i dolaska<br />
nametljivaca i pacijenata seljaka. Bio je ipak neumoran u pisanju, a i u davanju saveta<br />
književnim poletarcima koji ga takođe nisu ostavljali na miru. Jedan od tih saveta glasio<br />
je: „Ne plačite sa svojim ličnostima. Pisanju treba pristupiti tek kad se osetite hladnim<br />
kao led”.<br />
*<br />
Poslao mejl-art radove za JANCO–DADA MUSEUM u mestu Einhod , Izrael.<br />
*<br />
Susret sa Gojkom Tešićem, on sada intenzivno proučava Vinavera „koji je (prema<br />
njemu) britko, razložno i bez posustajanja branio i odbranio modernu poetsku misao a da<br />
ta njegova odbrana nije prerasla u poetičku dogmu”. Kaže mi da u Institutu za<br />
književnost prprema skup o Vinaveru koji će se držati u junu mesecu. Na skup je pozvao<br />
i Kornhauzera.<br />
*<br />
Umro sovjetski vođa Konstantin Černjenko.<br />
184