dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

miroljubtodorovic.com
from miroljubtodorovic.com More from this publisher
12.12.2012 Views

obrazovanja. Osnovna poglavlja: futurizam, ekspresionizam (zauzima najviše prostora i najviše autora), dadaizam, nadrealizam i socijalna književnost. Iako u predgovoru kaže da je „filozofija zenitizma bila u suštini ekspresionistička”, Radovan Vučković ovaj naš pravac svrstava u poglavlje „Dadaizam” . U istom poglavlju objavljen je i „Program hipnizma” Radeta Drainca. * Ujutru u we-ceu boreći se sa šuljevima i hroničnim zatvorom prelistavam NIN: „Sednica CK SKJ Kraj opštepartijske rasprave i očekivanje raspleta i jedinstva SK”, „Politička samozavaravanja”, „Riko protiv mafije”, „Zašto Srbija zaostaje”, „Savršen zločin”. Odjednom, kao munja me ošine jedva primetan naslov u rubrici „Periskop” – „Život i smrt neutešnog pisca” . Umro je Tom Lah (Dragoslav Petrović), niški pisac i potukač, pijanac i klošar (ako se tako može reći), čovek sa kojim su se sprdali nišlijski kulturno-birokratski šminkeri u svojim šupačkim dupetronima. Tom Lah je živeo za pisanje i umro pišući i gladujući, sam u svojoj sobici smrznuvši se u 45-oj godini mukotrpnog života jednog februarskog jutra ove teške zime. Sećam ga se s' kraja šezdesetih godina, kada smo se upoznali, očerupan kao svračak, polupijan, prepun žalopojki na sve i svakoga. Neka ti je laka večnost, u koju si tako žarko želeo da uđeš, Tome / Dragoslave. * U najnovijoj knjizi o Antonu Pavloviču Čehovu, iz pera francuskog pisca ruskog porekla Anrija Troaja, publikovanoj u Parizu, objavljena su i Čehovljeva sećanja: „Ja u detinjstvu nisam imao detinjstva”. Piščev život, po sopstvenim rečima, uopšte nije bio ružičast. Pre svega bolest, tuberkuloza, koja ga je izjedala i najzad odnela već u 44.godini. Velikodušan i darežljiv, on novac, koji nije lako zarađivao, nije mogao da odbije ni raznim badavadžijama što su ga spopadale i u rođenoj kući. Tako je trenutke za mir i rad, za razmišljanje, nalazio jedino u cik zore, pre buđenja ukućana i dolaska nametljivaca i pacijenata seljaka. Bio je ipak neumoran u pisanju, a i u davanju saveta književnim poletarcima koji ga takođe nisu ostavljali na miru. Jedan od tih saveta glasio je: „Ne plačite sa svojim ličnostima. Pisanju treba pristupiti tek kad se osetite hladnim kao led”. * Poslao mejl-art radove za JANCO–DADA MUSEUM u mestu Einhod , Izrael. * Susret sa Gojkom Tešićem, on sada intenzivno proučava Vinavera „koji je (prema njemu) britko, razložno i bez posustajanja branio i odbranio modernu poetsku misao a da ta njegova odbrana nije prerasla u poetičku dogmu”. Kaže mi da u Institutu za književnost prprema skup o Vinaveru koji će se držati u junu mesecu. Na skup je pozvao i Kornhauzera. * Umro sovjetski vođa Konstantin Černjenko. 184

* Zašto se nosevi razlikuju po obliku kod raznih rasa i ljudi što žive na različitim uporednicima? Stručnjaci za uporednu anatomiju zaključili su da upravo klima utiče na oblikovanje čovečjeg nosa. U centralnoj Africi domoroci imaju široke noseve i velike nozdrve da bi lakše mogli udahnuti više vazduha, koji je u tim žarkim predelima ređi. U hladnim predelima nos je duži, a nozdrve uže, kako bi se hladan vazduh ugrejao dok stigne do pluća. * Živan mi javlja da je dobio prištinski časopis „Stremljenja” u kome je udarni tekst prof. Voje Ilića o signalističkoj vizuelnoj poeziji. * Puno izložbenih kataloga iz Brazila šalje Museu de arte e de cultura popular. * Za najneprohodniju granicu važi pojas između Nemačke Demokratske Republike i SR Nemačke, koji je dugačak1381 kilometar i zauzima 344 km 2 površine NDR. Celom dužinom je montirano više od 2 miliona mina, preko 80 hiljada kilometara bodljkave žice, izgrađeni su stražarski tornjevi, reflektori i betonske prepreke. Pojedinci ipak uspevaju, tu i tamo, da pređu ovu granicu bez pasoša. * Veoma lep katalog iz Francuske sa mejl art izložbe L'OBJET CULTUEL održane u Pont-a-Moussonu, Lorena. Mnogo učesnika. Poslao sam originalne postcards (naše freske sa mojim mejl intervencijama) koje su reprodukovane u katalogu na 24. strani. * Sedimo kod Rodoljuba u Kulturnom centru pijemo i pričamo. Šujica bezuspešno pokušava da me nacrta. Uzimam taj crtež i kažem mu, iako veoma nezadovoljan njegovim crtačkim umećem, kako ću ga uneti u svoj Dnevnik. 185

obrazovanja. Osnovna poglavlja: futurizam, ekspresionizam (zauzima najviše prostora i<br />

najviše autora), dadaizam, nadrealizam i socijalna književnost. Iako u predgovoru kaže da<br />

je „filozofija zenitizma bila u suštini ekspresionistička”, Radovan Vučković ovaj naš<br />

pravac svrstava u poglavlje „Dadaizam” . U istom poglavlju objavljen je i „Program<br />

hipnizma” Radeta Drainca.<br />

*<br />

Ujutru u we-ceu boreći se sa šuljevima i hroničnim zatvorom prelistavam NIN:<br />

„Sednica CK SKJ Kraj opštepartijske rasprave i očekivanje raspleta i jedinstva SK”,<br />

„Politička samozavaravanja”, „Riko protiv mafije”, „Zašto Srbija zaostaje”, „Savršen<br />

zločin”. Odjednom, kao munja me ošine jedva primetan naslov u rubrici „Periskop” –<br />

„Život i smrt neutešnog pisca” . Umro je Tom Lah (Dragoslav Petrović), niški pisac i<br />

potukač, pijanac i klošar (ako se tako može reći), čovek sa kojim su se sprdali nišlijski<br />

kulturno-birokratski šminkeri u svojim šupačkim dupetronima. Tom Lah je živeo za<br />

pisanje i umro pišući i gladujući, sam u svojoj sobici smrznuvši se u 45-oj godini<br />

mukotrpnog života jednog februarskog jutra ove teške zime.<br />

Sećam ga se s' kraja šezdesetih godina, kada smo se upoznali, očerupan kao<br />

svračak, polupijan, prepun žalopojki na sve i svakoga.<br />

Neka ti je laka večnost, u koju si tako žarko želeo da uđeš, Tome / Dragoslave.<br />

*<br />

U najnovijoj knjizi o Antonu Pavloviču Čehovu, iz pera francuskog pisca ruskog<br />

porekla Anrija Troaja, publikovanoj u Parizu, objavljena su i Čehovljeva sećanja: „Ja u<br />

detinjstvu nisam imao detinjstva”. Piščev život, po sopstvenim rečima, uopšte nije bio<br />

ružičast. Pre svega bolest, tuberkuloza, koja ga je izjedala i najzad odnela već u<br />

44.godini. Velikodušan i darežljiv, on novac, koji nije lako zarađivao, nije mogao da<br />

odbije ni raznim badavadžijama što su ga spopadale i u rođenoj kući. Tako je trenutke za<br />

mir i rad, za razmišljanje, nalazio jedino u cik zore, pre buđenja ukućana i dolaska<br />

nametljivaca i pacijenata seljaka. Bio je ipak neumoran u pisanju, a i u davanju saveta<br />

književnim poletarcima koji ga takođe nisu ostavljali na miru. Jedan od tih saveta glasio<br />

je: „Ne plačite sa svojim ličnostima. Pisanju treba pristupiti tek kad se osetite hladnim<br />

kao led”.<br />

*<br />

Poslao mejl-art radove za JANCO–DADA MUSEUM u mestu Einhod , Izrael.<br />

*<br />

Susret sa Gojkom Tešićem, on sada intenzivno proučava Vinavera „koji je (prema<br />

njemu) britko, razložno i bez posustajanja branio i odbranio modernu poetsku misao a da<br />

ta njegova odbrana nije prerasla u poetičku dogmu”. Kaže mi da u Institutu za<br />

književnost prprema skup o Vinaveru koji će se držati u junu mesecu. Na skup je pozvao<br />

i Kornhauzera.<br />

*<br />

Umro sovjetski vođa Konstantin Černjenko.<br />

184

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!