12.12.2012 Views

dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Subota, 15. decembar, <strong>1984</strong>.<br />

Sastanak sa Alekom u kafani „Stari grad” i dogovor da konačno raskrstimo s'<br />

„Beogradskom knjigom”. Šaljemo preporučeno pismo. U ponedeljak ćemo pismo slične<br />

sadržine odneti u opštinu i Okružni privredni sud.<br />

TRZP BEOGRADSKA KNJIGA<br />

Beograd, Pančićeva 8<br />

Obaveštavamo TRZP „Beogradska knjiga” da više ne želimo da figuriramo kao<br />

njeni osnivači. Stanje u „Beogradskoj knjizi” poslednjih meseci više je nego ozbiljno.<br />

Napominjemo da do sada nismo uopšte obaveštavani o radu Trajne radne zajednice,<br />

posebno o njenom poslovanju. U međuvremenu posumnjali smo da „Beogradska knjiga”<br />

posluje suprotno zakonskim normama i onim načelima zbog kojih je osnovano. Ne želeći<br />

da snosimo ni materijalne ni moralne posledice takvog poslovanja, na koje, to još jednom<br />

naglašavamo, nismo mogli nikako da utičemo, odlučili smo da povučemo svoje potpise<br />

sa osnivačkog akta TRZP „Beogradska knjiga”<br />

U ovoj svojoj odluci obavestićemo SIZ kulture Opštine Stari grad i Okružni<br />

privredni sud u Beogradu.<br />

U Beogradu<br />

15. XII <strong>1984</strong>. Alek Vukadinović, književnik<br />

II bulevar 107, Novi Beograd<br />

*<br />

Iz Moskve vest da je u 92. godini umro Viktor Šklovski.<br />

<strong>Miroljub</strong> <strong>Todorović</strong>, književnik<br />

Gavrila Principa 25, Beograd<br />

*<br />

Prvo lično ime, koje nam je ostalo zabeleženo, jeste – kako se tvrdi – ime jednog<br />

predinastijskog kralja Gornjeg Egipta, koji je živeo oko 3050. godine p.n.e. Njegov<br />

hijeroglif predstavlja škorpiona i verovatno se zvao Senen.<br />

*<br />

„Najskuplji rukopis koštao je 2,2 miliona funti (oko 536 miliona 'novih' dinara).<br />

Toliko je, naime, decembra 1980. godine platio multimilijarder, uspešni posrednik<br />

između kapitalizma i socijalizma i mecena Armand Hamer, za 36 stranica manuskripta,<br />

tzv. 'Kodeks Lester', delo Leonarda da Vinčija, nastalog 1507. godine.<br />

*<br />

Mejl-art Poštanske štedionice u mojoj obradi:<br />

146

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!