dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović dnevnik signalizma - 1984-1989 - Miroljub Todorović
pravo na slobodu mišljenja i dostojanstvo čovekovo, njegovo neprikosnoveno pravo na svoje uverenje, istinu, pravdu, stvaranje. Takvo stanje ruši ugled naše zemlje pred demokratskom svetskom javnošću; prijatelji Jugoslavije i svi oni koji su sa moralnom podrškom i nadom u demokratski i humani socijalizam gledali u našu zemlju, danas bivaju i zabrinuti za budućnost jugoslovenskog društva. Pobuđeni humanističkim i socijalističkim razlozima, odlučili smo da osnujemo Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja. Odbor će delovati na ovim opštim načelima: Sloboda ljudskog mišljenja i izražavanja, jedna od osnovnih tekovina civilizacije u kojoj živimo, potvrda naše građanske i ljudske emancipacije, osnova i izraz integriteta i identiteta ljudske ličnosti, elementarna je pretpostavka društvenog i kulturnog života, naučnog i umetničkog stvaralštva. Sloboda mišljenja i izražavanja nije vlasništvo, dar i privilegija nijedne klase, društvene grupe, partije i državne vlasti; ta sloboda i to pravo je sveljudsko, pa je njihovo ostvarivanje ili ugrožavanje stvar umnosti i savesti svih građana društvene zajednice. Na toj se pretpostavci i obrazuje Odbor za odbranu misli i izražavanja. Odbor za odbranu misli i izražavanja, predstavlja slobodnu zajednicu kulturnih, naučnih i javnih radnika, spremnih da javno brane slobodu mišljenja i izražavanja. Odbor to čini u veri da sloboda misli, kao temeljno ljudsko pravo, predstavlja jedan od bitnih uslova svih drugih sloboda i prava, izraz ljudskog dostojanstva, koje se ispoljava i saglasnošću između misli i javne reči, između javne reči i ljudskog dela. Odbor smatra da svaki čovek ima neprikosnoveno pravo na svoje mišljenje i izražavanje na temelju Ustava SFRJ i Univerzalne deklaracije Ujedinjenih nacija, kao i dužnost da takvu slobodu prizna drugima. Državna i politička vlast ne dodeljuje to pravo građanima po svojoj volji, niti ga može uskratiti po vlastitom nahođenju i političkoj koristi, već je dužna da ga dosledno garantuje i praktično omogućuje. Odbor će pružati podršku građanima koji su izloženi progonu zbog iznošenja vlastitog mišljenja. U svom delovanju oslanjaće se na sudska akta, novinske i druge izveštaje, nalaze pravnih stručnjaka i pomoć ljudi dobre volje i osetljive savesti, spremnih da na odgovarajući način doprinesu slobodi mišljenja. Odbor će se zalagati za oslobođenje ljudi uhapšenih zbog svojih uverenja. Odbor neće braniti nikog koji propoveda nasilje, mržnju i suprostavljanje osnovnim ljudskim i građanskim pravima, utemeljenim Ustavom SFRJ i Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija. Odbor će nastojati da o svojim akcijama i stavovima obaveštava javnost. Odbor se nada da će time doprinositi unapređivanju i zaštiti ljudskih, građanskih, političkih i kulturnih prava. Odbor će svoje zahteve i stavove iznositi javno i odgovorno. Oblike i metode delovanja Odbora, zasnovane na izloženim načelima i međusobnom poverenju članova, kao i izbor potpisnika javnih dokumenata, određuju i vrše članovi Odbora. Članovi Odbor za odbranu misli i izražavanja: Dimitrije Bogdanović, prof. univer., član Srpske akademije nauka i umetnosti. Matija Bećković, književnik, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Ivan Janković, naučni radnik. Neca Jovanov, prof. univer. Mihailo Marković, prof. univer., član Srpske akademije nauka i umetnosti. 130
Andrija Gams, prof. univer. Nikola Milošević, prof. univer., član Srpske akademije nauka i umetnosti. Borislav Mihajlović, književnik. Dragoslav Mihajlović, prof. član Srpske akademije nauka i umetnosti. Tanasije Mladenović, književnik. Dr Gojko Nikoliš, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Predrag Palavestra, književnik, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Mića Popović, slikar, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Radovan Samardžić, prof. univer., član Srpske akademije nauka i umetnosti. Dragoslav Srejović, prof. univer., član Srpske akademije nauka i umetnosti. Mladen Srbinović, slikar, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Ljubomir Tadić, prof. univer. Dobrica Ćosić, književnik, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kosta Čavoški, naučni radnik, predsednik Srpskog filosofskog društva. * I tamo i ovde. Gori. Zapaljena livada. Kladenac. Vrtlog. Iksione ti si snaga meseca. Krv i limfa što oplode zemlju. Tražiš moju senku. Razvođem. Bezgranicom. Na vatrenom točku sam. Besan. Znojan. Mirišu kraljevi. Sunce uzavrlo. Kraj planete. * „Ljudski govor je komplikovana stvar, komunikacija je varljiva, pesnički govor ne može postojati a da ne pokušamo uvek iznova da ga učinimo preciznijim, svežim, življim i punim relevantnog smisla.” (Miodrag Pavlović) Subota, 24. novembar 1984. „Jelen ima pogled divlji, ostari za pedeset leta. Kada oseti starost svoju, ište po gorama zmijsku rupu i prinjuškuje; pa kada nađe zmiju koja se triput svlačila, pozna je i kopa zemlju; ako je u kamenu, nosi vodu u ustima i zaliva; a ako je izmije, proguta je celu i beži uveliko u vodu i potopi se sav; i izašavši, leži na suncu tri dana i podmalđuje se, i bude kao nekad mlad.” * Nenad Bogdanović šalje mali katalog izložbe „Jugoslovenska umetnost telegramom” koja se održava u Sali M. Z. Odžaci od 23 – 28.11.1984. U katalogu je reprodukovan moj telegram koji sam Bogdanoviću uputio s' porukom. „Razmišljaj o signalizmu”. * Iz Matice srpske javljaju da će, posle dobijanja sredstava od RZK Srbije, nastaviti sa redovnim objavljivanjem sledećih tomova kapitalnog „Leksikona pisaca Jugoslavije”. * 131
- Page 80 and 81: „Kiše neuobičajene za ovo doba
- Page 82 and 83: * „Stvarnosti čiji je sastav pri
- Page 84 and 85: * Dok se budiš. Ledeni mesec. Zapo
- Page 86 and 87: * „...vreme je već jednom da se
- Page 88 and 89: Poziv iz Brazila: 12. Nox microcosm
- Page 90 and 91: * U junskom broju časopisa „Ovdj
- Page 92 and 93: * Najviše prevođene knjige po sta
- Page 94 and 95: Jednom prilikom, povodom vizuelne p
- Page 96 and 97: dobija samo preko umetnosti. U tom
- Page 98 and 99: napadnut, u Kanadi se jedva izvukao
- Page 100 and 101: Štampanje „Nokauta” zaustavlje
- Page 102 and 103: * „Odjednom se začu kako nešto
- Page 104 and 105: jer ne dobija menstruaciju. Ova cik
- Page 106 and 107: Nevolje oko vitrina u Salonu MSU po
- Page 108 and 109: „Signal art” predstavlja sažet
- Page 110 and 111: Luciano Caruso, stari drugar iz sed
- Page 112 and 113: Kriza u zemlji se još više produb
- Page 114 and 115: 18. oktobar 1984. godine Dragi Miro
- Page 116 and 117: Kako kažu naučnici, kad bi se obi
- Page 118 and 119: 3. Propusni ventil ½ cola sa niklo
- Page 120 and 121: * „Prilikom vađenja nafte sa jed
- Page 122 and 123: aka. Oni koji su ih čitali kažu d
- Page 124 and 125: 21. Izbaci paginaciju sa strane 111
- Page 126 and 127: (....) Cilj jednog dela - pošten -
- Page 128 and 129: Čaj. * Na međunarodnom skupu o Ut
- Page 132 and 133: „Prekid struje koji je pogodio tr
- Page 134 and 135: Poziv iz San Franciska na mejl-art
- Page 136 and 137: 5. Videti za reumatologa. 6. ULUPUD
- Page 138 and 139: „Najproduktivniji slikar je, do s
- Page 140 and 141: Pored ovoga Lőbach šalje i kraće
- Page 142 and 143: * Slivaju se reči. Uzvodno otimanj
- Page 144 and 145: Najprije Ti želim zahvaliti na sve
- Page 146 and 147: Subota, 15. decembar, 1984. Sastana
- Page 148 and 149: Najveća umetnička galerija na sve
- Page 150 and 151: guljarke po drugi put” („Venac
- Page 152 and 153: „Jutro se pomaljalo iz okana, olo
- Page 154 and 155: Ponedeljak, 7. januar 1985. „Biti
- Page 156 and 157: čoveka kobnije nego kad ga kao bog
- Page 158 and 159: * Čudna je zemlja. Kostožderi vre
- Page 160 and 161: nazivaju i 'mašinom za putovanje k
- Page 162 and 163: Signalizam i jezik, Književna reč
- Page 164 and 165: „Juče posle čitanja, sav uznemi
- Page 166 and 167: Lôbach poziva na novu izložbu koj
- Page 168 and 169: Utorak, 12 februar 1985. Pismo iz
- Page 170 and 171: Da li se kao jedini i „realni”
- Page 172 and 173: Mnoge se stvari, u tom čitanju, ra
- Page 174 and 175: * „Da li je moguće da je Albert
- Page 176 and 177: „Prostor u kojem se kreće lirič
- Page 178 and 179: Svaki pesnik je na ovaj ili onaj na
pravo na slobodu mišljenja i dostojanstvo čovekovo, njegovo neprikosnoveno pravo na<br />
svoje uverenje, istinu, pravdu, stvaranje. Takvo stanje ruši ugled naše zemlje pred<br />
demokratskom svetskom javnošću; prijatelji Jugoslavije i svi oni koji su sa moralnom<br />
podrškom i nadom u demokratski i humani socijalizam gledali u našu zemlju, danas<br />
bivaju i zabrinuti za budućnost jugoslovenskog društva.<br />
Pobuđeni humanističkim i socijalističkim razlozima, odlučili smo da osnujemo<br />
Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja. Odbor će delovati na ovim opštim<br />
načelima:<br />
Sloboda ljudskog mišljenja i izražavanja, jedna od osnovnih tekovina civilizacije<br />
u kojoj živimo, potvrda naše građanske i ljudske emancipacije, osnova i izraz integriteta i<br />
identiteta ljudske ličnosti, elementarna je pretpostavka društvenog i kulturnog života,<br />
naučnog i umetničkog stvaralštva.<br />
Sloboda mišljenja i izražavanja nije vlasništvo, dar i privilegija nijedne klase,<br />
društvene grupe, partije i državne vlasti; ta sloboda i to pravo je sveljudsko, pa je njihovo<br />
ostvarivanje ili ugrožavanje stvar umnosti i savesti svih građana društvene zajednice. Na<br />
toj se pretpostavci i obrazuje Odbor za odbranu misli i izražavanja.<br />
Odbor za odbranu misli i izražavanja, predstavlja slobodnu zajednicu kulturnih,<br />
naučnih i javnih radnika, spremnih da javno brane slobodu mišljenja i izražavanja. Odbor<br />
to čini u veri da sloboda misli, kao temeljno ljudsko pravo, predstavlja jedan od bitnih<br />
uslova svih drugih sloboda i prava, izraz ljudskog dostojanstva, koje se ispoljava i<br />
saglasnošću između misli i javne reči, između javne reči i ljudskog dela.<br />
Odbor smatra da svaki čovek ima neprikosnoveno pravo na svoje mišljenje i<br />
izražavanje na temelju Ustava SFRJ i Univerzalne deklaracije Ujedinjenih nacija, kao i<br />
dužnost da takvu slobodu prizna drugima. Državna i politička vlast ne dodeljuje to pravo<br />
građanima po svojoj volji, niti ga može uskratiti po vlastitom nahođenju i političkoj<br />
koristi, već je dužna da ga dosledno garantuje i praktično omogućuje.<br />
Odbor će pružati podršku građanima koji su izloženi progonu zbog iznošenja<br />
vlastitog mišljenja. U svom delovanju oslanjaće se na sudska akta, novinske i druge<br />
izveštaje, nalaze pravnih stručnjaka i pomoć ljudi dobre volje i osetljive savesti, spremnih<br />
da na odgovarajući način doprinesu slobodi mišljenja. Odbor će se zalagati za<br />
oslobođenje ljudi uhapšenih zbog svojih uverenja. Odbor neće braniti nikog koji<br />
propoveda nasilje, mržnju i suprostavljanje osnovnim ljudskim i građanskim pravima,<br />
utemeljenim Ustavom SFRJ i Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima<br />
Ujedinjenih nacija.<br />
Odbor će nastojati da o svojim akcijama i stavovima obaveštava javnost. Odbor se<br />
nada da će time doprinositi unapređivanju i zaštiti ljudskih, građanskih, političkih i<br />
kulturnih prava. Odbor će svoje zahteve i stavove iznositi javno i odgovorno. Oblike i<br />
metode delovanja Odbora, zasnovane na izloženim načelima i međusobnom poverenju<br />
članova, kao i izbor potpisnika javnih dokumenata, određuju i vrše članovi Odbora.<br />
Članovi Odbor za odbranu misli i izražavanja:<br />
Dimitrije Bogdanović, prof. univer., član Srpske akademije nauka i umetnosti.<br />
Matija Bećković, književnik, član Srpske akademije nauka i umetnosti.<br />
Ivan Janković, naučni radnik.<br />
Neca Jovanov, prof. univer.<br />
Mihailo Marković, prof. univer., član Srpske akademije nauka i umetnosti.<br />
130