You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
VODIČ O AUTORSKIM PRAVIMA<br />
<strong>SLOBODNA</strong><br />
<strong>UPOTREBA</strong><br />
<strong>AUTORSKIH</strong><br />
<strong>DELA</strong>
VODIČ O AUTORSKIM PRAVIMA - <strong>SLOBODNA</strong> <strong>UPOTREBA</strong> <strong>AUTORSKIH</strong> <strong>DELA</strong><br />
SHARE FONDACIJA<br />
MART 2017<br />
UREDNICI: ĐORĐE KRIVOKAPIĆ, VLADAN JOLER<br />
AUTORKA: JELENA ADAMOVIĆ<br />
LEKTURA: MILICA JOVANOVIĆ<br />
DIZAJN I PRELOM: OLIVIA SOLIS VILLAVERDE<br />
ŠTAMPARIJA: NS PRESS DOO NOVI SAD<br />
TIRAŽ: 200<br />
SADRŽAJ<br />
7<br />
9<br />
UVOD<br />
POJAM I DEFINICIJA AUTORSKOG<br />
PRAVA<br />
11<br />
ŠTA JE AUTORSKO DELO<br />
11 ORIGINALNOST<br />
12 TVOREVINA MORA BITI DUHOVNA ODNOSNO AUTOR<br />
MORA BITI ČOVEK<br />
13 FORMA <strong>DELA</strong><br />
15<br />
ŠTA NIJE AUTORSKO DELO<br />
17<br />
DA LI JE AUTORSKO DELO U SLO-<br />
BODNOJ UPOTREBI?<br />
18 MORALNA PRAVA<br />
18 IMOVINSKA PRAVA - KADA DELO PRELAZI U JAVNI DO-<br />
MEN?<br />
21<br />
DA LI JE AUTOR SAM OGRANIČIO<br />
AUTORSKO PRAVO?<br />
ATTRIBUTION-SHAREALIKE CC BY-SA<br />
This license lets others remix, tweak, and build upon your work even for commercial purposes, as long as they credit you<br />
and license their new creations under the identical terms. This license is often compared to “copyleft” free and open source<br />
software licenses. All new works based on yours will carry the same license, so any derivatives will also allow commercial<br />
use. This is the license used by Wikipedia, and is recommended for materials that would benefit from incorporating content<br />
from Wikipedia and similarly licensed projects.
SADRŽAJ<br />
29<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA <strong>DELA</strong><br />
BEZ DOZVOLE AUTORA I BEZ<br />
PLAĆANJA AUTORSKE NAKNADE<br />
29 1. POSTUPCI PRED DRŽAVNIM ORGANIMA I JAVNA BEZ-<br />
BEDNOST<br />
30 2. INFORMISANJE PUTEM MEDIJA<br />
31 3. KORIŠĆENJE <strong>DELA</strong> U OBRAZOVANJU<br />
32 4. ARHIVIRANJE I KULTURNO NASLEĐE<br />
33 5. LIČNA <strong>UPOTREBA</strong><br />
34 6. KORIŠĆENJE SOFTVERA<br />
36 7. CACHING/ BROWSING/ STREAMING<br />
37 8. CITIRANJE<br />
38 9. SNIMANJE U SOPSTVENOJ EMISIJI<br />
39 10. 2D UMNOŽAVANJE <strong>DELA</strong> DOSTUPNIH U JAVNOM<br />
PROSTORU<br />
40 11. IZLOŽBENI KATALOZI<br />
40 12. DEMONSTRACIJA AUDIO-VIZUELNIH UREĐAJA<br />
41 13. OSOBE SA INVALIDITETOM<br />
42 14. PARODIJA / KARIKATURA - PRERADA ZA LIČNE<br />
POTREBE - PRERADA ZBOG PRIRODE <strong>DELA</strong> ILI NAČINA<br />
KORIŠĆENJA<br />
43 15. BAZA PODATAKA<br />
44 16. SLUČAJNA <strong>UPOTREBA</strong> <strong>DELA</strong><br />
47<br />
51<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA <strong>DELA</strong><br />
BEZ DOZVOLE AUTORA ALI UZ<br />
OBAVEZU PLAĆANJA AUTORSKE<br />
NAKNADE (ZAKONSKA LICENCA)<br />
47 1. UMNOŽAVANJE <strong>DELA</strong> U SVRHE NASTAVE I IS-<br />
TRAŽIVANJA<br />
48 2. PREUZIMANJE I PRENOŠENJE ČLANAKA<br />
49 3. 3D UMNOZAVANJE <strong>DELA</strong> DOSTUPNIH U JAVNOM PROS-<br />
TORU<br />
ZAKLJUČAK<br />
5
UVOD<br />
UVOD<br />
UVOD<br />
Digitalne komunikacione tehnologije su<br />
nam omogućile ne samo pristup gotovo<br />
beskonačnoj količini sadržaja, već i pružile<br />
mogućnost da sami kreiramo nova autorska<br />
dela ili remiksujemo postojeća. Zbog brze<br />
razmene sadržaja i konstantnog razvoja<br />
remiks kulture, korisnici interneta često<br />
ne vode računa o tome da li je neko autorsko<br />
delo zaštićeno autorskim pravom, tj. da<br />
li smeju da ga iskoriste i u kojoj meri. Iako<br />
u domaćem pravu postoje brojni izuzeci koji<br />
omogućavaju slobodno korišćenje autorskih<br />
dela, nije jednostavno protumačiti zakon na<br />
pravi način, naročito ako ste mladi umetnik<br />
bez sredstava za angažovanje pravnog<br />
savetnika.<br />
Ovaj vodič je namenjen svim građanima<br />
koji žele da saznaju više o izuzecima za korišćenje<br />
autorskih dela i njihovom tumačenju<br />
u skladu sa Zakonom o autorskom i srodnim<br />
pravima, kao i odgovarajućim međunarodnim<br />
konvencijama. Upotreba autorskih dela<br />
koja su u javnom domenu, dakle slobodna<br />
za korišćenje bez prethodne dozvole autora<br />
i odgovarajuće naknade, takođe će biti<br />
bliže pojašnjena u vodiču. Smatramo da je<br />
važno pružiti osnovno tumačenje pojmova u<br />
oblastima autorskog prava i slobodne upotrebe,<br />
kako bi se umetnicima, kulturnim institucijama,<br />
kreativnoj industriji, medijima i<br />
svim ostalim građanima donekle omogužila<br />
pravna sigurnost prilikom korišćenja autorskih<br />
dela u digitalnom okruženju.<br />
7
POJAM I<br />
DEFINICIJA<br />
AUTORSKOG<br />
PRAVA<br />
POJAM I DEFINICIJA AUTORSKOG PRAVA<br />
POJAM I DEFINICIJA<br />
AUTORSKOG PRAVA<br />
Najšire gledano, autorsko pravo je grupa<br />
ekskluzivnih i prenosivih prava autora dela u<br />
sferi intelektualnog stvaralaštva u umetnosti,<br />
nauci i uopšte u oblasti kulture. U objektivnom<br />
smislu, autorsko pravo je skup pravnih<br />
pravila i načela jedne zemlje, koja regulišu<br />
prava autora dela u konkretnoj jurisdikciji.<br />
Funkcija autorskog prava trenutno nailazi<br />
na istorijske promene prvenstveno zbog digitalizacije<br />
i globalnog umrežavanja.<br />
Autorsko pravo je automatsko pravo,<br />
što znači da je od trenutka stvaranja delo<br />
zaštićeno autorskim pravom, bez obzira da li<br />
je objavljeno ili ne.<br />
Autorsko pravo se sastoji iz dve komponente<br />
- imovinskog i moralnog prava autora.<br />
Možemo ga definisati kao ekskluzivno pravo<br />
autora, što znači da on može dozvoliti ili<br />
zabraniti upotrebu svog dela. Uglavnom su<br />
autori nosioci imovinskog autorskog prava<br />
na delu, mada ne tako retko autori imovinsku<br />
komponentu na delu prenose na treća<br />
lica. Ukoliko je autorskim ugovorom, nasleđivanjem<br />
ili po nekom drugom pravnom osnovu<br />
imovinska komponenta preneta na drugo<br />
fizičko ili pravno lice, to lice ima pravo<br />
ekonomskog iskorišćavanja autorskog dela.<br />
Moralno pravo autora je neprenosivo i ono<br />
se ne može oduzeti autoru.<br />
Bitna karakteristika autorskog prava jeste<br />
da je nijegov osnov samo u nacionalnim propisima,<br />
što znaći da ne postoje međunarodne<br />
institucije koje bi regulisale i sprovodile<br />
međunarodna pravila, iako postoje međunarodni<br />
ugovori kojima se države potpisnice<br />
obavezuju da određena minimalna pravila<br />
implementiraju u svoj nacionalni pravni<br />
sistem. Stoga nastanak autorskog dela rađa<br />
drugačije autorsko pravo za autora u svakoj<br />
posebnoj državi.<br />
9
ŠTA JE<br />
AUTORSKO<br />
DELO<br />
ŠTA JE AUTORSKO DELO<br />
ŠTA JE AUTORSKO DELO<br />
Autorsko delo mora biti:<br />
-originalna - tvorevina,<br />
-duhovna - tvorevina autora,<br />
-delo - izraženo u određenoj formi,<br />
-bez - obzira na njegovu umetničku, naučnu<br />
ili drugu vrednost, njegovu namenu,<br />
veličinu, sadržinu i način ispoljavanja,<br />
kao i dopuštenost javnog saopštavanja<br />
njegove sadržine.<br />
ORIGINALNOST<br />
Četvrti uslov je dat negativno - da bi neka<br />
duhovna tvorevina bila autorsko delo, nema<br />
potrebe da se procenjuje/njena vrednost ili<br />
namena, pa ni dopuštenost javnog saopštavanja<br />
njene sadržine.<br />
Ove njena vrednost ili namena, pa ni<br />
dopuštenost javnog saopštavanja njene sadržine.<br />
izričito su predviđene Zakonom o<br />
autorskom i srodnim pravima Republike Srbije<br />
(Službeni glasnik Republike Srbije, br.<br />
104/2009, 99/2011, 119/2012 i 29/2016<br />
- odluka US).<br />
Originalnost dela je kriterijum tj. standard,<br />
čije se postojanje mora ceniti od slučaja do<br />
slučaja. Delo ne mora biti potpuno originalno<br />
da bi uživalo zaštitu. Prerade autorskih<br />
dela, kao dela u kome su prepoznatljivi<br />
karakteristični elementi prerađenog tj. izvornog<br />
dela, smatraju se autorskim delom<br />
ako ispunjavaju opš te uslove (to su na pr i-<br />
mer muzičke obrade, aranžmani, adaptacije<br />
i slično). Naravno, autorska dela koja<br />
nastanu preradom ni na koji način ne<br />
ograničavaju prava autora izvornog dela.<br />
Srpski propisi ne daju bliže smernice i<br />
objašnjenja kada će se smatrati da je delo<br />
originalno. U spornim situacijama sudovi<br />
su ti koji imaju poslednju reč, tako da se u<br />
svakoj jurisdikciji tokom vremena stvara<br />
određena vrsta prakse koja kasnije oblikuje<br />
definiciju određenog pravnog standarda.<br />
Pomoćni pojmovi koje sudovi uključujući<br />
i sudove u Srbiji, najčešće koriste su<br />
„kreativnosti“ i „novosti dela“. Originalno<br />
delo mora biti drugačije od svih drugih već<br />
stvorenih dela. Jedan od načina da se utvrdi<br />
da li je delo originalno je započinjanje<br />
analize obrnutim pitanjem: da li je u pitanju<br />
plagijat?<br />
Originalnost dela se odnosi na način kako<br />
je delo prikazano, odnosno na oblik dela.<br />
Tema samog dela ne mora da bude nova, ali<br />
mora da bude izražena u novom, za autora<br />
originalnom obliku. 1 Može se reći da ispu-<br />
njenje uslova originalnosti zavisi od dva poduslova:<br />
da je delo nezavisno stvoreno i da<br />
je originalnost rezultat kreativnosti.<br />
Nezavisno stvoreno delo podrazumeva<br />
da delo nije kopija već postojećeg dela, što<br />
načelno ne znači da autorsko delo mora da<br />
bude novo u smislu da nije postojalo pre<br />
njegovog nastanka, već je dovoljno da stvaralac<br />
dela nije imao znanja o postojanju<br />
identičnog dela. To podrazumeva slučaj da<br />
ako autor bez znanja o postojanju identičnog<br />
autorskog dela stvori delo, njegovo<br />
delo je podložno zaštiti autorskim pravom<br />
bez povrede prava na ranije delo.<br />
PRIMER<br />
Ukoliko bi imali autora koji je napisao<br />
delo o lekovitom bilju koje raste na<br />
Staroj planini, a na istu temu već postoji<br />
delo nekog drugog autora, to ne<br />
znači da bi došlo do povrede autorskog<br />
prava prvog nastalog dela.<br />
Kreativnost se može definisati kao<br />
potreba minimalnog ličnog ulaganja,<br />
što bi značilo da ako je delo obični mehanički<br />
skup nekih informacija, tu bi<br />
nedostajala komponenta kreativnosti<br />
i ne bi postojala zaštita autorskog<br />
prava.<br />
01 Knjižnice i autorsko pravo, Aleksandra Horvat i Danijela Živković, Zagreb 2009.<br />
11
TVOREVINA MORA BITI DUHOVNA<br />
ODNOSNO AUTOR MORA BITI ČOVEK<br />
Ono što je bitno jeste da se radi o duhovnoj<br />
tvorevini čoveka, fizičkog lica kao autora, a<br />
ne tvorevini prirode, životinja ili kompjuterskog<br />
programa i slično.<br />
PRIMER<br />
Zanimljiv primer je slučaj majmunice<br />
koja je sama napravila selfi fotografiju<br />
koristeći foto aparat koji je<br />
prethodno fotograf podesio i ostavio<br />
bez nadzora. S obzirom da je uloga<br />
fotografa u ovom slučaju bila samo<br />
tehničke prirode, nije mu priznato autorsko<br />
pravo na ovim fotografijama. 2<br />
Zakonska je pretpostavka da se autorom<br />
smatra lice čije su ime, pseudonim ili znak<br />
naznačeni na primercima dela ili su navedeni<br />
prilikom objavljivanja dela. Ova pretpostavka<br />
važi sve dok se ne dokaže drugačije<br />
(dakle pretpostavka je oboriva).<br />
Delo ne mora stvoriti samo jedan čovek,<br />
već i više autora u saradnji. Ukoliko je više<br />
lica zajedničkim stvaralačkim radom stvorilo<br />
delo onda govorimo o koautorima. Za<br />
filmsku umetnost postoje i posebna pravila<br />
u srpskom pravu:<br />
-ukoliko - je u pitanju filmsko delo, koautorima<br />
se smatraju pisac scenarija, režiser i<br />
glavni snimatelj,<br />
-ako - je muzika bitan elemenat filmskog<br />
dela (muzički film) i komponovana je za to<br />
delo, onda je i kompozitor koautor filmskog<br />
dela,<br />
-ako - se radi o crtanom, odnosno animiranom<br />
filmu ili su crtež ili animacija bitni<br />
elementi filmskog dela, onda je i glavni<br />
animator koautor filmskog dela.<br />
Generalno, koautori su nosioci zajedničkog<br />
autorskog prava na svom delu, što znači<br />
-zbirku - koja s obzirom na izbor i rada<br />
je za ostvarivanje i prenošenje autorskog<br />
prava neophodna saglasnost svih koautora.<br />
Dakle, pretpostavka je da svi koautori<br />
imaju jednaka prava u odnosu na delo koje<br />
su zajedno stvorili i ukoliko se bar jedan koautor<br />
protivi određenoj upotrebi dela, ostali<br />
autori nemaju pravo da njime slobodno<br />
raspolažu.<br />
Da bi jedno autorsko delo, koje je nastalo<br />
od strane dva ili više lica, mogli da podvedemo<br />
pod koautorsko delo, potrebno je da<br />
budu ispunjena dva uslova:<br />
-Subjektivni - - namera koautora da se delo<br />
koristi kao jedno<br />
-Objektivni - - da je autorsko delo nedeljiva<br />
celina. 3<br />
U slučaju da dva ili više autora spoje svoja<br />
dela radi zajedničkog iskorišćavanja, radi<br />
se o kolektivnom delu. Tada svaki od autora<br />
zadržava autorsko pravo na svom delu<br />
(svako spojeno delo pretstavlja celinu, zadržava<br />
svoju individualnost i ima svog autora),<br />
a odnosi između autora spojenih dela<br />
se regulišu ugovorom.<br />
Najzad, važno je napomenuti da i ukoliko<br />
autor dela nije poznat, odnosno ako je u<br />
pitanju anonimno delo ili delo pod pseudonimom,<br />
još uvek postoji autorsko pravo<br />
na takvom delu. U takvom slučaju srpskim<br />
zakonom je predviđeno da autorsko pravo<br />
ostvaruje: (i) izdavač ukoliko je delo izdato<br />
delo, a (ii) ukoliko je delo objavljeno ali je<br />
neizdato - lice koje je delo objavilo, osim ako<br />
se dokaže da ova lica nisu stekla od autora<br />
ili njegovog pravnog sledbenika pravo na izdavanje/objavljivanje<br />
tog dela. Takođe, ukoliko<br />
se u nekom trenutku utvrdi pravi identitet<br />
autora, tada svakako prestaju prava<br />
izdavača, tj. lica koje je delo objavilo.<br />
ŠTA JE AUTORSKO DELO<br />
FORMA <strong>DELA</strong><br />
Zakon izričito predviđa forme u kojima<br />
autorsko delo može biti izraženo:<br />
-pisana - dela (knjige, brošure, članci,<br />
prevodi, računarski programi u bilo<br />
kojem obliku njihovog izražavanja, uključujući<br />
i pripremni materijal za njihovu<br />
izradu i dr);<br />
-govorna - dela (predavanja, govori, besede<br />
i dr);<br />
-dramska, - dramsko-muzička, koreografska<br />
i pantomimska dela, kao i dela koja<br />
potiču iz folklora;<br />
-muzička - dela, sa rečima ili bez reči;<br />
-filmska - dela (kinematografska i televizijska<br />
dela);<br />
-dela - likovne umetnosti (slike, crteži, skice,<br />
grafike, skulpture i dr);<br />
-dela - arhitekture, primenjene umetnosti i<br />
industrijskog oblikovanja;<br />
-kartografska -<br />
dela (geografske i<br />
topografske karte);<br />
-planovi, - skice, makete i fotografije;<br />
-pozorišna - režija;<br />
-delo - u formi zbirke (pri čemu zaštita<br />
zbirke ni na koji način ne ograničava<br />
prava autora dela koja su sastavni deo<br />
zbirke), što posebno uključuje:<br />
spored sastavnih delova, ispunjava<br />
opšte uslove (enciklopedija, zbornik,<br />
antologija, izabrana dela, muzička<br />
zbirka, zbirka fotografija, grafička<br />
mapa, izložba i sl).<br />
-zbirku - narodnih književnih i umetničkih<br />
tvorevina, kao i zbirku dokumenata,<br />
sudskih odluka i slične građe, koja s<br />
obzirom na izbor i raspored sastavnih<br />
delova ispunjava opšte uslove.<br />
-zbirku - u obliku baze podataka, bez<br />
obzira da li je u mašinski čitljivoj ili<br />
drugoj formi, koja s obzirom na izbor i<br />
raspored sastavnih delova, ispunjava<br />
opšte uslove.<br />
Iako je navedeni spisak poprilično iscrpan,<br />
on ne predstavlja konačni spisak mogućih<br />
formi autorskog dela. Moguće je da autorsko<br />
delo bude izraženo i u nekoj drugoj<br />
formi, pri čemu je važno da ona može biti<br />
saopštena javnosti.<br />
Takođe, delo ne mora biti u svojoj konačnoj<br />
formi, odnosno ne mora biti potpuno završeno<br />
da bi uživalo zaštitu. Naime, i: (i)<br />
nezavršeno autorsko delo, (ii) delovi autorskog<br />
dela, kao i (iii) naslov autorskog dela<br />
smatraju se autorskim delom ako ispunjavaju<br />
opšte uslove.<br />
02 https://en.wikipedia.org/wiki/Monkey _ selfie; https://www.theguardian.com/world/2016/jan/06/monkey-selfie-case-animal-photo-copyright<br />
03 Autorsko pravo i srodna prava, Slobodan M. Marković i Zoran Miladinovic, Kragujevac 2014.<br />
13
ŠTA NIJE<br />
AUTORSKO<br />
DELO<br />
ŠTA NIJE AUTORSKO DELO<br />
ŠTA NIJE AUTORSKO DELO<br />
Autorsko delo kao duhovna tvorevina<br />
mora da bude izraženo u formi koja je originalna.<br />
Stoga autorskopravnom zaštitom<br />
nisu obuhvaćene:<br />
-opšte - ideje, postupci, metode rada, ili<br />
matematički koncepti kao takvi, kao ni<br />
-načela, - principi i uputstva koja su sadržana<br />
u autorskom delu.<br />
Drugim rečima, autorskim pravima se ne<br />
štite ideje, postupci, metode rada ili koncepti<br />
kao takvi, već se štiti forma u kojoj su<br />
isti izraženi. Takođe, nisu predmet zaštite<br />
načela, principi i uputstva sadržani u autorskom<br />
delu, već originalan način na koji<br />
su oni pretočeni u određenu formu, odnosno<br />
autorsko delo. Jezgrovito rečeno, autorskim<br />
pravom se ne štite ideje, činjenice<br />
i principi kao takvi, već se štiti njihov izražajni<br />
oblik.<br />
PRIMER<br />
Poznata knjiga Da Vinčijev kod (The Da<br />
Vinci Code) pisca Dena Brauna nastala<br />
je na osnovnu generalnih ideja o<br />
legendi o svetom gralu i alternativnim<br />
teorijama o ranom hrišćanstvu, koje<br />
su već obrađivali pisci knjige Sveta<br />
krv i sveti gral (The Holy Blood and<br />
The Holy Grail). Pisci potonje knjige<br />
su tvrdili da je Den Braun povredio<br />
njihova autorska prava, pošto je<br />
preuzeo njihove ideje, koje su po prvi<br />
put bile opisane u njihovoj knjizi, iako<br />
nije kopirao njihov tekst. Engleski sud<br />
se u ovom slučaju pozvao na generalnu<br />
postavku autorskog prava do ono<br />
ne štiti ideje, već određenu konkretnu<br />
formu u kojoj su one izražene tj. konkretan<br />
način na koji je određena ideja<br />
obrađena, a koji mora zadovoljavati i<br />
kriterijum originalnosti i odbio je tužbu<br />
za povredu autorskog prava. 4<br />
Takođe, shodno izričitim odredbama Zakona<br />
u skladu sa odredbama Bernske konvencije<br />
5 , sledeća pisana dela se ne smatraju<br />
autorskim delom :<br />
-zakoni, - podzakonski akti i drugi propisi,<br />
-službeni - materijali državnih organa i<br />
organa koji obavljaju javnu funkciju,<br />
-službeni - prevodi propisa i službenih<br />
materijala državnih organa i organa koji<br />
obavljaju javnu funkciju, ni<br />
-podnesci - i drugi akti u upravnom ili sudskom<br />
postupku.<br />
U slučaju duhovnih tvorevina koje su<br />
vezane za rad državnih organa i spovođenje<br />
postupaka pred državnim organima, javni<br />
interesi u mnogome prevazilazi privatne<br />
interese od kojih polazi autorsko pravo. S<br />
obzirom na interes javnosti i svih građana<br />
da ih koriste, od trenutka kada steknu svojstva<br />
zvaničnog, službenog dokumenta, ova<br />
dela se po automatizmu „oslobađaju” štita<br />
autorskog prava i prelaze u slobodni javni<br />
domen.<br />
04 http://www.wipo.int/wipo _ magazine/en/2006/03/article _ 0004.html<br />
05 Bernska konvencija od 9. septembra 1886. godine, dopunjena je u Parizu 4. maja 1896 godine, izmenjena u<br />
Berlinu 13. novembra 1908. godine, dopunjena u Bernu 20. marta 1914. godine, izmenjena u Rimu 2. juna<br />
1928. godine, u Briselu 26. juna 1948. godine, u Stokholmu 14. jula 1967. godine, u Parizu 24. jula 1971.<br />
godine i 1979. i 1980. godine, ratifikovana je od strane nadležnog organa SFRJ 12. marta 1975. godine,<br />
odnosno 20. septembra 1984. godine, a poslednji amandmani su stupili na snagu 20. septembra 1984. godine,<br />
potvrđen Zakonom o ratifikaciji Bernske konvencije za zaštitu književnih i umetničkih dela (Službeni<br />
list SFRJ, br. 14/75 i Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori, br. 4/86 - uredba)<br />
15
DA LI JE<br />
AUTORSKO<br />
DELO U SLO-<br />
BODNOJ<br />
UPOTREBI?<br />
DA LI JE AUTORSKO DELO U SLOBODNOJ UPOTREBI?<br />
DA LI JE AUTORSKO DELO<br />
U SLOBODNOJ UPOTREBI?<br />
Javni domen označava onaj deo intelektualne<br />
svojine na kojem ni jedna osoba ili drugi<br />
pravni subjekt nema privatne interese,<br />
već takva dela čine deo opšteg kulturnog<br />
i intelektualnog nasleđa čovečanstva koje<br />
svako može da koristi. Sažeto rečeno, javni<br />
domen jeste javni deo intelektualne svojine.<br />
Pitanja javnog domena značajna su za<br />
ostvarivanjeljudskih prava svakog pojedinca,<br />
slobodnog pristupa znanju, otvaranju<br />
kulturnih baština. Ukoliko želimo da podstaknemo<br />
stvaranje novih autorskih dela<br />
potrebno omogućiti slobodan pristup već<br />
postojećim delima. Zemlje bi trebalo da<br />
budu zainteresovane za slobodan promet<br />
informacija u književnosti, umetnosti i nauci<br />
jer od toga zavisi njihov razvitak u ovim<br />
oblastima.<br />
Termin „javni domen” odnosi se na<br />
kreativne materijale koji nisu zaštićeni autorskim<br />
pravom. Svaki pojedinac je vlasnik<br />
takvih dela, a ne indvidualni autor ili<br />
izvođač. Javnost može koristiti kreativan<br />
materijal bez ikakvih ograničenja, bez prethodno<br />
dobijene saglasnost i bez bojaznosti<br />
od eventualne povrede autorskog prava.<br />
Svako može koristiti rad iz javnog domena,<br />
ali niko i nikada ga ne može posedovati.<br />
PRIMER<br />
Ukoliko imamo zbirku fotografija gde<br />
je svaka fotografija u javnom domenu,<br />
pri čemu je autor zbirke prilikom izrade<br />
zbirke koristio kreativnost u izboru<br />
i organizaciji materijala iz javnog<br />
domena, dobićemo autorsko delo koje<br />
ne pripada javnom domenu. U takvom<br />
slučaju, svaka pojedinačna fotografija<br />
iz zbirke spada u javni domen ali<br />
distribucija i umnožavanje kompletne<br />
kolekcije koja se sastoji od materijala<br />
iz javnog domena može dovesti do<br />
povrede autorskog prava.<br />
Kada je reč o javnom domenu, nacionalna<br />
zakonodavstva se razlikuju, što znači da<br />
neko delo koje je po zakonu jedne države<br />
u javnom domenu, ne mora biti po zakonu<br />
drugih država. Po zakonu SAD sva dela<br />
američke vlade po automatski su u javnom<br />
domenu, slično kao u Srbiji, ali to ne znači<br />
da drugi nacionalni zakoni imaju isto rešenje.<br />
Autorsko delo je u javnom domenu onda<br />
kada je istekao rok u kome autor ima imovinska<br />
prava na tom delu. To je vremenski<br />
period koji obuhvata životni vek autora i<br />
određeni broj godina posle njegove smrti.<br />
Dokle god autor, izdavač ili lice koje je delo<br />
objavilo, odnosno njihovi naslednici, imaju<br />
pravo da ekonomski iskorišćavaju delo, ono<br />
nije u javnom domenu. Kada isteknu zakonski<br />
rokovi u kojima važe ekskluzivna prava<br />
ekonomskog iskorišćavanja, odnosno autorova<br />
imovinska prava, delo prelazi u javni<br />
domen. Tada može da ga koristi bilo ko i u<br />
komercijalne i u nekomercijalne svrhe.<br />
Jedno od objašnjenja za ovakav sistem<br />
korišćenja autorskih dela može se naći u<br />
principima tržišne ekonomije. Polazna osnova<br />
tržišne ekonomije je da je konkurencija<br />
slobodna, što znači da svi imaju pravo da<br />
slobodno koriste ono što je u javnom domenu,<br />
s tim da se pod određenim uslovima<br />
može dati zaštita opravdanim privatnim<br />
interesima. Na taj način se pravom intelektualne<br />
svojine štite ona prava autora<br />
za koja postoji opravdanje da ne treba da<br />
budu na raspolaganju svima, a kada takvo<br />
opravdanje izgubi na svom značaju, delo<br />
prelazi u javni domen sa ostalim dobrima<br />
koji se u tržišnoj privredi koriste slobodno<br />
ili drugim rečima rečeno: „Zaštita<br />
intelektualne svojine je po svojoj prirodi<br />
privremena i usmerena na kanalisanje intelektualnih<br />
kreacija u javni domen jednom<br />
kada isključiva prava prestanu” 6 . Autorsko<br />
pravo je ovaj koncept prevelo na jezik imovinskih<br />
prava autora i kroz vremensko tra-<br />
06 M. Marković, „Opšti uvod u pravo intelektualne svojine”, 2007, dostupno na: http://www.zis.gov.rs/upload/<br />
documents/pdf _ sr/pdf/seminari/6nov2007 _ uvod _ u _ pravo _ is.pdf<br />
17
janje ovog prava pokušava da nađe balans<br />
između privatnog interesa autora kojima<br />
se mora dati podsticaj da stvaraju i javnog<br />
interesa, odnosno da svi novi autori mogu<br />
pod jednakim uslovima mogu imati pristup<br />
lokalnoj, regionalnoj ili svetskoj intelektualnoj<br />
baštini.<br />
MORALNA PRAVA<br />
Važno je napomenuti da moralna prava<br />
autora traju i po prestanku trajanja imovinskih<br />
prava. Kada delo pređe u javni domen<br />
autor gubi ekskluzivnost u komercijalnoj<br />
upotrebi ali još uvek postoji obaveza da se<br />
moralna prava autora poštuju tako što će<br />
autor biti naveden na odgovarajući način.<br />
Ovo trajanje moralnih prava traje bez vremenskog<br />
ograničenja.<br />
Dok je autor živ sam se stara o zaštiti svojih<br />
moralnih prava. Za vreme trajanja imovinskih<br />
prava autora nakon njegove smrti to<br />
IMOVINSKA PRAVA - KADA DELO PRELAZI<br />
U JAVNI DOMEN?<br />
Prema propisima Republike Srbije, imovinska<br />
prava autora traju za vreme života<br />
autora, kao i 70 godina posle smrti autora.<br />
Nakon isteka 70 godina delo prelazi u javni<br />
domen i delo se slobodno upotrebljavati u<br />
Republici Srbiji.<br />
Detaljnija pravila srpskih propisa postoje<br />
u sledećim situacijama, u zavisnosti od toga<br />
ko je autor dela:<br />
-ukoliko - delo ima više koautora, imovinska<br />
prava koautora prestaju po isteku 70<br />
godina od smrti koautora koji je poslednji<br />
preminuo;<br />
-imovinska - prava na delu čiji se autor ne<br />
zna (anonimno delo ili delo pod pseudonimom)<br />
prestaju po isteku 70 godina od<br />
dana objavljivanja dela, osim ako autor<br />
otkrije svoj identitet pre navedenog roka,<br />
rade njegovi naslednici, jer su moralna prava<br />
neprenosiva ugovorom ali se prenose<br />
nasleđivanjem.<br />
Po isteku roka trajanja imovinskih prava<br />
autora, o zaštiti moralnih prava se prema<br />
srpskom zakonu staraju udruženja autora<br />
i institucije iz oblasti kulture, nauke i umetnosti.<br />
Međutim, zakonskim odredbama je<br />
dato pravo bilo kom licu da štiti paternitet i<br />
integritet bilo kog dela, kao i da se suprotstavi<br />
svakom obliku nedostojnog iskorišćavanja<br />
autorskog dela.<br />
imovinsko pravo traje kao da je identitet<br />
autora poznat od dana objavljivanja dela;<br />
-autorsko - pravo na kolektivnim delima<br />
traje 70 godina od dana zakonitog objavljivanja<br />
dela.<br />
Važno je napomenuti da se ovi rokovi ne<br />
računaju od tačnog datuma kada je autor<br />
preminuo ili od kad je delo objavljeno, već od<br />
1. januara naredne godine.<br />
PRIMER<br />
Pisac Ivo Andrić je preminuo 13. marta<br />
1975. godine, te će se rok od 70<br />
godina računati od 1. januara 1976.<br />
godine, što znači da će 2046. godine<br />
sva dela Ive Andrića biti u javnom domenu<br />
i slobodni za upotrebu, naravno<br />
uz naznačenje njegovog autorstva.<br />
DA LI JE AUTORSKO DELO U SLOBODNOJ UPOTREBI?<br />
Najzad, što se tiče računanja rokova,<br />
srpski zakon predviđa i sledeća pravila u<br />
zavisnosti od konkretnih okolnosti:<br />
-ako - se početak roka trajanja autorskog<br />
prava računa od objavljivanja dela, a delo<br />
je objavljivano u nastavcima, za svaki<br />
nastavak teče zaseban rok zaštite;<br />
-za - filmsko delo rok trajanja autorskog<br />
prava ističe 70 godina od smrti režisera,<br />
scenariste, autora dijaloga ili kompozitora<br />
muzike posebno komponovane za<br />
film, zavisno od toga ko od njih poslednji<br />
premine;<br />
-za - dela za koja se rok zaštite ne računa<br />
od smrti autora ili koautora, a koja nisu<br />
zakonito objavljena tokom 70 godina od<br />
njihovog nastanka, zaštita prestaje istekom<br />
tog roka.<br />
Kada je u pitanju pravni sistem Republike<br />
Srbije važno je napomenuti da je pravilo<br />
od 70 godina počelo da važi 2004. godine,<br />
kada je donet tadašnji Zakon o autorskom i<br />
srodnim pravima (Službeni list Srbije i Crne<br />
Gore, br. 61/2004). Pre toga, period zaštite<br />
imovinske komponente autorskog prava<br />
iznosio je 50 godina (tako je bilo predviđeno<br />
Zakonom o autorskom i srodnim pravima<br />
Službeni list Savezne Republike Jugoslavije,<br />
br. 24/1998). Zbog ove promene zakonskog<br />
roka zaštite, Zakon iz 2004. godine predviđa<br />
da se novi rok zaštite od 70 godina ne<br />
primenjuje na dela koja su 2004. godine već<br />
prešla u javni domen.<br />
To znači da su 1. januara 2005. godine<br />
(kada je zakon iz 2004 godine stupio na<br />
snagu) u Srbiji u javni domen već prešla<br />
dela svih autora koji su preminuli do kraja<br />
1954. godine ili koja su do kraja te godine<br />
objavljena (u zavisnosti od slučaja). S druge<br />
strane, zbog pravila primene roka od 70<br />
godina koje je počelo da se primenjuje od 1.<br />
januara 2005. godine, javni domen u Srbiji<br />
je praktično „zamrznut” do 2025. godine,<br />
odnosno sva dela autora koji su preminuli<br />
nakon 1. januara 1955. godine (ili dela koja<br />
su objavljena nakon tog datuma, u zavisnosti<br />
od slučaja) ući će u javni domen najranije<br />
2025. godine.<br />
19
DA LI JE AU-<br />
TOR SAM<br />
OGRANIČIO<br />
AUTORSKO<br />
PRAVO?<br />
DA LI JE AUTOR SAM OGRANIČIO AUTORSKO PRAVO?<br />
DA LI JE AUTOR SAM<br />
OGRANIČIO AUTORSKO<br />
PRAVO?<br />
Ukoliko delo nije prešlo u javni domen, autor<br />
ili drugi nosilac autorskog prava mogu<br />
se svojevoljno odreći određenih aspekata<br />
autorskog prava. Pravni alati koji služe toj<br />
svrsi su licence.<br />
Licenca je pravno sredstvo kojom autor ne<br />
prenosi celo autorsko pravo na treća lica<br />
već ustupa tačno određeno pravo na iskorišćavanje<br />
dela. Drugim rečima, kada daje<br />
licencu autor zadržava određene aspekte<br />
prava da iskorišćava delo ali trećim licima<br />
ustupa mogućnost da i oni njegovo delo koriste<br />
na određene načine i/ili u određene<br />
svrhe. U zavisnosti od toga koliki obim prava<br />
se ustupa, razlikuju se vrste licenci.<br />
U cilju što veće standardizacije licenci<br />
na svetskom nivou pokrenut je Creative<br />
Commons (CC) projekat, koji ima za cilj da<br />
omogući autorima da transparentno licenciraju<br />
dela tako da korisnicima bude jasno<br />
koja prava je autor ustupio. Ove licence su<br />
međunarodno priznate od 2007. godine, a<br />
za potrebe korišćenja u Srbiji prevedene<br />
su na srpski jezik i prilagođene srpskim<br />
propisima.<br />
CC pravni instrumenti pružaju svima jednostavan<br />
i standardizovan način ustupanja<br />
autorskog ili srodnog prava i zadr ž a-<br />
vanje nekih prava. Na taj način, omogućeno<br />
je umnožavanje, prerada i unapređenje<br />
kvaliteta kreativnih sadržaja bez tradicionalnih<br />
ograničenja. 7 CC licenca je ugovor<br />
između prenosioca i sticaoca licence,<br />
kojom se prenosilac licence obavezuje da<br />
pod uslovima tačno navedenim u licenci da<br />
određeno delo na raspolaganje, a sticalac<br />
licence dobrovoljno prihvata uslove iz licence<br />
i obavezuje se da delom raspolaže<br />
prema propisanoj licenci.<br />
Upotrebom CC licenci autori, u zavisnosti<br />
od vrste licence, mogu ustupiti različit obim<br />
prava - od najšireg koji omogućava najrazličitije<br />
vidove slobodne upotrebe dela, do<br />
najužeg gde se autor odriče samo malog<br />
dela svog autorskog prava čime su korisnici<br />
jako ograničeni u slobodnoj upotrebi.<br />
Najveći obim prava se prenosi CC0 licencom<br />
(„no rights reserved”). Ukoliko je za<br />
delo data CC0 licenca, to znači da je delo<br />
u sličnom režimu kao i dela u javnom domenu,<br />
iako je autor još živ i to upravo zbog<br />
toga što se za života odrekao skog autorsko<br />
prava u najvećoj mogućoj meri. 8<br />
Sve ostale CC licence podrazumevaju da<br />
je autor neka prava na delu zadržao, te<br />
se korisnici u svakom konkretnom slučaju<br />
moraju informisati koja tačno prava im<br />
je autor licencom dao tj. na koje načine i u<br />
koje svrhe smeju da koriste delo i za koje<br />
vrste upotrebe moraju tražiti posebnu<br />
saglasnost od autora. Autor ima diskreciono<br />
pravo da na svaki pojedinačan zahtev<br />
za određenu vrstu eksploatacije dela da<br />
saglasnost ili da je odbije.<br />
Osnovni pregled CC licenci je dat u daljem<br />
tekstu, a detaljna pravila se mogu naći na<br />
njihovoj internet stranici za Srbiju. 9<br />
07 http://creativecommons.org.rs/?page _ id=31<br />
08 https://creativecommons.org/share-your-work/public-domain/cc0/<br />
09 http://creativecommons.org.rs/?page _ id=74<br />
21
1 - Autorstvo (Attribution – CC BY)<br />
Ova licenca dozvoljava distribuciju, remiks,<br />
preradu, kao i komercijalno korišćenje<br />
dela ako/dok se pravilno naznačava ime<br />
autora. Ovo je najfleksibilnija licenca. Upotrebljava<br />
se kako bi se dozvolilo korišćenje<br />
dela u najvećoj mogućoj meri.<br />
5 - Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod<br />
istim uslovima (Attribution - NonCommercial<br />
- ShareAlike – CC BY-NC-SA)<br />
Ova licenca dozvoljava remiks i prerade,<br />
kao i nekomercijalno korišćenje dela ako/<br />
dok se pravilno naznačava ime autora i ako<br />
se prerada licencira pod istim uslovima.<br />
2 - Autorstvo - Deliti pod istim uslovima<br />
(Attribution-ShareAlike – CC BY-SA)<br />
Ova licenca dozvoljava remiks i preradu,<br />
kao i komercijalno korišćenje dela ako/dok<br />
se pravilno naznačava ime autora i ako se<br />
prerada licencira pod istim uslovima. Ova<br />
licenca se često upoređuje sa „copyleft” licenciranjem<br />
slobodnog softvera ili softvera<br />
otvorenog koda. Sva dela nastala na osnovu<br />
dela licenciranog ovom licencom trebalo bi<br />
da budu licencirana istom licencom koja,<br />
pored ostalog, dozvoljava komercijalno korišćenje.<br />
Ova licenca se upotrebljava u Vikipediji<br />
i sličnim projektima.<br />
6 - Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerada<br />
(Attribution-NonCommercial-NoDerivs<br />
– CC BY-NC-ND)<br />
Ova licenca je najstrožija CC licenca i<br />
dozvoljava samo preuzimanje i distribuciju<br />
dela ako/dok se pravilno naznačava ime autora,<br />
bez ikakvih promena dela i bez prava<br />
komercijalnog korišćenja dela.<br />
3 - Autorstvo-Bez prerada (Attribution-NoDerivs<br />
– CC BY-ND)<br />
Ova licenca dozvoljava distribuciju,<br />
komercijalno i nekomercijalno korišćenje<br />
dela ako/dok se pravilno naznačava ime autora<br />
i ako se delo uopšte ne menja.<br />
4 - Autorstvo-Nekomercijalno (Attribution-NonCommercial<br />
– CC BY-NC)<br />
Ova licenca dozvoljava remiks, prerade,<br />
kao i korišćenje dela na nekomercijalan<br />
način ako/dok se pravilno naznačava ime<br />
autora, s tim što prerade ne moraju biti licencirane<br />
ovom licencom.<br />
23
DA LI SE<br />
PRIME-<br />
NJUJE NEKI<br />
OD IZUZE-<br />
TAKA KOJI-<br />
MA ZAKON<br />
OGRANIČA-<br />
VA PRAVO<br />
AUTORA?<br />
DA LI SE PRIMENJUJE NEKI OD IZUZETAKA KOJIMA ZAKON OGRANIČAVA PRAVO AUTORA?<br />
DA LI SE PRIMENJUJE<br />
NEKI OD IZUZETAKA<br />
KOJIMA ZAKON<br />
OGRANIČAVA PRAVO<br />
AUTORA?<br />
Pored toga što autor sam sebi može<br />
ograničiti autorsko pravo davanjem licence,<br />
zakonodavac je predvideo određene situacije<br />
u kojima su imovinska prava autora<br />
ograničena, što znači da određena lica, za<br />
određene svrhe i u određenom obimu, mogu<br />
da koriste delo iako im to autor nije dozvolio.<br />
Smatra se da u ovim situacijama, pored<br />
interesa autora da iskorišćava svoje delo,<br />
postoji još neki opravdani (javni ili lični) interes<br />
koji treba zaštititi.<br />
Izuzetke od zaštite autorskih dela i<br />
ograničenja primene autorskog prava poznaju<br />
svi nacionalni zakoni kojima je regulisana<br />
oblast autorskog prava, a takođe i<br />
međunarodne konvencije kao što su Bernska<br />
konvencija ili TRIPS ugovor. 10 Uvođenjem<br />
ograničenja u autorsko pravo stvara<br />
se ravnoteža između prava autora i potreba<br />
javnosti za slobodnim korišćenjem njihovih<br />
dela. Moralna prava autora se moraju<br />
uvek poštovati, s tim da je Univerzalna<br />
konvencija o autorskom pravu, usvojena u<br />
Ženevi 1952. godine, predvidela isključenje<br />
zaštite autorskih moralnih prava, pa tako<br />
autor koji je ustupio delo na iskorišćavanje,<br />
po toj konvenciji, gubi pravo kontrole nad<br />
svojim delom.<br />
Prema srpskom zakonu, sva zakonska<br />
ograničenja se u najširem smislu mogu<br />
podeliti na ona kada je korisnik dužan da<br />
plati autoru naknadu za korišćenje dela<br />
prema uslovima iz zakona ili kada delo može<br />
koristiti besplatno, a u svakom slučaju treba<br />
razlikovati:<br />
-na - koje autorsko delo se odnosi pravo<br />
korišćenja,<br />
-koji - korisnici imaju pravo da se oslone na<br />
zakonska ograničenja,<br />
-za - koje namene tj. u koje svrhe mogu da<br />
koriste delo, i<br />
-u - kom obimu tj. na koje sve načine smeju<br />
da koriste delo.<br />
Bez obzira na ove podele, ono što srpski<br />
zakon izričito predviđa su sledeća pravila<br />
koja se odnose na sva zakonska ograničenja:<br />
-u - svim slučajevima iskorišćavanja dela,<br />
moraju se navesti ime autora dela i izvor<br />
iz koga je delo preuzeto (izdavač dela,<br />
godina i mesto izdanja, časopis, novina,<br />
televizijska ili radio stanica gde je delo,<br />
odnosno odlomak dela izvorno objavljen ili<br />
neposredno preuzet i sl.), i<br />
-u - svakom konkretnom slučaju, obim<br />
iskorišćavanja dela mora biti opravdan tj.<br />
ne sme biti u suprotnosti sa normalnim<br />
iskorišćavanjem dela niti sme nerazumno<br />
vređati legitimne interese autora.<br />
Drugo pravilo se sastoji od više pravnih<br />
standarda. Praksa i sudovi treba da daju<br />
odgovore na pitanja šta je to „opravdan<br />
obim iskorišćavanja dela” tj. „suprotnost sa<br />
normalnim iskorišćavanjem” ili „nerazumno<br />
vređanje interesa autora”. Ono što svakako<br />
možemo reći je da su ova ograničenja<br />
zapravo izuzeci od opšteg pravila da samo<br />
autori imaju ceo spektar imovinskih prava<br />
na svom delu. U tom smislu treba voditi<br />
računa i o privatnim interesima autora ali<br />
i o javnom ili drugom interesu koji se štiti<br />
ograničenjem. Ukoliko ne postoji ugroža-<br />
10 WTO Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelelektualne svojine, dostupan na: http://www.zis.gov.rs/<br />
upload/documents/pdf _ sr/pdf/trips.pdf<br />
25
vanje interesa autora, kvantitativno i kvalitativno,<br />
trebalo bi dozvoliti korišćenje dela<br />
u meri u kojoj to nalaže javni ili privatni interes<br />
koji se svakim od ograničenja štiti.<br />
Pravila srpskog zakona o ograničenjima<br />
autorskog prava su zapravo konkretizacija<br />
„trostepenog testa“ koji je predviđen u<br />
mnogim međunarodnim ugovorima, uključujući<br />
i Bernsku konvenciju i WIPO ugovor. 11<br />
Tako npr. član 10. WIPO Ugovora o autorskom<br />
pravu glasi: „Ugovorne strane mogu,<br />
u svojim nacionalnim zakonodavstvima, da<br />
predvide ograničenja ili izuzetke od prava<br />
priznatih autorima književnih i umetničkih<br />
dela na osnovu ovog ugovora: 1) u određenim<br />
posebnim slučajevima, 2) u slučajevima<br />
koji nisu u suprotnosti sa uobičajenim iskorišćavanjem<br />
dela i 3) kada neosnovano ne<br />
nanose štetu zakonitim interesima autora.“<br />
Takođe, srpski zakon se u velikoj meri<br />
oslanja na ograničenja koja su predviđena<br />
Direktivom 2001/29/EZ o usklađivanju<br />
određenih aspekata autorskog i srodnih<br />
prava u informacionom društvu (InfoSoc<br />
Direktiva). 12 Za razliku od većine međunarodnih<br />
akata, InfoSoc Direktiva daje pregled<br />
konkretnih situacija u kojima države<br />
članice mogu ograničiti tačno određena<br />
prava autora, pri čemu i sama InfoSoc Direktiva<br />
propisuje tripartitni test kao opšti<br />
standard. Države članice mogu izabrati<br />
jedan ili više izuzetaka koji su predviđeni<br />
ovom Direktivom, ali ne mogu da predvide i<br />
usvoje izuzetke koje nisu predviđeni Direktivom.<br />
Koji god od izuzetaka da se primeni<br />
u nacionalnim zakonodavstvima, svaki mora<br />
da ispunjava uslove tripartitnog testa. Srbija<br />
je u svoje propise implementirala neke<br />
od tih ograničenja, ali ne sve.<br />
Ovom prilikom može biti korisno napomenuti<br />
da su različiti međunarodni instrumenti<br />
imali za cilj da približe načine na koji<br />
države članice regulišu sistem ograničenja,<br />
pošto je ovo pitanje u centru ideje da postoji<br />
potreba harmonizacije autorskog prava<br />
na svetskom nivou, posebno u našem digitalnom<br />
dobu. Iako međunarodni instrumenti<br />
predviđaju po pravilu samo opšte norme i<br />
principe kojima države potpisnice treba da<br />
se vode prilikom regulisanja ograničenja,<br />
oni mogu služiti nacionalnim sudovima kao<br />
dobar indikator šta je ideja vodilja pojedinih<br />
ograničenja u nacionalnim propisima. 13<br />
11 Ugovor je zaključen 20. decembra 1996. godine u Ženevi, potvrđen Zakonom o potvrđivanju WIPO ugovora<br />
o autorskom pravu (Službeni list SRJ - Međunarodni ugovori, br. 13/2002)<br />
12 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:32001L0029<br />
13 Videti studiju o ograničenjima koja su predviđena međunarodnim ugovorima WIPO Study on Limitations<br />
and Exceptions of Copyright and Related Rights in the Digital Environment, 9th Session, June 23-27, 2003,<br />
WIPO Doc. SCCR/9/7 (u daljem tekstu: WIPO studija), dostupno na: http://www.wipo.int/edocs/mdocs/<br />
copyright/en/sccr_9/sccr_9_7.pdf<br />
27
PRAVO IS-<br />
KORIŠĆA-<br />
VANJA <strong>DELA</strong><br />
BEZ DOZ-<br />
VOLE AU-<br />
TORA I BEZ<br />
PLAĆANJA<br />
AUTORSKE<br />
NAKNADE<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA <strong>DELA</strong> BEZ DOZVOLE AUTORA I BEZ PLAĆANJA AUTORSKE NAKNADE<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA<br />
<strong>DELA</strong> BEZ DOZVOLE<br />
AUTORA I BEZ PLAĆANJA<br />
AUTORSKE NAKNADE<br />
1. POSTUPCI PRED DRŽAVNIM ORGANIMA I<br />
JAVNA BEZBEDNOST<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Bez dozvole autora i bez plaćanja autorske<br />
naknade objavljeno autorsko delo može se<br />
umnožavati i javno saopštavati radi sprovođenja<br />
postupka pred sudskim ili drugim<br />
državnim organima ili u svrhu obezbeđenja<br />
javne sigurnosti.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Objavljena dela<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Bilo koje lice<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
U svrhu sprovođenja postupka pred sudskim<br />
ili drugim državnim organima ili u<br />
svrhu obezbeđenja javne sigurnosti<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Umnožavanje i javno saopštavanje<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Ovaj izuzetak je predviđen članom 5(3)(e)<br />
InfoSoc Direktive i tamo je jasno navedeno<br />
da se ograničenje odnosi na administrativne,<br />
parlamentarne (zakonodavne) ili<br />
sudske postupke. Iako srpski zakon pominje<br />
izričito samo sudske organe, ne postoji<br />
razlog da se pod „drugim dr ž avnim organima”<br />
ne podrazumevaju organi iz druge<br />
dve grane državne vlasti - izvršne i zakonodavne.<br />
Što se tiče druge namene - umnožavanje<br />
i javno saopštavanje u svrhu obezbeđenja<br />
javne sigurnosti, oslanjanje na ovaj izuzetak<br />
će biti jako redak. Prema praksi Evropskog<br />
suda pravde, samo nadležni državni<br />
organi mogu da određuju kada je javni interes<br />
ugrožen.<br />
PRIMER<br />
Mediji se ne mogu osloniti na ovaj<br />
izuzetak tako što će samostalno<br />
odrediti da je ispunjen uslov ugroženosti<br />
javne bezbednosti i povrediti autorska<br />
prava javnim saopštavanjem<br />
određenog dela. Ono što može biti<br />
uloga medija je da u situaciji kada su<br />
državni organi već doneli odluku da se<br />
javna sigurnost ima obezbediti objavljivanjem<br />
fotografije određenog osumnjičenog<br />
lica, oni mogu umnožavati<br />
i javno saopštavati takvu fotografiju<br />
u tom kontekstu, uz pozivanje na ovo<br />
ograničenje. 14<br />
14 Case C-145/10 Eva-Maria Painerv Standard VerlagsGmbH and others, dostupno na: http://curia.europa.<br />
eu/juris/liste.jsf?&num=C-145/10 , paragraf 116.<br />
29
2. INFORMISANJE PUTEM MEDIJA 3. KORIŠĆENJE <strong>DELA</strong> U OBRAZOVANJU<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Dozvoljeno je, u okviru izveštavanja javnosti<br />
putem štampe, radija, televizije i drugih<br />
medija o tekućim događajima, u obimu<br />
koji odgovara svrsi i načinu izveštavanja o<br />
tekućem događaju, bez dozvole autora i bez<br />
plaćanja autorske naknade:<br />
-umnožavanje -<br />
primeraka objavljenih dela<br />
koja se pojavljuju kao sastavni deo tekućeg<br />
događaja o kome se javnost izveštava;<br />
-pripremanje -<br />
i umnožavanje kratkih izvoda<br />
ili sažetaka iz novinskih i drugih sličnih<br />
članaka u pregledima štampe;<br />
-umnožavanje -<br />
političkih, verskih i drugih<br />
govora održanih na javnim skupovima, u<br />
državnim organima, verskim ustanovama<br />
ili prilikom državnih ili verskih svečanosti;<br />
-slobodno - korišćenje dnevnih informacija i<br />
vesti koje imaju prirodu novinskog izveštaja.<br />
Odredba stava 1. ovog člana shodno se primenjuje<br />
na sve oblike javnog saopštavanja<br />
pomenutih dela.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
-objavljena - dela koja se pojavljuju kao<br />
sastavni deo tekućeg događaja o kome se<br />
javnost izveštava;<br />
-kratki - izvodi ili sažeci iz novinskih i drugih<br />
sličnih članaka u pregledima štampe;<br />
-politički, - verski i drugi govori održani na<br />
javnim skupovima, u državnim organima,<br />
verskim ustanovama ili prilikom državnih<br />
ili verskih svečanosti;<br />
-dnevne - informacije i vesti koje imaju prirodu<br />
novinskog izveštaja.<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Mediji (štampa, radio, televizija ili drugi<br />
registrovani mediji)<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
U cilju izveštavanja javnosti o tekućim<br />
događajima (dakle, ne o bilo kojim događajima)<br />
KOJI JE OBIM ISKORIŠĆAVANJA<br />
(NA KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Delo sme da se iskorišćava samo u obimu<br />
koji odgovara svrsi i načinu izveštavanja o<br />
tekućem događaju i to/u nekom od sledećih<br />
slučajeva:<br />
-umnožavanje -<br />
primeraka dela koja su već<br />
objavljena, a koja se pojavljuju kao sastavni<br />
deo tekućeg događaja o kome se javnost<br />
izveštava;<br />
-pripremanje -<br />
i umnožavanje kratkih izvoda<br />
ili sažetaka iz novinskih i drugih sličnih<br />
članaka u pregledima štampe;<br />
-umnožavanje -<br />
političkih, verskih i drugih<br />
govora održanih na javnim skupovima, u<br />
državnim organima, verskim ustanovama<br />
ili prilikom državnih ili verskih svečanosti;<br />
-slobodno - korišćenje dnevnih informacija i<br />
vesti koje imaju prirodu novinskog izveštaja.<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
U slučaju bilo kog javnog saopštavanja<br />
pomenutih autorskih dela, odnosno (i) objavljenih<br />
dela, (ii) kratkih izvoda ili sažetaka<br />
iz novinskih i drugih sličnih članaka,<br />
(iii) političkih, verskih i drugih govora, (iv)<br />
dnevnih informacija i vesti koje imaju prirodu<br />
novinskog izveštaja, onaj ko saopštava delo<br />
mora se ponašati u skladu sa svim pravilima<br />
vezanim za zakonska ograničenja dela ako<br />
delo želi da koristi bez dozvole autora i bez<br />
plaćanja naknade.<br />
Akcenat ovog ograničenja, koje je regulisano<br />
i članom 10bis(2) Bernske konvencije,<br />
jeste na slobodnom protoku informacija koje<br />
su trenutno aktuelne, dakle ne starih vesti.<br />
Definicija „medija“ je u srpskom pravu trenutno<br />
data u Zakonu o javnom informisanju i<br />
medijima (Službeni glasnik Republike Srbije,<br />
br. 83/2014, 58/2015 i 12/2016 - autentično<br />
tumačenje), prema kojoj se medijima<br />
mogu smatrati samo sredstva informisanja<br />
koja su kao medij registrovana u Registru<br />
medija koji vodi Agencija za privredne registre.<br />
REGULATORNI REŽIM PO NOVOM ZAKONU O JAVNOM INFORMISANJU I MEDIJIMA / ZAŠTO DA SE REGISTRUJEM?<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Dozvoljeno je bez dozvole autora i bez<br />
plaćanja autorske naknade za nekomercijalne<br />
svrhe nastave:<br />
-javno - izvođenje ili predstavljanje objavljenih<br />
dela u obliku neposrednog poučavanja<br />
na nastavi;<br />
-javno - izvođenje ili predstavljanje objavljenih<br />
dela na školskim priredbama, pod<br />
uslovom da interpretatori ne prime naknadu<br />
za svoje izvođenje i da se ne naplaćuju<br />
ulaznice;<br />
-javno - saopštavanje emitovanih školskih<br />
emisija putem tehničkih uređaja unutar<br />
obrazovne ustanove.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
-Objavljena - dela<br />
-Emitovane - školske emisije<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Bilo koje lice (u nastavi)<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Nekomercijalne svrhe nastave<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
-Na - jedan od sledećih načina:<br />
-javno - izvođenje ili predstavljanje objavljenih<br />
dela u obliku neposrednog poučavanja<br />
na nastavi;<br />
-javno - izvođenje ili predstavljanje objavljenih<br />
dela na školskim priredbama, pod<br />
uslovom da interpretatori ne prime naknadu<br />
za svoje izvođenje i da se ne naplaćuju<br />
ulaznice;<br />
-javno - saopštavanje emitovanih školskih<br />
emisija putem tehničkih uređaja unutar<br />
obrazovne ustanove.<br />
15 WIPO studija, str. 15.<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Ovo ograničenje je predviđeno članom<br />
10(2) Bernske konvencije, koji se odnosi<br />
na korišćenje „za ilustrovanje nastave<br />
putem objavljivanja, radio-difuznih emitova-<br />
nja ili zvučnih i vizuelnih snimanja,<br />
ukoliko je ovo korišćenje opravdano ciljem<br />
koji se ima postići.“ U okviru rada delagacija<br />
na ovoj konvenciji, mogli su se čuti argumenti<br />
da li se „nastavom“ smatra samo nastava u<br />
okviru formalnih institucija obrazovanja (osnovno,<br />
srednjoškolsko, univerziteti) ili i neformalno<br />
obrazovanje, dok srpski zakon ne<br />
sadrži nikakvo objašnjenje ali ni ograničenje.<br />
S obzirom na interese koji se štite ovim<br />
ograničenjem, čini se da nema razloga da<br />
njima ne budu obuhvaćeni svi nastavni programi,<br />
kako akreditovani tako i neakreditovani.<br />
Takođe se postavilo pitanje da li se<br />
ograničenje odnosi i na nastavu koja se<br />
sprovodi na daljinu (putem televizije ili interneta)<br />
i uopšten je stav da nema razloga da<br />
odgovor bude negativan, opet s obzirom na<br />
intenciju ovog ograničenja. 15 Međutim, u tom<br />
slučaju se svakako mora voditi računa ukoliko<br />
se radi situaciji koja uključuje nastavu u<br />
više jurisdikcija, tj. kada se nastava „odvija”<br />
u jednoj državi, a „učenici“ se nalaze u<br />
jednoj ili više drugih država i odgovarajućijm<br />
pravilima međunarodnog privatnog prava.<br />
Prema InfoSoc Direktivi, ono što je bitno<br />
jeste da samo korišćenje dela u nastavne<br />
svrhe nema kao rezultat neposrednu<br />
ili posrednu imovinsku korist, pri čemu nije<br />
od važnosti na koji način su organizovani ni<br />
kakvi su izvori finansiranja samih korisnika<br />
ovog ograničenja, odnosno institucija u kojima<br />
se nastava odvija (preambula, tačka 42).<br />
31
4. ARHIVIRANJE I KULTURNO NASLEĐE<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Dozvoljeno je bez dozvole autora i bez<br />
plaćanja autorske naknade umnožavanje<br />
dela od strane javnih biblioteka, obrazovnih<br />
ustanova, muzeja i arhiva, samo za sopstvene<br />
arhivske potrebe, ako se delo umnožava<br />
iz sopstvenog primerka i ako takvim umnožavanjem<br />
ove institucije nemaju nameru da<br />
ostvare neposrednu ili posrednu imovinsku<br />
korist.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Bilo koja dela<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Javne biblioteke, obrazovne ustanove,<br />
muzeji i arhivi<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Samo za sopstvene arhivske potrebe<br />
bez namere ostvarivanja neposredne ili<br />
posredne imovinske koristi<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Umnožavanje dela iz sopstvenog primerka<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Prema praksi Evropskog suda pravde,<br />
izuzetak koji se odnosi na pravo javnih biblioteka,<br />
obrazovnih ustanova, muzeja i arhiva<br />
da umnožavaju dela za sopstvene arhivske<br />
potrebe, uključuje i pravo digitalizacije, uz<br />
poštovanje svih predviđenih uslova za pri-<br />
menu ovog izuzetka. 16<br />
InfoSoc Direktiva je harmonizovala<br />
ograničenja koja se odnose na biblioteke,<br />
obrazovne ustanove, muzeje i arhive na<br />
previše uopšten način, tako da je ostavljena<br />
velika diskrecija državama članicama da<br />
implementiraju opšte izuzetke na način koji<br />
odgovara njihovim lokalnim okolnostima. 17<br />
Srbija, koja se donekle oslonila na ovu direktivu,<br />
uvela je ograničenje koje omogućava<br />
ovim institucijama da ispune svoje ciljeve<br />
koji se tiču očuvanja fonda koji poseduju<br />
(a koji može biti ugrožen iz raznih razloga,<br />
zbog obične upotrebe, raznih slučajeva više<br />
sile ili zbog obične krađe) 18 , uz poštovanje<br />
određenih uslova.<br />
Ipak, čini se da srpska odredba ostavlja<br />
dovoljno prostora da se cilj ograničenja ispuni<br />
poštujući osobenosti digitalnog doba, te<br />
već sada može da obuhvati preporuke koje<br />
postoje na evropskom nivou, kao što su: (i)<br />
očuvanje u arhivske svrhe svih dela koja se<br />
mogu čuvati u digitalnog formi, (ii) omogućavanje<br />
da se digitalna forma tokom vremena<br />
prilagodi modernim tehničkim mogućnostima,<br />
jer su proračuni da će se optimalni<br />
digitalni formati menjati na pet godina, (iii)<br />
mogućnost pravljenja više kopija, koje će biti<br />
neophodne i zbog postojanja više digitalnih<br />
formata (ali nikako ne više od minimalnog<br />
broja potrebnog za predmetne svrhe), i (iv)<br />
čuvanje arhive na više mesta (moguće čak i u<br />
drugoj zemlji). 19<br />
Postoji inicijativa u koju je uključena Evropska<br />
komisija koja ističe je da je dobro<br />
urađena digitalizacija ponekad jedini način<br />
da se određena dela sačuvaju za buduće<br />
generacije. 20 U tom smislu koristi se krilatica<br />
„jednom digitalizovati, znači široko dopreti”<br />
(„to digitise once, to disseminate widely”). To<br />
znači da je potrebno voditi računa da se postupci<br />
digitalizacije na nacionalnom nivou ne<br />
dupliraju. Takođe je potrebno staviti akcenat<br />
16 C-117/13 Technische Universität Darmstadt v. Eugen Ulmer KG, paragraf 43 - 44, dostupno na: http://curia.<br />
europa.eu/juris/liste.jsf?num=C-117/13<br />
17 http://ec.europa.eu/internal _ market/copyright/docs/studies/infosoc-study-annex _ en.pdf<br />
18 Detaljno o razlozima za očuvanje fondova biblioteka se može naći u WIPO studiji na ovu temu, str. 51, dostupno<br />
na: http://www.wipo.int/edocs/mdocs/copyright/en/sccr _ 17/sccr _ 17 _ 2.pdf<br />
19 LIBER: Limitations and Exceptions in EU Copyright Law for Libraries, Educational and Research Establishments:<br />
A Basic Guide, str. 5-6, dostupno na: http://libereurope.eu/wp-content/uploads/2016/10/A-Basic-Guide-<br />
to-Limitations-and-Exceptions-in-EU-Copyright-Law-for-Libraries-Educational-and-Research-FINAL-ON-<br />
LINE.pdf<br />
20 Videti: The EU’s High Level Expert Group on Digital Libraries, Report on Digital Preservation, Orphan Works<br />
and Out-of-Print Works, Selected Implementation Issues of the High Level Expert Group on Digital Libraries,<br />
str. 3,<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA <strong>DELA</strong> BEZ DOZVOLE AUTORA I BEZ PLAĆANJA AUTORSKE NAKNADE<br />
na cilj digitalizacije, odnosno očuvanje fonda<br />
i pravljenje arhive i preduzeti sve potrebne<br />
mere i korake da digitalizovan materijal ne<br />
bude zloupotrebljen za neke druge svrhe i<br />
tako ugrozi legitimne interese autora. Ter-<br />
5. LIČNA <strong>UPOTREBA</strong><br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Dozvoljeno je fizičkom licu da bez dozvole<br />
autora i bez plaćanja autorske naknade umnožava<br />
primerke objavljenog dela za lične<br />
nekomercijalne potrebe (čime nije isključena<br />
primena člana 208. stav 1. tač. 4. i 5. ovog<br />
zakona).<br />
Umnoženi primerci dela iz stava 1. ovog<br />
člana ne smeju se stavljati u promet niti koristiti<br />
za bilo koji drugi oblik javnog saopštavanja<br />
dela.<br />
Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se<br />
na:<br />
-snimanje - izvođenja, predstavljanja i prikazivanja<br />
dela;<br />
-trodimenzionalnu -<br />
realizaciju planova za<br />
dela likovne umetnosti;<br />
-građevinsku -<br />
realizaciju dela arhitekture;<br />
-pravljenje - nove građevine po uzoru na<br />
postojeću građevinu koja je autorsko delo;<br />
-računarske - programe i elektronske baze<br />
podataka;<br />
-umnožavanje -<br />
pisanih dela u obimu cele<br />
knjige, osim ako su primerci te knjige<br />
rasprodati najmanje dve godine;<br />
-umnožavanje -<br />
notnih zapisa muzike, osim<br />
ručnim prepisivanjem.<br />
-obeštećenje -<br />
zbog korišćenja dela na način<br />
predviđen st. 1. i 2. ovog člana, autori<br />
imaju na osnovu odredaba člana 39. ovog<br />
zakona.<br />
Obeštećenje zbog korišćenja dela na način<br />
predviđen st. 1. i 2. ovog člana, autori imaju<br />
na osnovu odredaba člana 39. ovog zakona.<br />
min „široko dopreti” nikako ne sme da znači<br />
slobodno, besplatno i bez ograničenja učniti<br />
dostupnim svakom, već učiniti postupak očuvanja<br />
da najefikasnije ostvari svoju svrhu.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Obavljeno delo, sa izuzetkom računarskih<br />
programa i elektronskih baza podataka<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Bilo koje fizičko lice<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Lične nekomercijalne potrebe, pri čemu se<br />
dela ne smeju se stavljati u promet niti koristiti<br />
za bilo koji drugi oblik javnog saopštavanja<br />
dela (dakle, ne smeju se objaviti na<br />
internetu)<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Umnožavanje dela (na bilo kom medijumu,<br />
analogno ili digitalno), ali sa izuzetkom<br />
sledećih radnji:<br />
-snimanje - izvođenja, predstavljanja i prikazivanja<br />
dela;<br />
-trodimenzionalna -<br />
realizacija planova za<br />
dela likovne umetnosti;<br />
-građevinska -<br />
realizacija dela arhitekture;<br />
-pravljenje - nove građevine po uzoru na<br />
postojeću građevinu koja je autorsko delo;<br />
-umnožavanje -<br />
pisanih dela u obimu cele<br />
knjige, osim ako su primerci te knjige<br />
rasprodati najmanje dve godine;<br />
-umnožavanje -<br />
notnih zapisa muzike, osim<br />
ručnim prepisivanjem.<br />
21 Videti: The EU’s High Level Expert Group on Digital Libraries, Report on Digital Preservation, Orphan Works<br />
and Out-of-Print Works, Selected Implementation Issues of the High Level Expert Group on Digital Libraries,<br />
str. 3,<br />
22 R. Okediji, „The International Copyright System: Limitations, Exceptions and Public Interest Considerations for<br />
Developing Countries”, March 2006, UNCTAD - ICTSD Project on IPRs and Sustainable Development, available<br />
at: http://unctad.org/en/docs/iteipc200610 _ en.pdf<br />
33
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Ideja koja leži iza ovog izuzetka je da umnožavanje<br />
koje neko lice praktikuje u svom<br />
domu, za svoju ličnu upotrebu, treba da bude<br />
van kontrole autora. 22 U suštini, ovaj izuzetak<br />
posebno osnažuje građane pošto im<br />
omogućava da celokupna dela umnožavaju<br />
za lične potrebe. Ovo je osnova prava pristupa<br />
znanju u digitalnoj ekonomiji jer većina<br />
znanja predstavlja autorsko delo, pošto je<br />
izraženo u nekoj formi. Stoga je za građane<br />
najznačajnije da mogu da sebi naprave kopiju<br />
tog znanja za dalje izučavanje i da to mogu<br />
da učine besplatno.<br />
Insistira se na nekomercijalnom aspektu<br />
takve upotrebe, pri čemu InfoSoc Direktiva<br />
posebno naglašava da ne smeju da postoje ni<br />
direktni ni indirektni komercijalni benefiti za<br />
korisnika (član 5(2)(b)). U preambuli InfoSoc<br />
Direktive se takođe ističe da mora biti uzeta<br />
u obzir činjenica da će digitalno umnožavanje<br />
po pravilu biti pod većom pažnjom, zbog<br />
potencijala da se takvim umnožavanjem<br />
ugrožavaju interesi autora. Takođe, pitanje<br />
je da li takvo umnožavanje ima karakter nekomercijalnosti<br />
zbog lakoće daljeg deljenja<br />
sa neovlašćenim korisnicima.<br />
Srpski zakon ne pravi razliku između analognog<br />
i digitalnog kopiranja - oba su doz-<br />
6. KORIŠĆENJE SOFTVERA<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Ako je autorsko delo računarski program<br />
dozvoljeno je licu koje je na zakonit način<br />
pribavilo primerak računarskog programa<br />
da, radi sopstvenog uobičajenog namenskog<br />
korišćenja programa, bez dozvole autora i<br />
bez plaćanja autorske naknade:<br />
-smešta - program u memoriju računara i<br />
pušta program u rad;<br />
-otklanja - greške u programu, kao i da vrši<br />
druge neophodne izmene u njemu koje su u<br />
skladu sa njegovom svrhom, ako ugovorom<br />
nije drukčije određeno;<br />
-načini - jedan rezervni primerak programa<br />
na trajnom telesnom nosaču;<br />
voljena dokle god su ispunjeni svi ostali<br />
uslovi privatne upotrebe. Takođe, za razliku<br />
od nekih evropskih zemalja, srpski zakon ne<br />
pominje članove domaćinstva i bliska lica<br />
korisnika kao učesnike privatne upotrebe.<br />
Ipak, nema razloga da u skladu sa formulacijom<br />
srpskog zakona privatna upotreba ne<br />
obuhvati i ovakvu upotrebu u privatnoj sferi,<br />
kao sferi kojoj javnost nema pristup.<br />
Srpskim zakonom nije eksplicitno predviđen<br />
maksimalan broj umnoženih primeraka<br />
(kopija) koje korisnik sme da napravi u skladu<br />
sa ovim ograničenjem, ali je jasno da to mora<br />
biti onaj broj koji zadovoljava isključivo privatne<br />
potrebe.<br />
Članom 208. stav 1. tačke 4. i 5. zakona su<br />
predviđeni posebni slučajevi povrede autorskog<br />
ili srodnog prava, koji se primenjuju<br />
uvek, pa i kada se korisnik oslanja na ovo<br />
ograničenje autorskog prava.<br />
Članom 39. zakona predviđeno je posebno<br />
pravo autora da, iako ne dobijaju naknadu od<br />
korisnika dela koji delo umnožava u skladu sa<br />
ovim izuzetkom, imaju pravo na posebnu naknadu<br />
od uvoza, odnosno prodaje tehničkih<br />
uređaja i praznih nosača zvuka, slike i teksta<br />
za koje se opravdano može pretpostaviti da<br />
će biti korišćeni za takvo umnožavanje (CD,<br />
DVD, USB i slično). Ovu naknadu plaćaju<br />
proizvođači i uvoznici, a autori naknadu ostvaruju<br />
preko organizacija za kolektivno ostvarivanje<br />
autorskog i srodnih prava.<br />
-izvrši - dekompilaciju programa isključivo<br />
radi pribavljanja neophodnih podataka za<br />
postizanje interoperabilnosti tog programa<br />
sa drugim, nezavisno stvorenim<br />
programom ili određenom računarskom<br />
opremom, pod uslovom da taj podatak nije<br />
bio na drugi način dostupan i da je dekompilacija<br />
ograničena samo na onaj deo<br />
programa koji je neophodan za postizanje<br />
interoperabilnosti.<br />
Podatak dobijen radnjom iz stava 1. tačka<br />
4. ovog člana ne sme se saopštavati drugima<br />
ili koristiti za druge svrhe, posebno za stvaranje<br />
ili plasman drugog računarskog programa<br />
kojim bi se povredilo autorsko pravo<br />
na prvom.<br />
Radnju iz stava 1. tačka 4. ovog člana može<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA <strong>DELA</strong> BEZ DOZVOLE AUTORA I BEZ PLAĆANJA AUTORSKE NAKNADE<br />
izvršiti neposredno lice koje je na zakonit<br />
način pribavilo primerak računarskog programa<br />
ili drugo stručno lice koje radi po<br />
njegovom nalogu.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Računarski programi (softveri)<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Lice koje je na zakonit način pribavilo primerak<br />
računarskog programa - kupac/korisnik<br />
licence<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Radi ličnog i uobičajenog namenskog korišćenja<br />
programa<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Lice koje je na zakonit način pribavilo primerak<br />
računarskog programa može samostalno<br />
da vrši sledeće radnje ili može da ih<br />
vrši drugo stručno lice koje radi po njegovom<br />
nalogu:<br />
-kopiranje - i instalacija programa na<br />
računar (smeštanje programa u memoriju<br />
računara i puštanje program u rad);<br />
-otklanjanje - grešaka koje se pojave u programu<br />
prilikom korišćenja;<br />
-vršenje - izmena u programu koje su<br />
neophodne, a koje su pritom u skladu sa<br />
njegovom svrhom, na primer ukoliko se<br />
promene propisi koji se odnose na korišćenje<br />
programa ili se promene potrebe<br />
korisnika (ovo korisnik sme da radi ukoliko<br />
ugovorom nije drukčije određeno);<br />
-izrada - jednog rezervnog primerka programa<br />
na trajnom nosaču (USB, CD,<br />
eksterna memorija i sl);<br />
-dekompilacija -<br />
programa isključivo radi<br />
pribavljanja podataka neophodnih za postizanje<br />
interoperabilnosti tog programa<br />
sa drugim programom ili sa određenom<br />
računarskom opremom; dekompilacija se<br />
sme raditi samo ukoliko potreban podatak<br />
nije dostupan na drugi način i ukoliko je<br />
dekompilacija ograničena samo na onaj<br />
deo programa koji je neophodan za postizanje<br />
interoperabilnosti.<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Ovaj izuzetak je predviđen jer se u toku<br />
korišćenja računarskog programa (softvera),<br />
za koje je legalno pribavljena licenca,<br />
događaju razne upotrebe programa koje su<br />
neophodne da bi program uopšte mogao da<br />
radi ili da bi mogao da radi na način koji je u<br />
skladu sa licencom, a koje znače umnožavanje<br />
ili izmene u programu.<br />
PRIMER<br />
Ukoliko korisnik pribavi licencu za program<br />
koji služi za izradu faktura, najpre<br />
ga mora instalirati na svom računaru.<br />
Zatim, tokom korišćenja programa u<br />
njemu se mogu događati greške koje<br />
korisnik mora da ispravi da bi uopšte<br />
mogao da koristi program. Takođe,<br />
može se dogoditi da se promene zakonski<br />
propisi koji regulišu obavezne<br />
obrasce faktura, pa je izmena tih<br />
obrazaca u programu nužna da bi program<br />
mogao da se koristi u skladu sa<br />
svojom svrhom i u skladu sa licencom.<br />
Najzad, korisnik će možda želeti da taj<br />
program poveže da drugim programom<br />
u kome vodi evidenciju o zalihama, te će<br />
morati da uradi dekompilaciju prvog<br />
da bi došao do određenih podataka<br />
koji omogućavaju interoperabilno korišćenje<br />
oba programa.<br />
U svakom slučaju, podatak koji bude dobijen<br />
vršenjem bilo koje od navedenih<br />
dozvoljenih radnji ne sme se saopštavati<br />
drugima ili koristiti za druge svrhe,<br />
sem radi sopstvenog uobičajenog<br />
namenskog korišćenja programa. Ovo<br />
pravilo se posebno odnosi na stvaranje<br />
ili plasman drugog računarskog programa<br />
kojim bi se povredilo autorsko<br />
pravo na prvom računarskom programu.<br />
35
7. CACHING/ BROWSING/ STREAMING 8. CITIRANJE<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Dozvoljeno je bez dozvole autora i bez<br />
plaćanja autorske naknade privremeno<br />
umnožavanje autorskog dela, pod sledećim<br />
uslovima:<br />
-umnožavanje -<br />
je prolazno ili slučajno;<br />
-umnožavanje -<br />
čini sastavni i bitni deo tehnološkog<br />
procesa;<br />
-svrha - umnožavanja je da omogući prenos<br />
podataka u računarskoj mreži između dva<br />
ili više lica preko posrednika, ili da omogući<br />
zakonito korišćenje autorskog dela i<br />
-umnožavanje -<br />
nema zaseban ekonomski<br />
značaj.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Bilo koje delo<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Bilo koje lice (učesnik tehnološkog procesa<br />
u kome dolazi do privremenog umnožavanja<br />
dela)<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Bez obzira na neku posebnu namenu ali<br />
samo ukoliko su ispunjeni svi sledeći uslovi<br />
kumulativno:<br />
-umnožavanje -<br />
je prolazno ili slučajno,<br />
-umnožavanje -<br />
čini sastavni i bitni deo tehnološkog<br />
procesa,<br />
-svrha - umnožavanja je da omogući prenos<br />
podataka u računarskoj mreži između dva<br />
ili više lica preko posrednika, ili da omogući<br />
zakonito korišćenje autorskog dela, i<br />
-umnožavanje -<br />
nema zaseban ekonomski<br />
značaj.<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Privremeno umnožavanje<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Formulacija ograničenja u srpskom zakonu<br />
je preuzeta iz člana 5(1) InfoSoc Direktive.<br />
Ideja iza ovog ograničenja je da se prevaziđe<br />
situacija kada se iz čisto tehničkih razloga u<br />
digitalnom svetu prave kopije određenih autorskih<br />
dela, prilikom korišćenja interneta i<br />
sličnih tehnologija. Primeri za ove situacije su<br />
dati u preambuli InfoSoc Direktive, tačka 33,<br />
u kojoj je rečeno da ovo ograničenje treba da<br />
uključi radnje koje omogućavaju pregledanje<br />
(browsing) i pohranjivanje (caching) sadržaja,<br />
uključujući i radnje koje omogućavaju<br />
efikasan rad prenosnih sistema, uz uslov da<br />
(i) posrednik prenosa ne menja predmetne<br />
informacije koje se prenose i (ii) ne upliće se<br />
u zakonitu upotrebu tehnologije za dobijanje<br />
podataka o korišćenju informacija i da (iii)<br />
ta tehnologija jeste široko priznata i upotrebljavana<br />
u industriji.<br />
Primer ovakve upotrebe od strane korisnika<br />
je „streaming“ filmova (pod uslovom da<br />
takva radnja ispunjava i sve ostale uslove za<br />
zakonitost) 23 .<br />
Dakle, u pitanju je jedan jako uzak izuzetak<br />
koji se odnosi na nove aktere koji učestvuju<br />
u predmetnim tehničkim procesima. Jezik<br />
ovog ograničenja je sastavljen uopšteno (pa<br />
ne koristi termine ni browsing ili caching),<br />
da bi mogao da obuhvati sve eventualne<br />
promene koje se dešavaju ili će se dešavati<br />
u digitalnom svetu i ostalim naprednim tehnologijama<br />
24 . U tom smislu treba istaći da u<br />
jednom tehničkom procesu, svi uslovi propisani<br />
za primenu ovog ograničenja moraju<br />
biti ispunjeni kumulativno.<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA <strong>DELA</strong> BEZ DOZVOLE AUTORA I BEZ PLAĆANJA AUTORSKE NAKNADE<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Dozvoljeno je bez dozvole autora i bez<br />
plaćanja autorske naknade umnožavanje,<br />
kao i drugi oblici javnog saopštavanja kratkih<br />
odlomaka autorskog dela (pravo citiranja),<br />
odnosno pojedinačnih kratkih autorskih<br />
dela, pod sledećim uslovima:<br />
-da - je delo objavljeno;<br />
-da - se pomenuti delovi, odnosno kratka<br />
dela, bez izmena, integrišu u drugo delo<br />
ako je to neophodno radi ilustracije, potvrde<br />
ili reference, uz jasnu naznaku da je<br />
reč o citatu i u skladu sa dobrim običajima;<br />
-da - se na pogodnom mestu navede ko je autor<br />
citiranog dela, koji je naslov citiranog<br />
dela, kada je i gde je citirano delo objavljeno,<br />
odnosno izdato, ukoliko su ti podaci<br />
poznati.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Kratki odlomci autorskog dela, odnosno pojedinačna<br />
kratka autorska dela<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Bilo koje lice<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Radi citiranja, nije bitno u koje svrhe<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Umnožavanje i drugi oblici javnog saopštavanja,<br />
ukoliko su ispunjeni svi sledeći uslovi<br />
kumulativno:<br />
-delo - je objavljeno;<br />
-predmetni - delovi autorskog dela, odnosno<br />
kratka dela, se bez izmena integrišu u<br />
drugo delo,<br />
-takva - integracija je neophodna radi ilustracije,<br />
potvrde ili reference,<br />
-daje - se jasna naznaka da je reč o citatu u<br />
skladu sa dobrim običajima;<br />
-na - pogodnom mestu se navede (i) ko je<br />
autor citiranog dela, (ii) koji je naslov<br />
citiranog dela, (iii) kada je i gde je citirano<br />
delo objavljeno, odnosno izdato, ukoliko su<br />
ti podaci poznati.<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Prema zakonskoj odredbi, citat je „kratak<br />
odlomak autorskog dela“ ili u određenim<br />
slučajevima „pojedinačno kratko autorsko<br />
delo”. Drugi deo je dodat zbog okolnosti da<br />
su određena dela toliko kratka da bi njihovo<br />
dalje skaćivanje radi citiranja bilo potpuno<br />
obesmišljeno. Međutim, jasno je da kada<br />
se kratko delo citira se poštovati svi ostali<br />
zahtevi za primenu ovog ograničenja.<br />
Ne postoji opšti standard koliko dug citat<br />
može da bude da bi se podveo pod ovo<br />
ograničenje, tj. da se ne bi smatrao neovlašćenim<br />
preuzimanjem delova tuđeg autorskog<br />
dela. To se mora ceniti u zavisnosti<br />
od konkretnih okolnosti svakog pojedinačnog<br />
slučaja. Ukoliko je u pitanju delo koje se ne<br />
može smatrati „pojedinačnim kratkim autorskom<br />
delom“, pored dužine odlomka koji<br />
se citira, potrebno je uzeti u obzir i ceo<br />
kontekst u kom se delo navodi. Ponekad će<br />
biti potrebno koristiti duže odlomke, jer korišćenjem<br />
kratkih odlomaka ne bi bio jasan<br />
celokupan smisao onog što je autor dela koje<br />
se citira hteo da kaže tj. izrazi odnosno korišćenje<br />
kratkih odlomaka samo skraćivanja<br />
radi može preneti iskrivljenu ili pogrešnu<br />
sliku autorovog izraza 25 , niti ono što onaj koji<br />
citira želi da analizira, kritikuje, ilustruje ili<br />
referiše.<br />
Srpski zakon ne sužava u svojim odrebama<br />
konkretnu svrhu za koju se vrši citiranje,<br />
sem što kaže da se citat intergiše u novi<br />
sadržaj radi ilustracije, potvrde ili reference.<br />
Kako je ovaj izuzetak je regulisan članom<br />
10(1) Bernske konvencije, iz njenih pripremnih<br />
materijala i studija se može videti<br />
da su njime svakako obuhvaćena citiranja u<br />
naučne, kritičke, informativne ili obrazovne<br />
svrhe. Tokom vremena su se ove oblasti širile<br />
na političko delovanje, umetnost i zabavu.<br />
Danas, bar prema srpskom zakonu, nije od<br />
23 https://euipo.europa.eu/ohimportal/web/observatory/faqs-on-copyright-sk<br />
24 https://copyrightblog.co.uk/2012/10/17/what-is-a-temporary-copy-and-who-cares/<br />
25 WIPO studija, str. 12.<br />
37
presudne važnosti u kojoj od ovih ili nekih<br />
drugih oblasti se citiranje vrši, manje-više<br />
je usvojeno da ne postoji mogućnost da se<br />
oblasti citiranja ograniče nekim zatvorenim<br />
spiskom dozvoljnih namena 26 , ali ostaje važno<br />
da su budu ispunjeni svi zakonski uslovi<br />
za upotrebu ovog ograničenja, uključujući i<br />
opšte pravilo iz tripartitnog testa da obim<br />
citiranja dela mora biti opravdan tj. ne sme<br />
biti u suprotnosti sa normalnim iskorišćavanjem<br />
dela niti sme nerazumno vređati legitimne<br />
interese autora.<br />
Ovaj izuzetak prava autora regulisan je članom<br />
5(3)(d) InfoSoc Direktive i bio je predmet<br />
razmatranja Evropskog suda pravde<br />
koji je dao odgovor na pitanje: da li sadržaj<br />
u kome se koristi citat sam po sebi mora biti<br />
novo autorskog delo. Odgovor na ovo pitanje<br />
je bio negativan. Sud je naglasio da je cilj<br />
ovog celog izuzetka da se nađe ravnoteža<br />
između slobode izražavanja i legitimnih prava<br />
autora da ekploatiše svoje delo. Sužavanje<br />
izuzetka samo na slučajeve kada se citat<br />
koristi u novom autorskom delu bi neopravdano<br />
sužavao slobodu izražavanja koja se<br />
ogranjičenjem štiti, a sa druge strane nikako<br />
ne menja poziciju autora citiranog dela. 27<br />
PRIMER<br />
Pravo citiranja razmatrao je Vrhovni<br />
kasacioni sud u presudi Rev 2676/11<br />
od 30.06.2010. godine: „Navedenom<br />
presudom odbijena je kao neosnovana<br />
revizija tuženog izjavljena protiv<br />
Presude Vrhovnog suda u Srbije, br.<br />
Gž-43/08 od 23.07.2009. godine. Navedenom<br />
presudom Vrhovnog suda Srbije<br />
utvrđeno je da je tuženi povredio<br />
moralna prava tužioca na taj način što<br />
je tuženi izdao publikaciju „...” u ediciji<br />
„...”, koju zbirku najveć im delom sač i-<br />
njavaju citati i odlomci iz originalnih članaka<br />
i komentara tužioca koji su nastali<br />
i javno objavljeni u periodu od 1976. do<br />
2004. godine. Uz citate je naveden izvor<br />
iz koga su odlomci preuzeti. Tužilac nije<br />
dao dozvolu, niti je učestvovao u izradi<br />
ove zbirke. Citat predstavlja deo teksta<br />
doslovno prenesen iz drugog spisa, koji<br />
se kao takav upotrebljava kako bi se<br />
tekstu dao poseban kvalitet. Autor teksta<br />
citat koristi kako bi potvrdio svoje<br />
mišljenje ili ukazao da postoje i druga<br />
mišljenja. Citati predstavljaju deo pisanog<br />
autorskog dela, moraju se uklapati<br />
u tekst i sa njim činiti jedinstvo. Po oceni<br />
Vrhovnog kasacionog suda korišćeni<br />
citati nisu integrisani u osnovni tekst<br />
(jer čine većinu delu navedene zbirke),<br />
već je od njih napravljena cela zbirka.<br />
Upravo u tome se sastoji povreda<br />
moralnih autorskih prava tužioca, jer je<br />
tuženi bez njegove saglasnosti sakupio<br />
odlomke iz njegovih autorskih dela i objavio<br />
ih. Osim toga, citati su po oceni<br />
ovog suda istrgnuti iz konteksta i na taj<br />
način povređene su odredbe iz čl. 16 i<br />
17 Zakona o autorskim pravima i srodnim<br />
pravima.”<br />
9. SNIMANJE U SOPSTVENOJ EMISIJI<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Organizaciji za radiodifuziju koja ima dozvolu<br />
za emitovanje dela, dozvoljeno je bez<br />
dozvole autora i bez plaćanja autorske naknade<br />
da snimi sopstvenim sredstvima to delo<br />
na nosač zvuka ili nosač slike, odnosno nosač<br />
zvuka i slike radi emitovanja u sopstvenoj<br />
emisiji.<br />
Snimak dela iz stava 1. ovog člana mora<br />
biti izbrisan najdocnije u roku od 90 dana po<br />
emitovanju dela.<br />
Snimak dela iz stava 1. ovog člana može biti<br />
sačuvan u zvaničnoj javnoj arhivi ako ima dokumentarnu<br />
vrednost.<br />
Delo snimljeno u skladu sa odredbom stava<br />
1. ovog člana ne sme se ponovo emitovati bez<br />
dozvole autora.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Dela koja se mogu emitovati<br />
26 WIPO studija, str. 12.<br />
27 Case C-145/10 Eva-Maria Painerv Standard VerlagsGmbH and others, dostupno na: http://curia.europa.eu/<br />
juris/liste.jsf?&num=C-145/10 , paragraf 137: „In the light of all the foregoing considerations, the answer<br />
to question 2(a) is that Article 5(3)(d) of Directive 2001/29, read in the light of Article 5(5) of that directive,<br />
must be interpreted as not precluding its application where a press report quoting a work or other protected<br />
subject-matter is not a literary work protected by copyright”<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA <strong>DELA</strong> BEZ DOZVOLE AUTORA I BEZ PLAĆANJA AUTORSKE NAKNADE<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Organizacija za radiodifuziju (radio i televizija)<br />
koja ima dozvolu za emitovanje dela<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Radi emitovanja u sopstvenoj emisiji<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Snimanje dela sopstvenim sredstvima na<br />
nosač zvuka ili nosač slike, odnosno nosač<br />
zvuka i slike, pod uslovom da se delo izbriše<br />
najkasnije u roku od 90 dana od dana emitovanja<br />
dela. U svakom slučaju, snimljeno delo<br />
ne sme se ponovo emitovati bez dozvole autora<br />
10. 2D UMNOŽAVANJE <strong>DELA</strong> DOSTUPNIH U<br />
JAVNOM PROSTORU<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Dozvoljeno je bez dozvole autora i bez<br />
plaćanja autorske naknade dvodimenzionalno<br />
umnožavanje, stavljanje u promet tako<br />
umnoženih primeraka, kao i drugi oblici javnog<br />
saopštavanja dela koja se trajno nalaze<br />
izložena na ulicama, trgovima i drugim otvorenim<br />
javnim mestima.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Dela koja se trajno nalaze izložena na ulicama,<br />
trgovima i drugim otvorenim javnim<br />
mestima<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Bilo koje lice<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Bez određene namene<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Dvodimenzionalno umnožavanje, stavljanje<br />
28 R. Okediji, str. 22.<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Izuzetak se odnosi samo na efermne (kratkotrajne<br />
i prolazne) snimke koji nastaju u<br />
radu radija i televizije (organizacija za radiodifuziju).<br />
Snimak dela koje je predmet ograničenja<br />
može biti sačuvan u zvaničnoj javnoj arhivi<br />
ako ima dokumentarnu vrednost, odnosno ne<br />
mora biti brisan u roku od 90 dana od emitovanja.<br />
Dakle, arhiviranje je moguće samo<br />
u arhivama koje su javne i samo za ona dela<br />
koja imaju dokumentarnu vrednost.<br />
Ovo ograničenje je predviđeno i članom<br />
11bis(3) Bernske konvencije, iako je tokom<br />
godina izgubilo na praktičnom značaju jer<br />
radiodifuzne organizacije po pravilu ovo pitanje<br />
rešavaju na ugovornoj osnovi. 28<br />
u promet tako umnoženih primeraka i drugi<br />
oblici javnog saopštavanja<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Prema praksi evropskih država (kolokvijalni<br />
naziv izuzetka predviđenog članom 5(3)<br />
(h) InfoSoc Direktive je „pravo panorame“),<br />
ovaj izuzetak bi se mogao primeniti na primer<br />
u slučaju izrade razglednica. Za razliku<br />
od nekih evropskih zemalja, srpski zakon<br />
ne predviđa da namena umnožavanja radi<br />
korišćenja ovog ograničenja mora biti nekomercijalna.<br />
Važno je naglasiti da se izuzetak<br />
odnosi samo na javne prostore, ne i na<br />
privatne građevine i samo na dvodimenzionalno<br />
umnožavanje (za trodimenzionano umnožavanje<br />
srpski zakon ima poseban izuzetak),<br />
što uključuje fotografije, slike i druge<br />
2D prikaze. Srpski zakon ne predviđa neka<br />
posebna ograničenja i namene, te se ovaj<br />
izuzetak može slobodno eksploatisati pod<br />
navedenim uslovima, npr. mogu da se prave<br />
i stavljaju u promet majice TESLA sa prikazom<br />
statue Nikole Tesle koja je javno izložena<br />
na javnom trgu.<br />
39
11. IZLOŽBENI KATALOZI<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Za potrebe izrade kataloga javnih izložbi ili<br />
javnih prodaja dozvoljeno je bez dozvole autora<br />
i bez plaćanja autorske naknade odgovarajuće<br />
umnožavanje izloženih dela i stavljanje<br />
u promet tako umnoženih primeraka.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Dela izložena na javnim izložbama i na<br />
javnim prodajama<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Bilo koje lice (koje izrađuje kataloge javnih<br />
izložbi ili javnih prodaja)<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Za potrebe izrade kataloga javnih izložbi ili<br />
javnih prodaja<br />
12. DEMONSTRACIJA AUDIO VIZUELNIH<br />
UREĐAJA<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
U prodavnicama, na sajmovima i drugim<br />
mestima gde se demonstrira rad uređaja<br />
za snimanje, reprodukovanje i prenos zvuka<br />
i slike dozvoljeno je bez dozvole autora i<br />
bez plaćanja autorske naknade umnožavanje<br />
dela na nosač zvuka i slike, javno saopštavanje<br />
dela sa tog nosača, kao i javno saopštavanje<br />
dela koje se emituje, ali samo u meri<br />
u kojoj je to neophodno za demonstriranje<br />
rada uređaja.<br />
Snimci koji se načine na osnovu odredbe<br />
stava 1. ovog člana moraju se bez odlaganja<br />
brisati.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Dela koja se mogu preneti na nosač zvuka i<br />
slike; Dela koja se mogu emitovati<br />
KO JE KORISNIK:<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Umnožavanje i stavljanje u promet tako umnoženih<br />
primeraka<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Za razliku od srpskog zakona, koji dozvoljava<br />
stavljanje u promet predmetnih kataloga,<br />
bez napomene da to mora biti u nekomercijalne<br />
svrhe, u članu 5(3)(j) InfoSoc<br />
Direktive je predviđeno da umnožavanje radi<br />
promocije izložble ili prodaje može biti samo<br />
nekomercijalno. Dakle, ovaj izuzetak je širi u<br />
srpskom zakonu nego u InfoSoc Direktivi.<br />
Lica koja demonstriraju rad uređaja za<br />
snimanje, reprodukovanje i prenos zvuka i<br />
slike u prodavnicama, na sajmovima i drugim<br />
mestima<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
U cilju demonstriranja rada uređaja za snimanje,<br />
reprodukovanje i prenos zvuka i slike,<br />
i to samo u meri u kojoj je to neophodno<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
-umnožavanje -<br />
dela na nosač zvuka i slike,<br />
-javno - saopštavanje dela sa tog nosača,<br />
kao i<br />
-javno - saopštavanje dela koje se emituje<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA <strong>DELA</strong> BEZ DOZVOLE AUTORA I BEZ PLAĆANJA AUTORSKE NAKNADE<br />
NAPOMENA:<br />
U članu 5(3)(l) InfoSoc Direktive pominje se<br />
i upotreba radi popravke uređaja i opreme,<br />
koja se u srpskom zakonu ne pominje izričito.<br />
Ipak, formulacija „demonstriranje rada” je<br />
dovoljno široka da obuhvati i demonstraciju<br />
rada uređaja tokom i nakon popravke.<br />
13. OSOBE SA INVALIDITETOM<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Za potrebe osoba sa invaliditetom, dozvoljeno<br />
je bez dozvole autora i bez plaćanja autorske<br />
naknade, umnožavanje i stavljanje u<br />
promet autorskog dela, ako to delo ne postoji<br />
u traženom obliku, ako je njegova upotreba<br />
u direktnoj vezi sa invaliditetom tih osoba i<br />
u obimu koji zahteva određena vrsta invaliditeta<br />
i ako to umnožavanje i stavljanje u promet<br />
nije učinjeno radi ostvarivanja posredne<br />
ili neposredne imovinske koristi.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Bilo koje delo (koje već ne postoji u obliku u<br />
kom može služiti za potrebe osoba sa invaliditetom)<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Bilo koje lice<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Za potrebe osoba sa invaliditetom, pod<br />
sledećim kumulativnim uslovima:<br />
-upotreba - dela je u direktnoj vezi sa invaliditetom<br />
osobe<br />
-upotreba - dela je u obimu koji zahteva<br />
određena vrsta invaliditeta i<br />
-umnožavanje -<br />
i stavljanje u promet nije<br />
učinjeno radi ostvarivanja posredne ili<br />
neposredne imovinske koristi<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Modifikovanje dela da bi bilo u tražnom obliku,<br />
odnosno u obliku koji je pogodan za up-<br />
otrebu osobe sa određenom vrstom invaliditeta,<br />
umnožavanje i stavljanje u promet koje<br />
nije učinjeno radi ostvarivanja posredne ili<br />
neposredne imovinske koristi.<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
U pitanju je izuzetak koji se po pravilu nalazi<br />
u međunarodnim ugovorima, jer se smatra<br />
da nije u pitanju samo materija autorskog<br />
prava, već pitanje ljudskih prava uopšte.<br />
Na primer, InfoSoc Direktiva u članu 5(3)<br />
(b) predviđa da države članice mogu predvideti<br />
ograničenja prava autora u cilju korišćenja<br />
dela u korist lica sa invaliditetom,<br />
ukoliko je to korišćenje u direktnoj vezi sa<br />
invaliditetom i koje je nekomercijalne prirode<br />
i to u meri koja odgovara konkretnom invaliditetu.<br />
Primeri primene ovog izuzetka su izrada<br />
knjiga uz korišćenje Brajevog pisma za slepe<br />
ili izrada audio knjiga. Na ovaj izuzetak se<br />
mogu osloniti posebno biblioteke, u cilju činjenja<br />
dostupnim svog fonda što većem krugu<br />
lica sa invaliditetom. Jasno je da biblioteke,<br />
kao ni druga lica koja se oslanjaju na ovaj<br />
izuzetak, ne mogu kontrolisati ko će praktično<br />
koristiti predmetne modifikovana dela (da<br />
li samo lica za invaliditetom ili i neka druga<br />
lica), ali svi korisnici moraju poštovati uslov<br />
da je u pitanju umnožavanje i stavljanje u<br />
promet koje nije učinjeno radi ostvarivanja<br />
posredne ili neposredne imovinske koristi.<br />
41
14. PARODIJA / KARIKATURA - PRERADA ZA<br />
LIČNE POTREBE - PRERADA ZBOG PRIRODE<br />
<strong>DELA</strong> ILI NAČINA KORIŠĆENJA<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Dozvoljena je slobodna prerada objavljenog<br />
autorskog dela ako se radi o:<br />
-parodiji - ili karikaturi, ako to ne stvara<br />
zabunu ili ne može dovesti do stvaranja<br />
zabune u pogledu izvora dela;<br />
-preradi - dela za lične potrebe koja nije<br />
namenjena i nije dostupna javnosti;<br />
-preradi - u vezi sa dozvoljenim korišćenjem<br />
dela, koja je prouzrokovana samom prirodom<br />
ili načinom tog korišćenja.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Objavljena dela<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Bilo koje lice<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Za jednu od sledećih namena:<br />
-parodija - ili karikatura, ako to ne stvara<br />
zabunu ili ne može dovesti do stvaranja<br />
zabune u pogledu izvora dela;<br />
-prerada - dela za lične potrebe koja nije<br />
namenjena i nije dostupna javnosti;<br />
-prerada - u vezi sa dozvoljenim korišćenjem<br />
dela, koja je prouzrokovana samom prirodom<br />
ili načinom tog korišćenja - na primer,<br />
novine za potrebe izdavanja svog izdanja<br />
iz tehnike u boji prebace fotografiju u crno<br />
belu tehniku.<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Prerada dela<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Srpski zakon ne daje definiciju parodije ni<br />
karikature, te u svakom konkretnom slučaju<br />
treba voditi računa da se, uz izgovor pravljenja<br />
parodije/karikature, ne radi o neovlašćenoj<br />
upotrebi tuđeg autorskog dela.<br />
Parodija se definiše kao praksa ismevanja<br />
drugog dela. Parodija ima dugu tradiciju u<br />
mnogim kulturama i često služi društvenoj<br />
ulozi sličnoj kritici i komentaru. Jasno je da<br />
se parodija dela nedvosmisleno odnosi na<br />
ciljano delo. Cilj dela koje koristi elemente<br />
drugog zaštićenog autorskog dela je drugačiji<br />
od cilja originalnog dela, ono daje komentar<br />
na originalno delo tj. parodira ga.<br />
Zato što je ovde transformacija bitan pravni<br />
element, ne postoje definitivna pravila koliko<br />
autorskog dela može da bude iskorišćeno. 29<br />
Od koristi može biti praksa Evropskog suda<br />
pravde, koji je u tumačenju člana 5(3)(k) InfoSoc<br />
Direktive dao definiciju i osnovne elemente<br />
parodije na sledeći način: „bitna obilježja<br />
parodije [su], s jedne strane, pozivanje<br />
na postojeće delo uz prikazivanje značajnih<br />
razlika u odnosu na njega i, s druge strane,<br />
izražavanje humora ili ismejavanja“. Prema<br />
praksi Evropskog suda pravde „parodija“<br />
ne mora imati sopstvenu originalnost<br />
kao obeležje. Drugim rečima „originalnost“<br />
parodije se sastoji samo u tome da sadrži<br />
značajne razlike u odnosu na izvorno delo<br />
koje je predmet parodije (a ne i dodatne elemente<br />
originalnosti) 30 .<br />
Treba voditi računa i o interesima autora<br />
originalnog dela (u ovom slučaju i njegovih<br />
moralnih prava, ne samo ekonomskih) i slobode<br />
izražavanja lica koje pravi parodiju.<br />
U tom smislu je tanka linija između prave<br />
parodije i neznatnih izmena originalnog dela,<br />
što su imali priliku da tumače i američki<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA <strong>DELA</strong> BEZ DOZVOLE AUTORA I BEZ PLAĆANJA AUTORSKE NAKNADE<br />
sudovi u muzičkoj umetnosti. To što bi rep<br />
verzija Betovenove simfonije br. 5 nekome<br />
zvučala smešno, nije dovoljno za tvrdnju da je<br />
u pitanju parodija. U presudi u slučaju Campbell<br />
v. Acuff-Rose Music, Vrhovni sud SAD je<br />
naveo da parodija predstavlja „korišćenje<br />
određenih elemenata prethodno stvorenog<br />
autorskog dela u cilju stvaranja novog dela,<br />
koje u jednom svom delu komentariše prvobitno<br />
autorsko delo i da je ovaj komentar u<br />
stvari osnova za dozvoljeno korišćenje starijeg<br />
dela” 31 .<br />
15. BAZA PODATAKA<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Ovlašćeni korisnik objavljene baze podataka<br />
ili njenog umnoženog primerka može slobodno<br />
da umnožava ili preradi tu bazu podataka<br />
ako je to potrebno radi pristupa njenom<br />
sadržaju i redovnog korišćenja tog sadržaja.<br />
Ako je korisnik ovlašćen samo za deo baze<br />
podataka, dozvoljeno mu je umnožavanje i<br />
prerada samo tog dela.<br />
Odredbe ugovora koje su u suprotnosti sa<br />
stavom 1. ovog člana su ništave.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Baza podataka/Deo baze podataka<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Ovlašćeni korisnik objavljene baze podataka<br />
ili njenog umnoženog primerka<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Radi pristupa sadržaju baze podataka (dela<br />
baze za koji je korisnik ovlašćen) i redovnom<br />
korišćenju tog sadržaja<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Umnožavanje ili prerada baze podataka/dela<br />
baze podataka za koji je korisnik<br />
ovlašćen<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Ovaj izuzetak se odnosi na situacije kada<br />
korisnik, koji je za to ovlašćen, mora da kopira<br />
određenu bazu podataka da bi morao<br />
da je koristi, npr. lice/preplatnik koje ima<br />
ovlašćenje da pristupa bazama podataka<br />
Agencije za privredne registre za koje se<br />
preplatio. Ovaj izuzetak je posebno predviđen<br />
za baze podataka kao posebnu vrstu<br />
autoskog dela na koju se znog njenih osobenosti<br />
ne odnosi opšti izuzetak privatnog<br />
kopiranja.<br />
Odredbe ugovora koji se odnosi na bazu<br />
podataka koje su u suprotnosti sa ovim izuzetkom<br />
biće pravno nevažeće i neće se primenjivati,<br />
što znači da i ukoliko bi bio potpisan<br />
ugovor sa takvim nevažećim odredbama korisnik<br />
bi još uvek mogao da se pozove na ovaj<br />
izuzetak.<br />
29 http://wiki.sharedefense.org/index.php?title=Autorska _ prava _ i _ fer _ kori%C5%A1%C4%87enje&veaction=edit<br />
30 Case C-201/13 Johan Deckmyn and Vrijheidsfonds VZW v Helena Vandersteen and Others, dostupno na: http://<br />
curia.europa.eu/juris/liste.jsf?num=C-201/13<br />
31 Campbell v. Acuff-Rose Music, Inc. 510 U.S. 569 (1994): „We should not make it easy for musicians to exploit<br />
existing works and then later claim that their rendition was a valuable commentary on the original. Almost any<br />
revamped modern version of a familiar, composition can be construed as a “comment on the naivete of the<br />
original,” ante, at 583, because of the difference in style and because it will be amusing to hear how the old<br />
tune sounds in the new genre. Just the thought of a rap version of Beethoven’s Fifth Symphony or „Achy Breaky<br />
Heart” is bound to make people smile. If we allow any weak transformation to qualify as parody, however, we<br />
weaken the protection of copyright.”<br />
43
16. SLUČAJNA <strong>UPOTREBA</strong> <strong>DELA</strong><br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Objavljena dela koja predstavljaju nebitan<br />
sastojak u odnosu na glavno delo u koje su<br />
uključena ili u odnosu na stvar sa kojom se<br />
zajedno koriste, u slobodnoj su upotrebi pri<br />
iskorišćavanju takvog glavnog dela ili takve<br />
stvari.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Objavljena dela ako predstavljaju nebitan<br />
sastojak u odnosu na glavno delo u koje su<br />
uključena ili u odnosu na stvar sa kojom se<br />
zajedno koriste<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Autori glavnih dela u koja su uključena kao<br />
nebitan sastojak objavljena dela drugih autora;<br />
Držaoci stvari koje se zajedno koriste<br />
sa objavljenim delom koje predstavlja njihov<br />
nebitan sastojak<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Iskorišćavanje glavnog dela ili stvari sa kojom<br />
se objavljena dela zajedno koriste<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Slobodna upotreba pri iskorišćavanju glavnog<br />
dela ili stvari<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Ne<br />
NAPOMENA:<br />
Predmetni izuzetak je predviđen članom<br />
5(3)(i) InfoSoc Direktive, koji pokriva „slučajno/propratno<br />
uključivanje dela ili drugog<br />
predmeta zaštite u drugi materijal”. Prema<br />
evropskoj praksi, ovaj izuzetak bi pokrivao<br />
situacije kada u televizijskom prilogu prikažu<br />
snimci bilborda koji su zaštićeni autorskim<br />
pravom, ili audio snimak koji se čuje prilikom<br />
snimanja dokumentarnog filma 32 .<br />
Još uvek ne postoji praksa Evropskog suda<br />
pravde na temu ovog izuzetka koja bi razjasnila<br />
kriterijum „slučajnosti” ali se izjasnio<br />
nemački sud u slučaju koji se ticao pravljenja<br />
fotografije za katalog za salon nameštaja,<br />
koja je u svom setingu pored nameštaja<br />
uključivala i sliku drugog autora. Autor slike<br />
je tvrdio da uključivanje njegove slike na<br />
ovaj način ne može biti podvedeno pod ovaj<br />
izuzetak, što je sud i potvrdio. Argumentacija<br />
suda se zasnivala na dva kriterijuma: (i)<br />
zamenljivost - glavno delo može da ostane<br />
u suštini nezavisno od toga da li se umesto<br />
sporednog dela u pitanju koristi neko drugo<br />
sporedno delo, ili se sporedno delo potpuno<br />
isključi iz glavnog, i (ii) nezavisnost koncepta<br />
glavnog dela - prosečnom posmatraču mora<br />
biti jasno da je koncept glavnog dela takav da<br />
nije uslovljen sporednim delom (koje se u tom<br />
konceptu našlo nasumično), što po pravilu<br />
nije slučaj sa fotografijama za koje se prvi<br />
namerni seting, kao što je fotografisanje salona<br />
nameštaja u kataloške svrhe, nasuprot<br />
fotografisanju bez unapred pripremljenog<br />
setinga 33 .<br />
Za razliku od InfoSoc Direktive, srpski zakon<br />
ne zahteva da uključenje u glavno delo ili<br />
stvar bude slučajno, što bi moglo da znači da<br />
prema srpskom zakonu i namerno uključenje<br />
nebitnog sastojka drugog dela u odnosu na<br />
glavno delo moglo da bude obuhvaćeno ovim<br />
izuzetkom, dok sa druge strane mora zaista<br />
biti ispoštovan kriterijum „nebitnog sastojka”.<br />
Dakle, srpski zakon ne sadrži kriterijum<br />
„slučajnosti” već kriterijum „nebitnosti”.<br />
Drugi rečima, ovaj izuzetak se svakako ne<br />
bi se smeo zlouopotrebljavati putem namernog<br />
uključenja bitnih elemenata drugog dela<br />
u glavno delo ili stvar, radi slobodnog iskorišćavanja<br />
drugog dela.<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA <strong>DELA</strong> BEZ DOZVOLE AUTORA I BEZ PLAĆANJA AUTORSKE NAKNADE<br />
32 https://books.google.rs/books?id=EuRMAgAAQBAJ&pg=PA378&lpg=PA378&dq=article+5(3)(i)+infosoc+directive+incidental+inclusion&source=bl&ots=ZhOG4lEhhu&sig=24ykR5DIExywJkQ1F6G435znQUo&hl=sr&sa=X&ved=0ahUKEwj9v9aN24bSAhVEOxoKHe07DdkQ6AEIOzAE#v=onepage&q=article%205(3)(i)%20<br />
infosoc%20directive%20incidental%20inclusion&f=false<br />
33http://kluwercopyrightblog.com/2015/09/24/incidental-inclusion-of-works-mere-incidental-relevance-of-the-exception-according-to-the-german-bundesgerichtshof/<br />
; http://juris.bundesgerichtshof.de/<br />
cgi-bin/rechtsprechung/document.py?Gericht=bgh&Art=en&sid=aed027f45eafdc14baa1cbff49183857&nr=71060&pos=0&anz=1<br />
45
PRAVO IS-<br />
KORIŠĆA-<br />
VANJA <strong>DELA</strong><br />
BEZ DOZ-<br />
VOLE AUTO-<br />
RA ALI UZ<br />
OBAVEZU<br />
PLAĆANJA<br />
AUTORSKE<br />
NAKNADE<br />
(ZAKONSKA<br />
LICENCA)<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA <strong>DELA</strong> BEZ DOZVOLE AUTORA ALI UZ OBAVEZU PLAĆANJA AUTORSKE NAKNADE (ZAKONSKA LICENCA)<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA<br />
<strong>DELA</strong> BEZ DOZVOLE<br />
AUTORA ALI UZ OBAVEZU<br />
PLAĆANJA AUTORSKE<br />
NAKNADE (ZAKONSKA<br />
LICENCA)<br />
1. UMNOŽAVANJE <strong>DELA</strong> U SVRHE NASTAVE<br />
I ISTRAŽIVANJA<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Bez dozvole autora, a uz obavezu plaćanja<br />
autorske naknade, dozvoljeno je, u obliku<br />
zbirke namenjene nastavi, ispitu ili<br />
naučnom istraživanju, umnožavanje na papiru<br />
ili sličnom nosaču, putem fotokopiranja<br />
ili bilo kojeg oblika fotografske ili slične<br />
tehnike koja daje slične rezultate, odlomaka<br />
objavljenih autorskih dela, pojedinačnih<br />
kratkih objavljenih autorskih dela u oblasti<br />
nauke, književnosti i muzike ili pojedinačnih<br />
objavljenih autorskih dela fotografije,<br />
likovne umetnosti, arhitekture, primenjene<br />
umetnosti, industrijskog i grafičkog dizajna<br />
i kartografije ako se radi o objavljenim delima<br />
više različitih autora, osim ako to autor<br />
izričito ne zabrani.<br />
Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se<br />
na notni zapis muzike.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Mogu se koristiti:<br />
-odlomci - objavljenih autorskih dela, dakle<br />
ne cela dela,<br />
-pojedinačna -<br />
kratka objavljena autorska<br />
dela, ali samo u oblastima nauke, književnosti<br />
i muzike, ne i u drugim oblastima<br />
-pojedinačna -<br />
objavljena autorska dela<br />
fotografije, likovne umetnosti, arhitekture,<br />
primenjene umetnosti, industrijskog<br />
i grafičkog dizajna i kartografije ako se<br />
radi o objavljenim delima više različitih<br />
autora<br />
Ne može se koristiti notni zapis muzike<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Lica koja učestvuju u nastavi, ispitu ili<br />
naučnom istraživanju<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
U cilju sprovođenja nastave, polaganja<br />
ispita ili naučnog istraživanja<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Umnožavanje na papiru ili sličnom nosaču,<br />
putem fotokopiranja ili bilo kojeg oblika fotografske<br />
ili slične tehnike koja daje slične<br />
rezultate<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Da<br />
NAPOMENA:<br />
Ovaj izuzetak se odnosi na primer izrade<br />
praktikuma za potrebe nastave i slično,<br />
ali treba naglasiti da ukoliko autor izričito<br />
zabrani upotrebu koja je regulisana ovim<br />
članom srpskog zakona, korisnik se ne može<br />
poslužiti predmetnim izuzetkom.<br />
47
Ovaj izuzetak treba razlikovati od izuzetka<br />
„KORIŠĆENJE <strong>DELA</strong> U OBRAZOVANJU”<br />
kad se bez dozvole autora i bez plaćanja naknade<br />
određena dela mogu koristiti u nastavi.<br />
2. PREUZIMANJE I PRENOŠENJE ČLANAKA<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Bez dozvole autora, a uz obavezu plaćanja<br />
autorske naknade, dozvoljeno je sredstvima<br />
javnog obaveštavanja umnožavanje, stavljanje<br />
u promet primeraka, kao i drugi oblici<br />
javnog saopštavanja članaka koji su objavljeni<br />
u drugim sredstvima javnog obaveštavanja,<br />
pod uslovom da se ti članci odnose na<br />
tekuća ekonomska, politička ili verska pitanja,<br />
a da autor to nije izričito zabranio.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Članci koji su objavljeni u sredstvima javnog<br />
obaveštavanja<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Sredstva javnog obaveštavanja<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
U cilju javnog obaveštavanja, ali pod uslovom<br />
da se članci odnose na tekuća ekonomska,<br />
politička ili verska (ne i na druga, npr.<br />
sport, kulturu, zabavu) pitanja, a da autor<br />
nije izričito zabranio upotrebu dela na ovaj<br />
način<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Umnožavanje, stavljanje u promet primeraka,<br />
kao i drugi oblici javnog saopštavanja<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Da<br />
NAPOMENA:<br />
Ovo ograničenje je predviđeno članom<br />
10bis(1) Bernske konvencije kao neobavezno<br />
ograničenje, što znači da države potpisnice<br />
ne moraju da ga implementiraju, iako nije<br />
regulisano plaćanje autorske naknade. To<br />
pitanje je ostalo na državama potpisnicama<br />
da ga regulišu, a srpski zakon je ograničenje<br />
implementirano kao jedan od slučajeva<br />
zakonske licence, dakle uz obavezu plaćanja<br />
naknade autoru. Važno je napomenuti da<br />
se za razliku od izuzetka „INFORMISANJE<br />
PUTEM MEDIJA”, ovo ograničenje se odnosi<br />
na sva sredstva javnog obaveštavanja, a ne<br />
samo na registrovane medije.<br />
Ipak, član 10bis(1) Bernske konvencije je<br />
širi, jer se odnosi ne samo na „članke koji su<br />
objavljeni u drugim sredstvima javnog obaveštavanja“<br />
i odnose se „na tekuća ekonomska,<br />
politička ili verska pitanja”, već i na „emitovana<br />
dela iste vrste“. Dakle, po srpskom<br />
zakonu, ovaj izuzetak se ne bi mogao primeniti<br />
na emisije, već samo na članke.<br />
Ovaj izuzetak je zasnovan na idealu slobodnog<br />
govora, kroz kritikovanje i komentarisanje.<br />
Predviđen je Bernskom konvencijom<br />
da bi osnažio princip slobode štampe, koji<br />
je neophodna komponenta slobode govora,<br />
kao i radi osnaženja svesti javnog mnenja i<br />
širenja znanja 34 .<br />
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA <strong>DELA</strong> BEZ DOZVOLE AUTORA ALI UZ OBAVEZU PLAĆANJA AUTORSKE NAKNADE (ZAKONSKA LICENCA)<br />
3. 3D UMNOZAVANJE <strong>DELA</strong> DOSTUPNIH U<br />
JAVNOM PROSTORU<br />
ZAKONSKA DEFINICIJA:<br />
Bez dozvole autora, a uz obavezu plaćanja<br />
autorske naknade, dozvoljeno je trodimenzionalno<br />
umnožavanje dela koja su trajno izložena<br />
na ulicama, trgovima i drugim otvorenim<br />
javnim mestima, kao i stavljanje u promet<br />
tih primeraka, osim ako se:<br />
primerak dela skulpture dobija otiskom iz<br />
originalnog kalupa iz kojeg je dobijen i primerak<br />
koji je trajno izložen na otvorenom<br />
javnom mestu ili iz kalupa koji je načinjen<br />
otiskivanjem sa primerka dela skulpture;<br />
pravi nova građevina po uzoru na postojeću<br />
građevinu;<br />
proizvod oblikuje prema delu primenjene<br />
umetnosti.<br />
NA KOJA <strong>DELA</strong> SE ODNOSI PRAVO<br />
KORIŠĆENJA:<br />
Dela koja su trajno izložena na ulicama,<br />
trgovima i drugim otvorenim javnim mestima,<br />
sem u određenim slučajevima skulpture,<br />
građevine, dela primenjene umetnosti.<br />
KO JE KORISNIK:<br />
Bilo koje lice<br />
ZA KOJE NAMENE SME DA SE KO-<br />
RISTI DELO:<br />
Bez određene namene<br />
KOJI JE OBIM KORIŠĆENJA (NA<br />
KOJE NAČINE SE ISKORIŠĆAVA<br />
DELO):<br />
Trodimenzionalno umnožavanje primeraka<br />
dela i stavljanje u promet tih primeraka<br />
DA LI SE PLAĆA NAKNADA<br />
Da<br />
NAPOMENA:<br />
Ovaj izuzetak se ne primenjuje u sledećim<br />
slučajevima:<br />
ukoliko se primerak dela skulpture dobija<br />
otiskom iz originalnog kalupa iz kojeg je<br />
dobijen i primerak koji je trajno izložen na<br />
otvorenom javnom mestu ili iz kalupa koji<br />
je načinjen otiskivanjem sa primerka dela<br />
skulpture;<br />
kada se pravi nova građevina po uzoru na<br />
postojeću građevinu;<br />
kada se proizvod oblikuje prema delu primenjene<br />
umetnosti.<br />
Ovaj izuzetak treba razlikovati od izuzetka<br />
„2D UMNOŽAVANJE <strong>DELA</strong> DOSTUPNIH U<br />
JAVNOM PROSTORU”, koje se može vršiti<br />
bez dozvole autora i bez plaćanja naknade.<br />
34 R. Okediji, str. 22.<br />
49
ZAKLJUČAK<br />
ZAKLJUČAK<br />
ZAKLJUČAK<br />
Izuzeci za korišćenje autorskih dela bez naknade<br />
i traženja dozvole od autora su brojni<br />
i često nije jednostavno protumačiti zakonske<br />
odredbe koje ih opisuju. Imajući u vidu<br />
brzinu razmene informacija u digitalnom<br />
okruženju i karakteristike remiks kulture<br />
koja preovladava na internetu, da li određeni<br />
izuzeci izazivaju konfuziju? U nekim slučajevima<br />
prosečni korisnici teško mogu da saznaju<br />
koji od izuzetaka pruža mogućnost da<br />
koristi određeno autorsko delo - npr. da li se<br />
parodija može koristiti i u edukativne svrhe.<br />
Srbiji predstoji usklađivanje standarda autorskih<br />
prava kao deo procesa pridruživanja<br />
Evropskoj uniji, u kojoj je u toku reforma ove<br />
oblasti, što može otvoriti prostor za uvođenje<br />
novih izuzetaka ili ograničavanje postojećih.<br />
Prilikom komercijalne upotrebe postojećih<br />
autorskih dela treba biti naročito obazriv.<br />
Brojni domaći mediji su se susretali sa tužbama<br />
za povredu autorskih prava upravo zbog<br />
korišćenja fotografija bez dozvole odnosno<br />
nadoknade autorima, zbog čega su morali<br />
da isplate visoke novčane sume fotografima.<br />
Sa druge strane, Narodna skupština Republike<br />
Srbije pokušala je usvoji„autentično<br />
tumačenje” fotografije kao autorskog dela,<br />
tj. da se „rutinske” fotografije ne smatraju<br />
autorskim delom pa se stoga mogu koristiti<br />
bez naknade, što ipak nije prošlo, jer bi potpuno<br />
obesmislilo fotografiju kao autorsko<br />
delo. 35 Radi što potpunijeg ostvarivanja prava<br />
da se šalju i primaju informacije sa jedne,<br />
i poštovanja imovinskih i moralnih prava stvaralaca<br />
autorskih dela sa druge, neophodno<br />
je pronaći odgovarajuću ravnotežu, što se<br />
upravo u dobroj meri postiže izuzecima za<br />
slobodno korišćenje.<br />
35 http://www.shareconference.net/sh/defense/sta-dalje-posle-odbrane-fotografija<br />
51