05 Rashladni tornjevi - draft (1)
13. Rashladni tornjevi Postavljanjem faktora sigurnosti na, na primer, 5.0, moguće je odrediti potrebnu debljinu, h, ljuske u nekom preseku, a prema uticajima proizašlim iz najnepovoljnije kombinacije eksploatacionog opterećenja za taj presek. Ljuska se armira rebrastom armaturom koja se pruža u dva pravca uz obe površine. Tangencijalna, prstenasta, armatura se postavlja spolja, meridijalna iznutra (Sl. 13/25), osim uz donji rub ljuske. Po pravilu, presek se armira simetrično, istim količinama armature uz dve površine, a izuzetak mogu biti rubne zone (ili zone oko prstenova za ukrućenje, generalno) zone, u situacijama kada se javljaju značajni nealternativni momenti savijanja, kada je opravdano preseke armirati nesimetrično. Sl. 13/25. Armiranje preseka ljuske i minimalna armatura Ukoliko je proračunska potreba za armaturom mala, neophodno je obezbediti minimalnu količinu armature. Za oba pravca preporučeno je da se minimalna armatura usvaja u granicama između 0.35 i 0.45% i , po procentu armiranja. Takođe, za prstenastu armaturu ne bi trebalo koristiti armaturne profile manje od Ø8, a za meridijalnu ne manje od Ø10. Razmak između šipki valja održavati manjim ili jednakim 20cm. Gornji prstenasti element je preporučeno krutosti ne manje od (dH je prečnik gornjeg ruba plašta; Sl. 13/6): 3 I x / dH ≥ 0.0015m . ................................................................................................................... (13.4) i Relativno veliki minimalni procenti su posledica uslova koji se odnose na ograničenje širine prslina, ali i negativnih iskustava sa oštećenjima ili, čak, kolapsima nekih rashladnih tornjeva. 547
Brujić - Betonske konstrukcije – radna verzija - 2. maj 2016 Karakteristični oblici gornjeg prstena su prikazani na Sl. 13/7, a njihovo dimenzionisanje i armiranje odgovara pravilima za linijske elemente složenog preseka. Donje prstenasto zadebljanje ljuske ima funkciju prijema poremećajnih uticaja, pre svega momenata savijanja i transverzalnih sila meridijalnog pravca. Ovim je i obrazložena veća visina poprečnog preseka, ali i praksa da se meridijalnoj armaturi u ovoj zoni daje veća statička visina nego horizontalnoj, njenim postavljanjem spolja (Sl. 13/26), po pravilu u znatno većoj količini od minimalne. Osim ovoga, funkcija ovog dela ljuske je i obezbeđenje prelaska s kontinualnog preseka na diskretno oslanjanje (Sl. 13/28). Time se ovaj ivični deo ljuske nalazi u položaju kontinualnog zidnog nosača opterećenog vertikalnim opterećenjem velikog intenziteta, koje prenosi na diskretne oslonce. Ili, donji deo ljuske, u visini koja Sl. 13/26. Armiranje donjeg prstena odgovara razmaku između oslonaca, treba da bude dimenzionisan poput kontinualnog zidnog nosača, podužnom armaturom u polju i iznad oslonaca, te poprečnom armaturom za prijem smicanja. Od posebnog je značaja nastavke armature organizovati u „smaknutom“ rasporedu, kako je prikazano na Sl. 13/27. Sl. 13/27. Armiranje donjeg prstenastog zadebljanja 548
- Page 2 and 3: 13. RASHLADNI TORNJEVI 13.1. UVOD R
- Page 4 and 5: 13. Rashladni tornjevi sistemom kan
- Page 6 and 7: 13. Rashladni tornjevi 13.2. KONSTR
- Page 8 and 9: 13. Rashladni tornjevi Budući oslo
- Page 10 and 11: 13. Rashladni tornjevi Okvirna kons
- Page 12 and 13: 13. Rashladni tornjevi Sl. 13/15. R
- Page 14 and 15: 13. Rashladni tornjevi Konačno, ko
- Page 16 and 17: 13. Rashladni tornjevi Sopstvena te
- Page 18 and 19: 13. Rashladni tornjevi spoljašnjoj
- Page 22 and 23: 13. Rashladni tornjevi Konačno, do
- Page 24 and 25: 13. Rashladni tornjevi debljinu za
Brujić - Betonske konstrukcije – radna verzija - 2. maj 2016<br />
Karakteristični oblici gornjeg prstena su prikazani na Sl.<br />
13/7, a njihovo dimenzionisanje i armiranje odgovara<br />
pravilima za linijske elemente složenog preseka.<br />
Donje prstenasto zadebljanje ljuske ima funkciju prijema<br />
poremećajnih uticaja, pre svega momenata savijanja i<br />
transverzalnih sila meridijalnog pravca. Ovim je i obrazložena<br />
veća visina poprečnog preseka, ali i praksa da se<br />
meridijalnoj armaturi u ovoj zoni daje veća statička visina<br />
nego horizontalnoj, njenim postavljanjem spolja (Sl.<br />
13/26), po pravilu u znatno većoj količini od minimalne.<br />
Osim ovoga, funkcija ovog dela ljuske je i obezbeđenje<br />
prelaska s kontinualnog preseka na diskretno oslanjanje<br />
(Sl. 13/28). Time se ovaj ivični deo ljuske nalazi u položaju<br />
kontinualnog zidnog nosača opterećenog vertikalnim<br />
opterećenjem velikog intenziteta, koje prenosi na<br />
diskretne oslonce. Ili, donji deo ljuske, u visini koja Sl. 13/26. Armiranje donjeg prstena<br />
odgovara razmaku između oslonaca, treba da bude dimenzionisan<br />
poput kontinualnog zidnog nosača, podužnom armaturom u polju i iznad oslonaca,<br />
te poprečnom armaturom za prijem smicanja. Od posebnog je značaja nastavke armature<br />
organizovati u „smaknutom“ rasporedu, kako je prikazano na Sl. 13/27.<br />
Sl. 13/27. Armiranje donjeg prstenastog zadebljanja<br />
548