Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Andrea Feldman 97<br />
Osobito <strong>za</strong>nimljiva, a nedovoljno istražena pitanja čine iskustva<br />
i traume Prvoga svjetskog rata i njihova utjecaja na<br />
dominantne ideologije poslijeratnog vremena. Posebno se<br />
to odnosi na intelektualce, književnike i druge umjetnike te<br />
na njihovo shvaćanje procesa raspada Habsburške Monarhije<br />
i osnivanja jugoslavenske države. Rasprava o idejama<br />
jugoslavenstva te pitanje odnosa prema demokraciji, fašizmu,<br />
liberalizmu i komunizmu ključni su <strong>za</strong> razumijevanje<br />
razvoja između dva svjetska rata. Istodobno to su i teme o<br />
kojima, uz primjer povijesti Drugoga svjetskog rata, osobito<br />
u historiografskom tretmanu te razumijevanju ustaškog<br />
pokreta i Ne<strong>za</strong>visne Države Hrvatske, kao i četničkoga<br />
i parti<strong>za</strong>nskog pokreta, postoji najmanja suglasnost među<br />
povjesničarima.<br />
Dakako, velika je tema i BiH u hrvatskoj i srpskoj (srbijanskoj)<br />
politici tijekom 19. i 20. stoljeća. Pitanje je hoćemo<br />
li se i može li se o toj temi razgovarati bez bosanskohercegovačkih<br />
povjesničara?<br />
Čitav je niz i podtema o kojima se nedovoljno razmišljalo.<br />
Malo je, primjerice, kvalitetnih studija o povijesti manjina,<br />
nacionalnih i vjerskih, te njihovu iskustvu u općoj povijesti,<br />
a nedovoljno su istražena i poneka danas već priznata<br />
akademska područja, poput povijesti žena.<br />
Rasprave o stanju u suvremenoj historiografiji neprestance<br />
se odvijaju na različitima zemljopisnim, teorijskim i intelektualnima<br />
razinama. No, <strong>za</strong>jednica povjesničara nije nikakav<br />
jedinstveni blok. Postoje povjesničari koji inkliniraju društvenoj<br />
povijesti, odnosno povijesti koja ima socijalno definirani<br />
kontekst, dok se drugi <strong>za</strong>nimaju <strong>za</strong> popularnu kulturu<br />
ili smatraju da je potrebno iznova konceptualizirati kulturu<br />
kao kolektivitet diskursa, mentaliteta, svjetonazora, pa čak i<br />
“jezika”. Postoje, naposljetku, i povjesničari koji iznova
Change language