Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
78 O prevlasti povijesnog nerazuma čine se, svodljivi su na “samo” deset primjera, iako međusobno nisu uvijek komplementarni, a ponekad su i kontradiktorni, dok se poneki, pak, suštinski međusobno razlikuju, iako su periferno podudarni. Pokušaj njihova grupiranja prema sličnosti sadržaja daje jednu skupinu od četiri i dvije skupine od tri učenja. Među njima je osnovno ono o narodu najstarijem, kojemu je dodatno ono o narodu koji je porijeklom iz regije najstarijih poznatih razvijenih civilizacija, dok je kontradiktorno ono o narodu autohtonom. Kako nas ovdje zanimaju one pojave kao skup tvrdnji koje nastoje sugerirati rješenja o svakojakim pitanjima etnogeneza (za ovog autora uvijek vrhunski sumnja vrijednih), zadovoljimo se napomenom da među nekadašnjima narodima bivše druge/socijalističke Jugoslavije ima onih koji tvrde da su iz Iraka ili Irana ili sa Kavkaza, pri čemu svaki od njih u tome vidi neku prednost kojom povremeno svoju javnost nastoje obradovati uvjetni proučavatelji, a ponekad i veoma visoki političari. A kada je o autohtonosti riječ, već je nekoliko arheoloških timova više balkanskih naroda pronašlo ostatke svojih predaka kao najstarijeg stanovništva. U drugoj skupini zasigurno je temeljna teza o narodu koji bira Carstvo Nebesko. Ona je, inače, višestrukih značenja, ali dovoljno je zadržati se na njenom sadržaju o spremnosti da se do posljednjega izgine za domovinu. Sadržajno ova teza nije povijesna, ali su povijesne, uz motiv i vrijeme nastanka, njene uporaba i, posljednjih više od deset godina, zlouporaba, nastala potiskivanjem onih povijesnih iskustava kada se pojedino vodstvo u potpunosti ponašalo u skladu s mogućnostima i datim prilikama. U istom sklopu zlouporabe ili nepromišljenih sugestija treba sagledati i teze o narodu izabranom (da preporodi svijet ovoga doba!) i o
Andrej Mitrović 79 narodu nevinoj žrtvi (uz ignoriranje mnogo veće skupine činjenica koje govore protiv nego što ih je za ovakvu tvrdnju). 5. Protumit degeneracije Ono što unaprijed nameće ozbiljnost kritičnosti prema ovoj temi jeste činjenica da su navedene teze postale vidljive s nagovještajima krize i, postupno s njenim razvijanjem, stekle utjecaj. Postale su tematski proširenije (time, onim što nude, i apsurdnije), a prate i sva dublja zapadanja društva u teškoće, pri čemu ljude izdvajaju iz realnosti i odvajaju od prilika u svijetu. Drugačije rečeno, pojava je važna u krizi, koja joj daje ozbiljnost dok i sama traje. Ipak, ova pojava nagriza osnove razumske kulture, što je dalekosežni element nazadovanja. Oslikane teze predstavljaju po sebi ukidanje kulture koja traži i omogućuje razmišljanja. Nisu dio subkulture, usporedne kulture ili kontrakulture. Govore o svijetu, događajima ili navodnim dokazima, ali je presudno da nude netočno ili, u najboljem slučaju, nagađanja (koje prikriva sugestija da je priopćeno novo neosporno otkriće). Nude fikcije umjesto svijeta prošlosti, oštećuju prevažnu realističku sliku, koja je preduvjet trezvenih shvaćanja, štoviše nameću pogrešno mišljenje. Sredstvo su zavođenja, ali s utjecajem na lakovjerne, neuke, zbunjene te, ipak, i na sluđene ljude zlim vremenom. Teže uvjeriti kako su sadašnji ljudi nešto važno prošlo (pri tome netočno prošlo), što pomaže da ne vide kako su jadno sadašnje. Navode da svijet ne bude mišljen takav kakav je, odvraćaju da se misli i o sebi kao dijelu realnosti, nameću isprazno zadovoljstvo zbog (lažnih) predaka. To je u skladu s krizom i vladajućim prilikama,
- Page 27 and 28: Hans-Georg Fleck 27 neostvarivim. S
- Page 29 and 30: Hans-Georg Fleck 29 Prije no što s
- Page 31 and 32: Hans-Georg Fleck 31 voljne težnje
- Page 33 and 34: Hans-Georg Fleck 33 mi to pokušava
- Page 35 and 36: Hans-Georg Fleck 35 drei weitere Ko
- Page 37: Hans-Georg Fleck 37 historians and
- Page 41 and 42: O povijesti, ali još više o onome
- Page 43 and 44: Stjepan Mesić 43 Pritom je počinj
- Page 45 and 46: Stjepan Mesić 45 će ga biti. Taj
- Page 47 and 48: Stjepan Mesić 47 the future. But,
- Page 49: Holm Sundhaussen ..................
- Page 52 and 53: 52 Prošlost, povijest i društvo k
- Page 54 and 55: 54 Prošlost, povijest i društvo
- Page 56 and 57: 56 Prošlost, povijest i društvo Z
- Page 58 and 59: 58 Prošlost, povijest i društvo I
- Page 60 and 61: 60 Prošlost, povijest i društvo n
- Page 62 and 63: 62 Prošlost, povijest i društvo D
- Page 64 and 65: 64 Prošlost, povijest i društvo D
- Page 66 and 67: 66 Prošlost, povijest i društvo m
- Page 69: Andrej Mitrović ..................
- Page 72 and 73: 72 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 74 and 75: 74 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 76 and 77: 76 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 80 and 81: 80 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 82 and 83: 82 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 85 and 86: Neznanje je moć! To je jedno od tr
- Page 87 and 88: Branka Prpa 87 se takav sustav neć
- Page 89 and 90: Branka Prpa 89 svih dosadašnjih re
- Page 91: Andrea Feldman ....................
- Page 94 and 95: 94 Povjesničari sami i slobodni ta
- Page 96 and 97: 96 Povjesničari sami i slobodni Č
- Page 98 and 99: 98 Povjesničari sami i slobodni de
- Page 100 and 101: 100 Povjesničari sami i slobodni s
- Page 103: Mile Bjelajac .....................
- Page 106 and 107: 106 Emancipacija znanosti od politi
- Page 108 and 109: 108 Emancipacija znanosti od politi
- Page 110 and 111: 110 Emancipacija znanosti od politi
- Page 112 and 113: 112 Emancipacija znanosti od politi
- Page 114 and 115: 114 Emancipacija znanosti od politi
- Page 116 and 117: 116 Emancipacija znanosti od politi
- Page 119: Ivo Goldstein .....................
- Page 122 and 123: 122 Pomirenje u historiografiji Pom
- Page 124 and 125: 124 Pomirenje u historiografiji To
- Page 126 and 127: 126 Pomirenje u historiografiji 199
Andrej Mitrović 79<br />
narodu nevinoj žrtvi (uz ignoriranje mnogo veće skupine<br />
činjenica koje govore protiv nego što ih je <strong>za</strong> ovakvu tvrdnju).<br />
5. Protumit degeneracije<br />
Ono što unaprijed nameće ozbiljnost kritičnosti prema ovoj<br />
temi jeste činjenica da su navedene teze postale vidljive s<br />
nagovještajima krize i, postupno s njenim razvijanjem, stekle<br />
utjecaj. Postale su tematski proširenije (time, onim što<br />
nude, i apsurdnije), a prate i sva dublja <strong>za</strong>padanja društva<br />
u teškoće, pri čemu ljude izdvajaju iz realnosti i odvajaju<br />
od prilika u svijetu. Drugačije rečeno, pojava je važna u<br />
krizi, koja joj daje ozbiljnost dok i sama traje. Ipak, ova<br />
pojava nagri<strong>za</strong> osnove razumske kulture, što je dalekosežni<br />
element na<strong>za</strong>dovanja.<br />
Oslikane teze predstavljaju po sebi ukidanje kulture koja<br />
traži i omogućuje razmišljanja. Nisu dio subkulture, usporedne<br />
kulture ili kontrakulture. Govore o svijetu, događajima<br />
ili navodnim dokazima, ali je presudno da nude netočno<br />
ili, u najboljem slučaju, nagađanja (koje prikriva sugestija<br />
da je priopćeno novo neosporno otkriće). Nude fikcije<br />
umjesto svijeta prošlosti, oštećuju prevažnu realističku sliku,<br />
koja je preduvjet trezvenih shvaćanja, štoviše nameću<br />
pogrešno mišljenje. Sredstvo su <strong>za</strong>vođenja, ali s utjecajem<br />
na lakovjerne, neuke, zbunjene te, ipak, i na sluđene ljude<br />
zlim vremenom. Teže uvjeriti kako su sadašnji ljudi nešto<br />
važno prošlo (pri tome netočno prošlo), što pomaže da ne<br />
vide kako su jadno sadašnje. Navode da svijet ne bude<br />
mišljen takav kakav je, odvraćaju da se misli i o sebi kao<br />
dijelu realnosti, nameću isprazno <strong>za</strong>dovoljstvo zbog (lažnih)<br />
predaka. To je u skladu s krizom i vladajućim prilikama,
Change language