Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
76 O prevlasti povijesnog nerazuma vanima, ali su, usporedo, česti i u govoru poluobrazovanih, izazivaju radoznalost, privlačni su i naivnosti neznanja, dakle zahvaćaju i veoma niske slojeve. Međutim, oni su samo osnovni materijal u čudnovatome i čudovišnom spletu kojekakvih sadržaja, alogičnosti, kontradiktornosti, izmišljanja, apsurda, pojednostavljenih logičkih trikova, utjerivanja činjenica u pretpostavljenu tezu, pogrešnih čitanja, poluznanja korisnih u pribavljanju bilo kakva legitimiteta praznogovora. Koriste se, pri tome, bijele mrlje (tj. slučajevi kada svaka ozbiljnost zastane i prizna da je nemoćna nešto tvrditi) da se iskaže izmišljeno ili ponudi pseudologički zaključak. Kombinira se nasuprot znanjima i logici tvrdeći nedokazivo u nadi da je tvrdnja neprovjeriva, pri čemu se, prije svega, računa na uspjeh kod neobaviještenih ljudi. Često se čini da je u pitanju namjera unošenja pometnje u mišljenje: Herostrat je zapalio Aleksandrijsku knjižnicu sa spisima u kojima su bili dokazi o narodu najstarijem! Ako se, pak, uzme ime Friedrich Barbarosa i od njegova posljednjeg dijela, inače talijanske riječi, odbaci slovo a, koje je za kombinatora “slavenski sufiks”(!), tvrdi se da se time dobiva jedno od osobnih imena Lužičkih Srba i zaključuje kako je taj car Lužički Srbin, a odmah time, čini se, i Srbin, koji je, dakle, sa Stefanom Nemanjom stoga mogao poduže satima razgovarati u četiri oka (usputno, car se zvao Friedrich I. von Staufer, na njemačkom jeziku mu je nadimak der Rotbart, suvišni “slavenski” dodatak a je uobičajeni nastavak prvoga lica jednine skupine talijanskih imenica ženskog roda, itd., itd.). Ima ih koji bi prisvajali i sve ranije kulture koje su na datom tlu postojale (Lepenski Vir, vinčanska kultura; na jednome međunarodnom skupu tvrdi se da je sve što je ostalo od prošlosti na tlu nove države njeno nacionalno, ali se ne kaže kako i zašto; ostaje bez
Andrej Mitrović 77 odgovora i podsjećanje na samostalnu kulturnu važnost rimskih ostataka za cijeli svijet; iz druge nove države uporno, pak, tvrde da je cijela historija koju personificira Aleksandar Veliki samo učinak predaka današnjih žitelja; arheolozi iz različitih ovdašnjih zemalja pronalaze grobove samo svojih prapredaka u pravremenima balkanskog tla...). 1 Kada je nacionalizam svjesno stupio na povijesnu scenu u 19. stoljeću, kulturni su radnici marljivo, uporno i stalno sa sve većim znanjima tragali za svojima istinskim precima, najpažljivije razlikovali njihov učinak od učinka predaka drugih naroda, izučavali odnose, točno znali za beskrajnu kulturnu i moralnu, također identifikacijsku vrijednost neosporno istinito njihovoga, poštovali tuđe... Potkraj 20. stoljeća je, pak, na djelu otimanje, zaslijepljenost zadrtošću, nekakav imperijalistički pohod u prošlost. Tužna groteska, značajna beskrajno kao pokazatelj razaranja uma, jesu tvrdnje izricane na televiziji zemlje inicijalnog potresa, naime ništa manje nego da su Etrušćani Srbi (dakle, tvrdilo se čak više od neistine da su, primjerice, Srbi potomci Etrušćana). Danas se može pročitati i da su u rana vremena preci današnjih Srba rasprostrli svoja naselja od Crnoga mora do Skadinavije i Velike Britanije, da potječu od onoga Nojeva brata čije ime počinje sa slovom S, da više starih imena u Iraku, koja počinju istim slovom, neoborivo svjedoče o porijeklu naroda koji nastanjuje tu zemlju... Navedeni primjeri nagovješćuju pravu navalu kvaziučenja. Moguće ih je beskrajno nabrajati, no to i nije potrebno jer, 1 Nasuprot prisvajanjima kultura stoji javno zastupano gledište D. Srejovića, jednoga neosporno velikog arheologa, koje se, parafrizirajući, može svesti na sljedeće: Treba biti ponosan što se živi na tlu toliko bogatome ranijim učincima kultura drugih naroda.
- Page 25 and 26: Hans-Georg Fleck 25 u prvome koraku
- Page 27 and 28: Hans-Georg Fleck 27 neostvarivim. S
- Page 29 and 30: Hans-Georg Fleck 29 Prije no što s
- Page 31 and 32: Hans-Georg Fleck 31 voljne težnje
- Page 33 and 34: Hans-Georg Fleck 33 mi to pokušava
- Page 35 and 36: Hans-Georg Fleck 35 drei weitere Ko
- Page 37: Hans-Georg Fleck 37 historians and
- Page 41 and 42: O povijesti, ali još više o onome
- Page 43 and 44: Stjepan Mesić 43 Pritom je počinj
- Page 45 and 46: Stjepan Mesić 45 će ga biti. Taj
- Page 47 and 48: Stjepan Mesić 47 the future. But,
- Page 49: Holm Sundhaussen ..................
- Page 52 and 53: 52 Prošlost, povijest i društvo k
- Page 54 and 55: 54 Prošlost, povijest i društvo
- Page 56 and 57: 56 Prošlost, povijest i društvo Z
- Page 58 and 59: 58 Prošlost, povijest i društvo I
- Page 60 and 61: 60 Prošlost, povijest i društvo n
- Page 62 and 63: 62 Prošlost, povijest i društvo D
- Page 64 and 65: 64 Prošlost, povijest i društvo D
- Page 66 and 67: 66 Prošlost, povijest i društvo m
- Page 69: Andrej Mitrović ..................
- Page 72 and 73: 72 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 74 and 75: 74 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 78 and 79: 78 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 80 and 81: 80 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 82 and 83: 82 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 85 and 86: Neznanje je moć! To je jedno od tr
- Page 87 and 88: Branka Prpa 87 se takav sustav neć
- Page 89 and 90: Branka Prpa 89 svih dosadašnjih re
- Page 91: Andrea Feldman ....................
- Page 94 and 95: 94 Povjesničari sami i slobodni ta
- Page 96 and 97: 96 Povjesničari sami i slobodni Č
- Page 98 and 99: 98 Povjesničari sami i slobodni de
- Page 100 and 101: 100 Povjesničari sami i slobodni s
- Page 103: Mile Bjelajac .....................
- Page 106 and 107: 106 Emancipacija znanosti od politi
- Page 108 and 109: 108 Emancipacija znanosti od politi
- Page 110 and 111: 110 Emancipacija znanosti od politi
- Page 112 and 113: 112 Emancipacija znanosti od politi
- Page 114 and 115: 114 Emancipacija znanosti od politi
- Page 116 and 117: 116 Emancipacija znanosti od politi
- Page 119: Ivo Goldstein .....................
- Page 122 and 123: 122 Pomirenje u historiografiji Pom
- Page 124 and 125: 124 Pomirenje u historiografiji To
76<br />
O prevlasti povijesnog nerazuma<br />
vanima, ali su, usporedo, česti i u govoru poluobrazovanih,<br />
i<strong>za</strong>zivaju radoznalost, privlačni su i naivnosti neznanja,<br />
dakle <strong>za</strong>hvaćaju i veoma niske slojeve. Međutim, oni su<br />
samo osnovni materijal u čudnovatome i čudovišnom spletu<br />
kojekakvih sadržaja, alogičnosti, kontradiktornosti, izmišljanja,<br />
apsurda, pojednostavljenih logičkih trikova, utjerivanja<br />
činjenica u pretpostavljenu tezu, pogrešnih čitanja, poluznanja<br />
korisnih u pribavljanju bilo kakva legitimiteta praznogovora.<br />
Koriste se, pri tome, bijele mrlje (tj. slučajevi<br />
kada svaka ozbiljnost <strong>za</strong>stane i prizna da je nemoćna nešto<br />
tvrditi) da se iskaže izmišljeno ili ponudi pseudologički<br />
<strong>za</strong>ključak. Kombinira se nasuprot znanjima i logici tvrdeći<br />
nedokazivo u nadi da je tvrdnja neprovjeriva, pri čemu se,<br />
prije svega, računa na uspjeh kod neobaviještenih ljudi.<br />
Često se čini da je u pitanju namjera unošenja pometnje u<br />
mišljenje: Herostrat je <strong>za</strong>palio Aleksandrijsku knjižnicu sa<br />
spisima u kojima su bili dokazi o narodu najstarijem! Ako<br />
se, pak, uzme ime Friedrich Barbarosa i od njegova posljednjeg<br />
dijela, inače talijanske riječi, odbaci slovo a, koje je <strong>za</strong><br />
kombinatora “slavenski sufiks”(!), tvrdi se da se time dobiva<br />
jedno od osobnih imena Lužičkih Srba i <strong>za</strong>ključuje<br />
kako je taj car Lužički Srbin, a odmah time, čini se, i Srbin,<br />
koji je, dakle, sa Stefanom Nemanjom stoga mogao poduže<br />
satima razgovarati u četiri oka (usputno, car se zvao Friedrich<br />
I. von Staufer, na njemačkom jeziku mu je nadimak der<br />
Rotbart, suvišni “slavenski” dodatak a je uobičajeni<br />
nastavak prvoga lica jednine skupine talijanskih imenica<br />
ženskog roda, itd., itd.). Ima ih koji bi prisvajali i sve ranije<br />
kulture koje su na datom tlu postojale (Lepenski Vir,<br />
vinčanska kultura; na jednome međunarodnom skupu tvrdi<br />
se da je sve što je ostalo od prošlosti na tlu nove države<br />
njeno nacionalno, ali se ne kaže kako i <strong>za</strong>što; ostaje bez