Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Holm Sundhaussen 65<br />
dvije skupine: na one koji se primarno osjećaju predani društvu, tj.<br />
naciji – njezinim mitovima i očekivanjima, te one koji se primarno<br />
osjećaju predani znanosti.<br />
Za razliku od iskonske nacije (tj. prototipa modernoga <strong>za</strong>tvorenog<br />
društva), otvoreno društvo smatra se produktom promjene. Iz tog<br />
aspekta nacija nije konstantna ni u vremenu niti u oblicima javljanja, a<br />
i prošlost se posve drugačije predstavlja. Ne postoje ni nacionalno<br />
ponovno rođenje niti historijska prava ili stoljetna rivalstva među<br />
nacijama. Stoga nacionalni pokreti koji pribjegavaju cikličkom poimanju<br />
vremena, naciji kao iskonskoj <strong>za</strong>jednici i historijskim pravima imaju<br />
druge predstave o opravdanosti i legitimnosti negoli nacionalni pokreti<br />
koji su obvezni linearnom poimanju vremena i konceptu otvorenog<br />
društva.<br />
Povijest Jugoistične Europe morala bi se u potpunosti napisati iznova,<br />
jer ljudi i društva u toj se povijesti javljaju samo onda ako se smatraju<br />
dijelom nacije ili su s njom izjednačeni. Povjesničari su, pak, u procesu<br />
izdvajanja uvijek nanovo pridonosili snaženju konflikta, što se može<br />
objasniti upravo na primjeru rane Jugoslavije, pogotovu u primjerima<br />
ahistorijskih saznanja o prošlosti i vremenu, koja imaju isto tako malo<br />
<strong>za</strong>jedničkoga s poviješću kao i znanost s mitom.<br />
Što se, dakle, može ili još treba učiniti? Ponajprije odustati od mitova i<br />
homogeni<strong>za</strong>cija, a otvoriti se pluralizmu i multikulturalnosti. A to <strong>za</strong>htijeva<br />
uklanjanje slika neprijatelja. Usto, svladavanje vlastite prošlosti<br />
neodloživ je dio tog procesa obnove. Povjesničare bivše druge/socijalističke<br />
Jugoslavije pritom čekaju veliki i<strong>za</strong>zovi. Na njima je da<br />
suzbiju prošlost poviješću. Nacionalni se auti<strong>za</strong>m mora omekšati uporabom<br />
komparativnih metoda, a moraju se prevladati i pitanja o krivnji<br />
te pomirenju, krivcima i žrtvama. Ovdašnji skup – Dijalog povjesničara/istoričara<br />
– mogao bi tome dati poticaj.<br />
Summary<br />
Not only the guidelines from the past and the historical facts resulting<br />
from them are relevant to shaping the present and future, but also the<br />
construction of the past, the images of the past. Those elements,<br />
which give a group's existence direction and duration, are filtered out<br />
from the flow of events, constellations and protagonists. Those ele-