11.12.2012 Views

Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Holm Sundhaussen 65<br />

dvije skupine: na one koji se primarno osjećaju predani društvu, tj.<br />

naciji – njezinim mitovima i očekivanjima, te one koji se primarno<br />

osjećaju predani znanosti.<br />

Za razliku od iskonske nacije (tj. prototipa modernoga <strong>za</strong>tvorenog<br />

društva), otvoreno društvo smatra se produktom promjene. Iz tog<br />

aspekta nacija nije konstantna ni u vremenu niti u oblicima javljanja, a<br />

i prošlost se posve drugačije predstavlja. Ne postoje ni nacionalno<br />

ponovno rođenje niti historijska prava ili stoljetna rivalstva među<br />

nacijama. Stoga nacionalni pokreti koji pribjegavaju cikličkom poimanju<br />

vremena, naciji kao iskonskoj <strong>za</strong>jednici i historijskim pravima imaju<br />

druge predstave o opravdanosti i legitimnosti negoli nacionalni pokreti<br />

koji su obvezni linearnom poimanju vremena i konceptu otvorenog<br />

društva.<br />

Povijest Jugoistične Europe morala bi se u potpunosti napisati iznova,<br />

jer ljudi i društva u toj se povijesti javljaju samo onda ako se smatraju<br />

dijelom nacije ili su s njom izjednačeni. Povjesničari su, pak, u procesu<br />

izdvajanja uvijek nanovo pridonosili snaženju konflikta, što se može<br />

objasniti upravo na primjeru rane Jugoslavije, pogotovu u primjerima<br />

ahistorijskih saznanja o prošlosti i vremenu, koja imaju isto tako malo<br />

<strong>za</strong>jedničkoga s poviješću kao i znanost s mitom.<br />

Što se, dakle, može ili još treba učiniti? Ponajprije odustati od mitova i<br />

homogeni<strong>za</strong>cija, a otvoriti se pluralizmu i multikulturalnosti. A to <strong>za</strong>htijeva<br />

uklanjanje slika neprijatelja. Usto, svladavanje vlastite prošlosti<br />

neodloživ je dio tog procesa obnove. Povjesničare bivše druge/socijalističke<br />

Jugoslavije pritom čekaju veliki i<strong>za</strong>zovi. Na njima je da<br />

suzbiju prošlost poviješću. Nacionalni se auti<strong>za</strong>m mora omekšati uporabom<br />

komparativnih metoda, a moraju se prevladati i pitanja o krivnji<br />

te pomirenju, krivcima i žrtvama. Ovdašnji skup – Dijalog povjesničara/istoričara<br />

– mogao bi tome dati poticaj.<br />

Summary<br />

Not only the guidelines from the past and the historical facts resulting<br />

from them are relevant to shaping the present and future, but also the<br />

construction of the past, the images of the past. Those elements,<br />

which give a group's existence direction and duration, are filtered out<br />

from the flow of events, constellations and protagonists. Those ele-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!