Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Holm Sundhaussen 59<br />
dinastičkim ugovorima o nasljedstvu, osvajanjima ili Božjoj<br />
milosti. Između oba pristupa počivaju svjetovi. Moderna<br />
nacija i država ne predstavljaju ciklički povratak prošlih fenomena<br />
niti ponovno rođenje, nego su produkt najmlađe<br />
povijesti.<br />
Još jednom, pritom, izlazi na površinu i značenje ovisnosti o<br />
putu. Nacionalni pokreti koji pribjegavaju cikličkom poimanju<br />
vremena, naciji kao iskonskoj <strong>za</strong>jednici i historijskim<br />
pravima imaju druge predstave o opravdanosti i legitimnosti<br />
negoli nacionalni pokreti koji su obvezni linearnom<br />
poimanju vremena i konceptu otvorenog društva. Hrvatsko,<br />
kao i srpsko, bosansko, makedonsko i albansko pitanje,<br />
problematike Krajine i Kosova itd. posve različito djeluju i<br />
izgledaju već prema uskoj ve<strong>za</strong>nosti <strong>za</strong> jednu ili drugu poziciju.<br />
Uslijed te ambivalentnosti historijska prava i prava<br />
samoodređenja na mnogim su mjestima <strong>za</strong>pala u nerazrješivu<br />
suprotnost.<br />
Još je lošije kada se nacionalisti u jednome slučaju služe<br />
argumentima historijskih prava, a u drugome argumentima<br />
prava samoodređenja: argumentacijski se uzorci izmjenjuju<br />
već prema prikladnosti. Kada su pripadnici vlastite nacije na<br />
nekom teritoriju u većini i suočeni sa historijskim pravima<br />
neke druge nacije, onda se poziva na pravo samoodređenja<br />
(primjerice Srbi u Krajini). Naprotiv, kada su pripadnici<br />
druge nacije u većini, poseže se <strong>za</strong> historijskim pravima<br />
(primjerice Srbi na Kosovu). Svi mi znamo da je ta ambivalentnost<br />
mnogo više od akademskog pitanja.<br />
Povijest Jugoistične Europe morala bi se u potpunosti napisati<br />
iznova, jer još je u velikoj mjeri ovisna o romantičnim<br />
paradigmama ranoga 19. stoljeća, o vremenu u kojemu su<br />
se države interpretirale kao Božje <strong>za</strong>misli. Ljudi i društva u<br />
toj se povijesti javljaju samo onda ako se smatraju dijelom
Change language