Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
52 Prošlost, povijest i društvo kao resurs promjene. Holističke reforme, bez barem djelomičnih dodirnih točaka u prošlosti, krajnje su nevjerojatne. Za stvaranje sadašnjosti i budućnosti nisu relevantne samo smjernice prošlosti te historijske činjenice koje su iz toga proizišle nego i konstrukcija prošlosti te slike iz prošlosti. Konstrukcija prošlosti elementarni je dio kolektivnog osnutka identiteta koja životu neke skupine, primjerice nacije, mora dati smisao i cilj, spasiti je od prolaznosti i slučajnosti trenutka, uvrstiti je u lanac generacija, uliti joj kontinuitet i vječni život. Iz tijeka događaja i situacija te toka sudionika odvajaju se oni elementi koji životu skupine daju smjer i trajnost. Ti elementi postaju sastavnim dijelom tzv. povijesnog pamćenja jednoga društva. Povijesno pamćenje (odnosno kolektivno sjećanje) ne reproducira prošlo događanje, ono nije izraz prošlih činjenica, nego konstrukt pomoću kojega se prošli (i sadašnji) događaji filtriraju, sređuju, tumače te isponova interpretiraju. Ono nije refleks prošlih događaja u čovječjem mozgu nego aktualna prerada i oblikovanje prošloga, put od percepcije ka apercepciji. Drugim riječima: sjećanje će se tako dugo nanovo tumačiti, prilagođavati i uređivati dok ne poprimi onaj stilizirani oblik koji odgovara samosvijesti i kulturnom kôdu društva. Između kolektivnog sjećanja skupine i onoga “kako je zapravo bilo” većinom zjapi duboko neslaganje. Tim je potrebnije razlikovati slike iz prošlosti od povijesti (povijesti kao rezultata metodičkog istraživanja). U oba slučaja prošlost se konstruira, no način konstrukcija je različit. Naše opažanje kompleksne socijalne stvarnosti – bila to prošla ili sadašnja stvarnost – uvijek je selektivno, budući da smo nesposobni kompleksnu stvarnost uočiti u cijelosti. To je naš antropološki manjak (jedan od mnogih). Uvijek uočavamo samo
Holm Sundhaussen 53 isječke, a ti su, pak, rezultat procesa filtriranja, pri čemu se pojedini filteri svjesno ili nesvjesno rabe. Svi koristimo nesvjesne rastere koji upravljaju našim opažanjem i preradom informacija – neovisno od njihove istinonosnosti. Za prihvaćanje odnosno neprihvaćanje informacije nije odlučujuće je li ona istinita, napola istinita ili, pak, neistinita, nego odgovara li našem filteru opažanja. Informacija će koja odgovara našemu selektivnom mehanizmu biti prihvaćena ma bila ona netočna ili samo djelomično točna. I u ovom sklopu vrijedi paradigma ovisnosti o putu: filteri stvoreni u prošlosti upravljaju našim opažanjem stvarnosti i služe kao informacijska brana. Primjerice, onaj tko je dugom vježbom i socijalizacijom naviknut samoga sebe promatrati kao žrtvu drugih, prihvatiti će samo one informacije koje tu predrasudu i potvrđuju. Nesvjesni filteri opisuju se često kao kulturni kôd neke nacije koji se iskristalizirao u procesu njene izgradnje. Kao i ona sama, i njen kulturni sustav znakova je pronalazak. To je djelo onih koji tumače i daju smisao, onih koji interpretiraju prošlost (ali i sadašnjost i budućnost) te životu nacije daju smisao, smjer i cilj. Insceniranjem i emocionaliziranjem nacionalnog u muzejima, praznicima, himnama i simbolima te na spomenicima itd. nastaje sustav znakova koji prisvajaju pripadnici nacije tijekom socijalizacije u obitelji, školi, javnosti itd. Taj ritualizirani sustav znakova gradi nesvjesni filter putem kojega se stvarnost prihvaća, modificira ili odbacuje. Kulturni kôd je dio kolektivnog identiteta. Nije ga moguće bez teškoća i zapreka promijeniti ili ukinuti jer izgleda da je na egzistencijalni način povezan s nacijom i njenim samorazumijevanjem. I povijest kao znanost koristi filtere koji proizlaze iz pitanja istraživača i metoda korištenih pri obradi predmeta istra-
- Page 1 and 2: ČEMU DIJALOG POVJESNIČARA - ISTOR
- Page 3 and 4: SADRŽAJ Uvodne napomene (Daniela K
- Page 5: Daniela Krivda ....................
- Page 8 and 9: 8 Uvodne napomene Dijalog povjesni
- Page 10 and 11: 10 Uvodne napomene Iz tih je razlog
- Page 12 and 13: 12 Uvodne napomene RH) i urednicom
- Page 14 and 15: 14 Uvodne napomene - M. Bjelajac, J
- Page 16 and 17: 16 Uvodne napomene značajniji od n
- Page 19 and 20: “Zašto uvijek započinjati od Ad
- Page 21 and 22: Hans-Georg Fleck 21 Očevidno je pr
- Page 23 and 24: Hans-Georg Fleck 23 nosti, u prolje
- Page 25 and 26: Hans-Georg Fleck 25 u prvome koraku
- Page 27 and 28: Hans-Georg Fleck 27 neostvarivim. S
- Page 29 and 30: Hans-Georg Fleck 29 Prije no što s
- Page 31 and 32: Hans-Georg Fleck 31 voljne težnje
- Page 33 and 34: Hans-Georg Fleck 33 mi to pokušava
- Page 35 and 36: Hans-Georg Fleck 35 drei weitere Ko
- Page 37: Hans-Georg Fleck 37 historians and
- Page 41 and 42: O povijesti, ali još više o onome
- Page 43 and 44: Stjepan Mesić 43 Pritom je počinj
- Page 45 and 46: Stjepan Mesić 45 će ga biti. Taj
- Page 47 and 48: Stjepan Mesić 47 the future. But,
- Page 49: Holm Sundhaussen ..................
- Page 54 and 55: 54 Prošlost, povijest i društvo
- Page 56 and 57: 56 Prošlost, povijest i društvo Z
- Page 58 and 59: 58 Prošlost, povijest i društvo I
- Page 60 and 61: 60 Prošlost, povijest i društvo n
- Page 62 and 63: 62 Prošlost, povijest i društvo D
- Page 64 and 65: 64 Prošlost, povijest i društvo D
- Page 66 and 67: 66 Prošlost, povijest i društvo m
- Page 69: Andrej Mitrović ..................
- Page 72 and 73: 72 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 74 and 75: 74 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 76 and 77: 76 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 78 and 79: 78 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 80 and 81: 80 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 82 and 83: 82 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 85 and 86: Neznanje je moć! To je jedno od tr
- Page 87 and 88: Branka Prpa 87 se takav sustav neć
- Page 89 and 90: Branka Prpa 89 svih dosadašnjih re
- Page 91: Andrea Feldman ....................
- Page 94 and 95: 94 Povjesničari sami i slobodni ta
- Page 96 and 97: 96 Povjesničari sami i slobodni Č
- Page 98 and 99: 98 Povjesničari sami i slobodni de
- Page 100 and 101: 100 Povjesničari sami i slobodni s
Holm Sundhaussen 53<br />
isječke, a ti su, pak, rezultat procesa filtriranja, pri čemu se<br />
pojedini filteri svjesno ili nesvjesno rabe. Svi koristimo<br />
nesvjesne rastere koji upravljaju našim opažanjem i preradom<br />
informacija – neovisno od njihove istinonosnosti. Za<br />
prihvaćanje odnosno neprihvaćanje informacije nije odlučujuće<br />
je li ona istinita, napola istinita ili, pak, neistinita,<br />
nego odgovara li našem filteru opažanja. Informacija će<br />
koja odgovara našemu selektivnom mehanizmu biti prihvaćena<br />
ma bila ona netočna ili samo djelomično točna. I u<br />
ovom sklopu vrijedi paradigma ovisnosti o putu: filteri stvoreni<br />
u prošlosti upravljaju našim opažanjem stvarnosti i<br />
služe kao informacijska brana. Primjerice, onaj tko je dugom<br />
vježbom i socijali<strong>za</strong>cijom naviknut samoga sebe promatrati<br />
kao žrtvu drugih, prihvatiti će samo one informacije<br />
koje tu predrasudu i potvrđuju.<br />
Nesvjesni filteri opisuju se često kao kulturni kôd neke<br />
nacije koji se iskristalizirao u procesu njene izgradnje. Kao i<br />
ona sama, i njen kulturni sustav znakova je pronala<strong>za</strong>k. To<br />
je djelo onih koji tumače i daju smisao, onih koji interpretiraju<br />
prošlost (ali i sadašnjost i budućnost) te životu<br />
nacije daju smisao, smjer i cilj. Insceniranjem i emocionaliziranjem<br />
nacionalnog u muzejima, praznicima, himnama i<br />
simbolima te na spomenicima itd. nastaje sustav znakova<br />
koji prisvajaju pripadnici nacije tijekom socijali<strong>za</strong>cije u obitelji,<br />
školi, javnosti itd. Taj ritualizirani sustav znakova gradi<br />
nesvjesni filter putem kojega se stvarnost prihvaća, modificira<br />
ili odbacuje. Kulturni kôd je dio kolektivnog identiteta.<br />
Nije ga moguće bez teškoća i <strong>za</strong>preka promijeniti ili ukinuti<br />
jer izgleda da je na egzistencijalni način pove<strong>za</strong>n s nacijom<br />
i njenim samorazumijevanjem.<br />
I povijest kao znanost koristi filtere koji proizlaze iz pitanja<br />
istraživača i metoda korištenih pri obradi predmeta istra-