Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

11.12.2012 Views

52 Prošlost, povijest i društvo kao resurs promjene. Holističke reforme, bez barem djelomičnih dodirnih točaka u prošlosti, krajnje su nevjerojatne. Za stvaranje sadašnjosti i budućnosti nisu relevantne samo smjernice prošlosti te historijske činjenice koje su iz toga proizišle nego i konstrukcija prošlosti te slike iz prošlosti. Konstrukcija prošlosti elementarni je dio kolektivnog osnutka identiteta koja životu neke skupine, primjerice nacije, mora dati smisao i cilj, spasiti je od prolaznosti i slučajnosti trenutka, uvrstiti je u lanac generacija, uliti joj kontinuitet i vječni život. Iz tijeka događaja i situacija te toka sudionika odvajaju se oni elementi koji životu skupine daju smjer i trajnost. Ti elementi postaju sastavnim dijelom tzv. povijesnog pamćenja jednoga društva. Povijesno pamćenje (odnosno kolektivno sjećanje) ne reproducira prošlo događanje, ono nije izraz prošlih činjenica, nego konstrukt pomoću kojega se prošli (i sadašnji) događaji filtriraju, sređuju, tumače te isponova interpretiraju. Ono nije refleks prošlih događaja u čovječjem mozgu nego aktualna prerada i oblikovanje prošloga, put od percepcije ka apercepciji. Drugim riječima: sjećanje će se tako dugo nanovo tumačiti, prilagođavati i uređivati dok ne poprimi onaj stilizirani oblik koji odgovara samosvijesti i kulturnom kôdu društva. Između kolektivnog sjećanja skupine i onoga “kako je zapravo bilo” većinom zjapi duboko neslaganje. Tim je potrebnije razlikovati slike iz prošlosti od povijesti (povijesti kao rezultata metodičkog istraživanja). U oba slučaja prošlost se konstruira, no način konstrukcija je različit. Naše opažanje kompleksne socijalne stvarnosti – bila to prošla ili sadašnja stvarnost – uvijek je selektivno, budući da smo nesposobni kompleksnu stvarnost uočiti u cijelosti. To je naš antropološki manjak (jedan od mnogih). Uvijek uočavamo samo

Holm Sundhaussen 53 isječke, a ti su, pak, rezultat procesa filtriranja, pri čemu se pojedini filteri svjesno ili nesvjesno rabe. Svi koristimo nesvjesne rastere koji upravljaju našim opažanjem i preradom informacija – neovisno od njihove istinonosnosti. Za prihvaćanje odnosno neprihvaćanje informacije nije odlučujuće je li ona istinita, napola istinita ili, pak, neistinita, nego odgovara li našem filteru opažanja. Informacija će koja odgovara našemu selektivnom mehanizmu biti prihvaćena ma bila ona netočna ili samo djelomično točna. I u ovom sklopu vrijedi paradigma ovisnosti o putu: filteri stvoreni u prošlosti upravljaju našim opažanjem stvarnosti i služe kao informacijska brana. Primjerice, onaj tko je dugom vježbom i socijalizacijom naviknut samoga sebe promatrati kao žrtvu drugih, prihvatiti će samo one informacije koje tu predrasudu i potvrđuju. Nesvjesni filteri opisuju se često kao kulturni kôd neke nacije koji se iskristalizirao u procesu njene izgradnje. Kao i ona sama, i njen kulturni sustav znakova je pronalazak. To je djelo onih koji tumače i daju smisao, onih koji interpretiraju prošlost (ali i sadašnjost i budućnost) te životu nacije daju smisao, smjer i cilj. Insceniranjem i emocionaliziranjem nacionalnog u muzejima, praznicima, himnama i simbolima te na spomenicima itd. nastaje sustav znakova koji prisvajaju pripadnici nacije tijekom socijalizacije u obitelji, školi, javnosti itd. Taj ritualizirani sustav znakova gradi nesvjesni filter putem kojega se stvarnost prihvaća, modificira ili odbacuje. Kulturni kôd je dio kolektivnog identiteta. Nije ga moguće bez teškoća i zapreka promijeniti ili ukinuti jer izgleda da je na egzistencijalni način povezan s nacijom i njenim samorazumijevanjem. I povijest kao znanost koristi filtere koji proizlaze iz pitanja istraživača i metoda korištenih pri obradi predmeta istra-

Holm Sundhaussen 53<br />

isječke, a ti su, pak, rezultat procesa filtriranja, pri čemu se<br />

pojedini filteri svjesno ili nesvjesno rabe. Svi koristimo<br />

nesvjesne rastere koji upravljaju našim opažanjem i preradom<br />

informacija – neovisno od njihove istinonosnosti. Za<br />

prihvaćanje odnosno neprihvaćanje informacije nije odlučujuće<br />

je li ona istinita, napola istinita ili, pak, neistinita,<br />

nego odgovara li našem filteru opažanja. Informacija će<br />

koja odgovara našemu selektivnom mehanizmu biti prihvaćena<br />

ma bila ona netočna ili samo djelomično točna. I u<br />

ovom sklopu vrijedi paradigma ovisnosti o putu: filteri stvoreni<br />

u prošlosti upravljaju našim opažanjem stvarnosti i<br />

služe kao informacijska brana. Primjerice, onaj tko je dugom<br />

vježbom i socijali<strong>za</strong>cijom naviknut samoga sebe promatrati<br />

kao žrtvu drugih, prihvatiti će samo one informacije<br />

koje tu predrasudu i potvrđuju.<br />

Nesvjesni filteri opisuju se često kao kulturni kôd neke<br />

nacije koji se iskristalizirao u procesu njene izgradnje. Kao i<br />

ona sama, i njen kulturni sustav znakova je pronala<strong>za</strong>k. To<br />

je djelo onih koji tumače i daju smisao, onih koji interpretiraju<br />

prošlost (ali i sadašnjost i budućnost) te životu<br />

nacije daju smisao, smjer i cilj. Insceniranjem i emocionaliziranjem<br />

nacionalnog u muzejima, praznicima, himnama i<br />

simbolima te na spomenicima itd. nastaje sustav znakova<br />

koji prisvajaju pripadnici nacije tijekom socijali<strong>za</strong>cije u obitelji,<br />

školi, javnosti itd. Taj ritualizirani sustav znakova gradi<br />

nesvjesni filter putem kojega se stvarnost prihvaća, modificira<br />

ili odbacuje. Kulturni kôd je dio kolektivnog identiteta.<br />

Nije ga moguće bez teškoća i <strong>za</strong>preka promijeniti ili ukinuti<br />

jer izgleda da je na egzistencijalni način pove<strong>za</strong>n s nacijom<br />

i njenim samorazumijevanjem.<br />

I povijest kao znanost koristi filtere koji proizlaze iz pitanja<br />

istraživača i metoda korištenih pri obradi predmeta istra-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!