Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
32 O Dijalogu povjesničara/istoričara Njemačka je već prošla, a potom i nadišla takvu fazu svoje povijesti. Kad kažem prošla, mislim pritom na Weimarsku Republiku u kojoj je veliki dio stanovništva smatrao kako se bez poštovanja i s prezirom može odnositi spram predstavnika nove demokratske Njemačke. A ti isti su se Nijemci, nedugo nakon toga, ogriješili o svoju domovinu, i to tako što su gotovo nepovratno oštetili čast i dostojanstvo domovine, čime su i za nekoliko desetljeća odgodili političko jedinstvo naroda za čiju su čast i dostojanstvo navodno bili spremni prinijeti svaku žrtvu. U 2001. godini u Hrvatskoj se još izražava takav manjak demokratske političke kulture koji je Njemačka uspjela prevladati tek nakon povijesnih lekcija nacionalsocijalističke vladavine i ubilačkog rata kojega je sama skrivila. Zaključno ćemo se o tome – o manjku političke kulture – ograničiti samo na još jedan takav slučaj, doduše manjih razmjera: naime, i u pripremana za zagrebački Dijalog povjesničara/istoričara, potvrdilo se, nažalost, nepoštovanje slobodno izabranim predstavnicima jedne demokratske države, a koje je, primjerice, izrazio ravnatelj jedne znanstvene institucije u Zagrebu, i to institucije kojoj je na poseban način povjerena zadaća razrade hrvatske povijesti. Riječ je o Hrvatskom institutu za povijest koji je odbio ustupiti svoju Zlatnu dvoranu za plenarnu sjednicu skupa. Iz navedenih se razloga, pri izgradnji stabilne demokracije u Hrvatskoj, ne smije izgubiti iz vida razvoj demokratske političke kulture, na koju se jednostavno ne može gledati samo kao na funkciju gospodarskog uspjeha i širokoga društvenog prosperiteta. U stvaranje i razvoj te kulture potrebno je uložiti i napor. A taj napor uključuje, otvorenih očiju, i bespoštedno i otvoreno bavljenje vlastitom prošlošću, uz izbjegavanje crno-bijeloga razmišljanja, onako kako
Hans-Georg Fleck 33 mi to pokušavamo činiti u projektu Dijaloga povjesničara/istoričara. U tom je naporu, već je spomenuto, Zaklada F. Naumann u početku naišla i na potporu zainteresiranih. No, potom sama organizira i financira taj dijalog i sve njegove popratne oblike, primjerice tiskanje knjiga/zbornika radova. Ipak, sada vjerujem kako je sazrelo vrijeme da se i državne institucije obiju zemalja – RH i SRJ 2 – na veoma konkretan način angažiraju u ovom projektu. I još nešto: Dijalog povjesničara/istoričara otpočeo je u teškim vremenima kao skup koji je isključivao javnost. Jer ponajprije je trebalo izgraditi temelj povjerenja za znanstveni dijalog. Tada je to bilo dobro i ispravno. A danas, kada se raniji politički zadani uvjeti mijenjaju, možemo se i moramo odvažiti i na nešto više, jer nije dovoljno samo prikupljati znanstvene spoznaje niti je dovoljno te spoznaje, publiciranjem zbornika skupova, samo učiniti dostupnima široj javnosti. Upravo zato što povjesničari obje zemlje imaju tako važnu i središnju ulogu u razvoju demokratske kulture, njihovo se djelovanje mora razviti. A ono, među ostalim, podrazumijeva i sljedeće: njima ne smije biti svejedno što će drugi, primjerice njihovi kolege, učiniti s tim spoznajama pri izradi školskih udžbenika za nove naraštaje. Oni, pak, koji smatraju da se mogu izuzeti od odgovornosti za uporabu svojih znanstvenih spoznaja, samo pokazuju da još pate od sindroma nekoga drugog političkog poretka, svakako ne onoga kojega su građani Hrvatske, a sada i građani Srbije otpočeli graditi. Sve u svemu, da parafraziram izjavu državnika i povijesnog publicista Winstona Churchilla, demokracija je, doduše, loš, 2 [U početku veljače 2003. godine, pak, na području SRJ formirana je nova državna zajednica: SiCG.]
- Page 1 and 2: ČEMU DIJALOG POVJESNIČARA - ISTOR
- Page 3 and 4: SADRŽAJ Uvodne napomene (Daniela K
- Page 5: Daniela Krivda ....................
- Page 8 and 9: 8 Uvodne napomene Dijalog povjesni
- Page 10 and 11: 10 Uvodne napomene Iz tih je razlog
- Page 12 and 13: 12 Uvodne napomene RH) i urednicom
- Page 14 and 15: 14 Uvodne napomene - M. Bjelajac, J
- Page 16 and 17: 16 Uvodne napomene značajniji od n
- Page 19 and 20: “Zašto uvijek započinjati od Ad
- Page 21 and 22: Hans-Georg Fleck 21 Očevidno je pr
- Page 23 and 24: Hans-Georg Fleck 23 nosti, u prolje
- Page 25 and 26: Hans-Georg Fleck 25 u prvome koraku
- Page 27 and 28: Hans-Georg Fleck 27 neostvarivim. S
- Page 29 and 30: Hans-Georg Fleck 29 Prije no što s
- Page 31: Hans-Georg Fleck 31 voljne težnje
- Page 35 and 36: Hans-Georg Fleck 35 drei weitere Ko
- Page 37: Hans-Georg Fleck 37 historians and
- Page 41 and 42: O povijesti, ali još više o onome
- Page 43 and 44: Stjepan Mesić 43 Pritom je počinj
- Page 45 and 46: Stjepan Mesić 45 će ga biti. Taj
- Page 47 and 48: Stjepan Mesić 47 the future. But,
- Page 49: Holm Sundhaussen ..................
- Page 52 and 53: 52 Prošlost, povijest i društvo k
- Page 54 and 55: 54 Prošlost, povijest i društvo
- Page 56 and 57: 56 Prošlost, povijest i društvo Z
- Page 58 and 59: 58 Prošlost, povijest i društvo I
- Page 60 and 61: 60 Prošlost, povijest i društvo n
- Page 62 and 63: 62 Prošlost, povijest i društvo D
- Page 64 and 65: 64 Prošlost, povijest i društvo D
- Page 66 and 67: 66 Prošlost, povijest i društvo m
- Page 69: Andrej Mitrović ..................
- Page 72 and 73: 72 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 74 and 75: 74 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 76 and 77: 76 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 78 and 79: 78 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 80 and 81: 80 O prevlasti povijesnog nerazuma
32<br />
O Dijalogu povjesničara/istoričara<br />
Njemačka je već prošla, a potom i nadišla takvu fazu svoje<br />
povijesti. Kad kažem prošla, mislim pritom na Weimarsku<br />
Republiku u kojoj je veliki dio stanovništva smatrao kako se<br />
bez poštovanja i s prezirom može odnositi spram predstavnika<br />
nove demokratske Njemačke. A ti isti su se Nijemci,<br />
nedugo nakon toga, ogriješili o svoju domovinu, i to tako<br />
što su gotovo nepovratno oštetili čast i dostojanstvo domovine,<br />
čime su i <strong>za</strong> nekoliko desetljeća odgodili političko jedinstvo<br />
naroda <strong>za</strong> čiju su čast i dostojanstvo navodno bili<br />
spremni prinijeti svaku žrtvu.<br />
U 2001. godini u Hrvatskoj se još izražava takav manjak<br />
demokratske političke kulture koji je Njemačka uspjela<br />
prevladati tek nakon povijesnih lekcija nacionalsocijalističke<br />
vladavine i ubilačkog rata kojega je sama skrivila.<br />
Zaključno ćemo se o tome – o manjku političke kulture –<br />
ograničiti samo na još jedan takav slučaj, doduše manjih<br />
razmjera: naime, i u pripremana <strong>za</strong> <strong>za</strong>grebački Dijalog povjesničara/istoričara,<br />
potvrdilo se, nažalost, nepoštovanje slobodno<br />
i<strong>za</strong>branim predstavnicima jedne demokratske države,<br />
a koje je, primjerice, izrazio ravnatelj jedne znanstvene<br />
institucije u Zagrebu, i to institucije kojoj je na poseban<br />
način povjerena <strong>za</strong>daća razrade hrvatske povijesti. Riječ je<br />
o Hrvatskom institutu <strong>za</strong> povijest koji je odbio ustupiti<br />
svoju Zlatnu dvoranu <strong>za</strong> plenarnu sjednicu skupa.<br />
Iz navedenih se razloga, pri izgradnji stabilne demokracije u<br />
Hrvatskoj, ne smije izgubiti iz vida razvoj demokratske političke<br />
kulture, na koju se jednostavno ne može gledati<br />
samo kao na funkciju gospodarskog uspjeha i širokoga<br />
društvenog prosperiteta. U stvaranje i razvoj te kulture<br />
potrebno je uložiti i napor. A taj napor uključuje, otvorenih<br />
očiju, i bespoštedno i otvoreno bavljenje vlastitom prošlošću,<br />
uz izbjegavanje crno-bijeloga razmišljanja, onako kako
Change language