Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Share Embed Flag
Download ePaper

Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

cpi.hr
11.12.2012 Views

26 O Dijalogu povjesničara/istoričara tavnim dijelom vokabulara svih društvenih i političkih snaga orijentiranih ka temeljitim promjenama u regiji. Prvi hrvatsko-srbijanski Dijalog povjesničara/istoričara održan je, inače, od 20. do 22. studenoga 1998. u južnome mađarskom sveučilišnom gradu Pečuhu, i to u prostorijama tamošnje Mađarske akademije znanosti. Na tome je međunarodnom znanstvenom skupu sudjelovalo više sveučilišnih i znanstvenih radnika (24) iz pet zemalja (Republika Hrvatska/RH, Republika Mađarska, Republika Poljska, Savezna Republika Jugoslavija/SRJ i Savezna Republika Njemačka). Pečuh kao mjesto održanja skupa izabran je, također, iz čisto pragmatičnih razloga, jer je u to vrijeme Republika Mađarska i hrvatskima i srpskim (srbijanskim), odnosno jugoslavenskim građanima (preciznije građanima SRJ) nudila mogućnost susreta bez problema i ograničenja zbog viza. Usto, za prvi se susret neutralni teren činio ponajboljim rješenjem. Zahtjev, pak, postignuća pluralističkog sastava delegacija (izaslanstava) povjesničara iz Hrvatske i Srbije, odnosno SRJ, nije na 1. skupu postignut u željenoj mjeri. S hrvatske su strane, naime, unatoč početnom oklijevanju, bili dijelom zastupljeni i povjesničari koji naglašeno zastupaju nacionalno shvaćanje hrvatske povijesti, dok su srpsku (srbijansku) stranu gotovo isključivo predstavljali mlađi, opozicijski povjesničari. Pri tome se, tijekom veoma teških razgovora u sklopu ispitivanja terena, a koji su trajali mjesecima prije održanja 1. skupa, moglo uočiti kako je veći dio povjesničara, posebice hrvatskih, ponajprije oklijevao odazvati se pozivu na, prije svega, bilateralni dijalog. Stoga se pomalo naivno-optimističko očekivanje FNSt-a kako je moguće organizirati radni susret na kojemu će se jednostavno odrediti metoda rada i glavne teme dijaloga pokazalo

Hans-Georg Fleck 27 neostvarivim. Skup, koji je trebao označiti početak dijaloga, dobio je, ipak, svoj prikladno izabrani naslov (Državotvorne ideje i nacionalnointegralističke ideologije u Hrvata i Srba) te odgovarajući okvirni program predavača i izvan Hrvatske i Srbije, odnosno SRJ, čime je skup zadobio svojstva konvencionalne međunarodne znanstvene konferencije. Svakako treba navesti da su inicijatori i organizatori Dijaloga povjesničara/istoričara za realizaciju svoje ideje tražili te pronašli nadasve velikodušne potpore i drugih financijera, primjerice Zaklade Otvoreno društvo – Hrvatska (Open Society Fund for Croatia) iz Zagreba i Središnjega europskog sveučilišta (Central European University) iz Budimpešte, na čemu zahvaljujemo, čime je projekt poprimio šire značenje i osigurao trajnost prema kojima se – kako jučer, tako i danas – razlikuje od drugih i sličnih inicijativa kratkoga vijeka. Naposljetku zahvaljujem i sudionicima Dijaloga povjesničara/istoričara (među njima i prevoditeljima te priređivačima i urednicima zbornika) te im čestitam što su, unatoč grobovima, hrabro i intelektualno otvoreno omogućili ovaj znanstveni pothvat. * Zahvaljujem se, nadalje, sada već tri godine kasnije, 2001. godine, a na 6. skupu Dijaloga povjesničara/istoričara, Gradu Zagrebu što nam je omogućio održavanje svečane završne sjednice skupa u prostorijama Starogradske vijećnice, koja je od tako velikog značaja za političku i kulturnu povijest Hrvatske, te ponajprije i posebno predsjedniku RH Stjepanu Mesiću, koji nam svojom nazočnošću ukazuje ne

Hans-Georg Fleck 27<br />

neostvarivim. Skup, koji je trebao označiti početak dijaloga,<br />

dobio je, ipak, svoj prikladno i<strong>za</strong>brani naslov (Državotvorne<br />

ideje i nacionalnointegralističke ideologije u Hrvata i Srba)<br />

te odgovarajući okvirni program predavača i izvan Hrvatske<br />

i Srbije, odnosno SRJ, čime je skup <strong>za</strong>dobio svojstva konvencionalne<br />

međunarodne znanstvene konferencije.<br />

Svakako treba navesti da su inicijatori i organi<strong>za</strong>tori Dijaloga<br />

povjesničara/istoričara <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju svoje ideje tražili<br />

te pronašli nadasve velikodušne potpore i drugih financijera,<br />

primjerice Zaklade Otvoreno društvo – Hrvatska<br />

(Open Society Fund for Croatia) iz Zagreba i Središnjega<br />

europskog sveučilišta (Central European University) iz Budimpešte,<br />

na čemu <strong>za</strong>hvaljujemo, čime je projekt poprimio<br />

šire značenje i osigurao trajnost prema kojima se – kako<br />

jučer, tako i danas – razlikuje od drugih i sličnih inicijativa<br />

kratkoga vijeka.<br />

Naposljetku <strong>za</strong>hvaljujem i sudionicima Dijaloga povjesničara/istoričara<br />

(među njima i prevoditeljima te priređivačima i<br />

urednicima zbornika) te im čestitam što su, unatoč grobovima,<br />

hrabro i intelektualno otvoreno omogućili ovaj<br />

znanstveni pothvat.<br />

*<br />

Zahvaljujem se, nadalje, sada već tri godine kasnije, 2001.<br />

godine, a na 6. skupu Dijaloga povjesničara/istoričara, Gradu<br />

Zagrebu što nam je omogućio održavanje svečane <strong>za</strong>vršne<br />

sjednice skupa u prostorijama Starogradske vijećnice,<br />

koja je od tako velikog značaja <strong>za</strong> političku i kulturnu povijest<br />

Hrvatske, te ponajprije i posebno predsjedniku RH<br />

Stjepanu Mesiću, koji nam svojom nazočnošću ukazuje ne

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!