Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
26<br />
O Dijalogu povjesničara/istoričara<br />
tavnim dijelom vokabulara svih društvenih i političkih snaga<br />
orijentiranih ka temeljitim promjenama u regiji.<br />
Prvi hrvatsko-srbijanski Dijalog povjesničara/istoričara održan<br />
je, inače, od 20. do 22. studenoga 1998. u južnome<br />
mađarskom sveučilišnom gradu Pečuhu, i to u prostorijama<br />
tamošnje Mađarske akademije znanosti. Na tome je međunarodnom<br />
znanstvenom skupu sudjelovalo više sveučilišnih<br />
i znanstvenih radnika (24) iz pet zemalja (Republika Hrvatska/RH,<br />
Republika Mađarska, Republika Poljska, Savezna<br />
Republika Jugoslavija/SRJ i Savezna Republika Njemačka).<br />
Pečuh kao mjesto održanja skupa i<strong>za</strong>bran je, također, iz<br />
čisto pragmatičnih razloga, jer je u to vrijeme Republika<br />
Mađarska i hrvatskima i srpskim (srbijanskim), odnosno<br />
jugoslavenskim građanima (preciznije građanima SRJ) nudila<br />
mogućnost susreta bez problema i ograničenja zbog<br />
vi<strong>za</strong>. Usto, <strong>za</strong> prvi se susret neutralni teren činio ponajboljim<br />
rješenjem.<br />
Zahtjev, pak, postignuća pluralističkog sastava delegacija<br />
(i<strong>za</strong>slanstava) povjesničara iz Hrvatske i Srbije, odnosno<br />
SRJ, nije na 1. skupu postignut u željenoj mjeri. S hrvatske<br />
su strane, naime, unatoč početnom oklijevanju, bili dijelom<br />
<strong>za</strong>stupljeni i povjesničari koji naglašeno <strong>za</strong>stupaju nacionalno<br />
shvaćanje hrvatske povijesti, dok su srpsku (srbijansku)<br />
stranu gotovo isključivo predstavljali mlađi, opozicijski<br />
povjesničari. Pri tome se, tijekom veoma teških razgovora<br />
u sklopu ispitivanja terena, a koji su trajali mjesecima<br />
prije održanja 1. skupa, moglo uočiti kako je veći<br />
dio povjesničara, posebice hrvatskih, ponajprije oklijevao<br />
odazvati se pozivu na, prije svega, bilateralni dijalog. Stoga<br />
se pomalo naivno-optimističko očekivanje FNSt-a kako je<br />
moguće organizirati radni susret na kojemu će se jednostavno<br />
odrediti metoda rada i glavne teme dijaloga poka<strong>za</strong>lo
Change language