Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

180
Osam Dijaloga povjesničara/istoričara
(knj. 1 i 2), 2001. (knj. 3 i 4), 2002. (knj. 5 i 6), 2003. (knj. 7) i 2004.
(knj. 8). Početno su se skupovi održavali u Mađarskoj (1998.-2000.), a
potom (2001.-2003.) naizmjenično u Saveznoj Republici Jugoslaviji
(SRJ), sada Srbiji i Crnoj Gori (SiCG), i Republici Hrvatskoj (RH). Na
skupovima nisu sudjelovali samo povjesničari iz tih zemalja nego i oni
iz Njemačke, Amerike, Austrije, Mađarske i Poljske. A na njima nisu
sudjelovali čak ni samo povjesničari nego i pojedini demografi, ekonomisti,
filozofi, politolozi, pravnici, sociolozi te viktimolozi, matematičari
i statističari, arhivisti, inženjeri, javni djelatnici, knjižničari, muzealci,
novinari, političari, predstavnici nevladinih udruga, publicisti, studenti
te svećenici, a, naravno, i predstavnici FNSt-a, kao i voditelji radionica.
Sve u svemu, na osam je do sada održanih skupova sudjelovalo 112
sudionika iz sedam zemalja: 64 doktora znanosti u više nastavnih i/ili
znanstvenih zvanja, 27 magistra znanosti, odnosno M.A., M.Phil., 14
profesora, tri akademika te po jedan dipl. politolog, pravnik i inženjer
te student, koji su radili ili rade ponajviše na fakultetima (45) te u
znanstvenim institutima i/ili zavodima (40, odnosno 38+2), a potom,
preostali (27) u redoslijedu prema brojnosti, i u ministarstvima, skupštinama,
vladama..., FNSt-u, nevladinim udrugama te centrima i institutima,
muzejima, izdavačkim/novinskim kućama, arhivima te akademiji,
knjižnici, osnovnoj školi i spomen području. Za manji je broj
sudionika, pak, nepoznato mjesto rada ili im ono nije strogo određeno,
a među njima ima i nezaposlenih ili umirovljenih osoba.
Na skupovima se, osim prvome kojemu je bio određen i radni naslov
(Državotvorne ideje i nacionalnointegralističke ideologije u Hrvata i
Srba/Srbijanaca), rad odvijao na tematskima plenarnim sjednicama i u
tematskim radionicama. Plenarne su sjednice bile posvećene sljedećim
temama: načelnim temama, teorijsko-metodološkima pitanjima i problemima
te novima metodološkim pristupima u povijesnim istraživanjima,
raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i problematici
revizije udžbenika povijesti, dok su radionice bile posvećene
sljedećim temama, a pod nazivima: Nacionalni identitet Hrvata i Srba,
Položaj Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, Katolička i Srpska pravoslavna
crkva u Hrvatskoj i Srbiji u 19. i 20. st., Elite i modernizacija,
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) – hrvatski i srpski [srbijanski]
pogled na kraju 20. st., odnosno Demokracija, republikanizam, nacionalizam:
utjecaj modernih ideologija na Kraljevinu SHS/Jugoslaviju,
Manjine u Kraljevini Jugoslaviji, tijekom Drugoga svjetskog rata [u