Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
178 Osam Dijaloga povjesničara/istoričara sjednice 6. skupa te je ona, uz sudjelovanje i S. Mesića, predsjednika RH, te prisustvo brojnih veleposlanika, novinara, javnih, sveučilišnih i znanstvenih radnika te predstavnika HAZU, Zagrebačkog sveučilišta, fakulteta, znanstvenih instituta i zavoda, kao i hrvatskih političkih stranaka, održana 7. listopada u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu; a drugi put u rujnu 2003. kada su Odsjek za povijest FF-a, odnosno rektor Zadarskog sveučilišta odbili ustupiti svoju dvoranu za održavanje svečane sjednice 8. skupa. Unatoč tome poneki primjeri potvrđuju i svojevrsnu ne samo političku zainteresiranost za Dijalog povjesničara/istoričara: tako je, primjerice, sudionike 5. skupa, održanog u ožujku 2001. u Herceg Novome, primio don Branko Sbutega u svojim prostorijama u Kotoru, a pozdravne su govore na skupovima održali i S. Mesić, predsjednik RH, na 6. skupu u listopadu 2001. u Zagrebu, što je već spomenuto, te Dragoljub Mićunović, preds[j]ednik V[ij]eća građana SRJ, na 7. skupu u rujnu 2002. u Beogradu. Sudionici su potonjeg skupa, usto, bili pozvani i u beogradski Institut za noviju [h]istoriju Srbije, koji je, potom, otpočeo i znanstvenu suradnju s zagrebačkim HIP-om, koja se za sada prije svega ostvaruje putem obostranih razmjena časopisa i knjiga te međusobnih komuniciranja i posjeta znanstvenika. U međuvremenu je između RH te SiCG potpisan i protokol o znanstvenoj, kulturnoj te sličnoj suradnji, no ostvarenje je dogovorenih razina suradnje još na samome početku, dakle bez vidljivijih rezultata. Sve u svemu Dijalog povjesničara/istoričara nastao je mimo politike i nastavlja se bez njena utjecaja, iako teži, u znanstvenom pogledu, zadobiti i oblik službenog komuniciranja zainteresiranih strana. Za sada se, pak, održao i dalje će se razvijati zahvaljujući FNST-u, organizatoru i financijeru tog
Igor Graovac 179 projekta, koji je, bez ikakvih sugestija ili pritisaka mimo znanosti, njegovim sudionicima prepustio izbore znanstvenika koji sudjeluju na skupovima i sadržaja koji se na njima obrađuju. Pritom se, na poseban način, uključio i u tako često naglašavan međunarodni i unutarnji projekt pomirenja (iako nije riječ o pomirenju nego o obnavljanju povjerenja zainteresiranih strana), ali isključivo sa svrhom razvoja znanstvene svijesti o društvu te širenja povijesnih i drugih znanja koja pripomažu unutarnjemu pomirenju i pomirenju s drugima. Nije, dakle, riječ o političkom pomirenju nego o pomirenju s vlastitom prošlošću i/ili vlastitim prošlostima. Zahvaljujući tome skupovi, kao i knjige/zbornici radova Dijaloga povjesničara/istoričara pokazali su, stoga, da “u RH i” SRJ, sada SiCG, prije svega “Srbiji, postoje povjesničari koji historiju shvaćaju kao znanost, a ne kao politiku,” 36 te koji neće da ona i nadalje bude mogući “inspi- rator nacionalnih sukobljavanja.” 37 Sažetak Točnije, pokazali su da pojedini povjesničari u obje zemlje izražavaju spremnost za dijalog, koji je, prema odnosu spram znanosti, a u otklonu od politike, ponekad i lakši s drugom negoli sa vlastitom stranom. U organizaciji je njemačke Zaklade Friedrich Naumann/F. Naumann Stiftung. Die Stiftung für liberale Politik (FNSt) u šest godina (1998.- 2003.) održano osam međunarodnih znanstvenih skupova Dijaloga povjesničara/istoričara, a u pet godina (2000.-2004.) tiskano osam knjiga/zbornika radova s tih skupova: Dijalog povjesničara/istoričara, priredili Hans-Georg Fleck i Igor Graovac, 1-8, Zagreb, FNSt, 2000. 36 N. Budak, prema: A. Latinović, n.dj., 7. 37 Ž. Krušelj, Nijemci izmiruju Hrvate i Srbe..., n.dj., 20.
- Page 128 and 129: 128 Pomirenje u historiografiji srp
- Page 130 and 131: 130 Pomirenje u historiografiji Kon
- Page 132 and 133: 132 Pomirenje u historiografiji nov
- Page 134 and 135: 134 Pomirenje u historiografiji Dem
- Page 136 and 137: 136 Pomirenje u historiografiji Za
- Page 138 and 139: 138 Pomirenje u historiografiji Št
- Page 140 and 141: 140 Pomirenje u historiografiji fig
- Page 143 and 144: U organizaciji je njemačke Zaklade
- Page 145 and 146: Igor Graovac 145 neprijatelja i svl
- Page 147 and 148: Igor Graovac 147 se od 5. skupa i n
- Page 149 and 150: Igor Graovac 149 iz Istre (Pula) i
- Page 151 and 152: Igor Graovac 151 - dva u zavodima,
- Page 153 and 154: Igor Graovac 153 Samo je, na svima
- Page 155 and 156: Igor Graovac 155 Radionice (kojih j
- Page 157 and 158: Igor Graovac 157 nom identitetu, a
- Page 159 and 160: Igor Graovac 159 saopćenja odnose
- Page 161 and 162: Igor Graovac 161 Jugoslavenskoj arm
- Page 163 and 164: Igor Graovac 163 Banovini za vrijem
- Page 165 and 166: Igor Graovac 165 uistinu, kada je r
- Page 167 and 168: Igor Graovac 167 čara/istoričara]
- Page 169 and 170: Igor Graovac 169 - Ljubiša Vujoše
- Page 171 and 172: Igor Graovac 171 [Dijalog povjesni
- Page 173 and 174: Igor Graovac 173 - R. Bogeljić,
- Page 175 and 176: Igor Graovac 175 godine, a drugi i
- Page 177: Igor Graovac 177 obliku pravnoznans
- Page 181 and 182: Igor Graovac 181 nas] i poslije, So
- Page 183 and 184: Igor Graovac 183 Large number and v
- Page 185: Igor Graovac 185 SHS/Jugoslawien, M
- Page 189 and 190: Popis plenarnih izlaganja i izjava
- Page 191 and 192: Igor Graovac 191 Nenad Antonijević
- Page 193 and 194: Igor Graovac 193 - Pomirenje u hist
- Page 195 and 196: Igor Graovac 195 Andrej Mitrović,
- Page 197 and 198: Popis saopćenja (s osnovnim podaci
- Page 199 and 200: Igor Graovac 199 redu autora i njih
- Page 201 and 202: Igor Graovac 201 - Pogled na zajedn
- Page 203 and 204: Igor Graovac 203 Dragan Cvetković,
- Page 205 and 206: Igor Graovac 205 - Odnos partizansk
- Page 207 and 208: Igor Graovac 207 - Radni logor Valp
- Page 209 and 210: Igor Graovac 209 Marko Attila Hoare
- Page 211 and 212: Igor Graovac 211 dr.sc. Petar Korun
- Page 213 and 214: Igor Graovac 213 - Titov Jugoslaven
- Page 215 and 216: Igor Graovac 215 - Partija i novi i
- Page 217 and 218: Igor Graovac 217 - Interdisciplinar
- Page 219 and 220: Igor Graovac 219 dr.sc. Katarina Sp
- Page 221 and 222: Igor Graovac 221 - S. Radić - [h]i
- Page 223: ...................................
- Page 226 and 227: 226 Sažetak ideologije u Hrvata i
178<br />
Osam Dijaloga povjesničara/istoričara<br />
sjednice 6. skupa te je ona, uz sudjelovanje i S. Mesića,<br />
predsjednika RH, te prisustvo brojnih veleposlanika, novinara,<br />
javnih, sveučilišnih i znanstvenih radnika te predstavnika<br />
HAZU, Zagrebačkog sveučilišta, fakulteta, znanstvenih<br />
instituta i <strong>za</strong>voda, kao i hrvatskih političkih stranaka, održana<br />
7. listopada u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu; a<br />
drugi put u rujnu 2003. kada su Odsjek <strong>za</strong> povijest FF-a,<br />
odnosno rektor Zadarskog sveučilišta odbili ustupiti svoju<br />
dvoranu <strong>za</strong> održavanje svečane sjednice 8. skupa. Unatoč<br />
tome poneki primjeri potvrđuju i svojevrsnu ne samo političku<br />
<strong>za</strong>interesiranost <strong>za</strong> Dijalog povjesničara/istoričara:<br />
tako je, primjerice, sudionike 5. skupa, održanog u ožujku<br />
2001. u Herceg Novome, primio don Branko Sbutega u<br />
svojim prostorijama u Kotoru, a pozdravne su govore na<br />
skupovima održali i S. Mesić, predsjednik RH, na 6. skupu u<br />
listopadu 2001. u Zagrebu, što je već spomenuto, te<br />
Dragoljub Mićunović, preds[j]ednik V[ij]eća građana SRJ,<br />
na 7. skupu u rujnu 2002. u Beogradu. Sudionici su potonjeg<br />
skupa, usto, bili pozvani i u beogradski Institut <strong>za</strong><br />
noviju [h]istoriju Srbije, koji je, potom, otpočeo i znanstvenu<br />
suradnju s <strong>za</strong>grebačkim HIP-om, koja se <strong>za</strong> sada prije<br />
svega ostvaruje putem obostranih razmjena časopisa i<br />
knjiga te međusobnih komuniciranja i posjeta znanstvenika.<br />
U međuvremenu je između RH te SiCG potpisan i protokol<br />
o znanstvenoj, kulturnoj te sličnoj suradnji, no ostvarenje<br />
je dogovorenih razina suradnje još na samome početku,<br />
dakle bez vidljivijih rezultata.<br />
Sve u svemu Dijalog povjesničara/istoričara nastao je mimo<br />
politike i nastavlja se bez njena utjecaja, iako teži, u znanstvenom<br />
pogledu, <strong>za</strong>dobiti i oblik službenog komuniciranja<br />
<strong>za</strong>interesiranih strana. Za sada se, pak, održao i dalje će se<br />
razvijati <strong>za</strong>hvaljujući FNST-u, organi<strong>za</strong>toru i financijeru tog