Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
176 Osam Dijaloga povjesničara/istoričara nog je značenja za obrazovanje i razvoj novih, mladih generacija. Stoga FNSt ne želi samo pripomoći znanstveni dijalog... nego želi i nastoji da povijesna znanstvena saznanja dopru i do svakoga prosječnog građanina.... FNSt, usto, kao njemačka ustanova..., izloženi pristup zasniva i na svijesti o velikoj njemačkoj odgovornosti baš za negativne strane europske povijesti u 20. stoljeću. Stoga je sastavni dio političke kulture demokratske Njemačke... otvoreni i (samo)kritički odnos spram prošlosti, koji podupire i u drugih. 32 Usto, gotovo istodobno (ako ne i ranije) s razvojem Dijaloga povjesničara/istoričara organizirani su još i slični, moguće čak i značajniji inicijative i projekti u kojima su, naravno, sudjelovali i pojedini sudionici dosadašnjih Dijaloga pov- jesničara/istoričara, 33 a koji se odnose i na cjelokupno pod- ručje bivše druge/socijalističke Jugoslavije, pa i Jugoistočne Europe, a poneki i na pitanja te odnose među pojedinim državama s tog područja sa svojim susjedima, primjerice i u 32 H.-G. Fleck, Bosanski trijalog historičara/istoričara/povjesničara, pozdravni/uvodni govor na 1. skupu povjesničara iz RBiH, Banja Luka, 17. svibnja 2003. godine. 33 U sklopu obilježavanja 30. obljetnice Interuniverzitetskog centra (IUC) u Dubrovniku, RH, u početku je travnja 2002. održana, primjerice, i konferencija pod nazivom Aktualna regionalna suradnja u širemu međunarodnom kontekstu i regionalna agenda za pomirenje. I. Banac, tadašnji generalni direktor IUC-a tim je povodom, među ostalim, izjavio: Na tome će raditi čitav niz sveučilišnih centara – iz Zagreba, Sarajeva, Bukurešta, Ljubljane, Maribora, te Podgorice, Sofije i Beograda... To su mali koraci k stvaranju normalnog prostora za dijalog i suradnju pa i za to da, ako se treba sukobiti, da to bude argumentima, a ne oružjem (prema Anton Hauswitschka, I. Banac: “Dijalog s istočnim susjedima ne može se zaobići”, razgovor s novim generalnim direktorom IUC-a, Vjesnik, Zagreb, 5. travnja 2002., 4).
Igor Graovac 177 obliku pravnoznanstvene Povijesne komisije RH i RS. 34 No, zbog njihove brojnosti, ovdje ih nije moguće ni nabrojiti. Prava je šteta, međutim, što su mnogi od njih bili kratkotrajni i okončani bez vidljivijih tragova, primjerice u obliku knjiga/zbornika radova. 35 Ipak, mnogi su, naravno druga- čije zamišljeni od spomenutih, izazivali veću medijsku pozornost negoli Dijalog povjesničara/istoričara, moguće stoga što u većini nisu bili znanstvene nego estradne, kulturne, gospodarske, sportske, umjetničke, pa i političke naravi. Potonja se u dva slučaja odrazila i na Dijalog povjesničara/istoričara: prvi put u listopadu 2001. kada je HIP odbio ustupiti svoju Zlatnu dvoranu za održavanje svečane 34 Supredsjednici su te Povijesne komisije od travnja 2005. povjesničari Dušan Bilandžić, sa hrvatske, i Janko Prunk, sa slovenske strane. Nastala je inicijativom slovenske strane potkraj 2004., koju je, potom, u veljači 2005. prihvatila i hrvatska strana. Ona će, inače, razmatrati povijesne činjenice, pa i konflikte, uključivo i one oko graničnih pitanja između RH i RS (usp. M. Rožanković, Granica se možemo dotaknuti samo kroz povijesni pregled, Vjesnik, Zagreb, 11. travnja 2005. godine). 35 Iznimku, primjerice, predstavljaju knjige Improvement of Balkan History Textbooks. Project Reports (Textbooks in the Balkans) [Poboljšanje/razvoj povijesnih udžbenika Balkana. Projektni izvještaji o udžbenicima], zbornik radova sa međunarodnoga skupa održanog u prosincu 2001. u Carigradu, Republika Turska, a u organizaciji The economic and social History foundation of Turkey [Ekonomska i socijalna Povijesna zaklada Turske] (Tarih Vakfi), Istanbul, 2003., Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918. godine, glavni urednik Milan Kruhek, zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog potkraj 2002. u Zagrebu, RH, a u organizaciji HIP-a i Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti, Zagreb, HIP, 2004., te Suočavanje s prošlošću: Postkonfliktne strategije za istinu i pomirenje u regionu bivše [druge] Jugoslavije, zbornik radova s međunarodne konferencije održane 1.-2. listopada 2004. u Beogradu, SiCG, a u organizaciji Fonda za humanitarno pravo, Beograd, i u suradnji sa Savjetom Europe (Council of Europe/Conseil de l'Europe) (u tisku).
- Page 126 and 127: 126 Pomirenje u historiografiji 199
- Page 128 and 129: 128 Pomirenje u historiografiji srp
- Page 130 and 131: 130 Pomirenje u historiografiji Kon
- Page 132 and 133: 132 Pomirenje u historiografiji nov
- Page 134 and 135: 134 Pomirenje u historiografiji Dem
- Page 136 and 137: 136 Pomirenje u historiografiji Za
- Page 138 and 139: 138 Pomirenje u historiografiji Št
- Page 140 and 141: 140 Pomirenje u historiografiji fig
- Page 143 and 144: U organizaciji je njemačke Zaklade
- Page 145 and 146: Igor Graovac 145 neprijatelja i svl
- Page 147 and 148: Igor Graovac 147 se od 5. skupa i n
- Page 149 and 150: Igor Graovac 149 iz Istre (Pula) i
- Page 151 and 152: Igor Graovac 151 - dva u zavodima,
- Page 153 and 154: Igor Graovac 153 Samo je, na svima
- Page 155 and 156: Igor Graovac 155 Radionice (kojih j
- Page 157 and 158: Igor Graovac 157 nom identitetu, a
- Page 159 and 160: Igor Graovac 159 saopćenja odnose
- Page 161 and 162: Igor Graovac 161 Jugoslavenskoj arm
- Page 163 and 164: Igor Graovac 163 Banovini za vrijem
- Page 165 and 166: Igor Graovac 165 uistinu, kada je r
- Page 167 and 168: Igor Graovac 167 čara/istoričara]
- Page 169 and 170: Igor Graovac 169 - Ljubiša Vujoše
- Page 171 and 172: Igor Graovac 171 [Dijalog povjesni
- Page 173 and 174: Igor Graovac 173 - R. Bogeljić,
- Page 175: Igor Graovac 175 godine, a drugi i
- Page 179 and 180: Igor Graovac 179 projekta, koji je,
- Page 181 and 182: Igor Graovac 181 nas] i poslije, So
- Page 183 and 184: Igor Graovac 183 Large number and v
- Page 185: Igor Graovac 185 SHS/Jugoslawien, M
- Page 189 and 190: Popis plenarnih izlaganja i izjava
- Page 191 and 192: Igor Graovac 191 Nenad Antonijević
- Page 193 and 194: Igor Graovac 193 - Pomirenje u hist
- Page 195 and 196: Igor Graovac 195 Andrej Mitrović,
- Page 197 and 198: Popis saopćenja (s osnovnim podaci
- Page 199 and 200: Igor Graovac 199 redu autora i njih
- Page 201 and 202: Igor Graovac 201 - Pogled na zajedn
- Page 203 and 204: Igor Graovac 203 Dragan Cvetković,
- Page 205 and 206: Igor Graovac 205 - Odnos partizansk
- Page 207 and 208: Igor Graovac 207 - Radni logor Valp
- Page 209 and 210: Igor Graovac 209 Marko Attila Hoare
- Page 211 and 212: Igor Graovac 211 dr.sc. Petar Korun
- Page 213 and 214: Igor Graovac 213 - Titov Jugoslaven
- Page 215 and 216: Igor Graovac 215 - Partija i novi i
- Page 217 and 218: Igor Graovac 217 - Interdisciplinar
- Page 219 and 220: Igor Graovac 219 dr.sc. Katarina Sp
- Page 221 and 222: Igor Graovac 221 - S. Radić - [h]i
- Page 223: ...................................
<strong>Igor</strong> <strong>Graovac</strong> 177<br />
obliku pravnoznanstvene Povijesne komisije RH i RS. 34 No,<br />
zbog njihove brojnosti, ovdje ih nije moguće ni nabrojiti.<br />
Prava je šteta, međutim, što su mnogi od njih bili kratkotrajni<br />
i okončani bez vidljivijih tragova, primjerice u obliku<br />
knjiga/zbornika radova. 35<br />
Ipak, mnogi su, naravno druga-<br />
čije <strong>za</strong>mišljeni od spomenutih, i<strong>za</strong>zivali veću medijsku pozornost<br />
negoli Dijalog povjesničara/istoričara, moguće<br />
stoga što u većini nisu bili znanstvene nego estradne,<br />
kulturne, gospodarske, sportske, umjetničke, pa i političke<br />
naravi. Potonja se u dva slučaja odrazila i na Dijalog povjesničara/istoričara:<br />
prvi put u listopadu 2001. kada je HIP<br />
odbio ustupiti svoju Zlatnu dvoranu <strong>za</strong> održavanje svečane<br />
34 Supredsjednici su te Povijesne komisije od travnja 2005. povjesničari<br />
Dušan Bilandžić, sa hrvatske, i Janko Prunk, sa slovenske strane. Nastala je<br />
inicijativom slovenske strane potkraj 2004., koju je, potom, u veljači<br />
2005. prihvatila i hrvatska strana. Ona će, inače, razmatrati povijesne činjenice,<br />
pa i konflikte, uključivo i one oko graničnih pitanja između RH i<br />
RS (usp. M. Rožanković, Granica se možemo dotaknuti samo kroz povijesni<br />
pregled, Vjesnik, Zagreb, 11. travnja 2005. godine).<br />
35 Iznimku, primjerice, predstavljaju knjige Improvement of Balkan History<br />
Textbooks. Project Reports (Textbooks in the Balkans) [Poboljšanje/razvoj<br />
povijesnih udžbenika Balkana. Projektni izvještaji o udžbenicima], zbornik<br />
radova sa međunarodnoga skupa održanog u prosincu 2001. u Carigradu,<br />
Republika Turska, a u organi<strong>za</strong>ciji The economic and social History foundation<br />
of Turkey [Ekonomska i socijalna Povijesna <strong>za</strong>klada Turske] (Tarih<br />
Vakfi), Istanbul, 2003., Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918. godine,<br />
glavni urednik Milan Kruhek, zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog<br />
skupa održanog potkraj 2002. u Zagrebu, RH, a u organi<strong>za</strong>ciji HIP-a i<br />
Instituta <strong>za</strong> povijest Mađarske akademije znanosti, Zagreb, HIP, 2004., te<br />
Suočavanje s prošlošću: Postkonfliktne strategije <strong>za</strong> istinu i pomirenje u<br />
regionu bivše [druge] Jugoslavije, zbornik radova s međunarodne konferencije<br />
održane 1.-2. listopada 2004. u Beogradu, SiCG, a u organi<strong>za</strong>ciji<br />
Fonda <strong>za</strong> humanitarno pravo, Beograd, i u suradnji sa Savjetom Europe<br />
(Council of Europe/Conseil de l'Europe) (u tisku).