Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

11.12.2012 Views

176 Osam Dijaloga povjesničara/istoričara nog je značenja za obrazovanje i razvoj novih, mladih generacija. Stoga FNSt ne želi samo pripomoći znanstveni dijalog... nego želi i nastoji da povijesna znanstvena saznanja dopru i do svakoga prosječnog građanina.... FNSt, usto, kao njemačka ustanova..., izloženi pristup zasniva i na svijesti o velikoj njemačkoj odgovornosti baš za negativne strane europske povijesti u 20. stoljeću. Stoga je sastavni dio političke kulture demokratske Njemačke... otvoreni i (samo)kritički odnos spram prošlosti, koji podupire i u drugih. 32 Usto, gotovo istodobno (ako ne i ranije) s razvojem Dijaloga povjesničara/istoričara organizirani su još i slični, moguće čak i značajniji inicijative i projekti u kojima su, naravno, sudjelovali i pojedini sudionici dosadašnjih Dijaloga pov- jesničara/istoričara, 33 a koji se odnose i na cjelokupno pod- ručje bivše druge/socijalističke Jugoslavije, pa i Jugoistočne Europe, a poneki i na pitanja te odnose među pojedinim državama s tog područja sa svojim susjedima, primjerice i u 32 H.-G. Fleck, Bosanski trijalog historičara/istoričara/povjesničara, pozdravni/uvodni govor na 1. skupu povjesničara iz RBiH, Banja Luka, 17. svibnja 2003. godine. 33 U sklopu obilježavanja 30. obljetnice Interuniverzitetskog centra (IUC) u Dubrovniku, RH, u početku je travnja 2002. održana, primjerice, i konferencija pod nazivom Aktualna regionalna suradnja u širemu međunarodnom kontekstu i regionalna agenda za pomirenje. I. Banac, tadašnji generalni direktor IUC-a tim je povodom, među ostalim, izjavio: Na tome će raditi čitav niz sveučilišnih centara – iz Zagreba, Sarajeva, Bukurešta, Ljubljane, Maribora, te Podgorice, Sofije i Beograda... To su mali koraci k stvaranju normalnog prostora za dijalog i suradnju pa i za to da, ako se treba sukobiti, da to bude argumentima, a ne oružjem (prema Anton Hauswitschka, I. Banac: “Dijalog s istočnim susjedima ne može se zaobići”, razgovor s novim generalnim direktorom IUC-a, Vjesnik, Zagreb, 5. travnja 2002., 4).

Igor Graovac 177 obliku pravnoznanstvene Povijesne komisije RH i RS. 34 No, zbog njihove brojnosti, ovdje ih nije moguće ni nabrojiti. Prava je šteta, međutim, što su mnogi od njih bili kratkotrajni i okončani bez vidljivijih tragova, primjerice u obliku knjiga/zbornika radova. 35 Ipak, mnogi su, naravno druga- čije zamišljeni od spomenutih, izazivali veću medijsku pozornost negoli Dijalog povjesničara/istoričara, moguće stoga što u većini nisu bili znanstvene nego estradne, kulturne, gospodarske, sportske, umjetničke, pa i političke naravi. Potonja se u dva slučaja odrazila i na Dijalog povjesničara/istoričara: prvi put u listopadu 2001. kada je HIP odbio ustupiti svoju Zlatnu dvoranu za održavanje svečane 34 Supredsjednici su te Povijesne komisije od travnja 2005. povjesničari Dušan Bilandžić, sa hrvatske, i Janko Prunk, sa slovenske strane. Nastala je inicijativom slovenske strane potkraj 2004., koju je, potom, u veljači 2005. prihvatila i hrvatska strana. Ona će, inače, razmatrati povijesne činjenice, pa i konflikte, uključivo i one oko graničnih pitanja između RH i RS (usp. M. Rožanković, Granica se možemo dotaknuti samo kroz povijesni pregled, Vjesnik, Zagreb, 11. travnja 2005. godine). 35 Iznimku, primjerice, predstavljaju knjige Improvement of Balkan History Textbooks. Project Reports (Textbooks in the Balkans) [Poboljšanje/razvoj povijesnih udžbenika Balkana. Projektni izvještaji o udžbenicima], zbornik radova sa međunarodnoga skupa održanog u prosincu 2001. u Carigradu, Republika Turska, a u organizaciji The economic and social History foundation of Turkey [Ekonomska i socijalna Povijesna zaklada Turske] (Tarih Vakfi), Istanbul, 2003., Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918. godine, glavni urednik Milan Kruhek, zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog potkraj 2002. u Zagrebu, RH, a u organizaciji HIP-a i Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti, Zagreb, HIP, 2004., te Suočavanje s prošlošću: Postkonfliktne strategije za istinu i pomirenje u regionu bivše [druge] Jugoslavije, zbornik radova s međunarodne konferencije održane 1.-2. listopada 2004. u Beogradu, SiCG, a u organizaciji Fonda za humanitarno pravo, Beograd, i u suradnji sa Savjetom Europe (Council of Europe/Conseil de l'Europe) (u tisku).

<strong>Igor</strong> <strong>Graovac</strong> 177<br />

obliku pravnoznanstvene Povijesne komisije RH i RS. 34 No,<br />

zbog njihove brojnosti, ovdje ih nije moguće ni nabrojiti.<br />

Prava je šteta, međutim, što su mnogi od njih bili kratkotrajni<br />

i okončani bez vidljivijih tragova, primjerice u obliku<br />

knjiga/zbornika radova. 35<br />

Ipak, mnogi su, naravno druga-<br />

čije <strong>za</strong>mišljeni od spomenutih, i<strong>za</strong>zivali veću medijsku pozornost<br />

negoli Dijalog povjesničara/istoričara, moguće<br />

stoga što u većini nisu bili znanstvene nego estradne,<br />

kulturne, gospodarske, sportske, umjetničke, pa i političke<br />

naravi. Potonja se u dva slučaja odrazila i na Dijalog povjesničara/istoričara:<br />

prvi put u listopadu 2001. kada je HIP<br />

odbio ustupiti svoju Zlatnu dvoranu <strong>za</strong> održavanje svečane<br />

34 Supredsjednici su te Povijesne komisije od travnja 2005. povjesničari<br />

Dušan Bilandžić, sa hrvatske, i Janko Prunk, sa slovenske strane. Nastala je<br />

inicijativom slovenske strane potkraj 2004., koju je, potom, u veljači<br />

2005. prihvatila i hrvatska strana. Ona će, inače, razmatrati povijesne činjenice,<br />

pa i konflikte, uključivo i one oko graničnih pitanja između RH i<br />

RS (usp. M. Rožanković, Granica se možemo dotaknuti samo kroz povijesni<br />

pregled, Vjesnik, Zagreb, 11. travnja 2005. godine).<br />

35 Iznimku, primjerice, predstavljaju knjige Improvement of Balkan History<br />

Textbooks. Project Reports (Textbooks in the Balkans) [Poboljšanje/razvoj<br />

povijesnih udžbenika Balkana. Projektni izvještaji o udžbenicima], zbornik<br />

radova sa međunarodnoga skupa održanog u prosincu 2001. u Carigradu,<br />

Republika Turska, a u organi<strong>za</strong>ciji The economic and social History foundation<br />

of Turkey [Ekonomska i socijalna Povijesna <strong>za</strong>klada Turske] (Tarih<br />

Vakfi), Istanbul, 2003., Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918. godine,<br />

glavni urednik Milan Kruhek, zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog<br />

skupa održanog potkraj 2002. u Zagrebu, RH, a u organi<strong>za</strong>ciji HIP-a i<br />

Instituta <strong>za</strong> povijest Mađarske akademije znanosti, Zagreb, HIP, 2004., te<br />

Suočavanje s prošlošću: Postkonfliktne strategije <strong>za</strong> istinu i pomirenje u<br />

regionu bivše [druge] Jugoslavije, zbornik radova s međunarodne konferencije<br />

održane 1.-2. listopada 2004. u Beogradu, SiCG, a u organi<strong>za</strong>ciji<br />

Fonda <strong>za</strong> humanitarno pravo, Beograd, i u suradnji sa Savjetom Europe<br />

(Council of Europe/Conseil de l'Europe) (u tisku).

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!