Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

11.12.2012 Views

176 Osam Dijaloga povjesničara/istoričara nog je značenja za obrazovanje i razvoj novih, mladih generacija. Stoga FNSt ne želi samo pripomoći znanstveni dijalog... nego želi i nastoji da povijesna znanstvena saznanja dopru i do svakoga prosječnog građanina.... FNSt, usto, kao njemačka ustanova..., izloženi pristup zasniva i na svijesti o velikoj njemačkoj odgovornosti baš za negativne strane europske povijesti u 20. stoljeću. Stoga je sastavni dio političke kulture demokratske Njemačke... otvoreni i (samo)kritički odnos spram prošlosti, koji podupire i u drugih. 32 Usto, gotovo istodobno (ako ne i ranije) s razvojem Dijaloga povjesničara/istoričara organizirani su još i slični, moguće čak i značajniji inicijative i projekti u kojima su, naravno, sudjelovali i pojedini sudionici dosadašnjih Dijaloga pov- jesničara/istoričara, 33 a koji se odnose i na cjelokupno pod- ručje bivše druge/socijalističke Jugoslavije, pa i Jugoistočne Europe, a poneki i na pitanja te odnose među pojedinim državama s tog područja sa svojim susjedima, primjerice i u 32 H.-G. Fleck, Bosanski trijalog historičara/istoričara/povjesničara, pozdravni/uvodni govor na 1. skupu povjesničara iz RBiH, Banja Luka, 17. svibnja 2003. godine. 33 U sklopu obilježavanja 30. obljetnice Interuniverzitetskog centra (IUC) u Dubrovniku, RH, u početku je travnja 2002. održana, primjerice, i konferencija pod nazivom Aktualna regionalna suradnja u širemu međunarodnom kontekstu i regionalna agenda za pomirenje. I. Banac, tadašnji generalni direktor IUC-a tim je povodom, među ostalim, izjavio: Na tome će raditi čitav niz sveučilišnih centara – iz Zagreba, Sarajeva, Bukurešta, Ljubljane, Maribora, te Podgorice, Sofije i Beograda... To su mali koraci k stvaranju normalnog prostora za dijalog i suradnju pa i za to da, ako se treba sukobiti, da to bude argumentima, a ne oružjem (prema Anton Hauswitschka, I. Banac: “Dijalog s istočnim susjedima ne može se zaobići”, razgovor s novim generalnim direktorom IUC-a, Vjesnik, Zagreb, 5. travnja 2002., 4).

Igor Graovac 177 obliku pravnoznanstvene Povijesne komisije RH i RS. 34 No, zbog njihove brojnosti, ovdje ih nije moguće ni nabrojiti. Prava je šteta, međutim, što su mnogi od njih bili kratkotrajni i okončani bez vidljivijih tragova, primjerice u obliku knjiga/zbornika radova. 35 Ipak, mnogi su, naravno druga- čije zamišljeni od spomenutih, izazivali veću medijsku pozornost negoli Dijalog povjesničara/istoričara, moguće stoga što u većini nisu bili znanstvene nego estradne, kulturne, gospodarske, sportske, umjetničke, pa i političke naravi. Potonja se u dva slučaja odrazila i na Dijalog povjesničara/istoričara: prvi put u listopadu 2001. kada je HIP odbio ustupiti svoju Zlatnu dvoranu za održavanje svečane 34 Supredsjednici su te Povijesne komisije od travnja 2005. povjesničari Dušan Bilandžić, sa hrvatske, i Janko Prunk, sa slovenske strane. Nastala je inicijativom slovenske strane potkraj 2004., koju je, potom, u veljači 2005. prihvatila i hrvatska strana. Ona će, inače, razmatrati povijesne činjenice, pa i konflikte, uključivo i one oko graničnih pitanja između RH i RS (usp. M. Rožanković, Granica se možemo dotaknuti samo kroz povijesni pregled, Vjesnik, Zagreb, 11. travnja 2005. godine). 35 Iznimku, primjerice, predstavljaju knjige Improvement of Balkan History Textbooks. Project Reports (Textbooks in the Balkans) [Poboljšanje/razvoj povijesnih udžbenika Balkana. Projektni izvještaji o udžbenicima], zbornik radova sa međunarodnoga skupa održanog u prosincu 2001. u Carigradu, Republika Turska, a u organizaciji The economic and social History foundation of Turkey [Ekonomska i socijalna Povijesna zaklada Turske] (Tarih Vakfi), Istanbul, 2003., Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918. godine, glavni urednik Milan Kruhek, zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog potkraj 2002. u Zagrebu, RH, a u organizaciji HIP-a i Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti, Zagreb, HIP, 2004., te Suočavanje s prošlošću: Postkonfliktne strategije za istinu i pomirenje u regionu bivše [druge] Jugoslavije, zbornik radova s međunarodne konferencije održane 1.-2. listopada 2004. u Beogradu, SiCG, a u organizaciji Fonda za humanitarno pravo, Beograd, i u suradnji sa Savjetom Europe (Council of Europe/Conseil de l'Europe) (u tisku).

176<br />

Osam Dijaloga povjesničara/istoričara<br />

nog je značenja <strong>za</strong> obrazovanje i razvoj novih, mladih generacija.<br />

Stoga FNSt ne želi samo pripomoći znanstveni dijalog... nego želi<br />

i nastoji da povijesna znanstvena saznanja dopru i do svakoga<br />

prosječnog građanina....<br />

FNSt, usto, kao njemačka ustanova..., izloženi pristup <strong>za</strong>sniva i na<br />

svijesti o velikoj njemačkoj odgovornosti baš <strong>za</strong> negativne strane<br />

europske povijesti u 20. stoljeću. Stoga je sastavni dio političke<br />

kulture demokratske Njemačke... otvoreni i (samo)kritički odnos<br />

spram prošlosti, koji podupire i u drugih. 32<br />

Usto, gotovo istodobno (ako ne i ranije) s razvojem Dijaloga<br />

povjesničara/istoričara organizirani su još i slični, moguće<br />

čak i značajniji inicijative i projekti u kojima su, naravno,<br />

sudjelovali i pojedini sudionici dosadašnjih Dijaloga pov-<br />

jesničara/istoričara,<br />

33<br />

a koji se odnose i na cjelokupno pod-<br />

ručje bivše druge/socijalističke Jugoslavije, pa i Jugoistočne<br />

Europe, a poneki i na pitanja te odnose među pojedinim<br />

državama s tog područja sa svojim susjedima, primjerice i u<br />

32 H.-G. Fleck, Bosanski trijalog historičara/istoričara/povjesničara, pozdravni/uvodni<br />

govor na 1. skupu povjesničara iz RBiH, Banja Luka, 17.<br />

svibnja 2003. godine.<br />

33 U sklopu obilježavanja 30. obljetnice Interuniverzitetskog centra (IUC)<br />

u Dubrovniku, RH, u početku je travnja 2002. održana, primjerice, i konferencija<br />

pod nazivom Aktualna regionalna suradnja u širemu međunarodnom<br />

kontekstu i regionalna agenda <strong>za</strong> pomirenje. I. Banac, tadašnji generalni<br />

direktor IUC-a tim je povodom, među ostalim, izjavio:<br />

Na tome će raditi čitav niz sveučilišnih centara – iz Zagreba, Sarajeva,<br />

Bukurešta, Ljubljane, Maribora, te Podgorice, Sofije i Beograda...<br />

To su mali koraci k stvaranju normalnog prostora <strong>za</strong> dijalog<br />

i suradnju pa i <strong>za</strong> to da, ako se treba sukobiti, da to bude<br />

argumentima, a ne oružjem (prema Anton Hauswitschka, I.<br />

Banac: “Dijalog s istočnim susjedima ne može se <strong>za</strong>obići”, razgovor<br />

s novim generalnim direktorom IUC-a, Vjesnik, Zagreb, 5.<br />

travnja 2002., 4).

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!