Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
166 Osam Dijaloga povjesničara/istoričara - Andrea Latinović, U Hrvatskoj i u Srbiji postoje povjesničari koji historiju shvaćaju kao znanost, a ne kao politiku (razgovor s Nevenom Budakom, pročelnikom Odsjeka za povijest i novoizabranim dekanom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Vjesnik, Zagreb, 5. srpnja 2000., 7 [o 1. i 2. skupu]: N. Budak: [U] početku... [sam] bio prilično suzdržan i skeptičan... [N]ismo znali što nas... očekuje, a... bili [smo i] izloženi izvjesnom pritisku u Hrvatskoj... Zanimljivo je da su protiv sudjelovanja [na Dijalogu povjesničara/istoričara] bili neki od onih koji su sudjelovali [u vrijeme rata] na sličnom skupu, ali u organizaciji Njemačke biskupske konferencije... Među povjesničarima koji ne žele dokazivati prevlast svog naroda nad drugima ili uveličati svoje žrtve u nekome patološkom odnosu prema prošlosti ili rastezati svoje povijesne granice... uvijek će biti lako uspostaviti komunikaciju. Ako vas zanimaju povijesni problemi, svejedno je razgovarate li s povjesničarom iz Srbije, Njemačke ili Kine. Problem nastaje kad razgovor o povijesti služi za prikrivanje rasprave o sadašnjosti. - Ž. Krušelj, Sada su Amerikanci najveći Srbomrsci (Razgovor s O. Milosavljević, docentkinjom na Odjelu za sociologiju Filozofskog fakulteta Beogradskog univerziteta, Večernji list, Zagreb, 16. srpnja 2000., 15 [o 1.-3. skupu te knjigama/zbornicima radova 1-3]. - Žarko Puhovski, Znanost protiv samoposluživanja..., Zarez, br. 39, Zagreb, 28. rujna 2000., 17 [o 1. i 2. skupu te knjigama/zbornicima radova 1 i 2]: Riječ je... o pokušaju da se – nakon rata te svega što ga je uzrokovalo (i njime bilo uzrokovano) – promisli pozicija onih koji su, s jedne strane, pozvani da o nedavnim zbivanjima stručno progovore, ali su, s druge strane, baš kao struka bili – posredno ili neposredno, manipulacijom ili volontiranjem – upleteni u priprave poslijejugoslavenskoga rata (ili poslijejugoslavenskih ratova)... [S tim u vezi], sama je... činjenica održavanja... [Dijaloga povjesni-
Igor Graovac 167 čara/istoričara] bitno postignuće kako organizatora, tako i svih sudionika kao intelektualaca... [No], oni koji su proteklih godina bili (nerijetko i propagandno) najglasniji znakovito [su] izostali. Posebna je vrijednost... skupa... njegova razdioba na tematske radionice... I odmah se pokazalo da u raspravi o jasno određenim temama razlike više nisu nužno zemljopisne/nacionalne nego – konačno – metodologijske, svjetonazorske, eventualno generacijske naravi. Ne znači to, dakako, da su formativne razlike... osobina dviju sredina tek tako zanemarive, ali ipak upozorava na to da su nacionalističke invektive iz okoline... sposobne za penetraciju [samo] do određene razine istraživanja i znanstvenog diskursa, no ne uspijevaju prožeti čitavo disciplinarno polje rada (barem nekih) povjesničara... Valjat će..., [međutim, ipak] tematizirati ono što je bitno za ulogu koju je povijesna prošlost poprimila u ratnim pripravama... [Pritom se mora] povesti računa o strukturalnim značajkama nacionalističkog svjetonazora i ulozi što je prošlost ima u legitimiranju njegovih pothvata. [Jer tada] se prošlost interpretira metodom koja bi – u osnovi – mnogo bolje odgovarala kupcima u dućanima organiziranima na načelu samoposluživanja: take the best, leave the rest... [Dijalog je povjesničara/istoričara pokazao] da je svijest o tomu očito nazočna među onima kojih se to ponajprije i tiče, točnije: barem među dijelom onih koji su za dijalog spremni. - Radovan Kovačević, Prošlost bez tabu tema, Politika, Beograd, 3. novembra [studenoga] 2000., 5 [o 1.-4. skupu]: U dijalogu... sve je manje nezgodnih pitanja. Istorojskih belina [historijskih bjelina] ima mnogo, na obe [obje] strane, i one čekaju istraživače, ali tabu tema više nema. - Ž. Krušelj, Priželjkivali 300.000, a popisali samo 156.000 žrtava (okvir u sklopu članka Zašto je muzejska građa 1991. pokradena iz Jasenovca prebačena u Washington? Muzej holokausta uzeo zbirku Srbima da bi je vratio Hrvatima), Večernji list, Zagreb, 6. siječnja 2001., 25 [o 4. skupu].
- Page 116 and 117: 116 Emancipacija znanosti od politi
- Page 119: Ivo Goldstein .....................
- Page 122 and 123: 122 Pomirenje u historiografiji Pom
- Page 124 and 125: 124 Pomirenje u historiografiji To
- Page 126 and 127: 126 Pomirenje u historiografiji 199
- Page 128 and 129: 128 Pomirenje u historiografiji srp
- Page 130 and 131: 130 Pomirenje u historiografiji Kon
- Page 132 and 133: 132 Pomirenje u historiografiji nov
- Page 134 and 135: 134 Pomirenje u historiografiji Dem
- Page 136 and 137: 136 Pomirenje u historiografiji Za
- Page 138 and 139: 138 Pomirenje u historiografiji Št
- Page 140 and 141: 140 Pomirenje u historiografiji fig
- Page 143 and 144: U organizaciji je njemačke Zaklade
- Page 145 and 146: Igor Graovac 145 neprijatelja i svl
- Page 147 and 148: Igor Graovac 147 se od 5. skupa i n
- Page 149 and 150: Igor Graovac 149 iz Istre (Pula) i
- Page 151 and 152: Igor Graovac 151 - dva u zavodima,
- Page 153 and 154: Igor Graovac 153 Samo je, na svima
- Page 155 and 156: Igor Graovac 155 Radionice (kojih j
- Page 157 and 158: Igor Graovac 157 nom identitetu, a
- Page 159 and 160: Igor Graovac 159 saopćenja odnose
- Page 161 and 162: Igor Graovac 161 Jugoslavenskoj arm
- Page 163 and 164: Igor Graovac 163 Banovini za vrijem
- Page 165: Igor Graovac 165 uistinu, kada je r
- Page 169 and 170: Igor Graovac 169 - Ljubiša Vujoše
- Page 171 and 172: Igor Graovac 171 [Dijalog povjesni
- Page 173 and 174: Igor Graovac 173 - R. Bogeljić,
- Page 175 and 176: Igor Graovac 175 godine, a drugi i
- Page 177 and 178: Igor Graovac 177 obliku pravnoznans
- Page 179 and 180: Igor Graovac 179 projekta, koji je,
- Page 181 and 182: Igor Graovac 181 nas] i poslije, So
- Page 183 and 184: Igor Graovac 183 Large number and v
- Page 185: Igor Graovac 185 SHS/Jugoslawien, M
- Page 189 and 190: Popis plenarnih izlaganja i izjava
- Page 191 and 192: Igor Graovac 191 Nenad Antonijević
- Page 193 and 194: Igor Graovac 193 - Pomirenje u hist
- Page 195 and 196: Igor Graovac 195 Andrej Mitrović,
- Page 197 and 198: Popis saopćenja (s osnovnim podaci
- Page 199 and 200: Igor Graovac 199 redu autora i njih
- Page 201 and 202: Igor Graovac 201 - Pogled na zajedn
- Page 203 and 204: Igor Graovac 203 Dragan Cvetković,
- Page 205 and 206: Igor Graovac 205 - Odnos partizansk
- Page 207 and 208: Igor Graovac 207 - Radni logor Valp
- Page 209 and 210: Igor Graovac 209 Marko Attila Hoare
- Page 211 and 212: Igor Graovac 211 dr.sc. Petar Korun
- Page 213 and 214: Igor Graovac 213 - Titov Jugoslaven
- Page 215 and 216: Igor Graovac 215 - Partija i novi i
166<br />
Osam Dijaloga povjesničara/istoričara<br />
- Andrea Latinović, U Hrvatskoj i u Srbiji postoje povjesničari<br />
koji historiju shvaćaju kao znanost, a ne kao politiku<br />
(razgovor s Nevenom Budakom, pročelnikom Odsjeka <strong>za</strong><br />
povijest i novoi<strong>za</strong>branim dekanom Filozofskog fakulteta<br />
Sveučilišta u Zagrebu), Vjesnik, Zagreb, 5. srpnja 2000., 7<br />
[o 1. i 2. skupu]:<br />
N. Budak: [U] početku... [sam] bio prilično suzdržan i skeptičan...<br />
[N]ismo znali što nas... očekuje, a... bili [smo i] izloženi izvjesnom<br />
pritisku u Hrvatskoj... Zanimljivo je da su protiv sudjelovanja [na<br />
Dijalogu povjesničara/istoričara] bili neki od onih koji su sudjelovali<br />
[u vrijeme rata] na sličnom skupu, ali u organi<strong>za</strong>ciji Njemačke<br />
biskupske konferencije...<br />
Među povjesničarima koji ne žele dokazivati prevlast svog naroda<br />
nad drugima ili uveličati svoje žrtve u nekome patološkom odnosu<br />
prema prošlosti ili raste<strong>za</strong>ti svoje povijesne granice... uvijek će<br />
biti lako uspostaviti komunikaciju. Ako vas <strong>za</strong>nimaju povijesni<br />
problemi, svejedno je razgovarate li s povjesničarom iz Srbije,<br />
Njemačke ili Kine. Problem nastaje kad razgovor o povijesti služi<br />
<strong>za</strong> prikrivanje rasprave o sadašnjosti.<br />
- Ž. Krušelj, Sada su Amerikanci najveći Srbomrsci (Razgovor<br />
s O. Milosavljević, docentkinjom na Odjelu <strong>za</strong> sociologiju<br />
Filozofskog fakulteta Beogradskog univerziteta,<br />
Večernji list, Zagreb, 16. srpnja 2000., 15 [o 1.-3. skupu te<br />
knjigama/zbornicima radova 1-3].<br />
- Žarko Puhovski, Znanost protiv samoposluživanja..., Zarez,<br />
br. 39, Zagreb, 28. rujna 2000., 17 [o 1. i 2. skupu te<br />
knjigama/zbornicima radova 1 i 2]:<br />
Riječ je... o pokušaju da se – nakon rata te svega što ga je<br />
uzrokovalo (i njime bilo uzrokovano) – promisli pozicija onih koji<br />
su, s jedne strane, pozvani da o nedavnim zbivanjima stručno<br />
progovore, ali su, s druge strane, baš kao struka bili – posredno ili<br />
neposredno, manipulacijom ili volontiranjem – upleteni u priprave<br />
poslijejugoslavenskoga rata (ili poslijejugoslavenskih ratova)... [S<br />
tim u vezi], sama je... činjenica održavanja... [Dijaloga povjesni-