Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

11.12.2012 Views

166 Osam Dijaloga povjesničara/istoričara - Andrea Latinović, U Hrvatskoj i u Srbiji postoje povjesničari koji historiju shvaćaju kao znanost, a ne kao politiku (razgovor s Nevenom Budakom, pročelnikom Odsjeka za povijest i novoizabranim dekanom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Vjesnik, Zagreb, 5. srpnja 2000., 7 [o 1. i 2. skupu]: N. Budak: [U] početku... [sam] bio prilično suzdržan i skeptičan... [N]ismo znali što nas... očekuje, a... bili [smo i] izloženi izvjesnom pritisku u Hrvatskoj... Zanimljivo je da su protiv sudjelovanja [na Dijalogu povjesničara/istoričara] bili neki od onih koji su sudjelovali [u vrijeme rata] na sličnom skupu, ali u organizaciji Njemačke biskupske konferencije... Među povjesničarima koji ne žele dokazivati prevlast svog naroda nad drugima ili uveličati svoje žrtve u nekome patološkom odnosu prema prošlosti ili rastezati svoje povijesne granice... uvijek će biti lako uspostaviti komunikaciju. Ako vas zanimaju povijesni problemi, svejedno je razgovarate li s povjesničarom iz Srbije, Njemačke ili Kine. Problem nastaje kad razgovor o povijesti služi za prikrivanje rasprave o sadašnjosti. - Ž. Krušelj, Sada su Amerikanci najveći Srbomrsci (Razgovor s O. Milosavljević, docentkinjom na Odjelu za sociologiju Filozofskog fakulteta Beogradskog univerziteta, Večernji list, Zagreb, 16. srpnja 2000., 15 [o 1.-3. skupu te knjigama/zbornicima radova 1-3]. - Žarko Puhovski, Znanost protiv samoposluživanja..., Zarez, br. 39, Zagreb, 28. rujna 2000., 17 [o 1. i 2. skupu te knjigama/zbornicima radova 1 i 2]: Riječ je... o pokušaju da se – nakon rata te svega što ga je uzrokovalo (i njime bilo uzrokovano) – promisli pozicija onih koji su, s jedne strane, pozvani da o nedavnim zbivanjima stručno progovore, ali su, s druge strane, baš kao struka bili – posredno ili neposredno, manipulacijom ili volontiranjem – upleteni u priprave poslijejugoslavenskoga rata (ili poslijejugoslavenskih ratova)... [S tim u vezi], sama je... činjenica održavanja... [Dijaloga povjesni-

Igor Graovac 167 čara/istoričara] bitno postignuće kako organizatora, tako i svih sudionika kao intelektualaca... [No], oni koji su proteklih godina bili (nerijetko i propagandno) najglasniji znakovito [su] izostali. Posebna je vrijednost... skupa... njegova razdioba na tematske radionice... I odmah se pokazalo da u raspravi o jasno određenim temama razlike više nisu nužno zemljopisne/nacionalne nego – konačno – metodologijske, svjetonazorske, eventualno generacijske naravi. Ne znači to, dakako, da su formativne razlike... osobina dviju sredina tek tako zanemarive, ali ipak upozorava na to da su nacionalističke invektive iz okoline... sposobne za penetraciju [samo] do određene razine istraživanja i znanstvenog diskursa, no ne uspijevaju prožeti čitavo disciplinarno polje rada (barem nekih) povjesničara... Valjat će..., [međutim, ipak] tematizirati ono što je bitno za ulogu koju je povijesna prošlost poprimila u ratnim pripravama... [Pritom se mora] povesti računa o strukturalnim značajkama nacionalističkog svjetonazora i ulozi što je prošlost ima u legitimiranju njegovih pothvata. [Jer tada] se prošlost interpretira metodom koja bi – u osnovi – mnogo bolje odgovarala kupcima u dućanima organiziranima na načelu samoposluživanja: take the best, leave the rest... [Dijalog je povjesničara/istoričara pokazao] da je svijest o tomu očito nazočna među onima kojih se to ponajprije i tiče, točnije: barem među dijelom onih koji su za dijalog spremni. - Radovan Kovačević, Prošlost bez tabu tema, Politika, Beograd, 3. novembra [studenoga] 2000., 5 [o 1.-4. skupu]: U dijalogu... sve je manje nezgodnih pitanja. Istorojskih belina [historijskih bjelina] ima mnogo, na obe [obje] strane, i one čekaju istraživače, ali tabu tema više nema. - Ž. Krušelj, Priželjkivali 300.000, a popisali samo 156.000 žrtava (okvir u sklopu članka Zašto je muzejska građa 1991. pokradena iz Jasenovca prebačena u Washington? Muzej holokausta uzeo zbirku Srbima da bi je vratio Hrvatima), Večernji list, Zagreb, 6. siječnja 2001., 25 [o 4. skupu].

166<br />

Osam Dijaloga povjesničara/istoričara<br />

- Andrea Latinović, U Hrvatskoj i u Srbiji postoje povjesničari<br />

koji historiju shvaćaju kao znanost, a ne kao politiku<br />

(razgovor s Nevenom Budakom, pročelnikom Odsjeka <strong>za</strong><br />

povijest i novoi<strong>za</strong>branim dekanom Filozofskog fakulteta<br />

Sveučilišta u Zagrebu), Vjesnik, Zagreb, 5. srpnja 2000., 7<br />

[o 1. i 2. skupu]:<br />

N. Budak: [U] početku... [sam] bio prilično suzdržan i skeptičan...<br />

[N]ismo znali što nas... očekuje, a... bili [smo i] izloženi izvjesnom<br />

pritisku u Hrvatskoj... Zanimljivo je da su protiv sudjelovanja [na<br />

Dijalogu povjesničara/istoričara] bili neki od onih koji su sudjelovali<br />

[u vrijeme rata] na sličnom skupu, ali u organi<strong>za</strong>ciji Njemačke<br />

biskupske konferencije...<br />

Među povjesničarima koji ne žele dokazivati prevlast svog naroda<br />

nad drugima ili uveličati svoje žrtve u nekome patološkom odnosu<br />

prema prošlosti ili raste<strong>za</strong>ti svoje povijesne granice... uvijek će<br />

biti lako uspostaviti komunikaciju. Ako vas <strong>za</strong>nimaju povijesni<br />

problemi, svejedno je razgovarate li s povjesničarom iz Srbije,<br />

Njemačke ili Kine. Problem nastaje kad razgovor o povijesti služi<br />

<strong>za</strong> prikrivanje rasprave o sadašnjosti.<br />

- Ž. Krušelj, Sada su Amerikanci najveći Srbomrsci (Razgovor<br />

s O. Milosavljević, docentkinjom na Odjelu <strong>za</strong> sociologiju<br />

Filozofskog fakulteta Beogradskog univerziteta,<br />

Večernji list, Zagreb, 16. srpnja 2000., 15 [o 1.-3. skupu te<br />

knjigama/zbornicima radova 1-3].<br />

- Žarko Puhovski, Znanost protiv samoposluživanja..., Zarez,<br />

br. 39, Zagreb, 28. rujna 2000., 17 [o 1. i 2. skupu te<br />

knjigama/zbornicima radova 1 i 2]:<br />

Riječ je... o pokušaju da se – nakon rata te svega što ga je<br />

uzrokovalo (i njime bilo uzrokovano) – promisli pozicija onih koji<br />

su, s jedne strane, pozvani da o nedavnim zbivanjima stručno<br />

progovore, ali su, s druge strane, baš kao struka bili – posredno ili<br />

neposredno, manipulacijom ili volontiranjem – upleteni u priprave<br />

poslijejugoslavenskoga rata (ili poslijejugoslavenskih ratova)... [S<br />

tim u vezi], sama je... činjenica održavanja... [Dijaloga povjesni-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!