Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

Igor Graovac 161
Jugoslavenskoj armiji, dilemama između demokracije i komunizma
te narodnima i državnim neprijateljima neposredno
poslije Drugoga svjetskog rata u nas, sa sudskim progonima
prvaka pojedinih stranaka (HSS) ili predstavnika
pojedinih političkih pokreta (ibeovci), te o kulturnoj politici,
svojstvima jugoslavenskog centralizma i ulozi prava u reformama
socijalističke/druge Jugoslavije, pri čemu su poneka
posvećena samo jednoj regiji (Istra), organizaciji (Matica
hrvatska) ili osobi (Josip Broz Tito) te jednome fenomenu
(model egzodusa, opet u Istri), događaju (Balkanski pakt
1953., studentski pokret 1968., Hrvatsko proljeće 1971. i
antibirokratska revolucija 1987.-1991. godine), časopisu
(Hrvatska revija i Praxis) i listovima (inozemni i pravoslavni
vjerski tisak) ili radio postaji (Radio Slobodna Europa). Dva
su saopćenja, pak, posvećena povijesnim metodama i tehnikama
(istraživački alati njemačke historiografije o Hrvatskom
proljeću) te mogućnostima, u sklopu razrješenja hrvatsko-srpskih/srbijanskih
kontroverzi, istraživanja i pisanja
povijesti Domovinskog rata u Hrvatskoj.
- Ljudski gubici Hrvatske i Srbije u 20. stoljeću27 Naposljetku, u četvrtoj ili posljednjoj od radionica koje se
odnose samo na 20. st. samo u četiri od objavljenih saopćenja
(32) problematika radionice nije vremenski ili prostorno
određena, jer u njima se obrađuju teorijske/pojmovne
dileme (žrtve i/ili stradalnici?), metodološka pitanja
(suodnos demografije i historiografije) te iskustva, primjerice
i njemačka, u istraživanju ljudskih gubitaka, kao i
manipulacije s njima. Od drugih, vremenski i prostorno
određenih saopćenja samo se jedno saopćenje odnosi na
27 Radionica je uvedena na 3. skupu.