Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

158
Osam Dijaloga povjesničara/istoričara
katoličkog jugoslavenstva, ustavno pitanje, odnosno pitanje
konkordata Kraljevine SHS i Svete Stolice, te položaj
RKC pod kraljevom diktaturom. Saopćenja koja vremenski
spadaju u Drugi svjetski rat u nas odnose se na protukatoličku
propagandu i vjerske prijelaze, odnosno prekrštavanje,
prije svega u NDH, na sudjelovanje i stradanje katoličkog
svećenstva u partizanima te na Treći Reich i pravoslavne
crkve na Balkanu. Poslijeratna problematika, pak,
odnosi se na progone i stradanja svećenika: mitropolita
Germogena (Grigorija Ivanoviča Maksimova) i nadbiskupa
Alojzija Stepinca, na sukobe novih vlasti s RKC (križari i
problemi vjeronauka, uz jedan i regionalni istarski primjer) i
SPC, kao i na njihov međusobni odnos, s posebnim osvrtom
na tumačenje Protokola o odnosima bivše druge/socijalističke
Jugoslavije i Vatikana. Tome treba pridodati i jedno
teorijsko-povijesno saopćenje o političkoj ideologiji kao
sekularnoj religiji.
- Elite i modernizacija23 Slično je prethodnoj radionici, a kada je riječ o vremenskom
ograničenju, i s ovom radionicom: samo se, od svih
objavljenih saopćenja (31), dva – o ulozi Cincara u srpskom
društvu i razvoju talijanskog nacionalizma u Dalmaciji –
odnose na duže vremensko razdoblje, dok ih se sedam
odnosi na 19. st.: modernizacija u Hrvatskoj i Srbiji, s uporedbama
u sklopu Jugoistočne Europe, uz opis djelovanja
Imbre Tkalca i Ivana Mažuranića te srpske financijske elite
u Hrvatskoj i gradskog života te uloge žena u Srbiji, a jedno
i na 19. i 20. st.: o jugoslavenskim Sokolima. Preostala se
23 Radionica je tom obliku uvedena na 4. skupu, a ranije se – na 2. i 3.
skupu – odnosila samo na procese modernizacije u Hrvatskoj i Srbiji u 19.
i 20. st., a potom je, od 7. skupa, ukinuta.