Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

14
Uvodne napomene
- M. Bjelajac, Je li moguća emancipacija znanosti od politike
kada je riječ o povijesti Jugoslavije? [Istorija Jugoslavije
1918-1991. godine – da li je na prostoru prethodne Jugoslavije
moguća emancipacija nauke od politike?], knj. 1,
33-46, 9
- I. Goldstein, Pomirenje [hrvatsko-srpsko pomirenje] u historiografiji
– pretpostavka ili posljedica političkog pomirenja?,
knj. 1, 55-72, i
- I. Graovac, Osam skupova (1998.-2003.) i osam knjiga/
zbornika radova (2000.-2004.) Dijaloga povjesničara/isto-
10 ričara.
Tom su izboru pridodati i prilozi I. Graovca: popisi plenarnih
izlaganja i izjava te saopćenja (s osnovnim podacima
o njihovim autorima) sa dosadašnjih, točnije osam Dijaloga
11
povjesničara/istoričara, te on, gotovo ravnopravno, sadrži
9 Ovako od urednice naslovljeni prilog predstavlja veći dio plenarnog
izlaganja podnijetog na 1. skupu: funkcionalna skraćenja, bez sadržajnih
izmjena izlaganja, odnose se na ranije komentare, primjerice hrvatskog
sociologa i političara Stipe Šuvara, u: Historija i suvremenost. Idejne kontroverze,
zbornik radova, Ljubljana-Zagreb, 1984., te komentare u vrijeme
skupa aktualnih memoarskih bilježaka posljednjega veleposlanika
SAD-a u SFRJ Warena Zimmermana, Porijeklo [poreklo] jedne katastrofe.
Jugoslavija i njeni rušitelji, Beograd, 1996., te knjiga hrvatskog povjesničara
Hrvoja Matkovića, Povijest Jugoslavije (1918.-1991.). Hrvatski pogled,
Zagreb, 1998., i srbijanskog povjesničara Branka Petranovića, [H]istoriografske
kontroverze, Beograd, 1998. godine.
10 Pregled je priređen nakon svih dosad održanih skupova, dakle za ovaj
tematski zbornik skupine autora.
11 Prilozi/popisi su, također, sastavljeni nakon svih dosad održanih skupova,
dakle za ovu knjigu. U zbornicima radova Dijaloga povjesničara/
istoričara nisu, naime, postojali u ovom obliku nego su odvojeno tiskani
popis(i) sudionika/autora i njihova plenarna izlaganja (i izjave) te sa-