Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Share Embed Flag
Download ePaper

Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja

cpi.hr
11.12.2012 Views

134 Pomirenje u historiografiji Demografsko-povijesne analize pokazuju da je u Jasenovcu stradalo približno 83.000 ljudi, 8 no poneki historičari i kvazihistoričari (Milan Bulajić, Velimir Terzić i drugi), koji se bave srpskim stradanjima u Drugome svjetskom ratu u nas i, posebno, logorom Jasenovac, kao središnjim mjestom tog stradanja, stalno su uvećavali ionako već preuveličani broj, tvrdeći kako je, među ukupno stradalima, samo Srba bilo ubijeno 700.000, potom milijun, pa i više od 1.100.000, 9 s time još da se točan broj žrtava ionako “nikada neće moći ustanoviti”. No, i sam je Bulajić potkraj 1998. godine, u radio-emisijama Slobodne Europe, počeo izjavljivati kako u svojim radovima nikada nije i potvrdio spomenute visoke brojeve nego je, tvrdi, samo navodio podatke drugih autora. U tom je sklopu i izjavio kako je, u istraživanjima Muzeja genocida u Beogradu, kojega [je tada vodio], do sada utvrđeno “samo” 77.000 poimenično pobrojanih žrtava Jasenovca. A to je već približno realan broj. Navedene činjenice o NDH i Jasenovcu samo su teze koje bi, vjerujem, mogla prihvatiti većina historičara u Hrvatskoj i Srbiji. 4. Uloga historičara u pomirenju Mi, historičari, ne možemo čekati političko pomirenje, jer ono ipak ovisi o političkim elitama. No, možemo i moramo raditi na historiografskom pomirenju. Nitko ne može reći da 8 Usp. V. Žerjavić, Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga, Zagreb, 1992., 43 i dalje. 9 Usp. Radomir Bulatović, Koncentracijski logor Jasenovac, s posebnim osvrtom na Donju Gradinu, Sarajevo, 1990. godine.

Ivo Goldstein 135 nije znao i osjetio kako je i on odgovoran, odnosno da ne može pridonijeti pomirenju. Prvu korak pri tome mora biti dezaktualizacija: utvrditi kako je riječ o prošlosti, koja više nije politički nego povijesni problem. Tu prošlost, pak, valja prepustiti historičarima i oni moraju imati glavnu riječ u njezinu tumačenju ili ih se barem mora čuti što govore. Drugi je korak u poznanstvenju historije prema vani i prema unutra. Prema vani treba afirmirati tezu kako je smisao znanosti u traganju za istinom te da su njeni rezultati trajno otvoreni za provjeru, popunu i usavršavanje, pri čemu je besmisleno konačna rješenja i apsolutne istine utvrđivati u dnevnopolitičkoj praksi. Dileme, hipoteze i cjelovita istraživanja ne smiju biti ispolitizirani, a istraživači moraju uživati punu slobodu istraživanja, lišenu političkih pritisaka. Prema unutra, pak, valja promicati vrijednosti modernih historiografskih pravaca koji neizravno posve udaljuju povijest i historijsku znanost od politike. Posvadili smo se i zaratili preko povijesti. Je li moguće preko nje se miriti? Moguće je, ali nam povijest, dakle ono što pričaju historičari, ne smije biti neka vrsta naravoučenija, novokomponiranoga bratstva i jedinstva, odnosno zbirka lijepih primjera o Hrvatima te Srbima [i Srbijancima] tijekom povijesti. Valja težiti dezideologizaciji historijske znanosti i izboriti se za njen dignitet te za pravo da javnost sazna realnu priču o jednima i drugima tijekom povijesti. Pri tome ne treba bježati od notorne činjenice da ima te kako će nužno biti i više pogleda na tu prošlu stvarnost. Historičari time mogu pripomoći u smirivanju stanja, da kultura pomirenja počne nadjačavati kulturu osvete.

Ivo Goldstein 135<br />

nije znao i osjetio kako je i on odgovoran, odnosno da ne<br />

može pridonijeti pomirenju.<br />

Prvu korak pri tome mora biti de<strong>za</strong>ktuali<strong>za</strong>cija: utvrditi<br />

kako je riječ o prošlosti, koja više nije politički nego povijesni<br />

problem. Tu prošlost, pak, valja prepustiti historičarima<br />

i oni moraju imati glavnu riječ u njezinu tumačenju<br />

ili ih se barem mora čuti što govore.<br />

Drugi je korak u poznanstvenju historije prema vani i prema<br />

unutra. Prema vani treba afirmirati tezu kako je smisao<br />

znanosti u traganju <strong>za</strong> istinom te da su njeni rezultati trajno<br />

otvoreni <strong>za</strong> provjeru, popunu i usavršavanje, pri čemu je<br />

besmisleno konačna rješenja i apsolutne istine utvrđivati u<br />

dnevnopolitičkoj praksi. Dileme, hipoteze i cjelovita <strong>istraživanja</strong><br />

ne smiju biti ispolitizirani, a istraživači moraju uživati<br />

punu slobodu <strong>istraživanja</strong>, lišenu političkih pritisaka. Prema<br />

unutra, pak, valja promicati vrijednosti modernih historiografskih<br />

pravaca koji neizravno posve udaljuju povijest i<br />

historijsku znanost od politike.<br />

Posvadili smo se i <strong>za</strong>ratili preko povijesti. Je li moguće<br />

preko nje se miriti? Moguće je, ali nam povijest, dakle ono<br />

što pričaju historičari, ne smije biti neka vrsta naravoučenija,<br />

novokomponiranoga bratstva i jedinstva, odnosno<br />

zbirka lijepih primjera o Hrvatima te Srbima [i Srbijancima]<br />

tijekom povijesti. Valja težiti dezideologi<strong>za</strong>ciji historijske<br />

znanosti i izboriti se <strong>za</strong> njen dignitet te <strong>za</strong> pravo da javnost<br />

sazna realnu priču o jednima i drugima tijekom povijesti.<br />

Pri tome ne treba bježati od notorne činjenice da ima te<br />

kako će nužno biti i više pogleda na tu prošlu stvarnost.<br />

Historičari time mogu pripomoći u smirivanju stanja, da<br />

kultura pomirenja počne nadjačavati kulturu osvete.

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!