Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
130 Pomirenje u historiografiji Konačno, treće, srpska je pobuna u Hrvatskoj, uz pomoć JNA, ogorčila i radikalizirala stanovništvo Hrvatske, koje se dijelom priklonio neoustaškim idejama. Stvorilo se u dijelu javnosti mišljenje kako je jedino pravo sredstvo, ako ne pokolj Srba, a onda barem iznimno oštar stav prema njima. Hrvatska je u ratu 1991.-1995. bila žrtva i hrvatska se historiografija opredijelila za žrtvu. No, tijekom ratnih godina, kada je Hrvatska ušla u rat protiv Muslimana/ Bošnjaka u BiH i u njemu se očevidno preobrazila u agresora, uz istodobni osvetnički gnjev protiv Srba u Hrvatskoj, historiografska je priprema takvih postupaka postala bjelodanom. A sve je počelo, spomenuto je, s NDH. S hrvatske će strane, stoga, trebati ustanoviti tko je, na ovaj ili onaj način, pripremio val osvete koji je 1991. pokrenut rušenjem srpskih kuća u područjima pod kontrolom hrvatskih vlasti, a koji je kulminirao nakon operacije Oluja 1995. godine. A takva je osveta, kako bilo da bilo, bila potkrijepljena poviješću, propagandom NDH kao pozitivne činjenice hrvatske povijesti te ustaša i domobrana kao dobrih momaka i pravih Hrvata. Iz te se dvije premise izveo zločinački zaključak. Međutim, svako je povezivanje uzroka rata i situacija iz 1941. i 1991. u historiografskom smislu posve promašeno, jer riječ je o bitno različitima uzrocima i situacijama. No, u svakodnevnoj smo se komunikaciji, kroz shematiziranu sliku prošlosti, vratili na podjelu između ustaša i četnika. Tako su se na istom poslu našli hrvatski i srpski [te srbijanski] ekstremisti, i ta političko-zločinačka koalicija već duže vrijeme funkcionira izvrsno. A ona je opasna jer razvija daljnju mistifikaciju, koja pomirenju ne daje nikakve izglede.
Ivo Goldstein 131 3. Može li se doći do zajedničkih ili sličnih stavova o NDH i Jasenovcu? U hrvatsko-srpskima [i hrvatsko-srbijanskima] sporovima središnja je tema svakako bio logor u Jasenovcu. No, čini mi se, koliko god to izgledalo paradoksalno, da unatoč tonama potrošene tinte i strašnom intenzitetu emocija oko Jasenovca, kako do zajedničkih stavova i ne bi bilo tako teško doći. Stvari postaju jasnijima u posljednje vrijeme, nakon što je nedavno objavljen popis jasenovačkih žrtava, dosad nepublicirani popis iz 1964. godine. Nije sporno ili barem ne bi trebalo biti sporno što su bili Jasenovac i NDH. Potonja nije bila “izraz stoljetne težnje hrvatskog naroda za samostalnom državom”, nije bila nezavisna nego svojevrsni njemačko-talijanski protektorat, nije bila Hrvatska, jer kakva je to Hrvatska izvan koje ostaju znatni njeni dijelovi, a nije bila ni država, jer država pretpostavlja uređene odnose sa svojim građanima, a u njoj je vladao teror. Usto, partizanski pokret među Hrvatima i u čisto hrvatskim krajevima svjedoči da Hrvati nisu prihvatili NDH. Uostalom, u ustaškome je i njemačko-talijanskom teroru pobijeno približno 30.000 Hrvata, a 60.000 ih je stradalo u partizanskim jedinicama. I prema tome takva država nije, prema svojim svojstvima, državotvorna nego protudržavotvorna. Ona je izravno razgrađivala svaku uređenu državnu instituciju, a zbog nje su, u kasnijim desetljećima, nastale predrasude o Hrvatima, pa su sve kasnije inicijative i želje za većom neovisnošću Hrvata i Hrvatske unutar Jugoslavije ili za potpunom neovisnošću Hrvatske bile okarakterizirane kao ustaške. Nezavisna Država Hrvatska bila je teroristička država s planiranim sustavom terora ustaša. Dva dana po dolasku na vlast u Zagrebu Ante Pavelić je, među prvima odlukama
- Page 80 and 81: 80 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 82 and 83: 82 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 85 and 86: Neznanje je moć! To je jedno od tr
- Page 87 and 88: Branka Prpa 87 se takav sustav neć
- Page 89 and 90: Branka Prpa 89 svih dosadašnjih re
- Page 91: Andrea Feldman ....................
- Page 94 and 95: 94 Povjesničari sami i slobodni ta
- Page 96 and 97: 96 Povjesničari sami i slobodni Č
- Page 98 and 99: 98 Povjesničari sami i slobodni de
- Page 100 and 101: 100 Povjesničari sami i slobodni s
- Page 103: Mile Bjelajac .....................
- Page 106 and 107: 106 Emancipacija znanosti od politi
- Page 108 and 109: 108 Emancipacija znanosti od politi
- Page 110 and 111: 110 Emancipacija znanosti od politi
- Page 112 and 113: 112 Emancipacija znanosti od politi
- Page 114 and 115: 114 Emancipacija znanosti od politi
- Page 116 and 117: 116 Emancipacija znanosti od politi
- Page 119: Ivo Goldstein .....................
- Page 122 and 123: 122 Pomirenje u historiografiji Pom
- Page 124 and 125: 124 Pomirenje u historiografiji To
- Page 126 and 127: 126 Pomirenje u historiografiji 199
- Page 128 and 129: 128 Pomirenje u historiografiji srp
- Page 132 and 133: 132 Pomirenje u historiografiji nov
- Page 134 and 135: 134 Pomirenje u historiografiji Dem
- Page 136 and 137: 136 Pomirenje u historiografiji Za
- Page 138 and 139: 138 Pomirenje u historiografiji Št
- Page 140 and 141: 140 Pomirenje u historiografiji fig
- Page 143 and 144: U organizaciji je njemačke Zaklade
- Page 145 and 146: Igor Graovac 145 neprijatelja i svl
- Page 147 and 148: Igor Graovac 147 se od 5. skupa i n
- Page 149 and 150: Igor Graovac 149 iz Istre (Pula) i
- Page 151 and 152: Igor Graovac 151 - dva u zavodima,
- Page 153 and 154: Igor Graovac 153 Samo je, na svima
- Page 155 and 156: Igor Graovac 155 Radionice (kojih j
- Page 157 and 158: Igor Graovac 157 nom identitetu, a
- Page 159 and 160: Igor Graovac 159 saopćenja odnose
- Page 161 and 162: Igor Graovac 161 Jugoslavenskoj arm
- Page 163 and 164: Igor Graovac 163 Banovini za vrijem
- Page 165 and 166: Igor Graovac 165 uistinu, kada je r
- Page 167 and 168: Igor Graovac 167 čara/istoričara]
- Page 169 and 170: Igor Graovac 169 - Ljubiša Vujoše
- Page 171 and 172: Igor Graovac 171 [Dijalog povjesni
- Page 173 and 174: Igor Graovac 173 - R. Bogeljić,
- Page 175 and 176: Igor Graovac 175 godine, a drugi i
- Page 177 and 178: Igor Graovac 177 obliku pravnoznans
- Page 179 and 180: Igor Graovac 179 projekta, koji je,
Ivo Goldstein 131<br />
3. Može li se doći do <strong>za</strong>jedničkih ili sličnih stavova o NDH i<br />
Jasenovcu?<br />
U hrvatsko-srpskima [i hrvatsko-srbijanskima] sporovima<br />
središnja je tema svakako bio logor u Jasenovcu. No, čini<br />
mi se, koliko god to izgledalo paradoksalno, da unatoč<br />
tonama potrošene tinte i strašnom intenzitetu emocija oko<br />
Jasenovca, kako do <strong>za</strong>jedničkih stavova i ne bi bilo tako<br />
teško doći. Stvari postaju jasnijima u posljednje vrijeme,<br />
nakon što je nedavno objavljen popis jasenovačkih žrtava,<br />
dosad nepublicirani popis iz 1964. godine.<br />
Nije sporno ili barem ne bi trebalo biti sporno što su bili<br />
Jasenovac i NDH. Potonja nije bila “izraz stoljetne težnje<br />
hrvatskog naroda <strong>za</strong> samostalnom državom”, nije bila<br />
ne<strong>za</strong>visna nego svojevrsni njemačko-talijanski protektorat,<br />
nije bila Hrvatska, jer kakva je to Hrvatska izvan koje<br />
ostaju znatni njeni dijelovi, a nije bila ni država, jer država<br />
pretpostavlja uređene odnose sa svojim građanima, a u njoj<br />
je vladao teror. Usto, parti<strong>za</strong>nski pokret među Hrvatima i u<br />
čisto hrvatskim krajevima svjedoči da Hrvati nisu prihvatili<br />
NDH. Uostalom, u ustaškome je i njemačko-talijanskom<br />
teroru pobijeno približno 30.000 Hrvata, a 60.000 ih je<br />
stradalo u parti<strong>za</strong>nskim jedinicama. I prema tome takva<br />
država nije, prema svojim svojstvima, državotvorna nego<br />
protudržavotvorna. Ona je izravno razgrađivala svaku uređenu<br />
državnu instituciju, a zbog nje su, u kasnijim desetljećima,<br />
nastale predrasude o Hrvatima, pa su sve kasnije<br />
inicijative i želje <strong>za</strong> većom neovisnošću Hrvata i Hrvatske<br />
unutar Jugoslavije ili <strong>za</strong> potpunom neovisnošću Hrvatske<br />
bile okarakterizirane kao ustaške.<br />
Ne<strong>za</strong>visna Država Hrvatska bila je teroristička država s<br />
planiranim sustavom terora ustaša. Dva dana po dolasku na<br />
vlast u Zagrebu Ante Pavelić je, među prvima odlukama