Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja Igor Graovac - Centar za politološka istraživanja
114 Emancipacija znanosti od politike Postojao je jedan jedinstveni jugoslovenski [jugoslavenski] aspekt u ratu u Sloveniji i... Hrvatskoj. Nije bilo tačno [točno] govoriti o invaziji Jugoslovenske [Jugoslavenske] narodne armije [JNA] jer je JNA bila u sopstvenoj [vlastitoj] zemlji... [Novi] nenormalni aspekt uloge JNA (na... [čije] vojnike se [u Sloveniji i Hrvatskoj] gledalo kao na okupatore), jednoga dana branilac [branitelj], drugoga... okupator, imao je stravično psihološko dejstvo [stravičan psihološki učinak] na običan svet [svijet] koji se našao između dve [dvije] strane. Ljudi u etnički mešovitim [miješanim] brakovima, oni koji su osjećali snažnu privrženost Jugoslaviji, iznenada su ostali bez svoje zemlje... Janšin rat je definitivno udaljio Sloveniju od Jugoslavije..., [uz] najbriljantniji public relations udar u istoriji [povijesti] Jugoslavije..., [pri čemu je] najekstremnija frakcija u koaliciji, koja je dobila samo 54 odsto [posto] glasova, razradila... strategiju za sticanje nezavisnosti [stjecanja neovisnosti]..., [pri čemu su] Slovenci znali da će njihov odlazak dovesti do eksplozije nasilja u ostatku Jugoslavije... Krajem avgusta [potkraj kolovoza Franjo] Tuđman me je obavestio [obavijestio] o planovima da pokrene ratnu opciju [pokretanja ratne opcije]... sa svojom početničkom vojskom..., [očekujući američku vojnu pomoć, iako] sam mu [rekao] da nikakve vojne kalkulacije ne zasniva... [na tome]. Pokušao sam [i] da promenim prilaz [promijeniti pristup]: “Zašto ne pokušate da okončate [okončati] otpor Srba time što ćete im ponuditi autonomiju u okviru Hrvatske, [koju] oni... u suštini ionako imaju pod zaštitom JNA? [To] bi moglo da pomogne [pripomoći] da se pojavi onaj elemenat [element] povjerenja koji nedostaje, a bio bi dobro primljen na Zapadu”. Tuđman nije pokazao interes za ovu ideju. Niti je želeo da razgovara [želio razgovarati] o predlogu [prijedlogu] koji su njegovi sopstveni [vlastiti] ministri nudili naokolo – o asocijaciji jugoslovenskih [jugoslavenskih] država. 11 11 Poreklo [porijeklo] jedne katastrofe. Jugoslavija i njeni rušitelji, Beograd, 1996., 120 i 126-127.
Mile Bjelajac 115 Povjesničar, pa i onaj koji pretendira da kaže nešto iz povijesti Jugoslavije ponovno je pred izborom: hoće li njegov rad biti samo slika vremena u kojemu je nastao ili čvrsti kamen na koji će se nadograđivati doprinos budućih generacija? Rezime Jugoslovenska kriza pobudila je interes za analitičke i istorijske radove. Uskoro je nastala velika produkcija (2000 radova), pretežno napisana na osnovu starije strane i jugoslovenske produkcije, tačnije rečeno na osnovu 10 do 20 standardnih radova koje koriste svi analitičari. Radi se o radovima koji su već u vreme nastanka delom bili prevaziđeni novim naučnim postignućima, upravo u segmentu osetljivih nacionalnih odnosa. Pisanje se i danas nastavlja, ponekad nažalost u tonu političke propagande. Motiv za takav način pisanja lako je identifikovati. S druge je strane dobar izazov odgovoriti na to postignućima prave nauke. Mora se, međutim, još računati s dva različita pravca u razmišljanju, koja su odražavala stavove 80-ih i 90-ih godina XX veka (iz vremena Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). S jedne strane reč je o metodološki opravdanom pokušaju da se politički govor prosmatra samo kao jednu od činjenica prošlog vremena, a s druge strane radi se o pokušaju da se političkom govoru, tačnije rečeno govoru samo jednog protagoniste istorije slepo veruje kao istini o prošlosti. Ovu ocenu potvrđuje i uvid u neke najnovije publikacije, koje tvrde da su opisale potpunu istoriju. Sažetak Jugoslavenska je kriza potaknula zanimanje za analitičke i povijesne radove. Uskoro je nastala brojna produkcija (2000 radova), napisana prije svega na temelju starije inozemne i jugoslavenske produkcije, točnije na temelju 10 do 20 standardnih radova koje rabe svi analitičari. Riječ je o radovima, koji su već u vrijeme nastanka dijelom bili nadmašeni novima znanstvenim postignućima, i to baš u segmentu osjetljivih nacionalnih odnosa. Pisanje se i danas nastavlja, ponekad na žalost i sa ciljem političke propagande. Motiv za takav način pisanja
- Page 64 and 65: 64 Prošlost, povijest i društvo D
- Page 66 and 67: 66 Prošlost, povijest i društvo m
- Page 69: Andrej Mitrović ..................
- Page 72 and 73: 72 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 74 and 75: 74 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 76 and 77: 76 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 78 and 79: 78 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 80 and 81: 80 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 82 and 83: 82 O prevlasti povijesnog nerazuma
- Page 85 and 86: Neznanje je moć! To je jedno od tr
- Page 87 and 88: Branka Prpa 87 se takav sustav neć
- Page 89 and 90: Branka Prpa 89 svih dosadašnjih re
- Page 91: Andrea Feldman ....................
- Page 94 and 95: 94 Povjesničari sami i slobodni ta
- Page 96 and 97: 96 Povjesničari sami i slobodni Č
- Page 98 and 99: 98 Povjesničari sami i slobodni de
- Page 100 and 101: 100 Povjesničari sami i slobodni s
- Page 103: Mile Bjelajac .....................
- Page 106 and 107: 106 Emancipacija znanosti od politi
- Page 108 and 109: 108 Emancipacija znanosti od politi
- Page 110 and 111: 110 Emancipacija znanosti od politi
- Page 112 and 113: 112 Emancipacija znanosti od politi
- Page 116 and 117: 116 Emancipacija znanosti od politi
- Page 119: Ivo Goldstein .....................
- Page 122 and 123: 122 Pomirenje u historiografiji Pom
- Page 124 and 125: 124 Pomirenje u historiografiji To
- Page 126 and 127: 126 Pomirenje u historiografiji 199
- Page 128 and 129: 128 Pomirenje u historiografiji srp
- Page 130 and 131: 130 Pomirenje u historiografiji Kon
- Page 132 and 133: 132 Pomirenje u historiografiji nov
- Page 134 and 135: 134 Pomirenje u historiografiji Dem
- Page 136 and 137: 136 Pomirenje u historiografiji Za
- Page 138 and 139: 138 Pomirenje u historiografiji Št
- Page 140 and 141: 140 Pomirenje u historiografiji fig
- Page 143 and 144: U organizaciji je njemačke Zaklade
- Page 145 and 146: Igor Graovac 145 neprijatelja i svl
- Page 147 and 148: Igor Graovac 147 se od 5. skupa i n
- Page 149 and 150: Igor Graovac 149 iz Istre (Pula) i
- Page 151 and 152: Igor Graovac 151 - dva u zavodima,
- Page 153 and 154: Igor Graovac 153 Samo je, na svima
- Page 155 and 156: Igor Graovac 155 Radionice (kojih j
- Page 157 and 158: Igor Graovac 157 nom identitetu, a
- Page 159 and 160: Igor Graovac 159 saopćenja odnose
- Page 161 and 162: Igor Graovac 161 Jugoslavenskoj arm
- Page 163 and 164: Igor Graovac 163 Banovini za vrijem
Mile Bjelajac 115<br />
Povjesničar, pa i onaj koji pretendira da kaže nešto iz povijesti<br />
Jugoslavije ponovno je pred izborom: hoće li njegov<br />
rad biti samo slika vremena u kojemu je nastao ili čvrsti<br />
kamen na koji će se nadograđivati doprinos budućih generacija?<br />
Rezime<br />
Jugoslovenska kri<strong>za</strong> pobudila je interes <strong>za</strong> analitičke i istorijske radove.<br />
Uskoro je nastala velika produkcija (2000 radova), pretežno napisana<br />
na osnovu starije strane i jugoslovenske produkcije, tačnije rečeno na<br />
osnovu 10 do 20 standardnih radova koje koriste svi analitičari. Radi se<br />
o radovima koji su već u vreme nastanka delom bili prevaziđeni novim<br />
naučnim postignućima, upravo u segmentu osetljivih nacionalnih odnosa.<br />
Pisanje se i danas nastavlja, ponekad nažalost u tonu političke<br />
propagande. Motiv <strong>za</strong> takav način pisanja lako je identifikovati. S druge<br />
je strane dobar i<strong>za</strong>zov odgovoriti na to postignućima prave nauke.<br />
Mora se, međutim, još računati s dva različita pravca u razmišljanju,<br />
koja su odražavala stavove 80-ih i 90-ih godina XX veka (iz vremena<br />
Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). S jedne strane reč je<br />
o metodološki opravdanom pokušaju da se politički govor prosmatra<br />
samo kao jednu od činjenica prošlog vremena, a s druge strane radi se<br />
o pokušaju da se političkom govoru, tačnije rečeno govoru samo jednog<br />
protagoniste istorije slepo veruje kao istini o prošlosti. Ovu ocenu<br />
potvrđuje i uvid u neke najnovije publikacije, koje tvrde da su opisale<br />
potpunu istoriju.<br />
Sažetak<br />
Jugoslavenska je kri<strong>za</strong> potaknula <strong>za</strong>nimanje <strong>za</strong> analitičke i povijesne<br />
radove. Uskoro je nastala brojna produkcija (2000 radova), napisana<br />
prije svega na temelju starije inozemne i jugoslavenske produkcije,<br />
točnije na temelju 10 do 20 standardnih radova koje rabe svi analitičari.<br />
Riječ je o radovima, koji su već u vrijeme nastanka dijelom bili<br />
nadmašeni novima znanstvenim postignućima, i to baš u segmentu<br />
osjetljivih nacionalnih odnosa. Pisanje se i danas nastavlja, ponekad na<br />
žalost i sa ciljem političke propagande. Motiv <strong>za</strong> takav način pisanja
Change language