navedenih

MpWZ306w55P MpWZ306w55P

caritas.bizkaia
from caritas.bizkaia More from this publisher
28.11.2016 Views

Upravljački sažetak Ova publikacija predstavlja temeljne odrednice otpornih socijalnih modela u Europi s ciljem osiguranja socijalne pravde. Ovaj prijedlog, čiji je cilj osigurati prikladnu razinu solidarnosti u našim društvima, rezultat je dugotrajnog procesa promatranja, razmišljanja i analiza društvenih stvarnosti 4 i ispitivanja inovativnih praksi u mreži Caritasovih organizacija na temelju Caritasove vizije društva. Razmatranje siromaštva u katoličkom socijalnom nauku započinje načelom da je svaka osoba sveto i društveno biće, stvorena na Božju sliku i priliku, i predodređena da uživa u zemaljskim dobrima kao dio zajednice pravde i milosrđa. Caritas je uvjeren u nužnost osiguranja osnovnih sredstava za život onima koji nemaju mogućnost zadovoljiti svoje osnovne potrebe te osnaživanja takvih osoba, ali jednako tako i u potrebu za mijenjanjem nepravednih struktura u društvu koje dovode do siromaštva i socijalne isključenosti. Stoga Caritas zagovara promjenu i čini to tako da uključuje svoje strukture koje rade izravno s ljudima koji žive u siromaštvu kako bi razgovarao i razvio strategije zagovaranja koje vode prema promjeni. Caritas Europa osnovao je Radnu skupinu o europskim socijalnim modelima s ciljem analiziranja najboljeg načina za primjenu solidarnosti u praksi kako bi se učinkovito smanjile nejednakosti i iskorijenilo siromaštvo. Caritasov model zasniva se na tri stupa: obitelji kao temeljnoj stanici ljudskog društva i primarnoj sigurnosnoj mreži; uključivim tržištima rada, prepoznavanju vrijednosti rada i čovjekova doprinosa društvu; i sustavu socijalne zaštite kao nužnom mehanizmu solidarnosti koji osigurava blagostanje društva kao cjeline. 5 Caritas Europa analizirao je europske socijalne modele pod vidikom povećane nejednakosti, siromaštva i potrebe za otpornijim socijalnim sustavima kako bi se spriječilo i umanjilo postojano međugeneracijsko siromaštvo. Uvjereni smo u nužnost osiguranja osnovnih sredstava za život i osnaživanja onih koji nemaju mogućnost zadovoljiti svoje osnovne potrebe te nužnost mijenjanja nepravednih struktura u društvu koje ih isključuju iz zajednice ili iz donošenja odluka zbog nedovoljnih sredstava. Temeljno poštovanje ljudskog dostojanstva podrazumijeva da sve zemlje trebaju zaštititi svoje građane od siromaštva, kao što je sadržano u članku 30. Europske socijalne povelje Vijeća Europe 6 i članku 34. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. 7 Otporni socijalni modeli oni su modeli koji se mogu nositi s gospodarskim, socijalnim i demografskim izazovima u društvima. Financijska i gospodarska kriza koja je započela 2008. godine pokazala se „testom otpornosti na stres“ za europske socijalne modele, otkrivši da većina modela nema prikladan odgovor na sve posljedice takvih kriza. „... Šest godina od početka krize 2008. godine gospodarska kriza još uvijek ostavlja trag na građanima i gospodarstvima u Europskoj uniji. Pored ogromnih dugova i vrlo slabog gospodarskog rasta, tu je i velik broj nezaposlenih te milijuni ljudi koji žive u siromaštvu ili im prijeti rizik od siromaštva.“ 8 Nasuprot tome, mehanizmi solidarnosti nalaze se pod povećanim pritiskom zbog mjera štednje koje su vlade uvele kao način rješavanja posljedica izazvanih krizom. Čak i prije nastanka krize, oko 120 milijuna ljudi u Europi živjelo je u siromaštvu ili im je prijetilo siromaštvo, što je očigledni pokazatelj da, čak i bez krize, sadašnji sustavi socijalne zaštite ne ispunjavaju svoje obećanje da će sve građane izbaviti iz siromaštva. Preporuke navedene u ovoj publikaciji donose smjernice kreatorima politika na razini Europske unije i država članica da propitaju i poboljšaju kapacitet različitih socijalnih modela kako bi se učinkovito iskorijenilo ekstremno siromaštvo i socijalna isključenost. | 6 |

Caritasov socijalni model: uvod CARITAS EUROPA DEFINIRA SIROMAŠTVO NA SLJEDEĆI NAČIN „Siromaštvo je višedimenzionalna, višestrana pojava koja se ne temelji samo na dohotku, kao dosad, već uključuje osnovne životne potrebe, temeljna ljudska prava i nematerijalne aspekte kao što su ranjivost, rizik, nejednakost, marginalizacija, diskriminacija, isključivanje, osjećaj nemoći, ograničavanje mogućnosti i izbora.“ 9 Preambula UN-ovih Ciljeva održivog razvoja, usvojenih 2015. godine, kaže: „Svjesni smo toga da je iskorjenjivanje siromaštva u svim njegovim oblicima i dimenzijama, uključujući krajnje siromaštvo, najveći svjetski izazov.“ 10 Međunarodni monetarni fond (MMF) uviđa da rastuća nejednakost predstavlja prepreku gospodarskom rastu: „Bilo bi pogrešno usredotočiti se na rast i pustiti nejednakost da se pobrine sama za sebe, ne samo zato što je nejednakost etički nepoželjna nego i zato što bi gospodarski rast, koji bi iz toga proizašao, bio nizak i neodrživ. Kao drugo, dokaza koji bi potvrdili da fiskalna preraspodjela na makroekonomskoj razini ima razorni učinak po rast začuđujuće je malo.“ 11 Caritas želi da vlade odgovore na potrebe ljudi i želi im pomoći u tome. Za svaki stup modela, svjedočanstva i/ili životne priče ljudi koji žive u siromasštvu skreću pozornost na potrebu da se donositelji politika u Europi danas bave ovim izazovima kako bi potaknuli što veće sudjelovanje i doprinjeli dostojanstvu svake osobe. Praktični primjeri Caritasovih projekata koji su ovdje opisani pokazuju kako se preporuke mogu pretvoriti u uspješne mjere politike. Foto: Lefteris Partsalis, Caritas Švicarska Međutim, gospodarska kriza nije jedini uzrok ovakvog trenda. Još prije pojave krize deseci milijuna stanovnika Europe živjeli su u siromaštvu ili su bili u riziku od siromaštva. Godine 2013. Caritas Europa definirao je skup osnovnih načela održivog socijalnog sustava 12 i analizirao značajke trenutnih glavnih europskih socijalnih modela. 13 Caritas Europa razvio je analitički model za prepoznavanje tri glavna izvora socijalne pomoći i socijalne sigurnosti: obitelji kao temeljnoj stanici ljudskog društva i primarnoj sigurnosnoj mreži; uključivim tržištima rada koji prepoznaju vrijednost rada i čovjekova doprinosa društvu; i sustavu socijalne zaštite kao dobrom društvenom ulaganju. Caritasov socijalni model sastoji se od tri stupa. Stupovi uzajamno djeluju i neovisni su. Važno je da mjere politike u svakom od stupova budu usklađene s mjerama u drugim stupovima. Sljedeća poglavlja predstavljaju tri stupa Caritasovog socijalnog modela, nužnih temeljnih odrednica pravednih i otpornih europskih socijalnih modela za borbu protiv nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti na pravedan i održiv način. Radikalna revizija i unaprjeđenje sadašnjih europskih socijalnih modela također će pridonijeti ostvarivanju obećanja iz deklaracije Održivih ciljeva razvoja: „Odlučni smo u namjeri da oslobodimo ljudski rod od tiranije siromaštva te želimo izliječiti i osigurati naš planet. Čvrsto smo odlučili poduzeti hrabre i preobražavajuće korake koji su hitno potrebni kako bi se svijet usmjerio na put koji je održiv i otporan.“ 14 U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 7 | Caritasov plan

Upravljački sažetak<br />

Ova publikacija predstavlja temeljne odrednice otpornih<br />

socijalnih modela u Europi s ciljem osiguranja<br />

socijalne pravde. Ovaj prijedlog, čiji je cilj osigurati prikladnu<br />

razinu solidarnosti u našim društvima, rezultat je<br />

dugotrajnog procesa promatranja, razmišljanja i analiza<br />

društvenih stvarnosti 4 i ispitivanja inovativnih praksi u<br />

mreži Caritasovih organizacija na temelju Caritasove vizije<br />

društva.<br />

Razmatranje siromaštva u katoličkom socijalnom nauku<br />

započinje načelom da je svaka osoba sveto i društveno biće,<br />

stvorena na Božju sliku i priliku, i predodređena da uživa<br />

u zemaljskim dobrima kao dio zajednice pravde i milosrđa.<br />

Caritas je uvjeren u nužnost osiguranja osnovnih sredstava<br />

za život onima koji nemaju mogućnost zadovoljiti svoje<br />

osnovne potrebe te osnaživanja takvih osoba, ali jednako<br />

tako i u potrebu za mijenjanjem nepravednih struktura u<br />

društvu koje dovode do siromaštva i socijalne isključenosti.<br />

Stoga Caritas zagovara promjenu i čini to tako da uključuje<br />

svoje strukture koje rade izravno s ljudima koji žive u siromaštvu<br />

kako bi razgovarao i razvio strategije zagovaranja<br />

koje vode prema promjeni.<br />

Caritas Europa osnovao je Radnu skupinu o europskim<br />

socijalnim modelima s ciljem analiziranja najboljeg načina<br />

za primjenu solidarnosti u praksi kako bi se učinkovito<br />

smanjile nejednakosti i iskorijenilo siromaštvo. Caritasov<br />

model zasniva se na tri stupa: obitelji kao temeljnoj stanici<br />

ljudskog društva i primarnoj sigurnosnoj mreži; uključivim<br />

tržištima rada, prepoznavanju vrijednosti rada i čovjekova<br />

doprinosa društvu; i sustavu socijalne zaštite kao nužnom<br />

mehanizmu solidarnosti koji osigurava blagostanje društva<br />

kao cjeline. 5<br />

Caritas Europa analizirao je europske socijalne modele<br />

pod vidikom povećane nejednakosti, siromaštva i potrebe<br />

za otpornijim socijalnim sustavima kako bi se spriječilo i<br />

umanjilo postojano međugeneracijsko siromaštvo. Uvjereni<br />

smo u nužnost osiguranja osnovnih sredstava za život i<br />

osnaživanja onih koji nemaju mogućnost zadovoljiti svoje<br />

osnovne potrebe te nužnost mijenjanja nepravednih struktura<br />

u društvu koje ih isključuju iz zajednice ili iz donošenja<br />

odluka zbog nedovoljnih sredstava. Temeljno poštovanje<br />

ljudskog dostojanstva podrazumijeva da sve zemlje trebaju<br />

zaštititi svoje građane od siromaštva, kao što je sadržano<br />

u članku 30. Europske socijalne povelje Vijeća Europe 6 i<br />

članku 34. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. 7<br />

Otporni socijalni modeli oni su modeli koji se mogu nositi<br />

s gospodarskim, socijalnim i demografskim izazovima u<br />

društvima. Financijska i gospodarska kriza koja je započela<br />

2008. godine pokazala se „testom otpornosti na stres“ za<br />

europske socijalne modele, otkrivši da većina modela nema<br />

prikladan odgovor na sve posljedice takvih kriza. „... Šest godina<br />

od početka krize 2008. godine gospodarska kriza još uvijek<br />

ostavlja trag na građanima i gospodarstvima u Europskoj<br />

uniji. Pored ogromnih dugova i vrlo slabog gospodarskog rasta,<br />

tu je i velik broj nezaposlenih te milijuni ljudi koji žive u siromaštvu<br />

ili im prijeti rizik od siromaštva.“ 8 Nasuprot tome,<br />

mehanizmi solidarnosti nalaze se pod povećanim pritiskom<br />

zbog mjera štednje koje su vlade uvele kao način rješavanja<br />

posljedica izazvanih krizom. Čak i prije nastanka krize, oko<br />

120 milijuna ljudi u Europi živjelo je u siromaštvu ili im je<br />

prijetilo siromaštvo, što je očigledni pokazatelj da, čak i bez<br />

krize, sadašnji sustavi socijalne zaštite ne ispunjavaju svoje<br />

obećanje da će sve građane izbaviti iz siromaštva.<br />

Preporuke navedene u ovoj publikaciji donose smjernice<br />

kreatorima politika na razini Europske unije i država članica<br />

da propitaju i poboljšaju kapacitet različitih socijalnih<br />

modela kako bi se učinkovito iskorijenilo ekstremno siromaštvo<br />

i socijalna isključenost.<br />

| 6 |

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!