You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
a. jednakost svojih državljana i državljana drugih stranaka u pogledu<br />
prava na socijalnu sigurnost, uključujući i očuvanje prava<br />
proizašlih iz zakonodavstva o socijalnoj sigurnosti, bez obzira<br />
na preseljavanja osiguranih osoba na teritorijima stranaka;<br />
b. priznavanje, održavanje i uspostavljanje prava na socijalnu<br />
sigurnost sredstvima kao što su zbrajanje razdoblja osiguranja<br />
ili zaposlenja ostvarenih sukladno zakonodavstvu svake od<br />
stranaka."<br />
Članak 14. ESP-a o pravu korištenja usluga socijalnih službi kaže<br />
da „Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava korištenja usluga<br />
socijalnih službi, stranke se obvezuju:<br />
1. promicati ili organizirati službe koje će primjenom metoda socijalnog<br />
rada pridonijeti dobrobiti i razvoju pojedinaca i skupina u<br />
zajednici, kao i njihovoj prilagodbi socijalnoj sredini;<br />
2. ohrabrivati sudjelovanje pojedinaca te dobrovoljnih ili drugih organizacija<br />
u stvaranju i održavanju takvih službi.”<br />
Članak 23. ESP-a odnosi se na pravo starijih osoba na socijalnu<br />
zaštitu.<br />
Članak 30. ESP-a osigurava pravo na zaštitu od siromaštva i socijalne<br />
isključenosti.<br />
Nekoliko Ciljeva održivog razvoja sadrži povezane specifične<br />
ciljeve:<br />
1. cilj: Okončati siromaštvo posvuda i u svim oblicima, kao<br />
što je navedeno u 3. specifičnom cilju: „Uvesti nacionalno odgovarajuće<br />
sustave socijalne zaštite i mjere za sve, uključujući donje<br />
granice, te do 2030. godine postići znatni obuhvat siromašnih i<br />
ranjivih.”<br />
3. cilj: Osigurati zdrav život i promicati dobrobit svih ljudi u<br />
svim životnim dobima, kao što je pokriveno 8. specifičnim ciljem:<br />
„Postići univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom, uključujući<br />
zaštitu od financijskog rizika, pristup kvalitetnim osnovnim zdravstvenim<br />
uslugama te pristup sigurnim, učinkovitim, kvalitetnim i<br />
dostupnim osnovnim lijekovima i cjepivima za sve.”<br />
4. cilj: Osigurati uključujuće i kvalitetno obrazovanje za sve i promovirati<br />
cjeloživotno učenje, kao što je zacrtano u 1. specifičnom<br />
cilju: „Do 2030. godine osigurati da sve djevojčice i dječaci završe besplatnu,<br />
pravednu i kvalitetnu osnovnu i srednju školu koja osigurava<br />
relevantne i učinkovite ishode učenja ”; 2. specifični cilj: “Do 2030.<br />
godine osigurati da sve djevojčice i dječaci imaju pristup kvalitetnom<br />
razvoju u ranom djetinjstvu, skrb i predškolsko obrazovanje tako da<br />
budu spremni za osnovnu školu”; i 3. specifični cilj: “Do 2030. godine<br />
osigurati jednaki pristup za sve žene i muškarce pristupačnom i<br />
kvalitetnom tehničkom, strukovnom i visokom obrazovanju, uključujući<br />
sveučilišno obrazovanje."<br />
10. cilj: Smanjenje nejednakosti unutar i između država, kao što<br />
se promiče 4. specifičnim ciljem: „Usvojiti politike, osobito fiskalne,<br />
politike plaća i socijalne zaštite, te postupno postići veću jednakost.”<br />
Pristup pristupačnim i kvalitetnim uslugama, kao što su obrazovanje,<br />
zdravstvo, stanovanje i socijalno savjetovanje, uz potporu odgovarajućeg<br />
dohotka, zajedno s uključivim tržištima rada, temelji<br />
su učinkovite politike aktivnog uključivanja.<br />
Foto: ??????<br />
Pristup uslugama temeljno je pravo. Univerzalne usluge i naknade<br />
trebaju zadovoljiti životne potrebe: sve osobe u zemlji trebaju<br />
imati pristup na isti način. I dok bi pristup trebao biti univerzalan,<br />
razina naknada može se razlikovati ovisno o, primjerice, sastavu i<br />
razini dohotka obitelji.<br />
Tijela javne vlasti odgovorna su za zaštitu socijalnih prava i za<br />
reguliranje i organiziranje pružanja usluga. To uključuje pravni<br />
okvir u svezi sa standardima kvalitete (uključujući i uvjete rada).<br />
Država bi trebala ponuditi/organizirati usluge ako ne postoji nijedna<br />
privatna inicijativa (bilo profitna ili neprofitna). Tamo gdje<br />
su dostupne privatne inicijative treba biti zajamčena sloboda izbora<br />
pružatelja usluga, a javne vlasti trebaju kontrolirati pošteno<br />
tržišno natjecanje među pružateljima usluga. Da bi se to postiglo,<br />
državni regulator i potencijalni državni pružatelji usluga (agencije)<br />
trebaju biti zasebna tijela.<br />
Postoji potreba da se struktura i organizacija, djelovanje, financiranje<br />
i pristup sustavima socijalne zaštite osmisle tako da učinkovito<br />
pridonose smanjenju siromaštva. Preporuka Međunarodne<br />
organizacije rada o minimumu socijalne sigurnosti (br. 202) potvrđuje<br />
ključnu ulogu socijalne zaštite u napretku društva, gospodarskom<br />
oporavku, većoj jednakosti i socijalnoj pravdi. Stoga<br />
troškove sustava socijalne zaštite treba smatrati ulaganjem u/za<br />
društvo, a ne izdatkom.<br />
Univerzalne naknade treba nadopuniti ciljanim uslugama i naknadama<br />
utemeljenima na provjeri dohotka i/ili imovine s<br />
ciljem podupiranja ranjivih skupina ljudi kako bi se izbavili iz siromaštva.<br />
Takve mjere uključuju usluge savjetovanja i financijske<br />
naknade. Vlasti bi trebale ciljati na postupni prijelaz sa selektivnog<br />
univerzalizma (npr. dječji doplatak za sve s prihodima ispod<br />
određene razine) na progresivni univerzalizam.<br />
Hitne mjere trebaju poslužiti kao sigurnosna mreža za ljude koji<br />
nemaju nikakvih drugih naknada. Sigurnosna mreža treba biti ista<br />
za sve. Hitne mjere su privremene, dostupne svima i traju tako<br />
dugo dok primatelji ne ostvare pristup univerzalnim i/ili ciljanim<br />
mjerama neophodnima za dostojanstveni život.<br />
| 28 |