navedenih
MpWZ306w55P MpWZ306w55P
„ „Primam 565 eura i malu dodatnu naknadu, ali uz stanarinu i sve drugo, teško je. Više ne pušim, već 10 godina. Ne pijem alkohol, ne izlazim, rijetko kupim novu haljinu. To ionako ne možemo, nemoguće je. Uvijek sam kod kuće, uvijek. Također se i pomalo sramim. Trudim se pobrinuti se za sve, trudim se izgledati sretno, ali to nije lako. Imamo i mi dostojanstvo; ne želimo da svi znaju da idemo jesti u Secours Catholique. Ne znam kako ću nastaviti živjeti, ali vidjet ćemo. Ne računam toliko, mislim da još imamo vremena da razmislimo o budućnosti.!“ Marie, 54, Secours Catholique – Caritas Francuske, korisnica koja je oduvijek radila, ali je prije osam godina izgubila supruga i tad se razboljela te stalno pobolijeva „Čak i hitna pomoć odbija pomoći beskućnicima. Mnogo se puta dogodilo, da se nazove 112 za čovjeka na ulici koji leži bez svijesti, a oni [su] odbili poslati vozilo hitne pomoći. Kažu, imamo važnijih osoba, nema dovoljno liječnika itd., i da se ne mogu baviti beskućnicima ...” Zaposlenik Caritasa koji radi s beskućnicima u Burgasu, Bugarska „Radim kao učiteljica u školi [osnovnoj] u bivšem rudarskom gradu iz doba komunizma. Škola se nalazi u rubnom dijelu grada u vrlo siromašnom susjedstvu, a učenici su pretežito pripadnici romske zajednice koji žive u improviziranim stambenim objektima u predgrađu. U toj zajednici periodički dolazi do epidemije hepatitisa, a infrastruktura u smislu vode, struje i grijanja je loša. Škola je obnovljena i dobro opremljena, ali je stopa odustajanja od školovanja visoka. Roditelji šalju djecu u školu samo zato da ne izgube pravo na dodatak (pravo na dodatak uvjetovano je time da dijete pohađa školu). Međutim, djeca rijetko dolaze u školu jer nemaju odgovarajuću odjeću i jer kod kuće nemaju uvjete za održavanje higijene. Roditelji ne shvaćaju važnost obrazovanja te je djecu teško uvjeriti da obrazovanju pridaju važnost. U školi postoji mnogo učitelja na zamjeni; mnogi od njih dođu i odu zbog niske plaće i nedostatka motivacije.” Učiteljica i suradnica u Caritasovom vrtiću u Petrosaniju, Rumunjska 3. stup Socijalna zaštita kao dobro društveno ulaganje S kulturnog i društvenog stajališta, pojam blagostanja se čvrsto ukorijenio u političko okruženje u kojemu se pravda, jednakost i solidarnost uzimaju kao temelj suživota. Osim uključivog tržišta rada i obiteljske politike, socijalna država osigurava, ili bi trebala osigurati, konkretnu socijalnu infrastrukturu u koju su ugrađena ova temeljna načela. Socijalna infrastruktura, odnosno sustav socijalne zaštite, može se organizirati na različite načine, u skladu s različitim postojećim kulturama, ustavnim odredbama i razinom civilnog i društvenog kapitala. To može uključivati financijske dodatke, doprinose i/ili pružanje usluga koji mogu pridonijeti blagostanju i razvoju pojedinaca i skupina u određenoj zajednici, uz istodobno poticanje sudjelovanja u društvenom okruženju. U tom smislu, sustav socijalne zaštite socijalne države uključuje treći važni stup Europskog socijalnog modela Caritasa Europe jer on utječe na blagostanje. I doista, jedna od glavnih političkih odgovornosti svake javne ustanove, u skladu sa stajalištem Caritasa, odnosi se na neprekidno poboljšanje blagostanja. Time se osigurava zaštita od socijalnih rizika, kao što su nezaposlenost, nesreće, bolesti i invalidnost, te podupiru starosne mirovine. Socijalna zaštita financira se iz poreznih prihoda i/ili odbitaka od plaća. U nekim zemljama iznos socijalne pomoći koja se isplaćuje u slučaju gubitka prihoda nije dovoljna za pristojan život. Socijalni rizici kao što su nezaposlenost, nesreća, bolest i starost obično izravno vodi u siromaštvo. Čak i kada osoba ostvari pravo na novčanu socijalnu pomoć, visina takve pomoći u nekim je zemljama često nedostatna za dostojanstveni život. Država, međutim, ima presudnu odgovornost za osiguranje ljudskog dostojanstva i socijalna prava svih ljudi organiziranjem solidarnosti koja je uključujuća i osnažujuća. Primarni ciljevi sustava socijalne zaštite trebali bi biti omogućavanje razvoja ljudi, borba protiv siromaštva, osiguranje sigurnosne mreže u slučaju potrebe, te pomoć u slučaju zdravstvenih problema, odlaska u mirovinu i nezaposlenosti. Obitelji prečesto ne raspolažu resursima za stvaranje poticajnog okruženja za svoju djecu u kojem bi djeca mogla u potpunosti razvijati svoje potencijale već od rane dobi, ili čak za osobni rast i razvoj ako su odrasli u siromaštvu i u nepovoljnom položaju ili ako se nađu u situacijama izrazite ranjivosti. Za postizanje socijalne pravde i smanjenje nejednakosti neophodno je osigurati pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, stanovanju i odgovarajućoj socijalnoj zaštiti. Socijalne naknade trebaju biti dostatne kako bi se ljudi mogli usredotočiti na daljnji razvoj svojih kapaciteta i očuvanje zdravlja. Sheme minimalnog dohotka ne bi trebalo smatrati dugoročnim rješenjima za ljude koji proživljavaju siromaštvo i treba ih | 26 |
3. stup Foto: Caritas Švicarska kombinirati s uslugama koje pomažu ljudima da povećaju svoje prilike na tržištu rada. Ova je nasušna potreba, međutim, ugrožena kao posljedica smanjenih financijskih sredstava i politike štednje. No čak i bez izazova povezanih s gospodarskom krizom, postojeći sustavi socijalne zaštite nisu uspjeli spriječiti da više od 120 milijuna ljudi u EU živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. To pokazuje da zakonodavci zanemaruju jazove i ne uspijevaju prilagoditi sustav tako da obuhvati sve potrebite ljude. Ta su prava prepoznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (PTP) 24 i izmijenjenoj Europskoj socijalnoj povelji (ESP), 25 te u UN-ovim Ciljevima održivog razvoja. 26 Članak 14. PTP-a propisuje pravo na obrazovanje: „1. Svatko ima pravo na obrazovanje i na pristup strukovnom i trajnom osposobljavanju. 2. To pravo uključuje mogućnost besplatnog obveznog školovanja. 3. Sloboda osnivanja obrazovnih ustanova, uz poštovanje demokratskih načela, te pravo roditelja da svojoj djeci osiguraju obrazovanje i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima, poštuju se u skladu s nacionalnim zakonima koji uređuju ostvarivanje takve slobode i prava.“ Članak 34. PTP-a: „Unija priznaje i poštuje pravo na pristup pravima iz socijalne sigurnosti i socijalnim službama koje pružaju zaštitu u slučajevima poput materinstva, bolesti, nesreća pri radu, ovisnosti ili starosti te u slučajevima gubitka posla, u skladu s pravilima utvrđenima pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom. Svatko tko zakonito boravi i tko zakonito mijenja boravište u Europskoj uniji ovlašten je na prava iz socijalne sigurnosti i socijalne povlastice u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom. S ciljem borbe protiv socijalne isključenosti i siromaštva Unija priznaje i poštuje pravo na socijalnu pomoć i pomoć u vezi sa stanovanjem kako bi se osigurao dostojan život svima koji nemaju dovoljno sredstava, u skladu s pravilima utvrđenima pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom.” Članak 35. PTP-a: „Svatko ima pravo na pristup preventivnoj zdravstvenoj zaštiti i pravo na liječenje pod uvjetima utvrđenima nacionalnim zakonodavstvima i praksom. Pri utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije osigurava se visok stupanj zaštite zdravlja ljudi.“ Članak 36. PTP-a: „Radi promicanja socijalne i teritorijalne kohezije Unije, ona priznaje i poštuje pristup službama od općeg gospodarskog interesa kako je predviđeno nacionalnim zakonodavstvima i praksom te u skladu s Ugovorima.” Članak 12. ESP-a o pravu na socijalnu sigurnost kaže da: „Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na socijalnu sigurnost, stranke se obvezuju: 1. uspostaviti ili održavati sustav socijalne sigurnosti; 2. održavati sustav socijalne sigurnosti na zadovoljavajućoj razini, barem onakvoj kakva je potrebna za ratifikaciju Europskog zakonika socijalne sigurnosti; 3. nastojati sustav socijalne sigurnosti postupno podići na višu razinu; 4. poduzeti mjere, sklapanjem odgovarajućih dvostranih ili mnogostranih ugovora ili drugim sredstvima, i u skladu s uvjetima utvrđenim u tim ugovorima, kako bi osigurale: U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 27 | Caritasov plan
- Page 3 and 4: Caritas Europa ne može se smatrati
- Page 5 and 6: Sadržaj Upravljački sažetak ....
- Page 7: Caritasov socijalni model: uvod CAR
- Page 10 and 11: „ „Samohrana majka s troje djec
- Page 12 and 13: 1 CARITASOVE PRAKSE KOJE OBEĆAVAJU
- Page 14 and 15: | 14 | Foto: Caritas Austrija
- Page 17 and 18: 2. stup Uključiva tržišta rada -
- Page 19 and 20: Rad je temeljno pravo o kojemu izra
- Page 21 and 22: 1 CARITASOVE PRAKSE KOJE OBEĆAVAJU
- Page 23: 2 CARITAS PREPORUČUJE 2. stup Teme
- Page 28 and 29: a. jednakost svojih državljana i d
- Page 30 and 31: | 30 | Foto: Caritas Švicarska
- Page 32 and 33: Ključne preporuke za otporne socij
- Page 34 and 35: 4. PREPORUKE NACIONALNIM VLASTIMA 5
- Page 36 and 37: | 36 | Foto: Caritas Švicarska
- Page 38 and 39: I. dodatak Pregled Caritasovih prep
- Page 40 and 41: II. dodatak Vizija Europe Caritasa
- Page 42 and 43: | 42 |
- Page 44: Rue de la Charité 43 1210 Brussels
3. stup<br />
Foto: Caritas Švicarska<br />
kombinirati s uslugama koje pomažu ljudima da povećaju svoje<br />
prilike na tržištu rada.<br />
Ova je nasušna potreba, međutim, ugrožena kao posljedica smanjenih<br />
financijskih sredstava i politike štednje. No čak i bez izazova<br />
povezanih s gospodarskom krizom, postojeći sustavi socijalne<br />
zaštite nisu uspjeli spriječiti da više od 120 milijuna ljudi u EU<br />
živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. To pokazuje da zakonodavci<br />
zanemaruju jazove i ne uspijevaju prilagoditi sustav tako<br />
da obuhvati sve potrebite ljude.<br />
Ta su prava prepoznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima<br />
(PTP) 24 i izmijenjenoj Europskoj socijalnoj povelji (ESP), 25<br />
te u UN-ovim Ciljevima održivog razvoja. 26<br />
Članak 14. PTP-a propisuje pravo na obrazovanje:<br />
„1. Svatko ima pravo na obrazovanje i na pristup strukovnom i trajnom<br />
osposobljavanju.<br />
2. To pravo uključuje mogućnost besplatnog obveznog školovanja.<br />
3. Sloboda osnivanja obrazovnih ustanova, uz poštovanje demokratskih<br />
načela, te pravo roditelja da svojoj djeci osiguraju obrazovanje<br />
i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagoškim<br />
uvjerenjima, poštuju se u skladu s nacionalnim zakonima koji uređuju<br />
ostvarivanje takve slobode i prava.“<br />
Članak 34. PTP-a: „Unija priznaje i poštuje pravo na pristup<br />
pravima iz socijalne sigurnosti i socijalnim službama koje<br />
pružaju zaštitu u slučajevima poput materinstva, bolesti, nesreća<br />
pri radu, ovisnosti ili starosti te u slučajevima gubitka<br />
posla, u skladu s pravilima utvrđenima pravom Unije te nacionalnim<br />
zakonodavstvima i praksom. Svatko tko zakonito boravi i<br />
tko zakonito mijenja boravište u Europskoj uniji ovlašten je na<br />
prava iz socijalne sigurnosti i socijalne povlastice u skladu s pravom<br />
Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom. S ciljem borbe<br />
protiv socijalne isključenosti i siromaštva Unija priznaje i poštuje<br />
pravo na socijalnu pomoć i pomoć u vezi sa stanovanjem kako<br />
bi se osigurao dostojan život svima koji nemaju dovoljno sredstava,<br />
u skladu s pravilima utvrđenima pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima<br />
i praksom.”<br />
Članak 35. PTP-a: „Svatko ima pravo na pristup preventivnoj<br />
zdravstvenoj zaštiti i pravo na liječenje pod uvjetima utvrđenima<br />
nacionalnim zakonodavstvima i praksom. Pri utvrđivanju i provedbi<br />
svih politika i aktivnosti Unije osigurava se visok stupanj zaštite<br />
zdravlja ljudi.“<br />
Članak 36. PTP-a: „Radi promicanja socijalne i teritorijalne kohezije<br />
Unije, ona priznaje i poštuje pristup službama od općeg gospodarskog<br />
interesa kako je predviđeno nacionalnim zakonodavstvima<br />
i praksom te u skladu s Ugovorima.”<br />
Članak 12. ESP-a o pravu na socijalnu sigurnost kaže da: „Radi<br />
osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na socijalnu sigurnost,<br />
stranke se obvezuju:<br />
1. uspostaviti ili održavati sustav socijalne sigurnosti;<br />
2. održavati sustav socijalne sigurnosti na zadovoljavajućoj razini,<br />
barem onakvoj kakva je potrebna za ratifikaciju Europskog zakonika<br />
socijalne sigurnosti;<br />
3. nastojati sustav socijalne sigurnosti postupno podići na višu razinu;<br />
4. poduzeti mjere, sklapanjem odgovarajućih dvostranih ili mnogostranih<br />
ugovora ili drugim sredstvima, i u skladu s uvjetima utvrđenim<br />
u tim ugovorima, kako bi osigurale:<br />
U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 27 | Caritasov plan
Change language