POLUGODIŠNJE GLASILO UDRUGE ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA SMART

POLUGODIŠNJE GLASILO UDRUGE ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA SMART

TEME 

01 

02 

03 

04 

05 

06 

07 

08 

09 

10 

11 

12 

13 

[UVODNIK] Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu 

[RAZGOVOR] Goran Jeras: “Došlo je vrijeme za alternativne modele razvoja društva” 

Hrvoje Hafner: “O Crowdfundingu” 

[RAZGOVOR] Ivana Zanze: “U svemu što radimo vode nas iskrenost i dosljednost” 

[AKTUALNO] 

Crowdfunding kampanja za modernizaciju proizvodnje obiteljske zadružne Mljekare BIZ “Radim mlijeko” 

[PREDSTAVLJAMO] Domaća crowdfunding platforma „Čini pravu stvar“ 

Teo Petričević: “Što su društvene inovacije?” 

[RAZGOVOR] 

Mirna Karzen i Stella Kalac: “Svaka osoba može i mora biti i inovator i inicijator promjene koju želi vidjeti” 

Volontiranje poslovnog sektora kao jedan od oblika filantropije 

[PRISJEĆAMO SE] Kampanja “Gledaj (u)druge” 

[NAJAVA] Poziv na prijavu društvenih inovacija i/ili ideja u području promocije i razvoja civilnoga društva i 

filantropije u lokalnoj zajednici 

Fotogalerija s radionica o prikupljanju sredstava, izradi proračuna, crowdfundingu, društvenim inovacijama 

i društvenim mrežama 

Fotogalerija s radionica o korporativnoj filantropiji i društveno odgovornom poslovanju 

1 

2 

10 

14 

25 

27 

29 

32 

39 

42 

46 

48 

52

INFOSMART #55 | 06-07/2016 

Uvodnik 

01 

Budi 

promjena 

koju želiš 

vidjeti u 

svijetu 

Poznata izreka Mahatme Gandhija iz naslova 

činila nam se kao najprimjereniji kratki 

opis novog, 55. broja Info SMART-a. Na 

stranicama koje slijede susrest ćete se s 

pojedincima/kama i organizacijama, 

konceptima i pristupima, primjerima i 

aktivnostima koji stvarno mogu doprinijeti, 

i doprinose, postizanju promjena. Pa čak i u 

„olovnim i teškim vremenima“ kakva su 

zahvatila hrvatsko društvo u proteklih pola 

godine. Nadamo se da će i vas, kao što su 

nas u SMART-u, razgovori s Ivanom Zanze, 

Mirnom Karzen, Stellom Kalac i Goranom 

Jerasom, te tekstovi Hrvoja Hafnera i Tea 

Petričevića inspirirati i motivirati za daljnji 

rad i mijenjanje društva nabolje. 

Info SMART otvaramo razgovorom s 

Goranom Jerasom, upraviteljem Zadruge za 

etično financiranje... 

Ugodno čitanje! 

Vaš SMART 

1


Vjerujemo da Zadrugu za etično financiranje 

i inicijativu za osnivanje prve etične 

banke u Hrvatskoj više nije potrebno posebno 

predstavljati, ali ipak možemo ponoviti 

osnovne informacije. Zadruga za etično 

financiranje osnovana je s prvenstvenim 

ciljem osnivanja prve etične banke u 

Hrvatskoj te svojim članovima služi kao 

platforma za umrežavanje, suradnju, 

savjetovanje i edukaciju. Etična banka u 

osnivanju je razvojna banka u vlasništvu 

svojih članova čiji je primarni cilj ulaganje u 

razvoj zajednice kroz projekte koji su 

financijski, društveno i okolišno održivi. 

Osnivač prve etične banke u Hrvatskoj je 

Zadruga za etično financiranje. Da biste 

postali članom Zadruge, potrebno je ispuniti 

pristupnicu, prihvatiti Pravila zadruge i 

načela etičnog bankarstva te uplatiti 

osnovni zadružni ulog u iznosu od 2.500,00 

kuna. Zadruga ima više od 450 članova i 

trenutno u jeku kampanja koja za cilj ima 

potaknuti brojne podržavatelje ove inicijative 

da postanu članovi Zadruge i suvlasnici 

buduće banke. S Goranom Jerasom, upraviteljem 

Zadruge za etično financiranje, 

razgovarali smo o dobroj ekonomiji, 

osnivanju prve hrvatske etične banke, 

društvenim inovacijama i podršci razvoju 

filantropije i civilnoga društva. 

Razgovor 

02 

Goran Jeras: 

“Došlo je 

vrijeme za 

alternativne 

modele 

razvoja 

društva” 

2


02 GORAN JERAS: DOŠLO JE VRIJEME ZA ALTERNATIVNE MODELE RAZVOJA DRUŠTVA 

Goran Jeras 

Među osnivačima ZEF nalazi se velik broj 

organizacija civilnoga društva. Koji su 

glavni razlozi tako snažnoj podršci 

osnivanju etične banke od strane 

neprofitnih organizacija? 

Organizacije civilnoga društva su općenito i 

u Hrvatskoj i u svijetu uglavnom neprepoznate 

od strane klasičnih komercijalnih 

banaka čije procedure i metodologije 

jednostavno nisu usklađene s potrebama i 

specifičnostima rada organizacija civilnoga 

društva koje zbog toga imaju često 

praktičnih problema u svome radu. Organizacijama 

civilnoga društva je, obično bez 

obzira na njihove dokazane kapaciteta 

osiguravanja financiranja svoga rada, u 

pravilu vrlo teško ili nemoguće dobiti čak i 

kratkoročni kredit od strane komercijalnih 

banaka, a u slučajevima kada im se taj 

kredit i odobrava, obično su potrebne i 

osobne garancije članova udruge što često 

predstavlja problem i nepotrebno 

opterećenje zaposlenicima udruga. 

Slijedeći dobra iskustva iz drugih država u 

kojima etične banke uspješno funkcioniraju, 

jedan od prioriteta etičnih banaka je i 

financiranje tzv. trećeg sektora odnosno 

neprofitnih organizacija među koje spadaju 

i organizacije civilnoga društva. Etične 

banke su uspjele pronaći modele kroz koje 

prate rad i razvoj organizacija civilnoga 

društva pritom im pomažući da ostvare 

financijsku stabilnost i povećaju učinke i 

doseg svoga rada. Ukratko, etične banke 

neprofitnim organizacijama pružaju svoje 

usluge isto na neprofitan način i time 

omogućavaju organizacijama civilnoga 

društva povoljnije, učinkovitije i pravednije 

financiranje koje je prilagođeno njihovim 

potrebama i specifičnostima. Konkretno se 

tu radi o kreditima s niskim kamatnim 

stopama (do najviše. 4%), s primjerenim 

instrumentima osiguranja, bez valutnih 

klauzula, uz razumijevanje sustava 

financiranja putem javnih sredstava 

(državnih i EU fondova) te cijelim nizom 

popratnih nefinancijskih instrumenata 

podrške iz praktički svih sfera poslovanja 

(pravna, porezna, marketinška, informatička 

itd.) koja se pruža putem drugih članova 

3


02 GORAN JERAS: DOŠLO JE VRIJEME ZA ALTERNATIVNE MODELE INFOSMART RAZVOJA #54 DRUŠTVA | 12/2015 

ZEF-a. 

Osim toga interesu i podršci organizacija 

civilnoga društva etičnoj banci je svakako 

pomogla i trenutna društveno-ekonomska 

situacija koja pokazuje da trenutni model 

razvoja nije adekvatan i dugoročno održiv i 

stvara potrebu promišljanja alternativnih 

razvojnih modela u svim segmentima 

društva. Etične banke sigurno jesu jedan od 

takvih alternativnih modela financiranja 

koji će igrati veliku ulogu u održivom 

društvenom razvoju budućnosti i organizacije 

civilnoga društva koje svaka na svoj 

način također promišljaju kako bi društvo 

moglo napredovati u budućnosti su to i 

prepoznale. 

Hoće li i, ako da, na koji će način Etična 

banka podržavati razvoj civilnoga društva 

u Hrvatskoj? Vidite li mogućnost 

pružanja podrške razvoju filantropije u 

Hrvatskoj? 

Razvoj civilnoga društva je svakako jedan 

od temeljnih prioriteta svake etične bank 

pa će tako biti i kod nas u Hrvatskoj. Etične 

banke koje se pri svojim odlukama o 

financiranju vode na način da ne gledaju 

samo maksimizaciju profita nego zapravo 

prije samog profita inzistiraju na pozitivnoj 

društvenoj i ekološkoj dimenziji svake 

investicije isto tako shvaćaju da su organizacije 

civilnoga društva jedan od ključnih 

stupova društvenog razvoja. Kako bi one 

mogle nesmetano funkcionirati, potrebno je 

osigurati diversificiranost njihovog 

financiranja. Naravno, velik dio financiranja 

civilnoga društva treba ostati vezan uz 

sustav javnog financiranja s obzirom na 

važnost civilnoga društva za cjelokupni 

razvoj svake države, međutim kako bi se 

proširili kapaciteti organizacija civilnoga 

društva te kako bi se osigurala njihova 

neovisnost i autonomija na političke 

promjene koje se događaju, nužno je 

razvijati i alternativne mehanizme 

financiranja, bilo putem društvenih 

poduzeća cilj kojih bi bio ostvareni profit 

reinvestirati projekte organizacija civilnoga 

društva, bilo putem filantropskih aktivnosti 

kao što je to slučaj u SAD-u i mnogim 

zapadnoeuropskim državama. Etična banka 

će svakako aktivno poticati poslovne 

subjekte da dio svojih profita također 

izdvoje za filantropske aktivnosti, nudeći 

povoljnije uvjete financiranja poduzećima 

koja to redovito rade. Također, s obzirom da 

ima obavezu svoj vlastiti profit reinvestirati, 

dio tih sredstava će također odlaziti kroz 

4



bespovratne potpore organizacijama 

civilnoga društva sukladno odluci članova 

ZEF-a. Mislimo da je vrijeme konačno 

sazrelo da građani počnu aktivnije participirati 

u društvu putem filantropskih aktivnosti, 

a da je tome tako pokazuje i činjenica o 

nekoliko novoosnovanih filantropskih 

zaklada koje su upravo u zadnjih godinu 

dana počele s uspostavljanjem svojih 

aktivnosti. 

Sve su brojnije organizacije civilnoga 

društva koje promiču i koriste pojam 

„dobra ekonomija“ u opisivanju onoga 

što i kako rade. Kako se ZEF i Etična 

banka uklapaju u taj koncept? 

Pojam «dobra ekonomija» stvarno najbolje 

opisuje upravo sve ono za što se ZEF i 

etična banka zalažu i za što će se zalagati u 

5 

Silvana Vujnović i Goran Jeras



budućnosti. Taj pojam je toliko jednostavan, 

širok i inkluzivan, a opet vrlo precizan u 

ocrtavanju vizije svijeta i ekonomije koja se 

pod njime krije da čak do neke mjere postaje 

potpuno nezamislivo raditi bilo kakav 

projekt koji namjerava biti održiv, a da se pri 

tome ne bi trebao zapitati da li se uklapa u 

definiciju i vrijednosti dobre ekonomije. U 

potpunosti podržavamo koncept dobre 

ekonomije za koji je evidentno da ekonomiju 

stavlja u kontekst i službu promicanja 

pozitivnih društvenih vrijednosti i vjerujemo 

da je ona preduvjet dugoročnom 

opstanku ljudske vrste i civilizacije na 

Zemlji. 

Nedavno je u Splitu održana konferencija 

Federacije europskih etičnih i alternativnih 

banaka (FEBEA) pod nazivom 

"SOCINNOVETHICS: Sinergija etičnog 

financiranja s društvenim i tehnološkim 

inovacijama". Da li u Hrvatskoj postoje 

temelji za postizanje te sinergija i 

povezivanje ZEF i Ebanke s društvenim 

inovatorima? 

Naravno da postoje! Čak i da budemo 

neskromni pa gledamo samo projekt 

osnivanja etične banke već on je sam po 

sebi društvena inovacija koja je moguća 

upravo zato što je cijeli niz postojećih 

društvenih inovacija i inovatora uspjela 

okupiti i pokazati im potencijale umrežavanja 

u zajedničku platformu koja će 

omogućiti daljnji rast i bujanje društvenih 

inovacija u svim mogućim aspektima i 

sektorima u Hrvatskoj. Mislim da je upravo 

kriza kroz koju prolazimo odličan katalizator 

koji je potaknuo veći broj građana da 

počnu razmišljati o svijetu oko sebe, da se 

počnu zapitivati da li su zadovoljni 

funkcioniranjem društvenih i ekonomskih 

odnosa u svojoj okolini i počnu tražiti 

načine koji će te odnose poboljšati. Ljudi su 

postali aktivniji, nužda ih je natjerala da ne 

očekuju više rješenja od institucija nego da 

počinju sami razmišljati kako se udružiti i 

zajednički doći do rješenja. Optimisti smo, 

gledamo da se taj isti proces događa ne 

samo u Hrvatskoj nego i posvuda po svijetu. 

Dolazi vrijeme koje će čovjeka i prirodu i 

njihove potrebe staviti na prvo mjesto po 

važnosti i na taj način osigurati održivi 

razvoj. Ta transformacija će biti satkana od 

ogromnog broja društvenih inovacija, a mi 

svi smo odgovorni da ih prepoznamo, 

pokrenemo i aktivno sudjelujemo u njima. 

Da li, i ako da, kako trenutna društvena i 

politička situacija u Hrvatskoj utječe na 

proces osnivanja Etične banke? U tom 

procesu očekivala se i snažna podrška 

6



Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga 

društva. Je li ta podrška dovedena u 

pitanje? 

Mi se od samog početka pokušavamo 

pozicionirati na način da politička situacija 

što je moguće manje utječe na proces 

osnivanja etične banke jer vjerujemo da će 

koristi od njega imati svi građani Hrvatske 

neovisno o svom političkom, vjerskom ili 

bilo kojem drugom opredjeljenju. Upravo 

zbog toga smo u svom radu svima pristupili 

maksimalno inkluzivno, pokušavajući 

promovirati univerzalne vrijednosti koje će 

Zadruga i etična banka provoditi u svom 

radu: solidarnost, pravednost, transparentnost, 

otvorenost, iskrenost i tolerantnost. To 

se već i sada pokazalo izuzetno dobrim 

pristupom jer smo trenutno stvarno jedna 

od najraznolikijih organizacija u Hrvatskoj s 

obzirom na sastav svojih članova. Osim 

toga vjerujemo da nam društvena kriza u 

kojoj se nalazimo ide u prilog jer su građani 

otvoreniji prema promjenama i uvođenju 

novih modela funkcioniranja društva s 

obzirom na akumulirano nezadovoljstvo 

postojećima koji očigledno nisu u stanju 

riješiti nagomilane društvene probleme. 

Neovisno o tome, naravno da na nas 

negativno utječe svaka situacija koja se 

negativno odražava na naše članove. 

Ishitrenom i nepromišljenom odlukom 

Vlade o drastičnom smanjivanju 

raspoloživih sredstava Nacionalnoj zakladi 

za razvoj civilnoga društva te institucionalnom 

blokadom rada Zaklade kroz neimenovanje 

novog Upravnog odbora od strane 

Vlade RH, mnoge organizacije civilnoga 

društva dovedene su u vrlo tešku situaciju u 

kojoj ne samo da neće biti u mogućnosti 

izvršiti svoje planirane aktivnosti tijekom 

ove godine, već će u velikom broju slučajeva 

morati i smanjivati broj zaposlenih usred 

provođenja već odobrenih i planiranih 

aktivnosti. Takva situacija se vrlo negativno 

reflektira na samu Zadrugu za etično 

financiranje koja je trenutno u procesu 

prikupljanja novih članova s ciljem što 

bržeg stvaranja kritične mase i pokretanja 

rada etične banke zato jer organizacije i 

njihovi članovi kojima su drastično smanjena 

sredstva sigurno ne vide kao svoj prvi 

prioritet učlanjivanje u ZEF i podršku 

stvaranje etičnoj banci u Hrvatskoj. Osim 

toga, s obzirom da i ZEF ima s Nacionalnom 

zakladom za razvoj civilnoga društva 

sklopljen Sporazum o razvojnoj suradnji, 

također je i izravno financijski pogođen 

smanjivanjem količine dostupnih sredstava 

ne uzimajući u obzir i nemogućnost 

planiranog proširenja razvojne suradnje u 

budućnosti koja je trenutno zbog institucio- 

7



nalne blokade nemoguća. Međutim, 

trudimo se koliko možemo i putem svojih 

članova, kontakata, istupa i savjeta pomoći 

u rješavanju tog problema i nadamo se da 

će se vrlo ubrzo i ta institucionalna blokada 

Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga 

društva i smanjivanje dostupnih sredstava 

razriješiti. 

Očekuje se da će Etična banka biti osnovana 

do kraja ove godine. Hoće li se 

ispuniti to očekivanje? U kojoj je fazi taj 

proces trenutno? 

Vrlo je nezahvalno govoriti o rokovima 

pogotovo pred onima koji osnivanje etične 

banke čekaju već dvije godine. Međutim, 

činjenica je da u dosadašnjem radu nismo 

imali apsolutne prepreke niti probleme od 

bilo koje institucije već da je proces 

osnivanja dugotrajan iz dva osnovna 

razloga. 

Jedan je taj da se radi o iznimno kompleksnom 

i opsežnom procesu koji zahtijeva 

veliku količinu rada i znanja da bi se mogao 

uspješno provesti. Za osnivanje udruge ili 

otvaranje najjednostavnijeg poduzeća 

potrebno je vrijeme, a kamoli za osnivanje 

banke koja je organizacijski i operativno 

iznimno reguliran i složen sustav. Međutim, 

mi smo u posljednje dvije godine uspjeli 

riješiti praktično sve organizacijske i operativne 

probleme – pronašli smo vrhunske 

kandidate za članove uprave i nadzornog 

odbora banke, završili smo projektnu 

dokumentaciju, osigurali da svi naši procesi 

budu u skladu sa zakonskim odredbama i 

zahtjevima regulatora, pozicionirali smo se 

kao centar znanja i informacija u cijelom 

nizu ekonomskih i društvenih područja koja 

se odnose na politike održivosti, decentraliziranog 

i društveno pravednog razvoja, 

prepoznati smo od strane Federacije etičnih 

i alternativnih banaka Europe kao organizacija 

s trenutno najnaprednijim modelom 

etičnog bankarstva na svijetu – praktički 

nas smatraju sljedećim korakom u razvoju 

etičnog bankarstva. 

Uglavnom, uspješno smo odradili cijeli taj 

tehnički dio čime smo došli do drugog 

preduvjeta za osnivanje etične banke, a to 

je podrška javnosti, organizacija i pojedinaca 

koji žele imati i biti korisnici etične 

banke u budućnosti. Da bi banka mogla 

početi s radom, potrebno je stvoriti kritičnu 

masu budućih klijenata i korisnika kako 

bismo demonstrirali interes i želju pojedinaca 

i organizacija za postojanjem takve 

banke u Hrvatskoj. Da bi naš model 

bankarstva bio održiv, potrebno je da banka 

8



ima oko 15.000 klijenata. S obzirom na to 

da u etičnoj banci samo članovi ZEF-a mogu 

biti klijenti banke, to znači da nam treba 

oko 15.000 članova koje planiramo imati 

unutar prve tri godine poslovanja. Međutim, 

potrebno je od nekud početi i prema našem 

modelu, realan minimalni broj članova s 

kojima bi banka mogla početi s radom bi 

bio oko 1.500. Mi sada nakon 2 godine rada 

imamo 450 članova i glavni prioritet nam je 

taj broj povećati. Zbog toga pozivamo sve 

naše (pasivne) podržavatelje da se aktiviraju 

i uključe. To je jedini način kako banka 

može krenuti s radom i svi zajedno možemo 

imati dovoljno snage da banka stvarno 

bude osnovana do kraja godine. 

9 

Web stranica Zadruge za etično financiranje


Subversive Film Festival koji se ove godine 

održao po deveti put zbog političke je krize 

na kulturnoj sceni bio primoran pronaći nov 

izvor financiranja. Dosad financiran iz 

javnih izvora (Ministarstvo kulture, Grad 

Zagreb, HAVC), ovog puta financijsku 

konstrukciju pokušao je zatvoriti marketinškom 

kampanjom za grupno financiranje, 

odnosno crowdfundingom. 

Hrvoje Hafner 

Što je crowdfunding? 

Crowdfunding je alternativni način 

financiranja projekata u kojem pokretač 

prezentira projekt, obično kratkim videom, 

opisom i grafikom, tražeći mali financijski 

doprinos, odnosno uplatu. Osnovna premisa 

je da će veliki broj malih uplata u 

ograničenom vremenskom periodu (obično 

30 dana) doseći unaprijed zacrtani i objavljeni 

financijski cilj. Kako bi pokretač 

privukao publiku odnosno građane da 

sudjeluju u projektu on im može ponuditi 

opipljive i virtualne nagrade. Cijeli proces 

potpuno je transparentan, a odvija se putem 

tzv. crowdfunding platformi specijaliziranim 

za ovakav način prikupljanja 

sredstava. Svaka uplata javno je vidljiva na 

stranici projekta i u svakom trenutku 

moguće je vidjeti koliko novca je prikupio 

pokretač odnosno projekt. 

03 

Hrvoje Hafner: 

“O Crowdfundingu” 

Piše: 

Hrvoje Hafner 

Crowdfunding.hr / Doniralica 

10


03 HRVOJE HAFNER: “O CROWDFUNDINGU” 

Uključivanje građana u kampanje solidarnosti 

za humanitarne aktivnosti nisu nikakva 

novost. Građani Hrvatske su i do sada 

aktivno sudjelovali u produkcijski velikim 

kampanjama za prikupljanje donacija 

osobama kojima je pomoć bila potrebna 

poput „Dajmo da čuju“ iz 2001. godine, 

„Želim život!“ iz 2006. te „Hrvatska pomaže“ 

iz 2014. kada je prikupljeno preko 60 milijuna 

kuna za pomoć stradalima u poplavama 

u Slavoniji. Isto tako neki su pojedinci 

savladali društvene mreže poput 

Facebooka te vlastitim naporima senzibilizirali 

javnost za vlastite potrebe poput Nore 

Šitum (2013.). 

Potencijali i izazovi grupnog financiranja 

Ono što crowdfunding mijenja je odnos 

prema ciljevima projekata. Grupno 

financiranje više nije rezervirano samo za 

humanitarne kampanje već se sada vrata 

otvaraju i kreativnim pojedincima da svoje 

projekte realiziraju tako što angažiraju 

vlastite zajednice odnosno ljude kojima je 

stalo do toga da njihovi projekti zažive. 

Crowdfunding platforme poput Kickstartera 

i Indiegogoa koje su počele s radom upravo 

u vrijeme najveće svjetske gospodarske 

krize ovog stoljeća dale su šansu novim 

poduzetnicima koji su potencijal svojih 

vlastitih izuma iz tehnološke industrije 

poput 3D printera, pametnih satova, 

računalnih i društvenih igara testirali 

koristeći ih kao alat za istraživanje tržišta. 

Nije rijetkost da mali timovi „iz garaže“ 

prikupe desetke tisuća podržavatelja koji 

svojim uplatama prikupe stotine tisuća ili 

čak nekoliko milijuna dolara za realizaciju 

projekata. Dakako, više su iznimka nego 

pravilo. 

Iako dolaze uz veliku dozu transparentnosti 

crowdfunding platforme za sada još uvijek 

ne nude mogućnost praćenja realizacije 

projekta jednom kada je novac prikupljen. 

To ostaje na pokretaču koji u svakom 

trenutku putem platforme može komunicirati 

sa svim svojim podržavateljima na vrlo 

jednostavan način. Budući da se za ovakav 

način financiranja često odlučuju kreativci i 

poduzetnici s relativno skromnim 

financijskim i proizvodnim iskustvom za 

očekivati je da provedba projekta unatoč 

prikupljenom potrebnom novcu kasni. U 

nekim slučajevima financirani projekti 

bivaju čak i otkazani. 

Pokretači i podržavatelji u crowdfundingu 

sudjeluju u dobroj vjeri i povjerenju, a 

budući da se radi o uplatama manjeg 

iznosa rizik za podržavatelja je malen. Puno 

veći rizik snosi osoba koja pokreće projekt, 

11



a ne realizira ga jer je njegov ulog osobni 

kredibilitet koji ostaje izložen kritici javnosti 

u slučaju zlouporabe ili neuspjeha. 

Hrvatske uspješnice 

Svjetska istraživanja govore o nekoliko 

desetaka milijardi dolara prikupljenim na 

raznim platformama za grupno financiranje. 

U Hrvatskoj je do sada prema istraživanju 

objavljenom na blogu Crowdfunding.hr 

prikupljeno preko 10 milijuna kuna za 

različite projekte, a trend pokazuje da se 

sve više pojedinaca i organizacija odlučuje 

na ovakav način financiranja svojih 

aktivnosti. Neki od najuspješnijih domaćih 

primjera su kampanje za igru na ploči 

Machina Arcana u kojoj je prikupljeno 

milijun kuna, uređaj za mjerenje razine 

vitamina u tijelu Vitastiq sa 600.000 kuna, 

računalna igra The Red Solstice sa 400.000 

kuna, te Zagrebački inkubator poduzetništva 

i startup Trillenium s kampanjama 

kojima su financirani udjeli u novoosnovanim 

tvrtkama. 

Prošle godine u jeku izbjegličke krize 

pokrenute su crowdfunding kampanje 

kojima je cilj bio pomoći rješavanju nekih 

od njihovih problema. Kampanja „Lighten 

the load“ imala je za cilj opskrbiti nosiljke 

za bebe za majke na tam dugačkom i 

iscrpljujućem putu prema zapadnoj Europi 

dok je kampanje „Taste of home“ usmjerena 

na integraciju izbjeglica u naše društvo 

otvaranjem restorana u kojem rade izbjeglice, 

a u kojem pripremaju autohtona jela iz 

zemalja iz kojih dolaze. 

Javno financiranje javnih potreba 

Da se vratimo kampanji s početka priče. 

Glavni narativ kampanje bio da se 

Ministarstvu kulture pokaže kako je publici 

stalo do festivala i da će se on održati 

unatoč dokinutom financiranju iz javnih 

izvora što je u neku ruku dvosjekli mač jer 

daje za pravo političarima u smanjivanju 

budžeta za javne potrebe, u kulturi ili u 

drugim sektorima. U Hrvatskoj smo već 

imali crowdfunding kampanju koja je 

pokrenuta da bi se opremila školska 

knjižnica u novo izgrađenoj osnovnoj školi u 

Velikom Čiču pokraj Velike Gorice što je 

realna javna potreba i tradicionalno se 

financira javnim izvorima. Dugoročno, 

ovakve aktivnosti mogu imati ozbiljne 

posljedice na financiranje javnih potreba. 

Mladi poduzetnici i kreativci crowdfundingom 

zasigurno dobivaju prijeko potreban 

12



vjetar u leđa, ali ne smijemo zaboraviti da 

građani porezima već sada financiraju rad 

državnog aparata što uključuje i brigu o 

javnom interesu. 

Vizual crowdfunding kampanje za 9. Subversive Festival 

13


Udruga Roditelji u akciji - RODA skupina je 

zainteresiranih građanki i građana koja se 

zauzima za dostojanstvenu trudnoću, 

roditeljstvo i djetinjstvo u Hrvatskoj. Roda je 

danas vjerojatno jedna od najpoznatijih 

organizacija civilnoga društva, prepoznata 

po svojoj odgovornosti, angažiranosti, 

hrabrosti, ali i inovativnosti i poduzetnosti. 

U razgovoru s Ivanom Zanze, izvršnom 

direktoricom Udruge, saznali smo nešto 

više o dosad provedenim crowdfunding 

kampanjama i naučenim lekcijama, 

Rodinom letu i društvenom poduzetništvu, 

izazovima u održavanju financijske stabilnosti 

udruga i diverzifikaciji izvora 

sredstava, o aktivizmu i mobilizaciji građana, 

o prosvjedima „Hrvatska može bolje... 

U proteklih 9 mjeseci Udruga Roda 

provela je samostalno ili u partnerstvu s 

drugim organizacijama čak 3 uspješne 

crowdfunding kampanje na platformi 

Indigogo. Kako ste se odlučile za crowdfunding? 

Možeš li ukratko opisati 

kampanje? 

S obzirom na velik broj korisnica i na našu 

veliku vidljivost na društvenim mrežama od 

samih početaka, nama je crowdfunding bio 

oduvijek prirodan način prikupljanja 

sredstava. Roda je uvijek dio sredstava za 

svoje aktivnosti dobivala crowdfundingom, 

pa i onda kad za to nismo koristili takav 

naziv. Prva naša veća crowdfunding akcija 

bila je uređenje Rodina gnijezda 2005. 

godine, kad smo u akciji Smajli za Rodino 

gnijezdo skupile novce za kupovinu prozora, 

vrata i radijatora za Rodin prostor, a kasnije 

smo nastavile redovito prikupljati sredstva 

Razgovor 

04 

Ivana Zanze: 

“U svemu što 

radimo vode 

nas iskrenost i 

dosljednost” 

14


04 IVANA ZANZE: U SVEMU ŠTO RADIMO VODE NAS ISKRENOST I DOSLJEDNOST 

za akcije na takav način, slijedeći vrlo rano 

neke principe koji su zajednički s današnjim 

kampanjama na crowdfunding platformama 

- postavljanje financijskoga cilja, 

dijeljenje nekih sitnijih zadovoljština 

donatorima (poput nagrade dodatnih 

“smajlija” na našem internetskom forumu 

te 2005. godine), redovito izvještavanje o 

postignućima i slično. Nama je zato 

Indiegogo olakšao način rada i vidljivost 

akcija, ali načela crowdfundinga i navike 

naših donatora i donatorica, već od ranije 

smo poznavale. 

Tipično za sve tri naše kampanje na 

Indiegogou bilo je da su one bile primarno 

aktivističke, a ne poduzetničke, iako imamo 

i takve u planu. Svaka od tih kampanja je 

rezultat određenog društvenog trenutka na 

koji smo odmah reagirale, u kojem nam je 

financijski cilj na Indiegogou bio zapravo 

15 

Ivana Zanze


04 IVANA ZANZE: U SVEMU ŠTO RADIMO VODE NAS ISKRENOST INFOSMART I #54 DOSLJEDNOST | 12/2015 

jedan od ciljeva, ali ne jedini. U kolovozu 

prošle godine, dok je izbjeglički val još 

mimoilazio Hrvatsku, odlučile smo 

pokrenuti akciju kojoj je cilj pomoć roditeljima 

izbjeglicama, ali i senzibiliziranje 

javnosti s kojom mi komuniciramo, tako 

smo se odlučile na akciju sakupljanja 

rabljenih nosiljki za djecu - želeći ne samo 

pomoći roditeljima koji s djecom na rukama 

prolaze teško izbjegličko iskustvo, već i 

utjecati na tada prilično negativan stav 

javnosti o izbjeglicama. U vrlo kratkom 

roku, roditelji iz cijele Hrvatske i regije 

zatrpali su naš ured stotinama nosiljki. Kad 

nam se društveno poduzeće Brodoto javilo 

u rujnu prošle godine s prijedlogom 

kampanje na Indiegogou, Lighten the Load, 

koju su oni već osmislili, mi smo već imale 

velik dio naših korisnica spremnih 

financijski podržati takvu kampanju i 

poznavale smo njihove financijske navike, 

što se pokazalo ključnim kod izbora perkova. 

Druga kampanja, Podrži Rodu na Plitvicama, 

bila je isplanirana u jednom danu, i ovaj 

put smo Indiegogo uspješno iskoristile kao 

način prikupljanja sredstava za sudjelovanje 

na jednom stručnom skupu koji je 

propitivao prava žena u trudnoći i porodu, 

ali čak i veći uspjeh bio nam je to što je 

pomoću te kampanje informacija o našem 

sudjelovanju na tom skupu i našem stavu o 

tom skupu, postala u vrlo kratkom roku 

dostupna ogromnom broju ljudi i motivirala 

ih ne samo na donaciju nego na aktivno 

praćenje i sudjelovanje. 

U treću kampanju, Podrška prosvjedu 

Hrvatska može bolje, odlučili smo krenuti 

bez ikakve pripreme: kako se prosvjed 

približavao, povećavali su se troškovi. Znali 

smo da imamo velik broj podržavatelja 

prosvjeda na Facebooku i da ćemo 20.000 

kuna, koliko nam je u tom trenutku još 

trebalo, skupiti u kratkom roku i bez puno 

truda oko perkova ili vizuala, pa smo je 

takvu i napravili, koristeći Indiegogo kao 

najtransparentniji i najbrži način, najbrži 

zbog našeg ranijeg iskustva. 

16



Možeš li ukratko rezimirati naučene 

lekcije? Što ste napravile posebno 

dobro, što biste danas napravile drukčije? 

Što bi izdvojila kao ključne elemente 

za uspjeh crowdfunding kampanja 

usmjerenih na aktivnosti odnosno 

projekte za opće dobro? 

Sve tri kampanje imale su u stvari niske 

financijske ciljeve koje smo vrlo brzo 

dostigli, već sljedeći dan. Možda bi naučena 

lekcija mogla biti da idemo ubuduće s 

većim ciljanim iznosom, ali nama u tim 

akcijama veći iznos jednostavno nije bio 

potreban i obavezivao bi nas na dodatni 

posao. 

Svaka od ovih kampanja korisna nam je da 

dobro isplaniramo i da budemo spremne na 

kampanje koje pokrećemo u ovoj i sljedećoj 

godini: sad znamo koje vizuale moramo i 

možemo unaprijed pripremiti, znamo koliko 

je lansiranje i praćenje kampanje uzbudljiv 

posao, koliko je intenzivno i kako obuzima i 

tako remeti redovni rad. I, naučile smo da se 

za kampanju jednostavno mora isplanirati 

radno vrijeme. Taj se posao ne može se 

ostaviti “za navečer”. 

Isto tako, sada znamo kojim medijima ćemo 

se obraćati s kojim porukama. Nakon ovih 

iskustava možemo procijeniti optimalno 

trajanje jedne kampanje, prije bi zasigurno 

išle na preduge kampanje koje bi nas 

iscrpile. Naše korisnike i korisnice smo sad 

već naučile osnovama doniranja preko 

Indiegogoa, sad znaju da mogu izabrati 

donaciju ili perk i što je to perk, tj. mi znamo 

da perkove trebamo više reklamirati jer ih 

ljudi jednostavno nisu dovoljno kužili, 

znamo sve što ne znaju i što se pitaju - 

kojim karticama mogu platiti, da nije nužno 

da imaju PayPal račun, da donacija može 

biti i anonimna, sve su to pitanja na koja 

smo odgovarale tijekom ovih kampanja i 

pomogla su nam da bolje upoznamo navike 

naših donatora. 

U svakoj od naših kampanja mislim da su 

za uspjeh bile ključne dvije stvari - aktualnost 

i emocije. 

Sve tri kampanje lansirale smo u pravo 

vrijeme, znajući da možda riskiramo time 

što kampanje nisu vizualno ili marketinški 

dorađene, što nisu najbolji školski primjeri, 

ali trenutak je bio baš zreo, znali smo da će 

ljudi u tom trenutku podržati akcije, a za 

koji dan možda više neće. 

Hoćete li nastaviti koristiti crowdfunding 

kao alat za prikupljanje sredstava? 

Imate li već u planu neku narednu 

kampanju? 

17



U ovom trenutku planiramo dvije financijski 

zahtjevnije kampanje, a male, poput ovih 

koje smo realizirale dosad, i dalje ćemo 

pokretati kad se za njih ukaže potreba. Ove 

dvije kampanje sigurno ćemo morati 

odraditi uz ozbiljniji pristup od dosadašnjeg, 

uz podršku šireg tima koji uključuje i 

osobe koje se bave videom, grafičkim 

dizajnom, u kojima ćemo morati dobro 

osmisliti perkove i prepoznati sve potencijalne 

donatore kampanja i njihove navike. 

Jedna kreće već na jesen i cilj će joj biti 

opremanje našeg novog prostora, novog 

Rodina gnijezda koje neće biti samo prostor 

našega rada, već će u jednom dijelu biti i 

društveni prostor, otvoren svim udrugama i 

inicijativama koje su nam bliske po ciljevima. 

Druga kampanja je stvarno zahtjevna. 

Radi se o pokretanje društvenog 

poduzetništva u dva hrvatska zatvora, a s 

konačnim ciljem da se kroz takvo 

poduzetništvo generira dobit za putovanja 

djece u posjet roditeljima u zatvore. To je 

nastavak našeg dosadašnjeg rada na 

društvenoj inovaciji Rešetke nisu prepreke 

koja je lani prepoznata i nagrađena i u 

Hrvatskoj i u Europi. Uz financijska sredstva, 

potrebno je ostvariti i neke druge preduvjete, 

na kojima trenutno radimo. Kampanja 

neće biti usmjerena samo na Hrvatsku, 

ciljat će na europsko tržište, za samu 

pripremu trebamo osigurati nekoliko 

mjeseci ozbiljnoga rada i angažirati stručnjake 

u ovom području, a u to krećemo čim 

se oni prestanu hvatati za glavu kad izgovorimo 

iznos koji je potrebno skupiti. 

Jedna ste od još uvijek rijetkih udruga u 

Hrvatskoj koje na internetskim stranicama 

organizacije dajete mogućnost 

građanima da vas podrže kroz donacije 

uplatom sredstava kreditnim karticama 

odnosno putem Pay Pala. Možete li 

podijeliti vaše s iskustvo s uvođenjem 

tog alata? Koliko je značajan za 

prikupljanje sredstava za vaše aktivnosti? 

18



Pretpostavljam da smo među rijetkima i 

zato jer je otvaranje PayPal računa za 

uplate na račun neprofitne organizacije u 

Hrvatskoj jedno vrlo iscrpljujuće iskustvo. 

Zapravo je nevjerojatno bilo koliko je sam 

taj proces trajao, valjda dva mjeseca 

dopisivanja i skajpa s PayPalom i slanja 

dokumentacije koja potvrđuje naš neprofitni 

status, različitih garancija, izjava, skenova, 

otvaranje žiroračuna u novoj banci kako 

bismo dobili karticu koju PayPal traži za 

uplate. Nedavno sam čula da su taj proces 

donekle pojednostavnili, nadam se da jest 

tako. Zasad nama PayPal služi najviše za 

Indiegogo. Oko 50% uplata na Indiegogo 

nam je stiglo preko PayPala, a 50% 

kartičnim plaćanjima, i zato ga je svakako 

korisno imati kad pokrećete kampanju na 

Indiegogou. PayPal koristimo i za plaćanja 

stranih osoba koje koriste neke naše 

usluge, kotizacije za konferencije i slično. 

Iako smo stavile na stranicu widget za 

PayPal donacije, uplate su zasad rijetke, 

mjesečno jedna, od 5 do 20-tak dolara. U 

planu nam je, vrlo skoro, pokretanje 

programa doniranja Prijatelji Rode, pa 

očekujemo da će se povećati broj takvih 

uplata preko PayPala, iako, mislim da je 

ljudima i dalje draže uplatiti donaciju 

direktno na naš žiro račun, sa svojeg 

tekućeg računa, i takvih direktnih uplata 

donacija na račun u Rodi je i dalje puno 

više. Od početka ove godine imale smo 4 

uplate donacija preko widgeta za PayPal na 

našoj stranici, a oko 35 uplata donacija 

građanki i građana direktno na naš žiro 

račun. 

Rodino društveno poduzetništvo, odnosno 

Rodin let, uz Socijalnu zadrugu 

„Humana nova“, vjerojatno je najčešće 

spominjan primjer dobre prakse u tom, u 

Hrvatskoj relativno nerazvijenom, 

sektoru. Kako posluje Rodin let? Na koje 

sve načine i koliko doprinosi radu 

udruge? 

U ovom trenutku Rodin let nema mogućnost 

financijski doprinositi radu udruge, što nam 

je bio cilj kod osnutka. Let doprinosi ostvarenju 

Rodine misije razvojem proizvoda koji 

podržavaju naše ideje. Jako smo ponosne 

što u hrvatskim rodilištima majke imaju 

prilike biti cijeli dan uz svoju nedonoščad u 

kontaktu “kožom na kožu” uz naše 

proizvode, tzv. marame za povezivanje. Tu 

su i svi drugi naši proizvodi koji su u nekom 

trenutku bili “prvi” ili neobični na tržištu, 

alternativni, a danas su uobičajeni u 

velikom broju obitelji, poput platnenih 

pelena, što smatramo svojim velikim uspjehom, 

pa makar su te platnene pelene 

19



proizveli i neki drugi proizvođači, ne nužno 

mi. Nedavno smo zatvorile trgovinu koju 

smo imale u centru Zagreba, pokazalo nam 

se to kao neisplativ pothvat, te ćemo u 

sljedećem periodu poslovanje jačati u 

segmentu razvoja vlastitih proizvoda i 

prodaje preko internetske trgovine. 

Kako je na Rodu utjecalo smanjenje 

sredstava Nacionalnoj zakladi s obzirom 

na to da ste korisnice institucionalne 

potpore? Roda je provela i veći broj 

projekata financiranih iz EU fondova dok 

novih natječaja nema. Je li narušena 

financijska stabilnost udruge? U kojoj 

mjeri financijsko poslovanje udruge 

olakšavaju prihodi iz drugih izvora? 

Kao i vjerojatno većina udruga, i mi smo u 

stalnom financijskom stresu koji proizlazi 

Ivana Zanze 

20



iz neraspisivanja natječaja, kašnjenja s 

objavama rezultata i kašnjenja s isplatama 

ugovorenih sredstava. Smanjenje ugovorenih 

sredstava Institucionalne potpore i na 

nas je utjecalo. Mi imamo izvršni tim od 

osam zaposlenih osoba koje imaju zajedno 

14 maloljetne djece, među nama ima i 

samohranih majki, i onih kojima je posao u 

Rodi jedini stalni izvor primanja obitelji. 

Zato smo odlučile da, unatoč smanjenju 

sredstava Institucionalne potpore, za nas 

nisu opcije ni otkazi ni smanjenja plaća 

koje su u Rodi niže od prosječne hrvatske 

plaće. Smanjenje Institucionalne potpore 

utjecat će nažalost na smanjenje ulaganja 

u razvoj organizacije, na jačanje znanja i 

kompetencija naših zaposlenica, volonterki 

i volontera. U ovoj godini čeka nas i selidba 

u novi, primjereniji prostor, što nosi i puno 

veće režije, ali i traži značajna sredstva za 

uređenje i opremanje. Pravi izazovi za nas 

vjerojatno zato tek dolaze. 

Naravno, u takvim nepovoljnim okolnostima 

za rad i razvoj organizacija civilnoga 

društva, nama jako pomaže Rodina različitost 

aktivnosti i naše usmjerenje na 

različite izvore financiranja, mi se 

financiramo u ovoj godini iz natječaja 3 

ministarstva, 4-5 lokalnih samouprava, iz 

Europskih fondova, više inozemnih donatora, 

iz donacija građana, kompenziramo 

usluge s tvrtkama, iznajmljujemo oglasni 

prostor na Rodinim društvenim medijima, 

razvijamo samofinancirajuće aktivnosti. A 

najveći doprinos našoj stabilnosti je velika 

količina volonterskog rada koji u projekte 

ulažu naše članice, volonterke. U ovoj 

godini će volonterke i volonteri u Rodine 

aktivnosti uložiti preko 20.000 volonterskih 

sati, a taj bi iznos u novcu bilo stvarno 

teško prikupiti. 

Neraspisivanje europskih natječaja jako 

nas ljuti, ne primarno zbog nemogućnosti 

financiranja rada našeg tima, nego zato jer 

smo s prvim europskim natječajima koje 

smo provele, pokrenule neke važne 

društvene promjene za marginalizirane 

grupe s kojima se dosad nije radilo. I za 

nastavak rada na tim problemima mi 

trebamo snažna partnerstva i sredstva za 

provedbu aktivnosti koje ne možemo 

financirati lokalnim natječajima. 

Roda na različite načine pokazuje da je 

vrlo uspješna u mobilizaciji građana, ne 

samo kada se radi o prikupljanju 

sredstava za djelovanje za opće dobro, 

već i u zagovaračkim aktivnostima, 

volonterskim akcijama, pa i organizaciji 

prosvjeda, poput nedavnog „Hrvatska 

može bolje“. Što sve utječe na uspješnu 

mobilizaciju građana jer čini se da su 

21



građani ipak spremni reagirati u kriznim 

ili kritičnim situacijama iako u javnosti 

prevladava stav o općoj apatičnosti i 

nespremnosti na društveni angažman, 

povrh eventualnog izlaska na izbore? 

Mislim da je Roda uspješna u mobilizaciji 

zato jer je vrlo dobro povezana sa svojom 

bazom. Mi smo stalno u kontaktu s trudnicama, 

rodiljama, roditeljima. Na našim 

društvenim mrežama mi svakodnevno 

“čujemo” stotine i stotine njih. Tako da bi 

možda ispravnije bilo reći da oni mobiliziraju 

nas, a ne mi njih. Ostale smo vjerne 

nekim svojim obrascima kojih se držimo još 

od osnutka i mislim da se naša iskrenost i 

dosljednost u pristupu prepoznaje i cijeni. U 

odnosu s našim korisnicama mi smo ravnopravne, 

podrška koju pružamo je peer to 

peer podrška, mi smo im zato dostupne, 

razumijemo se, lako se identificiramo i mi s 

njima i one s nama. 

U kampanji #prekinimošutnju prošle 

godine potaknule smo tako žene da 

podijele svoje traumatično iskustvo poroda 

s drugima preko društvenih mreža, a njihov 

odgovor na našu akciju bio je silovit. Krenulo 

je sa dvije-tri fotografije poruka naših 

članica koje su se prve izložile, a druge su 

žene prepoznale vlastite traume u njihovima, 

i rizike u koje su lošim postupcima 

liječnici doveli njih i njihovu djecu, i to ih je 

razljutilo. Kako sam ranije rekla, emocije su 

ono što mi u Rodi prepoznajemo kao važan 

mobilizacijski faktor. Roditelji su možda 

apatični građani kad se radi o, naprimjer, 

njihovim radnim pravima, zbog toga naši 

korisnici nažalost neće izaći na ulice makar 

se mijenjali zakoni na njihovu izravnu štetu. 

Ali, ako netko nešto uskraćuje njihovoj 

djeci, postaju spremni angažirati se. 

U organizaciji prosvjeda Hrvatska može 

bolje, sudjelovale smo uz aktiviste i aktivistice 

nekoliko drugih organizacija koje 

surađuju u području obrazovanja u Good 

inicijativi. Već prvog dana, kad smo najavile 

prosvjed, na našem Facebooku smo podijelile 

kratki upitnik u kojem smo ljude molile 

da nam daju prijedloge za aktivnosti i 

ostave e-mail adresu za povratne 

informacije. Tog prvog dana smo imale već 

preko 2000 upisa kontakata, a po prijedlozima 

se vidjelo da je tema obrazovanja 

njihove djece, nećaka, unuka, njihovih 

učenika, njima važna i dovoljan poticaj za 

izlazak na ulice. Znači već prvog dana smo 

imali dvije nama najvažnije poruke - baš 

sad događa se taj mobilizacijski moment 

koji moramo iskoristiti - i jasno nam je koja 

je mobilizacijska emocija na kojoj gradimo 

povjerenje. Sljedećih sedam dana naš rad 

je, pojednostavljeno rečeno, bio svima 

22



23 

"Hrvatska može bolje", Zagreb



poručiti - čuli smo vas, znamo što vam je 

važno, i nama je to važno. 

Jednako važno bilo je ljudima omogućiti 

osjećaj da su baš oni i baš njihov doprinos 

vrijedni za uspjeh prosvjeda, jer računali 

smo na ljude koji inače ne dolaze na akcije 

i prosvjede. Pozivali smo ih da rade doma 

transparente, da prave šuškalice s djecom, 

da na prosvjed dovedu i prijatelje, obitelji, 

da doniraju znanja i vještine koje imaju, da 

organiziraju prosvjed u svojem gradu ili 

zemlji u kojoj žive. Mislim da je većina ljudi 

s prosvjeda, u Zagrebu, Korčuli, Londonu, 

Zadru….gdje god su bili, otišla doma 

svjesna koliki je bio doprinos upravo 

njihovog dolaska. Vjerujem da se na tom 

osjećaju može razvijati potencijal za 

različite društvene angažmane svih tih 

pozitivnih ljudi u njihovoj zajednici. 

To je način koji u Rodi provjereno uspijeva. 

Ivana Zanze u akciji ispred Sabora 24


Aktualno 

05 

Crowdfunding 

kampanja za 

modernizaciju 

proizvodnje 

obiteljske zadružne 

Mljekare 

BIZ “Radim 

mlijeko” 

Zadruga za etično financiranje i zaklada 

„Solidarna“ nedavno su pokrenule Crowdfunding 

kampanju za cilj ima prikupiti 

150.000 kuna za modernizaciju proizvodnje 

obiteljske zadružne Mljekare BIZ iz Požege. 

Kampanja pod nazivom „Radim mlijeko“ 

usmjerena je na sve građane i pravne osobe 

koji istodobno žele podržati domaću 

proizvodnju i pomoći stotinjak obitelji koji 

žive od rada naše mljekare te pomoći 

štićenicima 9 socijalnih programa koji se 

provode na području Grada Zagreba. 

Pokretači kampanje ističu da njome žele 

povećati vidljivost napora malih mljekara 

koji se bore za opstanak na nepovoljnom 

tržištu, upozoriti na važnost proizvodnje 

domaće, zdrave hrane ali i na vrijednost i 

značaj koji imaju socijalni programi u 

zajednici u kojoj ustrajno stvaraju životne 

prilike za kvalitetan i dostojanstven život 

onih naših sugrađana u nepovoljnom 

položaju. Iz Mljekare BIZ poručuju : „Proizvodnja 

mlijeka naša je tradicija koju njegujemo 

već više od 24 godine i od koje živi 

više od stotinjak obitelji iz našeg kraja. Svih 

ovih godina proizvodimo nehomogenizirano, 

svježe, domaće mlijeko i želimo da ono 

bude dostupno svima.“. 

25


05 CROWDFUNDING KAMPANJA ZA MODERNIZACIJU PROIZVODNJE OBITELJSKE ZADRUŽNE MLJEKARE BIZ “RADIM MLIJEKO” 

Posebnost ove crowdfunding kampanja jest 

u tome da se za njezino financiranje ne 

koristi neka od uobičajenih crowdfunding 

platformi već se donirati može preko 

internetske stranice Zadruge za etično 

financiranje. Sam postupak doniranja brz je 

i jednostavan (provjerili smo i donirali!), 

sami odabirete koji će biti iznos vaše 

donacije (100, 200, 400, 1.850 ili 10.000 

kuna) odnosno koju količinu mlijeka će 

Mljekara BIZ moći dostaviti štićenicima 

socijalnih programa koje provode Centar za 

rehabilitaciju Zagreb (Mamutica), Dom za 

djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja 

„Duga Zagreb“, Udruga za autizam, Zagreb, 

Socijalni dućan Crvenoga križa, Udruga za 

promicanje inkluzije, Franjevačka pučka 

kuhinja na Kaptolu, Pučka kuhinja Družbe 

sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, 

Dobra dom i Dnevni boravak za beskućnike 

Zagreba (socijalni program Doma nade). 

Podržite i vi ovu kampanju koja predstavlja 

odličan primjer suradnje, solidarnosti i 

dobre ekonomije! 

26


Predstavljamo 

06 

Domaća 

crowdfunding 

platforma 

“Čini pravu 

stvar” 

Prije nešto više od dva tjedna tvrtka Vipnet 

je pokrenula domaću crowdfunding platformu 

odnosno online društvenu mrežu „Čini 

pravu stvar“ za prikupljanje donacija za 

dobrotvorne ciljeve. Platforma je zamišljena 

i funkcionira na jednostavan način. 

Pojedinac/ka (fizička osoba) se treba 

registrirati na platformi (postupak 

registracije je brz i jednostavan) i kreirati 

„izazov“ za prikupljanje sredstava za neku 

udrugu koju smatra važnom. Time postaje 

„ambasador“ izazova odnosno promotor 

kampanje prikupljanja sredstava za tu 

udrugu. Osobe koje doniraju postaju 

„pratitelji“ koji, uz donaciju, izazov mogu 

podržati i dijeljenjem sadržaja na svojim 

društvenim mrežama i/ili ostavljanjem 

komentara na profilu ambasadora. 

Kreacija izazova je jednostavna. Potrebno je 

odabrati jednu od ponuđenih udruga, 

odrediti naziv izazova, napisati kratak i 

detaljan opis izazova, dodati motivacijsku 

poruku i fotografije te odrediti vrijeme 

trajanja izazova i očekivani odnosno željeni 

iznos sredstava. Od aktivnih izazova 

najčešće traženi iznos je 500,00 kuna, a 

najviši je 1.000,00 kuna. 

Ambasador trenutno ne može sam uvrstiti 

željenu organizaciju na popis udruga za 

kreiranje izazove nego može samo odabrati 

jednu od „registriranih“ udruga, odnosno 

udruga koje su mailom zatražile uvrštenje 

na platformu i navedenu su na stranici. 

Udruge koje žele biti dio ove mreže moraju 

biti registrirane najmanje dvije godine i 

imati najmanje četiri provedena projekta 

kojima dokazuju da aktivno rade na 

rješavanju problema s kojima se bave. 

Donacije je moguće prikupljati isključivo za 

udruge ne i za pojedince. Po uplaćenoj 

27


06 DOMAĆA CROWDFUNDING PLATFORMA “ČINI PRAVU STVAR” 

donaciji, novčani iznos se direktno 

prosljeđuje na račun odabrane udruge, bez 

provizije. Neovisno o tome je li izazov 

ispunjen ili ne, prikupljene donacije se u 

cijelosti prosljeđuju naznačenoj udruzi. 

U trenutku pisanja ovog teksta 21 ambasador 

postavio je 21 izazov za 21 udrugu, a 

ukupno je putem platforme prikupljeno 

4.400,00 kuna donacija, ili tek nešto više od 

200,00 kuna po izazovu/udruzi. 

28


07 

Što su 

društvene 

inovacije? 

Piše: 

Teo Petričević ACT Grupa / CEDRA Čakovec 

“The most powerful force for change 

in the world is a new idea in the 

hands of a leading social innovator/entrepreneur. 

” — Bill Drayton 

Founder of Ashoka: Innovators for the Public 

Društvene inovacije nisu nova praksa u 

Hrvatskoj. Davno su već prepoznate kao 

atraktivan alat za rješavanje ekonomskih, 

društvenih ili okolišnih izazova poput 

migracija, starenja stanovništva, klimatskih 

promjena, siromaštva, društvene 

isključenosti, nejednakosti u (pristupu) 

zdravlju. No posljednjih nekoliko godina, i 

javni i privatni profitni i privatni neprofitni 

sektor, društvene inovacije koriste kao alat 

za razvoj pozitivnih praksi koje umanjuju ili 

eliminiraju nejednakosti i transformiraju 

odnose u društvu. Iako ne možemo govoriti 

o pretjerano poticajnom okviru za razvoj i 

implementaciju društvenih inovacija 

(nedostaje koordinacije među različitim 

mehanizmima, limitirani su izvori 

financiranja), u Hrvatskoj postoje brojni 

primjerni društvenih inovacija u sva tri 

sektora i nekoliko organizacija koje pružaju 

podršku razvoju društvenih inovacija 

(Social Innovation Lab, CEDRA HR, ACT 

Grupa, Impact Hub Zagreb). Inspirirajte se 

njihovim radom! 

Što su društvene inovacije? 

U Hrvatskoj nemamo jasnu definiciju 

društvenih inovacija. U različitim situacijama, 

najčešće se primjenjuju ili lokaliziraju 

definicije koje se koriste u strateškim 

dokumentima Europske Unije. Tako je, 

29


07 ŠTO SU DRUŠTVENE INOVACIJE? 

prema Murray (2010), društvene inovacije 

najlakše definirati kao nove strategije, 

koncepte, ideje, procese, proizvode, usluge, 

poslovne modele, alate i metodologije ili 

kombinacije svega navedenog koje odgovaraju 

na društvene potrebe ili probleme, a 

istovremeno stvaraju nove društvene 

odnose i suradnje. Dakle, govorimo o novim 

rješenjima, inovacijama s društvenom 

misijom, usmjerene općoj dobrobiti, 

stvaranju društvenog utjecaja, inicirane, 

razvijene i implementirane od strane 

organizacija iz javnog, privatnog profitnog, 

privatnog neprofitnog sektora ili pojedinaca/ki. 

Stoga, društvene inovacije ne čine 

dobro samo društvu već i uključenim pojedincima/kama, 

naročito kroz jačanje kapaciteta 

za aktivaciju i stvaranje. 

ACT Grupa 

Tri pristupa društvenim inovacijama 

Društvene inovacije mogu se razvijati u 

lokalnom, regionalnom, nacionalnom ili 

globalnom kontekstu. Prvi pristup 

društvenom inoviranju polazi od društvene 

potrebe na koje nije odgovorilo tržište ili 

javne institucije - te društvene inovacije 

najčešće su usmjerene osobama u nepovoljnom 

položaju, lokalizirane su i direktne. 

30

INFOSMART #54 #55 | 12/2015 06-07/2016 

07 ŠTO SU DRUŠTVENE INOVACIJE? 

31 

Drugi pristup bavi se razvojem inovacija 

koje su usmjerene pozitivnoj društvenoj 

promjeni - dakle inovacijama koje za cijelo 

društvo donose promjenu na razini 

ekonomskih, društvenih i/ili okolišnih 

izazova, te najčešće generiraju indirektan 

pozitivan utjecaj. Kada se osigura promjena 

na razini odnosa između institucionalnog 

okvira i dionika, govorimo o trećem pristupu 

društvenim inovacijama - sistemskoj 

promjeni, induciranom društvenom utjecaju. 

Bez obzira na kojoj razini i koji pristup 

koristimo, društvene inovacije trebaju 

pokazati održivost - ne samo institucionalnu, 

već i financijsku - kako bi koristi 

društvenog inoviranja generirali željeni 

društveni utjecaj i stabilnu promjenu. 

Kako krenuti društveno inovirati? 

Proces društvenog inoviranja je jednostavan. 

Trebamo analizirati problem ili 

potrebu, mapirati / identificirati postojeća 

rješenja, ponovno analizirati, pronaći 

moguće novo rješenje, testirati, analizirati, 

poboljšati, testirati, analizirati, poboljšati, 

sve ponavljati, validirati. 

Kroz proces društvenog inoviranja, 

kontinuirano trebamo verificirati zadovoljava 

li novo rješenje osnovne kriterije 

društvenih inovacija: da li zadovoljava 

društvene potrebe i zahtjeve, da li doprinosi 

efikasnoj i učinkovitoj upotrebi resursa, da 

li unapređuje kvalitetu života građana, 

mijenja postojeće paradigme i prakse. U 

hrvatskom kontekstu možda i najvažnije - 

da li potiče pojedince/ke i zajednice da 

budu sukreatori/ce društvenih promjena, da 

li stvaramo kroz te procese novi društveni 

kapital. 

Europski okvir financijskih poticaja i 

institucionalne podrške društvenim 

inovacijama sve je značajniji, na nacionalnoj 

razini u narednom razdoblju trebao bi 

biti stabilniji. Proučite mogućnosti 

financiranja društvenih inovacija kroz 

Europske strukturne i investicijske fondove, 

Programe Unije, potražite potencijalne 

impact investitore u regiji i na globalnoj 

razini. Prepustite se, povežite se, iskoristite 

trenutak i budite promjena koju želite 

vidjeti! 

Literatura: 

Murray, Calulier-Grice and Mulgan (2010). 

Open Book of Social Innovation. London: 

NESTA


Laboratoriji za društvene inovacije (SIL) je 

regionalna hibridna organizacija koja 

promiče koncept društvenih inovacija na 

području zemalja Zapadnog Balkana. SIL 

djeluje kao platforma za inovativna poslovna 

i društvena rješenja koja doprinose 

koristi zajednice u cjelini, te je mjesto 

susreta znanja, ideja i praksi raznih sektora 

i društvenih sfera. U nastavku pročitajte 

razgovor s Mirnom Karzen i Stellom Kalac iz 

Laboratorija za društvene inovacije o tome 

što su društvene inovacije i zašto su danas 

toliko „in“, primjerima društvenih inovacija 

u Hrvatskoj i svijetu te praktičnim alatima 

za razvoj društvenih inovacija. 

Kako definirate pojam društvene 

inovacije? 

Za početak, važno je spomenuti kako 

društvene inovacije nisu novitet s obzirom 

na način na koji se njih danas promatra. 

Pojam društvene inovacije skovan je u 

novije doba, no društveni napredak praćen 

inovacijama koje nose viši stupanj zadovoljstva, 

učinkovitosti i jednakosti ili sreće 

razvojni je element svakog društva od 

pamtivijeka, neovisno gledamo li na 

društvenu inovaciju obzirom na kontekst u 

kojem se razvija ili općenito (globalno). 

Ipak, tek nedavno te inovacije koje dosad 

nisu označavane društvenima, dobivaju 

spomenuti prefiks, te im je dana značajnija 

važnost u strateškim dokumentima, inicijativama 

i programima. U Laboratoriju za 

društvene inovacije (SIL) koristimo definiciju 

društvenih inovacija koja kaže da su to 

Razgovor 

08 

Mirna Karzen i 

Stella Kalac: 

“Svaka osoba 

može i mora biti i 

inovator i inicijator 

promjene koju želi 

vidjeti” 

32


08 MIRNA KARZEN I STELLA KALAC: “SVAKA OSOBA MOŽE I MORA 

BITI I INOVATOR I INICIJATOR PROMJENE KOJU ŽELI VIDJETI” 

nove strategije, koncepti, ideje, procesi, 

proizvodi, usluge, poslovni modeli, alati i 

metodologije ili kombinacije svega navedenog, 

s ciljem da se odgovori na nezadovoljenu 

potrebu u društvu ili društveni 

problem. Dakle, društvene inovacija može 

biti proizvod, usluga, inicijativa, akcija, 

projekt... što god zamislite. Ono što je 

specifično s društvenim inovacijama u 

odnosu na ostala inovativna rješenja jest 

što društvene inovacije nastoje prepoznati 

postojeće i predvidjeti buduće društvene 

izazove, kao što su primjerice starenje 

stanovništva, klimatske promjene, promjene 

vezane uz migracije stanovništva i rast 

netolerancije u društvu i sl. Ono što je vrlo 

bitno je da se društvenim inoviranjem na 

određene probleme u društvu može odgovoriti 

u relativno kratkom roku i s ograničenim 

resursima te kroz uključivanje raznih 

dionika. Društvene inovacije pretpostavljaju 

Martina Karzen i Stella Kalac 

kako inoviranje nije rezervirano za posebne 

eksperte ili struke. Svaka osoba može i 

mora biti i inovator i inicijator promjene 

koju želi vidjeti. Društvene inovacije tako 

ne moraju označavati velike inovacije već 

ponekad i mala, inovativna rješenja koja 

doprinose poboljšanju kvalitete života, 

omogućavaju bolji pristup informacijama, 

bolju suradnju, lakše korištenje usluga i 

slično. 

33




Zašto su „društvene inovacije“ danas 

jedna od popularnijih „buzzword“? 

Društvene inovacije pomalo, ali sigurno 

postaju tema oko koje se okupljaju pojedinci 

i organizacije. Dizajneri i kreativci, 

kreatori politika i civilno društvo, inovatori i 

teoretičari prepoznali su važnost i ulogu 

društvenih inovacija u današnjem, izrazito 

specifičnom, socio ekonomskom okruženju. 

Vjerujem kako je buzzword u nastanku 

pošto smo tek u ovom trenutku sposobni 

razumjeti što društvena inovacija uistinu 

znači i koliki je njezin utjecaj. Isto tako, uz 

konkretne primjere dobre prakse, kojih je 

danas neminovno mnogo više nego ranijih 

godina, olakšano je tumačenje i mjerenje 

inovativnog rješenja, pa time i opće razumijevanje 

pojma. Veliki push popularizaciji 

društvenih inovacija donio je trend 

društvenog poduzetništva, no tu ne smijemo 

upasti u zamku i poistovjećivati 

pojmove. Društveno poduzetništvo je jedan, 

ali ne i jedini aspekt društvenih inovacija 

koje se gledaju u puno širem aspektu. Ne 

mora svaka inicijativa u okviru društvenog 

poduzetništva biti inovativna. S druge 

strane, ne mora svaka društvena inovacija 

rezultirati društvenim poduzećem ili 

društveno-poduzetničkom inicijativom. 

Primjerice, u kontekstu Europskih 

strukturnih i investicijskih fondova društveno 

poduzetništvo je, u principu, u domeni 

Ministarstva rada i mirovinske skrbi dok su 

društvene inovacije u domeni Ministarstva 

gospodarstva (u okviru istraživanja i razvoja 

odnosno inovacija). 

Velik je doprinos naročito u zemljama EU, 

ali i šire, svakako dala i Europska unija 

stavljanjem naglaska na razvoj i implementaciju 

društvenih inovacija u svojim 

strateškim dokumentima te kroz svoje 

programe kao što su Okvirni program 7 

(FP7) odnosno Obzor 2020 (Horizon 2020). 

U strateškim se dokumentima i smjernicama 

npr. (Guide to Social Innovation, Powering 

European Public Sector Innovation i 

mnogim drugima) naglašava važnost 

poticanja inovacija koje imaju društvenu 

vrijednost, a ne samo tehnoloških inovacija 

te njihovo povezivanje s područjem pametnih 

specijalizacija. Također se u smjernicama 

daju preporuke donosiocima odluka o 

načinima i mjerama za stvaranje mehanizma 

podrške društvenim inovatorima te 

financiranja i provedbe društveno inovativnih 

rješenja. Shodno svemu tome, 

porastao je i sustav podrške i promocije 

društvenih inovatora. Čitav spomenuti niz 

pokrenuo je svojevrsni domino efekt u 

nastanku ovog trenda. U Hrvatskoj smo tek 

na početku i dosta toga treba posložiti za 

34




pametnu, održivu i sustavnu podršku 

društvenim inovatorima. 

Da li se u Hrvatskoj (društveno) inovira? 

Netočna je opća pretpostavka kako smo 

neinovativni i nemaštoviti. Dapače, mogli 

bismo reći kako smo vrlo kreativni u 

osmišljavanju novih sadržaja, razvoju ideja 

i proizvoda jer smo stalno suočeni s raznim 

kriznim situacijama. Problem leži u 

nedostatku motivacije i podrške, te u 

nedovoljnom stupnju prepoznavanja 

inovacije na svim nivoima. Iz osobnog 

iskustva tijekom rada na mapiranju inovativnih 

rješenja u regiji (kroz naš FP7 projekt 

„SI DRIVE“) došli smo do konkretnog 

zaključka kako mnogi inovatori sebe ne 

smatraju inovatorima, niti su svjesni važnosti 

svojih inovacija na zajednicu – još uvijek 

se inovacija poistovjećuje s invencijom. 

Dakle, važna zadaća je osvijestiti društvene 

inovatore o utjecaju njihovog rada i truda 

makar se tu radilo o malim promjenama u 

društvu. Drugi problem se javlja kod 

konkretne realizacije ideje i nedostatka 

motivacije pojedinaca da svoje zamisli 

uistinu pretoče u nešto konkretno i opipljivo 

odnosno u nedostatka podrške takvim 

zamislima. Upravo zato, jedna od zadaća 

Laboratorija za društvene inovacije je 

detektirati inovatore, povezati ih s drugima, 

kako u Hrvatskoj tako i vani, te im pružiti 

sustav podrške kod razvoja i implementacije 

inovacija. Tu dosta radimo i na 

policy nivou, upravo u razvijanju tog 

potrebnog mehanizma podrške na nacionalnim 

i regionalnim/lokalnim nivoima vlasti 

koje još uvijek ne prepoznaju važnost 

društvenih inovacija, niti znaju kakve 

provedbene mehanizme mogu (edukacija, 

grantovi, drugi oblici financiranja kroz 

crowdfunding i sl.) uspostaviti. 

Možete li navesti nekoliko domaćih i 

stranih primjera društvenih inovacija? 

Često ističemo primjer serije protetičkih 

pomagala za djecu u obliku dijelova tijela 

Marvelovih superheroja. 

www.openbionics.org 

35




Ovaj primjer idealno prikazuje kako komercijalni 

proizvodi mogu biti inovativni i 

uključiti krajnjeg korisnika, pa tako i djecu, 

u proces inoviranja i izrade finalnog rješenja. 

Također, inovacije pomaže djetetu razviti 

samopouzdanje i premostiti invaliditet kao 

teret s kojim se svakodnevno suočava. 

Jedan od primjer koji učinkovito i jeftino 

rješava globalne društvene probleme jesu i 

„Cipele koje rastu“. Riječ je o modularnoj 

cipeli relativno jeftine izrade koju korisnik 

može nositi dugi niz godina. Inovacija je 

primarno napravljena ciljano za djecu 

Afrike, no vrlo lako i jednostavno ju je 

moguće replicirati na bilo koja druga 

područja teško zahvaćena neimaštinom. 

Od domaćih uspješnih primjera koji 

ostvaruju zbilja impresivan utjecaj možemo 

spomenuti inicijativu “Okus doma”. Riječ je 

o internacionalnoj kuhinji – cateringu, 

pokrenutom od strane azilanata u 

Hrvatskoj. 

Hvalevrijedna inicijativa koja pomaže 

integrirati ‘’drugačije’’ u društvo, a istovremeno 

zapošljava, promovira i promiče 

ljepotu i čari multikulturalnosti. 

Kad je riječ o manjim inicijativama, “Kuke 

dobrote” izvrstan su primjer građanski 

potaknutih inovacija. 

www.theshoethatgrows.org www.okus-doma.hr https://www.facebook.com/KUKE-Dobrote-1201157949901886/ 

36




Kuke dobrote mjesta su na kojima ljudi 

ostavljaju odjeću, hranu i ostale potrepštine 

koje mogu poslužiti onima kojima su najpotrebnije. 

Ova jednostavna inicijativa 

započela je nedavno u Beogradu, a danas 

Kuke Dobrote susrećemo u Zagrebu, Splitu, 

Rijeci, Zadru i drugim gradovima regije. 

Koje alate koristite i preporučujete kao 

pomoć u razvoju društvenih inovacija? 

Za razvoj društvenih inovacija kreirane su 

brojne metodologije i alati, pitanje je jedino 

koliko su oni učinkoviti i praktični odnosno 

ovisni o stupnju iskustva i znanja osobe 

koja ih primjenjuje kao i o lokalnom kontekstu 

u kojem se djeluje. Kao organizacija 

trenutno smo uključeni u Obzor 2020 

projekt pod nazivom Social Innovation 

Community (SIC). Jedna od temeljnih 

aktivnosti SIL-a u okviru projekta je osmisliti 

model inovacijskog centra/living laba 

koji bi se mogao primijeniti u raznim 

situacijama i kontekstima, organizirati 

ljetnu školu za društvene inovatore (rujan 

2017), pripremiti policy preporuke za naše 

donosioce odluka, te intenzivnije raditi na 

jačanju mreže društvenih inovatora u 

Hrvatskoj i šire. Uz pomoć partnera iz cijele 

Europe, vjerujem da ćemo do jeseni kreirati 

odličan model living laba koji će se naposljetku 

primjenjivati u različitim inovacijskim 

centrima, pa tako i u Hrvatskoj. Neke 

inicijative već su pokrenute kako u Zagrebu 

tako i u Istri/Puli. 

U međuvremenu praktičarima preporučujemo 

IDEO Human centered design toolkit koji 

je prepun jednostavnih i primjenjivih alata 

za inoviranje. Ovaj set alata prvenstveno 

pomaže u razvoju senzibiliteta za opće 

prepoznavanje društvenih izazova koji nas 

okružuju na participativan i inkluzivan 

način. Istovremeno, vrlo je zabavan i 

pristupačan bilo kojoj osobi koja ih 

primjenjuje bez obzira na prethodnu razinu 

znanja i iskustva. 

Bliže se ljetni mjeseci, vrijeme koje će 

mnogi iskoristiti i za povećanje vlastitog 

fonda sati čitanja. Za one koji žele 

saznati više o društvenim inovacijama 

koju literaturu i izvore znanja 

predlažete? 

Uz gore već navedene strategije koje čine 

dobar početak, dodatno preporučujemo 

Open book of Social innovation, HCD toolkit, 

druge Nesta publikacije na temu društvenih 

inovacija u različitim sektorima i područjima 

ovisno o vašem interesu (digitalne 

37




inovacije, obrazovanje, aktivizam građana, 

zeleni gradovi itd.), te odličan Social 

Innovation Exchange portal koji je ujedno i 

mreža društvenih inovatora. Na jesen izlaze 

i nekoliko naših publikacija pa možete sa 

zanimljivim štivom nastaviti i u hladnijim 

mjesecima. Radi se o publikacijama 

„Abeceda društvenog inoviranja“, „Participacijom 

građana do društvenih inovacija“ i 

„Regional report on social innovation – 

pregled situacije na zapadnom Balkanu“. 

Svakako preporučujemo i online tečajeve i 

edukacije na temu design thinkinga i 

human centered inoviranja, inoviranja 

općenito i razvoja kreativnosti u poslovanju, 

a plan je da se i mi uskoro pridružimo s 

online/video edukacijom na temu 

društvenih inovacija i inoviranja. Dosta 

planova i posla je pred nama. Ono što nam 

je najbitnije je razvijanje suradnje i jačanje 

Mirna Karzen 

mreže svih zainteresiranih za ovo područje, 

pa se nadamo da ćete nam se pridružiti i vi 

i vaši čitatelji! 

38


Sudjelovali smo 

09 

Volontiranje 

poslovnog sektora 

kao jedan od 

oblika filantropije 

Volontiranjem poslovnog sektora, kao 

jednog od oblika filantropije, prilika je da se 

proširi prostor povezivanja i otkloni distanca 

koja nastaje radi različitosti poslovnog, 

civilnog i javnog sektora – u ''jezicima'' 

kojima govorimo, načinima na koje radimo, 

vrijednostima koje smatramo najbitnijima. 

Upravo je ovogodišnja manifestacija 

„Hrvatska volontira“ bila usmjerena na 

povezivanje djelatnika poslovnog sektora s 

neprofitnim organizacijama iz civilnog i 

javnog sektora, kako bismo podsjetili koliko 

je važno da se u izgradnju povezane i 

humane zajednice uključe svi pripadnici 

društva, bilo kao pojedinci ili kao sudionici 

većih kolektiva poput poslovnih organizacija. 

Kroz poticanje svojih djelatnika na 

volontiranje tvrtke mogu preuzeti veću 

odgovornost za razvoj i utjecaj na zajednice 

u kojima djeluju. 

Ove su godine, u razdoblju od 16. do 21. 

svibnja održane mnogobrojne volonterske 

aktivnosti u sklopu manifestacije, koja se 

ove godine održala šesti puta. Manifestaciju 

organizira Hrvatska mreža volonterskih 

centara, a cilj je potaknuti što veći broj 

građana, organizacija, institucija i tvrtki iz 

cijele Hrvatske na volontiranje u različitim 

društveno korisnim aktivnostima. Ovogodišnja 

„Hrvatska volontira“ okupila je oko 

190 organizatora volontiranja koji su u 

preko 60 gradova proveli više od 300 volonterskih 

aktivnosti kako bi istaknuli potencijal 

za društveni razvoj koji se oslobađa 

volontiranjem kada se povežu ljudi i organizacije 

iz civilnog, javnog i poslovnog sektora. 

Manifestacija se odvijala u sklopu IPA 

projekta ''Širenje područje suradnje – 

korporativno volontiranje kao inovativni 

39


09 VOLONTIRANJE POSLOVNOG SEKTORA KAO JEDAN OD OBLIKA FILANTROPIJE 

oblik filantropije i resurs za razvoj civilnog 

društva" kojeg provodi Volonterski centar 

Zagreb (VCZ) u partnerstvu s Volonterskim 

centrom Osijek i Split te Zakladom Kajo 

Dadić. Cilj projekta je putem volontiranja 

poslovnog sektora snažnije povezati 

poslovni sektor i organizacije civilnog 

društva kako bi zajednički doprinijeli 

izgradnji jake, kohezivne i humane 

zajednice. 

SMART je svoju aktivnost u sklopu 

manifestacije posvetio volontiranju u 

zdravstvu i stjecanju kompetencija kroz 

volonterski rad. U partnerstvu sa 

Studentskim zborom Fakulteta zdravstvenih 

studija Sveučilišta u Rijeci i Katedrom 

za javno zdravstvo Fakulteta zdravstvenih 

studija, 20. svibnja smo organizirali 

„Simpozij o volonterstvu - Vrijednost volontiranja 

za studente i zajednicu“. Budući da je 

"Volonteri skupljaju osmjehe" 

volontiranje jedan od oblika iskustvenog 

učenja i stjecanja novih znanja, vještina i 

kompetencija, a sudionici Simpozija su bili 

studenti, Simpozij je posebno bio usmjeren 

na razvoj kompetencija kroz volontiranje. 

Također, budući da su zdravstvene ustanove 

u vrlo rijetkim slučajevima otvorene za 

uključivanje volontera, naglasak je stavljen 

i na volonterske programe koji se odvijaju u 

zdravstvenim ustanovama, a provode ih 

40


09 VOLONTIRANJE POSLOVNOG SEKTORA KAO JEDAN OD OBLIKA FILANTROPIJE 

volonteri različitih udruga. Na Simpoziju su 

predstavljeni i primjeri volonterskih 

iskustava studenata, usmjereni na stjecanje 

kompetencija kroz volontiranje kao i na 

volontiranje u zdravstvenoj skrbi. 

Kao uvod u simpozij „Vrijednost volontiranja 

za studente i zajednicu”, volonteri – studenti 

Fakulteta Zdravstvenih studija, udruge 

Portić, Za bolji svijet i SMART organizirale 

su volontersku akciju „Volonteri skupljaju 

osmijehe“, na odjelima Dječje bolnice 

Kantrida, 19 svibnja 2016. Mali pacijenti su 

na trenutak zaboravili na svoj boravak u 

bolnici, slušali su priče i čitali slikovnice, 

uživali u trikovima klaunova – doktora s 

kojima su i zapjevali, a volonteri su ih 

razveselili šarenim balonima. Na akciji je 

sudjelovalo 20 volontera i volonterki. Kako 

nam govori praksa uključivanja volontera u 

ustanove u području socijalne skrbi, volonteri 

mogu doprinijeti tomu da pacijenti svoj 

boravak u bolnici doživljavaju manje 

stresnim, ispunjavanjem vremena čitanjem, 

razgovorom, igrama, kreativnim radionicama 

i slično. Nadamo da će volonterstvo 

postati dio zdravstvenih ustanova kako bi 

se i kroz taj aspekt podigla kvaliteta 

liječenja. 

Karmelino klaunica u akciji! 

41


Nedavno se u Rijeci okupila inicijativa 

desetak udruga koja su osmislile i provele 

kampanju „Gledaj (u)druge – Jer tu smo s 

razlogom“ radi informiranja javnosti o 

važnosti postojanja udruga i dobrobiti koje 

one stvaraju za zajednicu. U vrlo kratkom 

roku broj udruga koje su ušle ili podržavaju 

ovu inicijativu popeo se na 109 organizacija, 

a Rijeka je nekoliko dana bila preplavljena 

vizualima kampanje. Podsjetimo se na 

neke trenutke kampanje u ovoj fotogaleriji. 

Prisjećamo se 

10 

Kampanja 

“Gledaj 

(u)druge” 

42


10 KAMPANJA “GLEDAJ (U)DRUGE” 

43



44



45


Zaklada za promicanje partnerstva i razvoja 

civilnog društva Istarske županije i Udruga 

za razvoj civilnog društva SMART uskoro će 

objaviti Poziv na prijavu društvenih inovacija 

i/ili ideja u području promocije i razvoja 

civilnoga društva i filantropije u lokalnoj 

zajednici! 

Ciljevi ovog poziva bit će (1) prikupljanje 

prijedloga inovativnih ideja koje mogu 

doprinijeti razvoju civilnoga društva i 

filantropije te unapređenju kvalitete života 

u lokalnim zajednicama, (2) promocija tih 

ideja i prikupljanje podrške javnosti za 

njihovu provedbu u praksi i (3) daljnja 

razrada, testiranje i/ili provedba ideja u 

praksi. 

Na natječaj će se moći prijaviti prijedlozi: 

inovativnog pristupa u promociji i razvoju 

filantropije i filantropskih aktivnosti u lokalnoj 

zajednici 

ideje za rješavanje nekog konkretnog problema 

ili zadovoljavanje potrebe u lokalnoj zajednici 

ideje za bolje povezivanje lokalnih resursa 

(ljudi, znanja, organizacije, sredstva, 

infrastruktura, itd.) radi rješavanja nekog 

konkretnog problema ili zadovoljavanje 

potrebe odnosno unapređenje kvalitete života 

u lokalnoj zajednici 

ideje za poticanje solidarnosti i suradnje među 

građanima u lokalnim zajednicama 

društvene inovacije koja može doprinijeti 

promjeni postojećih društvenih odnosa, 

paradigmi i praksi 

intervencije koja će ukazati na neki konkretni 

društveni problem ili nezadovoljenu potrebu 

Najava 

11 

Poziv na prijavu 

društvenih inovacija 

i/ili ideja u području 

promocije i razvoja 

civilnoga društva i 

filantropije u 

lokalnoj zajednici! 

46


09 POZIV NA PRIJAVU DRUŠTVENIH INOVACIJA I/ILI IDEJA U PODRUČJU PROMOCIJE 

I RAZVOJA CIVILNOGA DRUŠTVA I FILANTROPIJE U LOKALNOJ ZAJEDNICI! 

Ideja ovog poziva je potaknuti organizacije 

civilnoga društva iz Istarske i Primorsko-goranske 

županije na (društveno) 

inoviranje i nagraditi one inovacije ili ideje 

koje će dobiti najširu podršku javnosti kroz 

on-line glasanje! Nagrade u iznosu od 

2.500,00 kuna dodijelit će se po dvjema 

organizacijama u Istarskoj i Primorsko-goranskoj 

županiji. 

Prijava će biti jednostavna pa iskoristite 

priliku za inoviranje i dobivanje novčane 

nagrade! 

Više informacija o ovom pozivu objavljujemo 

uskoro! 

47


SMART je tijekom proljeća u okviru projekta 

„Filantropija – oslonac održivih zajednica“ 

financiranog iz programa IPA 2012 

„Poticanje inovativnih oblika filantropije u 

lokalnim zajednicama za potporu održivosti 

organizacija civilnoga društva“ organizirao 

ciklus edukacija za predstavnike organizacija 

civilnoga društva u Rijeci, Puli, 

Karlovcu i Gospiću. Radionice o prikupljanju 

sredstava, izradi proračuna, crowdfundingu, 

društvenim inovacijama i društvenim 

mrežama vodili su Zvijezdana Schulz 

Vugrin, Tamara Fabac, Igor Bajok, Hrvoje 

Hafner, Teo Petričević i Ana Keglović Horvat. 

Dio atmosfere s radionica prenosimo kroz 

fotogaleriju. 

12 

Fotogalerija s 

radionica o 

prikupljanju 

sredstava, izradi 

proračuna, crowdfundingu, 

društvenim 

inovacijama i 

društvenim mrežama 

48


12 FOTOGALERIJA S RADIONICA O PRIKUPLJANJU SREDSTAVA, IZRADI PRORAČUNA, 

CROWDFUNDINGU, DRUŠTVENIM INOVACIJAMA I DRUŠTVENIM MREŽAMA 

49




50




51


SMART je tijekom proljeća u okviru projekta 

„Filantropija – oslonac održivih zajednica“ 

financiranog iz programa IPA 2012 

„Poticanje inovativnih oblika filantropije u 

lokalnim zajednicama za potporu održivosti 

organizacija civilnoga društva“ organizirao 

ciklus edukacija za predstavnike organizacija 

civilnoga društva u Rijeci, Puli, 

Karlovcu i Gospiću. Radionice o prikupljanju 

sredstava, izradi proračuna, crowdfundingu, 

društvenim inovacijama i društvenim 

mrežama vodili su Zvijezdana Schulz 

Vugrin, Tamara Fabac, Igor Bajok, Hrvoje 

Hafner, Teo Petričević i Ana Keglović Horvat. 

Dio atmosfere s radionica prenosimo kroz 

fotogaleriju. 

Sudjelovali smo 

13 

Fotogalerija s 

radionica o korporativnoj 

filantropiji 

i društveno 

odgovornom 

poslovanju 

52


13 FOTOGALERIJA S RADIONICA O KORPORATIVNOJ FILANTROPIJI I DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU 

53



54



55

Udruga SMART 

Udruga za razvoj civilnog društva SMART 

potiče djelotvornost neprofitnog sektora i 

međusektorske suradnje te promiče razvoj 

volonterstva. U svom radu SMART povezuje 

neformalno obrazovanje sa savjetovanjem, 

informiranjem i utjecanjem na javne 

politike. SMART surađuje s organizacijama 

civilnog društva, javnim ustanovama, 

lokalnom i regionalnom samoupravom i 

građanskim inicijativama na načelima 

odgovornosti, aktivnog uključivanja i 

poštivanja različitosti. 

Kontakti 

SMART Rijeka 

Adresa: Blaža Polića 2/IV, Rijeka 

Telefon: 051/332-750 

E-mail: smart@smart.hr 

Web: www.smart.hr 

SMART Zagreb 

Adresa: Ljudevita Posavskog 2/4, Zagreb 

Telefon: 01/4655-201 

E-mail: smart@smart.hr 

Impressum 

Izdavač: 

Udruga za razvoj civilnog društva SMART 

Grafičko oblikovanje: 

Studio Pixel, Rijeka 

Impressum

INFOSMART #55 | 06-07/2016

POLUGODIŠNJE GLASILO UDRUGE ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA SMART

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?