Pomorski Vjesnik broj 67 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Pomorski Vjesnik broj 67 - Sindikat pomoraca Hrvatske Pomorski Vjesnik broj 67 - Sindikat pomoraca Hrvatske
Novi zahtjevi za pomorce Amandmani na STCW konvenciju donijeti u Manili početi će se primjenjivati od prvog siječnja slijedeće godine str.3 Konvencija o radu pomoraca, 2006 Zdravstvena svjedodžba Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatske Safmarine tvrdi: nije bilo silovanja! Interna istraga brodara u suprotnosti s tvrdnjama vježbenice str.11 Transunion Project Solidarnost europskog sindikalizma br. 67 � kolovoz 2011 � godina 17 Nije bilo vremena za strah Priča hrvatskih pomoraca čiji je brod bio u Kashimi za vrijeme potresa i tsunamija Transadria Određen privremeni stečajni upravitelj str.13 str.4 str.7 IBF: postignut trogodišnji dogovor / Tajne mora, more tajni / Politika oslobađa pomorce ? / EU:Offshore rezolucija str.10 NA BRODOVIMA NE TREBAJU NAORUŽANI KAUBOJI str.8-9
- Page 2 and 3: 2 Uvodnik Iako je ljeto radi se pun
- Page 4 and 5: 4 Nakon prvog i uvodnog susreta u M
- Page 6 and 7: 6 International Bargaining Forum Po
- Page 8 and 9: 8 br. 67 • kolovoz 2011 9 Hrvatsk
- Page 10 and 11: Safmarine proveo je in- ternu istra
- Page 12 and 13: Konvencija o radu pomoraca, 2006. Z
- Page 14 and 15: Treći festival mora Rota palagruzo
Novi zahtjevi za<br />
pomorce<br />
Amandmani na STCW konvenciju donijeti u<br />
Manili početi će se primjenjivati od prvog<br />
siječnja slijedeće godine<br />
str.3<br />
Konvencija<br />
o radu <strong>pomoraca</strong>,<br />
2006<br />
Zdravstvena<br />
svjedodžba<br />
Nezavisno glasilo<br />
<strong>Sindikat</strong>a Pomoraca <strong>Hrvatske</strong><br />
Safmarine tvrdi: nije bilo<br />
silovanja!<br />
Interna istraga brodara u suprotnosti s tvrdnjama<br />
vježbenice<br />
str.11<br />
Transunion Project<br />
Solidarnost<br />
europskog<br />
sindikalizma<br />
br. <strong>67</strong> � kolovoz 2011 � godina 17<br />
Nije bilo vremena za<br />
strah<br />
Priča hrvatskih <strong>pomoraca</strong> čiji je brod bio u<br />
Kashimi za vrijeme potresa i tsunamija<br />
Transadria<br />
Određen<br />
privremeni<br />
stečajni<br />
upravitelj<br />
str.13 str.4<br />
str.7<br />
IBF: postignut trogodišnji dogovor / Tajne mora, more tajni / Politika oslobađa pomorce ? / EU:Offshore rezolucija<br />
str.10<br />
NA BRODOVIMA<br />
NE TREBAJU<br />
NAORUŽANI<br />
KAUBOJI str.8-9
2<br />
Uvodnik<br />
Iako je ljeto radi se punom<br />
parom: nastavljaju se problemi<br />
zaposlenika u riječkoj<br />
špediterskoj tvrtci Transadria<br />
d.d. koji nisu dobili plaće<br />
već devet mjeseci. Kolovoz je<br />
ključan za njihovu sudbinu:<br />
ili će se postići dogovori s<br />
vjerovnicima, bankama i<br />
poreznom upravom ili slijedi<br />
stečaj.<br />
Napokon su donijete tehničke<br />
pojedinosti izmjena i dopuna<br />
Pomorskog zakonika u svezi<br />
mirovina za pomorce, ali se još<br />
ne primjenjuju- treba „srediti“<br />
podzakonske akte. Telefoni<br />
stalno zvone: područne službe<br />
postavljaju pitanja (nisu dobile<br />
uputstva), pomorci sakupljaju<br />
zagubljene dane plovidbe.<br />
Ovih dana je jedan član<br />
poslao grčkom Goulandrisu i<br />
izraelskom ZIM-u zahtjev da<br />
mu pošalju potvrde o plovidbi<br />
sedamdesetih godina prošlog<br />
stoljeća: odlazio je na more<br />
posredstvom Zavoda (ne<br />
priznaje se potvrda Zavoda), a<br />
navigacije nema u matrikuli<br />
(u Radnoj knjižici uredno je<br />
uvedeno da plaća doprinose<br />
kao pomorac od 1971. godine).<br />
Problemi su i u Mediteranskoj<br />
plovidbi d.d. iz Korčule:<br />
ostali su na jednom brodu<br />
i – dvije brodice. Pomorci<br />
ostaju bez posla, kasne plaće…<br />
Redaju se sastanci u Korčuli i<br />
traži rješenje. Zar će još jedan<br />
korčulanski brodar nestati<br />
(sjetimo se Dalmatinske<br />
plovidbe iz Vela Luke).<br />
Stupaju na snagu amandmani<br />
na STWC konvenciju<br />
prihvaćeni u Manili<br />
koji donose nove obveze za<br />
pomorce. Uskoro će trebati<br />
zamijeniti i Pomorske knjižice<br />
(biometrijske), treba zamijeniti<br />
svjedodžbe (sve imaju<br />
ograničeno vrijeme trajanja)…<br />
Pirati su i dalje na dnevnom<br />
redu, na sve većoj razini:<br />
raspravlja se o uvođenju<br />
naoružanih zaštitara. Svaka<br />
država treba sama odlučiti<br />
kako zaštititi brodove svojih<br />
brodara. Pomorci se ne bi<br />
trebali naoružavati (trening<br />
?), a zapovjednik ostaje<br />
odgovoran…<br />
Slijedi vruća jesen: početi<br />
će pregovori za nove kolektivne<br />
ugovore, izmjene<br />
starih, a treba se pripremiti<br />
i za stupanje na snagu nove<br />
Konvencije o radu <strong>pomoraca</strong><br />
(MLC 2006). A tu je još<br />
neuređen sektor offshore<br />
industrije, ali i malih brodova<br />
za krstarenje te jahti…<br />
Srećom dolaze niže temperature<br />
!<br />
A onima koji su na<br />
zasluženom godišnjem<br />
odmoru želimo da se dobro<br />
odmore, napune baterije i<br />
akumulatore, jer svaki odmor<br />
je dobrodošao.<br />
Onima koji su na brodu:<br />
mirno more ( i pedalj ispod<br />
kobilice)!<br />
Socijalna reforma<br />
Novi obvezni<br />
doprinos<br />
Porezna uprava za sve<br />
pomorce u međunarodnoj<br />
plovidbi, počevši od 11. lipnja<br />
automatski obračunavati i<br />
dodatni doprinos za beneficirani<br />
staž, što su pomorci u<br />
međunarodnoj plovidbi dužni<br />
sami plaćati.<br />
Za pomorce u nacionalnoj<br />
plovidbi poslodavac je obvezan<br />
prijaviti i plaćati dodatni<br />
doprinos za beneficirani staž za<br />
razdoblje od ukrcaja do iskrcaja<br />
pomorca.<br />
Svi pomorci od 11. lipnja<br />
imaju pravo na starosnu<br />
mirovinu <strong>pomoraca</strong> ako su<br />
napunili 60 godina života i<br />
mogu dokazati ostvarenih 15<br />
godina staža osiguranja na<br />
ukrcaju kao član posade broda.<br />
Za dokazivanje da je potreban<br />
staž osiguranja ostvaren na<br />
ukrcaju kao član posade broda<br />
prvenstveno se koriste Pomorska<br />
knjižica i Radna knjižica,<br />
a dodatno i drugi dokumenti<br />
kojima se dokazuje plovidba<br />
(ugovori o radu, potvrde poslodavca,<br />
iskrcajne liste i sl.).<br />
Razdoblja u kojima je<br />
pomorac platio doprinos za<br />
mirovinsko osiguranje u svojstvu<br />
osiguranika-pomorca moraju se<br />
poklapati s razdobljima kada je<br />
pomorac stvarno bio ukrcan na<br />
OBVEZNI DOPRINOSI POMORACA U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI<br />
(primjenjuje se od 11. lipnja 2011.)<br />
KAT RADNA MJESTA OSNOVICA<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
Zapovjednik broda, upravitelj stroja, zapovjednik<br />
osoblja,upravitelj osoblja u strojarnici<br />
Prvi časnik palube, drugi časnik stroja, rukovodeće<br />
hotelsko osoblje (upravitelji), liječnik, zubar, časnik<br />
odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda, časnik<br />
odgovoran za zaštitu okoliša<br />
Drugi časnik palube, zapovjednik jahte, treći časnik stroja,<br />
rukovodeće hotelsko osoblje (direktori), frižiderist,<br />
operater postrojenja za ukapljivanje, zapovjednik<br />
plutajućeg objekta, zapovjednik nepomičnog odobalnog<br />
objakta, operater dinamičke pozicije, upravitelj stroja<br />
na jahti<br />
Treći časnik palube, časnik plovidbene straže na palubi,<br />
četvrti časnik stroja, radiočasnik, više hotelsko osoblje<br />
(časnici), više tehničko osoblje (časnici), elektročasnik,<br />
elektroničar, časnik plovidbene straže u strojarnici<br />
Više hotelsko osoblje (niži časnici), više tehničko osoblje<br />
(niži časnici), električar, mehaničar, prvi kuhar,<br />
prvi konobar, vođa palube, vođa stroja, poslužitelj sisaljki<br />
(pumpman), vozač na RO-RO brodovima, medicinska<br />
sestra, alatničar, dizaličar, bušač, ronilac, bravar, cjevar,<br />
varioc<br />
Član plovidbene straže na palubi (kormilar),<br />
član plovidbene straže u strojarnici (mazač),<br />
hotelsko osoblje, tehničko osoblje<br />
Izmjenama i dopunama<br />
Pomorskog zakonika koje<br />
su stupile na snagu 11.<br />
lipnja 2011. godine uve-<br />
den je staž osiguranja s<br />
povećanim trajanjem za<br />
pomorce što znači da će<br />
se za plovidbu ostvarenu<br />
od tog datuma nadalje<br />
svakih 12 mjeseci plo-<br />
vidbe obračunati u staž<br />
osiguranja kao 15 mjeseci<br />
uz obvezu plaćanja<br />
posebnog doprinosa.<br />
brodu.<br />
U potrebnih 15 godina staža<br />
osiguranja računa se i beneficirani<br />
staž ostvaren u skladu s<br />
ranije važećim propisima.<br />
doprinos za<br />
mirovinsko<br />
osiguranje<br />
20%<br />
MIROVINSKO<br />
OSIGURANJE<br />
doprinos<br />
za staž s<br />
povećanim<br />
trajanjem<br />
7,84%<br />
doprinos za<br />
zdravstveno<br />
osiguranje<br />
15%<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />
Razdoblja u kojima je<br />
pomorac bio prijavljen na<br />
obvezna osiguranja po nekoj<br />
drugoj osnovi (produženo osiguranje,<br />
poljoprivrednik ili bilo<br />
po kojoj drugoj osnovi/zvanju,<br />
ne uračunavaju se u 15 godina<br />
staža osiguranja potrebnih za<br />
starosnu mirovinu <strong>pomoraca</strong> sa<br />
60 godina, niti se mogu dokupiti<br />
kao „pomorac“, bez obzira<br />
ako je za to razdoblje uvedena<br />
plovidba u Pomorsku knjižicu.<br />
Pomorci koji su u pojedinim<br />
razdobljima ostvarili plovidbeni<br />
staž za koji nisu uplaćivali<br />
doprinose, a nisu bili osigurani<br />
ni po kojoj drugoj osnovi, moći<br />
će (ali samo za sva takva razdoblja)<br />
platiti doprinos za obvezno<br />
mirovinsko osiguranje unazad i<br />
to po osnovici koja u trenutku<br />
podnošenja takve retroaktivne<br />
prijave vrijedi za to svojstvo<br />
ukrcaja.<br />
Sve tehničke pojedinosti<br />
provedbe izmjena i dopuna<br />
Pomorskog zakonika u svezi<br />
beneficiranog staža biti će<br />
sadržane u Tehničkim uputama<br />
koje će biti izrađene nakon<br />
prikupljanja i analize pristiglih<br />
pitanja. • (dp)<br />
ZDRAVSTVENO<br />
OSIGURANJE<br />
doprinos<br />
za zaštitu<br />
zdravlja na<br />
radu<br />
0,5 %<br />
UKUPNI<br />
OBVEZNI<br />
DOPRINOSI<br />
ukupni<br />
obvezni<br />
doprinosi<br />
43,34%<br />
7.118,00 1.423,60 558,05 1.0<strong>67</strong>,70 35,59 3.084,34<br />
5.249,00 1.049,80 411,52 787,35 26,25 2.274,92<br />
3.966,00 793,20 310,93 594,90 19,83 1.718,86<br />
3.<strong>67</strong>3,00 734,60 287,96 550,95 18,37 1.591,88<br />
3.443,00 688,60 269,93 516,45 17,22 1.492,20<br />
3.207,00 641,40 251,43 481,05 16,03 1.389,91<br />
7 Drugi kuhar, drugi konobar, pekar, slastičar 2.940,00 588,00 230,50 441,00 14,70 1.274,20<br />
8<br />
Vježbenik palube, vježbenik stroja, ostali vježbenici,<br />
mornar, čistač, mladić sobe, mladić kuhinje, pomoćnik<br />
električara, pomoćnik mehaničara, pomoćnik<br />
poslužitelja sisaljki (pumpman), pomoćno hotelsko<br />
osoblje, pomoćno tehničko osoblje<br />
2.<strong>67</strong>9,95 536,00 210,10 402,00 13,40 1.161,50
Novi amandmani na STCW pravila,<br />
dogovoreni u Manili 2010. godine,<br />
imaju za svrhu da osiguraju da STCW standardi<br />
ostanu mjerodavni tako da pomorci<br />
nastave razvijati i održavati svoje profesionalne<br />
vještine. Mnogo<strong>broj</strong>ne izmjene se<br />
uvode zbog uzimanja u obzir tehnički razvoj<br />
što zahtjeva nove stručnosti.<br />
STCW amandmani početi će se primjenjivati<br />
od prvog siječnja 2012. godine kada<br />
stupaju na snagu. Od brodara i <strong>pomoraca</strong> će<br />
se zahtjevati da budu usklađeni i s novim<br />
minimumom STCW-a za sate odmora za<br />
pomorce.<br />
Od sada do siječnja 2017. godine, novi<br />
zahtjevi će se uvoditi od strane državne<br />
pomorske administracije u skladu s<br />
prihvaćenim „redom vožnje“. Ministarstvo<br />
mora, prometa i infrastrukture RH započelo<br />
je s implementacijom odredbi Međunarodne<br />
konvencije o standardima izobrazbe, izdavanju<br />
svjedodžbi i držanju straže <strong>pomoraca</strong><br />
(STCW) koje su usvojene u Manili na diplomatskoj<br />
konferenciji (u radu je sudjelovao<br />
tajnik SPH B. Berlan) kroz odredbe Pravilnika<br />
o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti<br />
<strong>pomoraca</strong>.<br />
Novi zahtjevi<br />
Mnoge izmjene na STCW tablicama<br />
stručnosti (Competence Tables) su<br />
prihvaćene u Manila amandmanima. Npr.<br />
potrebu da časnici palube budu stručno<br />
osposobljeni za korištenje ECDIS-a, a da<br />
časnici stroja budu sposobni da koriste opremu<br />
za spriječavanje onečišćenja. Općenito,<br />
dodatni naglasak je stavljen na management<br />
očuvanja okoliša.<br />
Za časnike palube i stroja, bitan je<br />
novi zahtjev za osposobljavanje u svezi<br />
rukovođenja, timskog rada i menadžerskih<br />
vještina. Uveden je i poseban trening za sve<br />
pomorce, čime pojačana važnost ne samo<br />
za one koji izravno rukovode, već i za sve<br />
članove posade koji moraju komunicirati u<br />
svezi sigurnosti s višim časnicima, zapovjednikom<br />
i/ili personalom na kopnu.<br />
Biti će obvezno za sve članove posade<br />
palube i stroja vježbanje da bi dokazali<br />
osposobljenost korištenjem brodskih dnevnika<br />
treninga koje će nadgledati časnici<br />
odgovorni za trening na brodu (uz postojeće<br />
zahtjeve za trening časnika).<br />
Što se tiče posebnih treninga i svjedodžbi<br />
za časnike za sigurnost (Ship Security<br />
Officers), nova sigurnosna familijarizacija i<br />
trening će se uvesti za sve članove posade<br />
broda. Pomorci će morati biti u skladu s<br />
tim novim sigurnosnim zahtjevima stažom<br />
plovidbe ili kroz prethodne treninge.<br />
Jedna od važnijih elemenata Manila amandmana<br />
je dodatni naglasak dat potrebi da<br />
se standardi stručnosti <strong>pomoraca</strong> održavaju<br />
kroz njihovu karijeru. Od svih <strong>pomoraca</strong> će<br />
se zahtjevati da dokažu adekvatnu razinu<br />
osposobljenosti u temeljnom sigurnosnom<br />
treningu (uključujući preživljavanje,<br />
protupožarnu zaštitu, prvu pomoć i osobna<br />
sigurnost) svakih pet godina. Mnogi od tih<br />
ponovnih treninga će se izvoditi na brodu,<br />
ali će neki zahtjevati trening na kopnu u<br />
posebnim institucijama.<br />
Pomorci koji imaju svjedodžbe o iskustvu u<br />
brodicama za spašavanje i brzim brodicama<br />
za spašavanje ili naprednu protupožarnu<br />
zaštitu će također morati dokazivati da<br />
su zadržali razinu osposobljenosti u tim<br />
vještinama svakih pet godina.<br />
STCW sada sadrži nove, iscrpne tablice<br />
osposobljenosti (Competence Tables)<br />
za trening na tankerima, kemikalcima i<br />
tankerima za plin na osnovnoj i naprednoj<br />
razini (novi propisi su razvijeni i za posade<br />
na offshore brodovima i sve brodove koji<br />
plove u polarnim vodama).<br />
STCW 2010 uvodi opsežne treninge i<br />
zahtjeve za svjedodžbe za novi činove: „Able<br />
Seafarer Deck“ i „Able Seafaer Engine“<br />
prema zahtjevima za održavanje straže na<br />
palubi i u stroju.<br />
Novi standardi osposobljenosti i posebna<br />
svjedodžba se uvodi za zanimanja „Electro-<br />
Technical Officer“ i „Electro-Technical<br />
Rating“ uvažavajući zahtjeve posebno<br />
u industriji putnički brodova. Može se<br />
primijetiti da postoje mnoge isprepletene<br />
stručnosti između Able Seafarer Engine<br />
i Electro-Technical Rating pa se može<br />
1. SIJEČANJ 2012. 1. SIJEČANJ 2013. 1. SRPANJ 2013. 1. SIJEČANJ 2014. 1. SIJEČANJ 2017.<br />
Manila amandmani<br />
2010 stupaju na snagu<br />
Treninzi i izdavanje<br />
svjedodžbi<br />
mogu se nastaviti<br />
u skladu sa STCW 95<br />
Neke države mogu<br />
početi s uvođenjem<br />
novih standarda<br />
Novi minimalni <strong>broj</strong><br />
sati odmora stupaju<br />
na snagu<br />
STCW 2010<br />
NOVI ZAHTJEVI<br />
ZA POMORCE<br />
Stručnost <strong>pomoraca</strong> je<br />
najkritičniji faktor za sigurnost<br />
i efikasno vođenje brodova i<br />
ima izravni učinak na sigurn-<br />
ost života na moru te zaštitu<br />
morskog okoliša.<br />
IMO konvencija o standardima<br />
izobrazbe, izdavanju svjedodžbi<br />
i držanju straže <strong>pomoraca</strong><br />
(STCW) je obuhvatna grupa<br />
međunarodnih pravila čija je<br />
svrha da se osiguraju najviši<br />
standardi stručnosti <strong>pomoraca</strong><br />
na globalnoj razini.<br />
Vlade mogu nastaviti s obnovom i produženjem<br />
svjedodžbi i potvrda izdanih prije 1. siječnja 2012.<br />
godine te mogu nasataviti s izdavanjem, priznavanjem<br />
i potvrđivanjem svjedodžbi u skladu s odredbama<br />
Konvencije koje su se primjenjivale prije 1. siječnja<br />
2012 uzimajući u obzir one pomorce koji su započeli s<br />
treningom odmah prije 1. srpnja 2013.<br />
Obvezni<br />
sigurnosni treninzi<br />
u skladu s Manila<br />
amandmanima<br />
STCW 2010<br />
certifikacija za sve<br />
pomorce<br />
Novi standardi treninga po izboru<br />
Za nove pomorce<br />
koji počinju treninge<br />
zahtjeva se da budu u<br />
skladu s novim<br />
standardima<br />
Novi standardi treninga su obavezni<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 3<br />
smatrati da je Electro-Technical Rating<br />
više zvanje od Able Seafarer Engine što će<br />
pridonijeti razvoju karijere za one pomorce<br />
od kojih se zahtjeva fleksibilnost u njihovom<br />
radu na brodu.<br />
Uvode se i dodatni liječnički standardi<br />
i zahtjevi za izdavanje svjedodžbe. Oni<br />
uključuju i specifični limit od 0.05%<br />
sadržaja alkohola u krvi ili 0,25 mg/l alkohola<br />
prilikom izdisaja zraka.<br />
Minimalni sati odmora<br />
STCW konvencija pokriva i raspored<br />
održavanja straže. To uključuje i minimum<br />
sati odmora za pomorce da se spriječi umor<br />
i osigura da pomorci budu spremni za<br />
svoje dužnosti. STCW minimalni <strong>broj</strong> sati<br />
odmora je sada usklađen sa zahtjevima za<br />
sate rada koje je prihvatila Međunarodna<br />
organizacija rada (ILO) uključujući i<br />
Konvenciju o radu <strong>pomoraca</strong>, 2006 (ILO<br />
Maritime Labour Convention – MLC).<br />
Novi zahtjevi IMO-a za sate odmora<br />
će stupiti na snagu u siječnju 2012.<br />
godine što će uvesti striktnije minimalne<br />
zahtjeve od onih koje su sada na<br />
snazi. Najveće promjene su slijedeće:·<br />
· Minimalna količina odmora<br />
u svakom razdoblju od 7 dana<br />
povećava se sa 70 na 77 sati;<br />
· Pomorac mora uvijek imati 10<br />
sati odmora u svakom razdoblju<br />
od 24 sata bez izuzetaka, osim<br />
u slučaju krajnje nužde;<br />
· Postaje obveza da se vode zapisi<br />
za svakog pojedinačnog pomorca<br />
o satima odmora, što će se moći<br />
provjeriti za vrijeme Port State<br />
Control (PSC) pregleda; i<br />
· Sati odmora se sada odnose za većinu<br />
članova posade, uključujući zapovjednike,<br />
a ne samo za članove posade u<br />
straži kao što je do sada bio slučaj.<br />
· Od siječnja 2012. godine, pomorci<br />
će trebati periodično pregledavati<br />
i potpisivati zapise o satima<br />
rada/odmora (uglavnom jednom<br />
mjesečno) kako bi se osigurala sukladnost<br />
za minimalnim zahtjevima<br />
sati odmora koji su dogovoreni.<br />
Svjedodžbe<br />
Pomorci koji posjeduju STCW svjedodžbe<br />
izdane prije prvog siječnja 2012. godine<br />
morati će udovoljavati novim zahtjevima,<br />
uključujući nove ponovljene treninge (refresh)<br />
kako bi njihove svjedodžbe mogle biti<br />
produžene nakon prvog siječnja 2017. godine.<br />
Neke administracije mogu odlučiti da implementiraju<br />
nove standarde prije nego druge.<br />
Sigurnost<br />
Od prvog siječnja 2014. godine svi pomorci<br />
morati će pohađati tečajeve i ishodovati<br />
svjedodžbe u svezi sigurnosti u skladu s<br />
novim zahtjevima konvencije što uključuje i<br />
protu-piratske treninge.<br />
Liječničke svjedodžbe<br />
Svjedodžbe će se moći ishodovati prema<br />
sadašnjim zahtjevima konvencije do<br />
2017. godine. Nakon toga, sve liječničke<br />
svjedodžbe morati će biti izdane u skladu<br />
sa 2010 standardima. U praksi pojedine<br />
administracije mogu tražiti da se<br />
primjenjuju novi standardi i prije 2017.<br />
godine • (dp)
4<br />
Nakon prvog i uvodnog<br />
susreta u Madridu gdje su<br />
predstavljeni problemi s kojima<br />
se mladi i sindikati u prometnom<br />
sektoru danas susreću,<br />
berlinski seminar je donio<br />
analizu problema kroz pojedine<br />
sektore, ali i različite dijelove<br />
Europe. <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong><br />
<strong>Hrvatske</strong> sam predstavila u<br />
skupini koju su sačinjavali<br />
isključivo mladi sindikalisti<br />
iz europskog POMORSKOG<br />
sektora što je za mene bila<br />
izvrsna prilika za razgovor i<br />
usporedbu problema na koje<br />
nailazimo u hrvatskom zakonodavstvu,<br />
uvjetima zapošljavanja<br />
i iskustava života na brodu<br />
hrvatskih <strong>pomoraca</strong> s ostatkom<br />
prisutnih sindikalista iz Europe.<br />
Svaka od grupa je morala<br />
obraditi sljedeće zadatke:<br />
1. Pregled zakona o pravima<br />
radnika u transportnom<br />
sektoru i pojedinoj državi<br />
2. Najveći problemi i<br />
zahtjevi za mlade radnike u<br />
pojedinom sektoru<br />
3. Preporuke za rad Europskog<br />
komiteta za socijalni<br />
dijalog u sektorima<br />
Grupa pomorskog sektora<br />
je pokušala primjeniti sva tri<br />
zadatka na rad i život europskog<br />
pomorca koji je tek započeo svoj<br />
radni vijek te kako se na njega<br />
odražavaju zakoni u različitim<br />
europskim državama. Provelo<br />
se pitanje da li europskom<br />
pomorcu više idu u korist nacionalni<br />
ili internacionalni zakoni<br />
(ILO). Naravno odgovor na to<br />
pitanje je kompleksan, s obzirom<br />
da svaka europska država<br />
ima svoje zakonodavstvo iznad<br />
kojeg su tu još i međunarodni<br />
zakoni koji sve objedinjuju.<br />
Za hrvatskog pomorca bi u<br />
Žene u transportnom sektoru<br />
Novi priručnik za<br />
Transunion Project - II. dio seminara<br />
za mlade u tranportnom sektoru<br />
Solidarnost<br />
europskog<br />
sindikalizma<br />
većini slučajeva bilo mnogo<br />
bolje ukoliko bi se primjenjivali<br />
samo zakoni krovnih svjetskih<br />
organa s obzirom na situaciju s<br />
državnim zakonodavstvom koje<br />
u najmanju ruku nije sklono<br />
promjenama na bolje (čast<br />
iznimkama).<br />
Također je bilo zanimljivo<br />
čuti informaciju da se časnici i<br />
zapovjednici francuske nacionalnosti<br />
moraju učlaniti u sindikat.<br />
Odgovor na moje pitanje zašto<br />
je bio zapravo jednostavan.<br />
<strong>Sindikat</strong> štiti sve pomorce koji se<br />
nalaze na određenoj kompaniji<br />
s kojom je sklopljen kolektivni<br />
rješavanje starih problema<br />
Transunion je projekt financiran<br />
od strane EU u kojemu<br />
će do kraja 2011. godine na četiri<br />
seminara i četiri konferencije<br />
priustvovati više od 500 sudionika.<br />
U Zagrebu smo sudjelovali u<br />
projektu „Žene u transportnom<br />
sektoru“ koji služi kao platforma<br />
za razvijanje priručnika za<br />
edukaciju budućih povjerenica.<br />
Cilj je privući što veći <strong>broj</strong> žena<br />
koje rade u prometnom sektoru<br />
u sindikalne aktivnosti. Žene se<br />
svakodnevno susreću s nizom<br />
specifičnih problema, posebice<br />
na radnim mjestima gdje nema<br />
sindikalne organiziranosti i<br />
aktivnosti te gdje je ravnopravnost<br />
spolova još uvijek<br />
nepoznanica.<br />
U Zagrebu smo razgovarale<br />
sa sindikalnim povjerenicama<br />
iz <strong>Hrvatske</strong>, Bugarske,<br />
Makedonije, Italije, Francuske<br />
i Turske, koje nisu skrivale<br />
oduševljenje ovim projektom<br />
jer kako sve kažu, bez dobre<br />
edukacije nema promjene.<br />
Žene je potrebno educirati na<br />
radnom mjestu i u okruženju u<br />
kojem se svakodnevno nalaze<br />
te im pomoći u procesu mjenjanja<br />
dispozicioniranog radnog<br />
statusa koji nije rijedak slučaj u<br />
transportnom sektoru.<br />
Naša „domaćica“ u Zagrebu je<br />
bila Katarina Mindum, dopredsjednica<br />
<strong>Sindikat</strong>a željezničara<br />
<strong>Hrvatske</strong> za međunarodnu<br />
suradnju i obrazovanje koja<br />
nas je oba dana uspješno<br />
vodila kroz tri sekcije zadataka<br />
pripremljenih upravo za što<br />
bolji budući priručnik. Sindikalno<br />
organiziranje na radnom<br />
mjestu, pozicija žena i komunikacija<br />
na radnome mjestu su<br />
poglavlja koja su poslužila kao<br />
temelj za dvodnevni razgovor,<br />
razmjenu iskustava, ali i predlaganje<br />
riješenja i smjernica za<br />
ženske sindikalne aktivnosti u<br />
transportu. Sljedeća i posljednja<br />
konferencija je u listopadu<br />
u Sofiji, nakon koje će se vršiti<br />
posljednje pripreme za sindikalni<br />
priručnik, ali i dogovarati<br />
aktivnosti za daljnji rad<br />
ženskih sekcija unutar ETF-a.<br />
• (bm)<br />
Nastavak seminara u<br />
organizaciji Europske or-<br />
ganizacije transportnih<br />
radnika, koji je započeo<br />
početkom svibnja u Ma-<br />
dridu održao se krajem<br />
lipnja u glavnom gradu<br />
Njemačke, gdje su mladi<br />
zaposleni u transport-<br />
nom sektoru i aktivni<br />
u sindikalnom radu još<br />
jednom potvrdili da je<br />
zajednički rad temelj<br />
bolje budućnosti, kako za<br />
radne uvjete europskih<br />
radnika u prometu tako<br />
i same solidarnosti u eu-<br />
ropskom sindikalizmu.<br />
ugovor te je zapravo nelogično<br />
pojedince koji se nisu htjeli<br />
učlaniti izdvojiti iz postignutih<br />
reformi, ugovora, poboljšanih<br />
uvjeta za rad itd...<br />
Cilj ovakvih radionica za<br />
mlade je svakako i povezivanje,<br />
stvaranje mreže koja bi<br />
zajednički radila na poboljšanju<br />
statusa europskog, a s time i<br />
hrvatskog pomorca. Ulaskom u<br />
EU će i naša domovina morati<br />
prilagoditi svoje zakone onima<br />
koji su propisani europskim<br />
odrednicama te nam je itekako<br />
cilj biti ukorak s bliskom<br />
budućnosti koja će donijeti<br />
promjene na bolje ISKLJUČIVO<br />
ako već sada krenemo pripremati<br />
teritorij i zakone za ono<br />
što nas neće zaobići. Nedavni<br />
uspjeh s uvođenjem beneficiranog<br />
staža u <strong>Pomorski</strong> zakonik<br />
za sve mlade naraštaje hrvatskih<br />
<strong>pomoraca</strong> je prva pobjeda kojoj<br />
slijedi još mnogo bitaka.<br />
Slijedeća i završna konferencija<br />
ovog europskog projekta<br />
je koncem rujna u Rigi, gdje će<br />
se odrediti smjernice za daljnji<br />
rad kako ne bi sve ostalo samo<br />
mrtvo slovo na papiru što je<br />
u nas česta praksa. <strong>Sindikat</strong><br />
<strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> će nastaviti<br />
suradnju sa Sekcijama mladih<br />
<strong>pomoraca</strong> u Europi i dalje, s<br />
ciljem osnaživanja najboljeg<br />
domaćeg proizvoda: hrvatskog<br />
pomorca. • (bm)<br />
Vijesti<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />
Novi generalni<br />
tajnik IMO-a<br />
Vijeće Međunarodne pomorske organizacije<br />
(IMO) je u lipnju izabralo za<br />
novog generalnog tajnika Koji Sekimizua<br />
(Japan) koji će preuzeti funkciju 31.<br />
Prosinca kada dosadašnji generalni tajnik<br />
Efthimios Mitropoulos (Grčka) napušta<br />
dužnost. Sekimizu je dosad bio ravnatelj<br />
Maritime Safety Committee u IMO-u.<br />
Nove ILO<br />
minimalne<br />
plaće<br />
Članovi International Shipping Federation<br />
(ISF) prihvatili su izmjenu ILO minimalne<br />
plaće za kormilare (Able Seafarer).<br />
Pod okriljem ILO Joint Maritime Commission<br />
(JMC) predstavnici poslodavaca<br />
koordinirani od strane ISF-a, sastali su se<br />
s predstavnicima <strong>pomoraca</strong> koordinirani<br />
od strane International Transport Workers’<br />
Federation (ITF) u Ženevi. Od prvog<br />
siječnja 2012. godine ILO minimum će<br />
se povećati na 555 dolara osnovne plaće<br />
sa sadašnjih 545 dolara. Minimum će se<br />
povećati na 568 dolara u siječnju 2013.<br />
godine i na 585 dolara 31. prosinca 2013.<br />
godine. Treba napomenuti da je vrijednost<br />
ILO minimalne plaće mnogo veća<br />
kada se doda vrijednost prekovremenih<br />
sati rada i drugih dodataka.<br />
Nova<br />
konvencija<br />
Europska komisija je podržala ratifikaciju<br />
nove IMO konvencije: Convention<br />
for the Safe and Environmentally Sound<br />
Recycling of Ships. No, do stupanja na<br />
snagu nove konvencije ostaju na snazi<br />
Guidelines on Transitional Measures for<br />
Shipowners Selling Ships for Re-cycling<br />
čija je svrha siguran i ekološko prihvatljiv<br />
rad rezališta.
Jadrolinija<br />
Pregled aktivnosti<br />
u ljetnom kvartalu<br />
Koncesioniranje svih<br />
linija i strategija<br />
10-godišnjeg razvoja<br />
obalnog linijskog prometa<br />
Iako je bilo najavljeno kako će se<br />
potpisati ugovori za održavanje<br />
svih trajektnih linija, da bi se<br />
zadržale postojeće koncesije do 31.<br />
12. 2016. godine bez mogućnosti<br />
dolaska stranih brodara na lokalne<br />
linije, zbog nepostizanja dogovora<br />
i nepotpisivanja ugovora o<br />
održavanju linija između Jadrolinije<br />
i Agencije za obalni linijski promet<br />
(zbog nedovoljnih maksimalnih<br />
potpora, a koje jedino kao takve<br />
prepoznaje EU), donesena je odluka<br />
o raspisivanju natječaja za koncesije<br />
(sa obaveznim socijalnim paketima)<br />
za sve linije, uz obvezu Agencije da<br />
pripremi sve elemente za natječaje<br />
kroz mjesec kolovoz.<br />
Strategija bi trebala sadržavati<br />
sustav linija koje povezuju kopno<br />
i otoke, kao i otoke međusobno,<br />
tipove brodova za pojedine<br />
linije, pravni okvir usklađen s<br />
odgovarajućim europskim propisima<br />
vezano za koncesioniranje te financijski<br />
plan s kojim će se dodjeljivati<br />
potpore.<br />
a) <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong><br />
se ne slaže s ograničavanjem<br />
maksimalnih potpora na ovakav<br />
način gdje se Jadrolinija dovodi<br />
u neravnopravan položaj, , ne<br />
uvažavajući se stvarni troškovi u<br />
koje treba pri<strong>broj</strong>iti sve režijske<br />
troškove (prodaja karata, radione<br />
i sl.), s kojima Jadrolinija nije<br />
usporediva niti konkurentna<br />
malim brodarima.<br />
b) Država mora navesti koje su<br />
linije nerentabilne, te koje će kao<br />
takve ostati u cijelosti na skrbi<br />
države, a koje linije će se koncesionirati<br />
kao profitabilne;<br />
c) <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong><br />
će opetovano tražiti da se striktno<br />
odredi maksimalna starost brodova<br />
koji mogu doći na Jadran, te<br />
učestvovati u održavanju linijskog<br />
obalnog prometa i prometa<br />
između talijanskih i hrvatskih<br />
luka, bez obzira na državnu<br />
pripadnost, tj. čiju zastavu viju na<br />
krmi. Dovedeni smo u neravnopravan<br />
položaj i prisiljeni graditi<br />
nove i strahovito skupe brodove<br />
u hrvatskim brodogradilištima<br />
za “spas hrvatske brodogradnje”,<br />
koji nikako ne mogu biti<br />
konkurentni jeftino nabavljenim<br />
brodovima, tko zna koliko starim,<br />
u inozemstvu.. Iz dostupnih informacija<br />
znamo da sada neki mali<br />
brodari grade brodove, čija je<br />
cijena višestruko manja od cijene<br />
istih brodova pravljenih kod nas<br />
(hrvatska brodogradnja). Država<br />
je izigrala Jadroliniju i s takvim<br />
načinom rada za kratko vrijeme<br />
će imati Jadroliniju u stečaju.<br />
d) <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong><br />
će Radničkom vijeću uputiti<br />
zahtjev da za narednu sjednicu u<br />
dnevni red uvrsti točku: Koliko i<br />
kako se Jadrolinija priprema za<br />
tržišnu utakmicu?<br />
Izmjene uor<br />
s određenog<br />
na<br />
neodređeno<br />
vrijeme -<br />
nastavak<br />
borbe<br />
Očekujemo pristupanje<br />
izmjenama UOR s određenog<br />
na neodređeno vrijeme krajem<br />
rujna i početkom listopada ove<br />
godine. Naš prijedlog će ići ka<br />
tome da se sa svim pomorcima<br />
i zaposlenima na kopnu, koji<br />
imaju UOR na određeno vrijeme<br />
duže od tri godine, zasnuje radni<br />
odnos na neodređeno vrijeme.<br />
Osim toga ćemo tražiti<br />
od naših članova Radničkog<br />
vijeća da kroz rad RV inzistiraju<br />
i dalje na donošenju Plana<br />
zapošljavanju u Društvu.<br />
Obilasci<br />
članstva na<br />
brodovima i<br />
agencijama<br />
u rujnu<br />
Nastaviti će se obilazak manjih i,<br />
posebno, otočnih agencija Jadrolinije,<br />
upoznati se s radnicima i<br />
problemima i pokušati iznaći rješenja<br />
za iste, ali ujedno i obilaziti brodove,<br />
koji se zateknu u tim lukama.<br />
Skupove članova SPH u Društvu<br />
će se održati krajem rujna u Zadru i<br />
kroz listopad ove godine.<br />
U dnevni red će se svakako uvrstiti<br />
točka pregovora o plaćama jer smo<br />
nezadovoljni i smatramo da smo<br />
nedovoljno plaćeni za odgovorni<br />
posao koji obavljamo. Od Agencije<br />
za obalni linijski promet zatražiti<br />
ćemo objašnjenje kako i na koji<br />
način će se određivati koncesionari<br />
za pojedine linije po raspisanim<br />
natječajima.<br />
Trenutačno imamo 513 članova,<br />
premda je ovaj <strong>broj</strong> varijabilan,zbog<br />
stalnog priliva novih članova i prestanaka<br />
UOR za pojedine članove.<br />
Razmatrali smo načine pružanja<br />
pomoći članovima koji su već duže<br />
vremena bolesni, a lošijeg su imovinskog<br />
stanja.<br />
Početak<br />
pregovora<br />
za izmjene<br />
i dopune<br />
nkuhp<br />
Novi dogovoreni datum<br />
početka pregovora je 07. rujna<br />
2011. godine. Rok dovršenja<br />
pregovora ostaje isti odnosno<br />
31. prosinca 2011. godine.<br />
Za izradu Kolektivnog ugovora<br />
radnika na kopnu, od Ureda za<br />
socijalno partnerstvo dobili smo<br />
odgovor u kojem je zakazan<br />
inicijalni sastanak s predstavnicima<br />
Uprave za 02. kolovoza<br />
2011. godine u Zagrebu, ali je<br />
odgođen. • (dp)<br />
Mediteranska plovidba<br />
Nakon što je NYKCool otkazao<br />
ugovor o suradnji za brodove<br />
„Autumn Wind“ i „Autumn Wave“,<br />
a brod „Atlantik Frigo“ bio preko 50<br />
dana izvan pogona zbog havarije u<br />
Panami (šteta 1,5 milijuna dolara),<br />
te dugovanjima plaća prema<br />
posadama (hrvatskim i stranim)<br />
i dobavljačima Mediteranska<br />
plovidba d.d. iz Korčule našla se u<br />
nezavidnoj situaciji. Treba reći da<br />
se radi o društvu koje je operiralo<br />
specijaliziranim brodovima za<br />
prijevoz rashlađenih tereta (frigo<br />
brodovi), a da je 2000. godine<br />
brodar ostao bez pet brodova koji<br />
su završili u rukama francuskog<br />
financijera libanonskog podrijetla<br />
Nemra Diaba zbog kredita uzetog<br />
za gradnju dva broda u splitskom<br />
brodogradilištu.<br />
Uz brod „Atlantik Frigo“, Mediteranska<br />
plovidba ima još dvije<br />
brodice za prijevoz putnika –<br />
„Lovor“ i „Tamaris“, dok su dva<br />
trajekta koji su održavali liniju<br />
Orebić-Dominče („Zamošće“ i<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 5<br />
Restrukturiranje i<br />
-obnova flote ?<br />
„Dominče“) prodani odnosno<br />
izrezani.<br />
Prema najavama spas<br />
korčulanskog brodara očekuje se<br />
od Državne agencije za sanaciju<br />
banaka (DAB) koja bi trebala<br />
dokapitalizirati društvo, a odluka<br />
se očekuje u rujnu na skupštini<br />
dioničara. U međuvremenu bi se<br />
društvo trebalo restrukturirati tako<br />
da bi država trebala ući u vlasničku<br />
strukturu brodara koji joj je dužan<br />
desetak milijuna kuna (model C).<br />
Uz to Mediteranska plovidba d.d.<br />
je u ožujku oglasila prodaju svih<br />
nekretnina u vlasništvu (upravna<br />
zgrada, hotel Mediteran u Račišću<br />
te građevinskom i poljoprivrednom<br />
zemljištu) koje su procijenjene na<br />
oko 21 milijun kuna.<br />
Od rujna prošle godine smanjen<br />
je <strong>broj</strong> zaposlenih i srezan dio<br />
troškova, a u prvih šest mjeseci ove<br />
godine ostvarena je neto dobit od<br />
723,5 tisuća kuna ( u istom razdoblju<br />
prošle godine bilježen je gubitak<br />
od 2,5 milijuna kuna). • (dp)<br />
Novi način školovanja<br />
Nautilus International je predstavio svoju inicijativu da se obnovi<br />
kursevi/trening za britanske članove posade nakon desetljeća stagnacije.<br />
Trening je razvila Merchant Navy Training Board, uz pomoć Nautilusa<br />
i RMT-a, predstavljena je u lipnju, a cilj je bio izraditi dvije nove šeme<br />
treninga (jeftine i kratke).<br />
U početku će treninzi biti samo u Engleskoj, a u skladu su s novim<br />
međunarodnim zahtjevima (izmjene STCW konvencije) koji smanjuju<br />
obaveznu plovidbu s 18 na 12 mjeseci za članove posade palube i s 12 na<br />
6 mjeseci za članove posade stroja. • (dp)<br />
Ususret EU<br />
Slobodna kretanja radnika<br />
Hrvatski će se građani moći slobodno zaposliti u zemljama EU bez<br />
posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje<br />
odluče zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima<br />
najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina.<br />
Hrvatska će također moći primijeniti istovrsna ograničenja, pa ni<br />
njihovi građani neće moći raditi u Hrvatskoj.<br />
Sloboda kretanja radnika odnosi se na slobodno kretanje te pravo<br />
na zapošljavanje i boravak tijekom zaposlenja u nekoj drugoj državi<br />
članici EU.<br />
Radnik koji se seli u drugu državu članicu imat će pravo na socijalno<br />
osiguranje i mirovinu. • (dp)
6<br />
International Bargaining Forum<br />
Postignut<br />
trogodišnji<br />
dogovor<br />
IBF (International Bar-<br />
gaining Forum), kojeg<br />
čine predstavnici ITF-a<br />
(International Transport<br />
Workers’ Federation)<br />
u ime <strong>pomoraca</strong>, i JNG<br />
(Joint Negotiating Group)<br />
u ime poslodavaca, posti-<br />
gli su konačni dogovor<br />
nakon pregovora koji su<br />
održani u Mijamiju 27. i<br />
28. srpnja (u pregovorima<br />
je sudjelovao B. Berlan).<br />
Pregovori, su iznjedrili<br />
trogodišnji dogovor koji će se<br />
primjenjivati na sve IBF ugovore<br />
EU<br />
Nakon nesreće platforme u<br />
Meksičkom zaljevu europarlamentarci<br />
su zatražili rigidnije<br />
standarde za zaštitu okoliša i<br />
sigurnost za podmorske bušotine<br />
za naftu i plin u EU. To proizlazi<br />
iz rezolucije koja je prihvaćena<br />
Komisije za industriju Europskog<br />
parlamenta ( 41 glas za, 6<br />
protiv).<br />
Prema izvjestiteljici, britanske<br />
europarlamentarke Vicky Ford<br />
(europski konzervativci), tekst<br />
rezolucije predviđa „preporuke<br />
za sprječavanje incidenata,<br />
uvođenje brzih akcija ukoliko<br />
se incidenti dogode i osiguravanje<br />
jasnih odgovornosti“ pred<br />
donošenje prijedloga zakona<br />
Komisije EU o sigurnosti bušotina<br />
za naftu i plin slijedeće jeseni.<br />
od prvog siječnja 2012. godine,<br />
a uključuje povećanje plaća u<br />
slijedećem trogodišnjem razdoblju.<br />
Dvopostotno povećanje plaća će<br />
se primjenjivati od prvog siječnja<br />
2012. godine, daljnjih 2,5 posto<br />
od prvog siječnja 2013. godine i<br />
dodatnih (i konačnih) tri posto<br />
povećanja će se primjenjivati od<br />
prvog siječnja 2014. godine.<br />
Pod uvjetima nove metodologije<br />
dogovoreno je tijekom 2010.<br />
godine da će se postotak povećanja<br />
primjenjivati na plaće i sindikalni<br />
fond; iako će se o specifičnoj<br />
primjeni povećanja za časnike i<br />
ostale članove posade i elementima<br />
sindikalnog fonda dogovoriti<br />
na lokalnim pregovorima između<br />
pojedinih sindikata članova ITF-a i<br />
poslodavaca.<br />
Dogovoreno je nakon dugih<br />
pregovora uvođenje „poticajnog“<br />
povećanja popusta za ITF Welfare<br />
Fund-a za IBF ugovore od daljnjih<br />
Offshore<br />
rezolucija<br />
Što se tiče odgovornosti,<br />
prema europarlamentarcima i za<br />
offshore industriju vrijede princip<br />
„tko onečisti-plaća“. Javni sektor<br />
mora kontrolirati sigurnost u<br />
koordinaciju akcija u slučaju incidenata.<br />
Predviđa se mogućnost<br />
pet posto, na sadašnjih pet posto,<br />
ako se <strong>broj</strong> brodova pokrivenih<br />
IBF ugovorom godišnje poveća za<br />
2+2+1 posto od 2012. do 2014.<br />
godine.<br />
Raspravljajući o troškovima<br />
rada, obje strane su dugo raspravljale<br />
o specifičnim promjenama<br />
(amandmanima) na članke IBF<br />
Collective Bargaining Agreementa<br />
(IBF kolektivnog ugovora), a<br />
zaključeno je da će promjene u<br />
slijedećem trogodišnjem razdoblju<br />
biti probne, kako bi se vidio utjecaj<br />
primjene ILO Maritime Labour<br />
Convention (MLC).<br />
Duga se rasprava vodila i oko<br />
problema piratstva te je izmijenjen<br />
tekst o područjima ratnih ili ratu<br />
sličnih operacija odnosno zonama<br />
visokog rizika. Izmjena proširenja<br />
zona i naknada će se odraziti i<br />
na slijedeće pregovore u bliskoj<br />
budućnosti.<br />
Uz specifične izmjene pojedinih<br />
članaka kolektivnog ugovora, izmijenjen<br />
je i potpisan Memorandum<br />
of Agreement koji sadrži dodatne<br />
dogovore postignute za vrijeme<br />
cijelih pregovora i procesa koji su<br />
otvoreni zajedno s pojedinostima<br />
koje su dodane tijeko pregovora u<br />
2011. godini. Oni sadrže principe<br />
pomoći brodarima s razvijenim<br />
procedurama u slučaju kršenja<br />
discipline odnosno procedurama<br />
u slučaju osobnog vrijeđanja te<br />
procedurama u slučaju nasilja/<br />
šikanjiranja na brodu odnosno<br />
obveza stvaranja budućih časnika<br />
putem treninga za vježbenike<br />
i omogućavanje smještaja za<br />
vježbenike na brodovima pokrivenima<br />
IBF ugovorima. • (dp)<br />
uključivanja Europska agencije<br />
za pomorsku sigurnost, a kod<br />
težih incidenata i nacionalnih<br />
planova za sprječavanje<br />
onečišćenja.<br />
Europarlamentarci traže i da<br />
se sve aktivnosti bušenja trebaju<br />
periodično pregledavati. Prethod-<br />
ni uvjet za dobivanje bilo kakve<br />
dozvole za bušenje trebala bi<br />
biti ocjena o utjecaju na okoliš,<br />
a aktivnosti bi mogle početi tek<br />
nakon prihvaćanja detaljnog<br />
plana sprječavanja mogućih incidenata.<br />
• (dp)<br />
<strong>Pomorski</strong> fakultet Rijeka<br />
Dan<br />
karijere<br />
Otvaranje Dana karijere: dekan prof.dr.sc.<br />
Serđo Kos i kap. J. Karmelić (ALUMNI)<br />
Veliko zanimanje za rad SPH<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />
Deseti lipanj : štand <strong>Sindikat</strong>a <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong><br />
Predstavili su se: Lošinjska plovidba, Maersk Safmarine,<br />
Tankerska plovidba, Rapska plovidba…
Transadria<br />
Napokon: određen<br />
privremeni<br />
stečajni upravitelj<br />
Na trgovačkom sudu u Rijeci napokon je pokrenut<br />
prethodni postupak za utvrđivanje uvjeta za otvaranje<br />
stečaja nad tvrtkom Transadria d.d. iz Rijeke Prethodni<br />
je postupak pokrenut na zahtjev 65 radnika članova<br />
<strong>Sindikat</strong>a <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>.<br />
Prema odluci stečajne sutkinje<br />
Ljiljane Ugrin određen je<br />
privremeni stečajni upravitelj bez<br />
čije suglasnosti uprava Transadrije<br />
neće moći upravljati imovinom<br />
tvrtke. Za stečajnog upravitelja<br />
imenovan je Zdravko Čupić iz<br />
Rijeke koji mora ispitati postoji li<br />
razlog za otvaranje stečaja, kakvi<br />
su izgledi za nastavak poslovanja<br />
te mogu li se imovinom tvrtke<br />
pokriti troškovi postupka. Ročište<br />
na kojem će se stranke izjasniti o<br />
otvaranju stečaja zakazano je za<br />
osmog rujna.<br />
Radi se o ponovnom otvaranju<br />
predstečajnog postupka, jer je<br />
prethodni otvoren ovog proljeća<br />
(travanj) na zahtjev radnika<br />
poslovnice Transadrije iz Pule koji<br />
su svoj zahtjev predali neposredno<br />
prije zahtjeva članova SPH. Postoji<br />
opravdana sumnja da su ti radnici<br />
svoj zahtjev postavili kako bi<br />
se kupilo vrijeme i potraživanja<br />
svojih kolega iz Rijeke stavilo u<br />
drugi plan. Odmah nakon toga ti<br />
su radnici dobili od uprave svoja<br />
potraživanja i kolektivno prešli u<br />
drugu špedicijsku tvrtku. Nakon<br />
povlačenja zahtjeva radnika iz<br />
Pule, na tu odluku se žalila uprava<br />
te je sve završilo na Visokom<br />
trgovačkom sudu u Zagrebu što je<br />
blokiralo zahtjev radnika iz Rijeke.<br />
Nakon odluke Visokog trgovačkog<br />
suda u Zagrebu (i više požurnica<br />
odvjetnika) o odbijanju žalbe<br />
uprave, na red je došao zahtjev<br />
za pokretanje stečaja radnika iz<br />
Rijeke (u redosljedu postoje još<br />
tri zahtjeva za pokretanje stečaja:<br />
jednog radnika, te radnika Transadrije<br />
iz Zagreba i Šibenika).<br />
Radnici potražuju velike iznose,<br />
nekoliko milijuna kuna, na ime<br />
neisplaćenih plaća (dug je punih<br />
devet plaća), otpremnina i drugih<br />
prava iz radnog odnosa (nisu<br />
isplaćivani dorađeni prekovremeni<br />
sati), a postoje i dugovi za<br />
doprinose (zdravstveno i mirovinsko<br />
osiguranje). Iako su računi<br />
tvrtke blokirani, povremeno je<br />
uprava isplaćivala po četvrtinu<br />
plaće preostalim radnicima (veliki<br />
dio radnika je otišao iz tvrtke), a<br />
s obzirom na duljinu blokade nije<br />
jasno zbog čega sama uprava nije<br />
(prema zakonu) pokrenula stečaj.<br />
Ocjenjuje se da je Trgovački sud u<br />
Rijeci postavljanjem privremenog<br />
stečajnog upravitelja ustvari<br />
„priznao“ u kakvom je stanju<br />
tvrtka.<br />
Prema proceduri, tijekom<br />
prethodnog postupka održat će se<br />
dva ročišta: jedno na kojem će se<br />
stranke izjašnjavati o prijedlogu<br />
za stečaj te drugo, na kojem će<br />
se odlučivati postoje li uvjeti za<br />
otvaranje stečajnog postupka.<br />
Rješenje suda, koje je 28. srpnja<br />
objavljeno i na Zagrebačkoj burzi<br />
odmah je „srušilo“ vrijednost<br />
dionica zbog čega je tijekom dana<br />
obustavljeno i trgovanje dionicama<br />
tvrtke.<br />
Novi<br />
sindikalni<br />
povjerenici<br />
Sredinom lipnja članovi podružnice<br />
SPH u tvrtci Transadria izabrali su<br />
novo vodstvo (zbog odlaska starog<br />
povjerenika R. Karinje iz tvrtke):<br />
izabran je Edo Žigante (zamjenici<br />
Ksenija Bebić i Nikola Babić). Istovremeno<br />
je odlučeno da se smijeni predstavnik<br />
radnika u Nadzornom odboru<br />
tvrtke zbog sukoba interesa, a izabran<br />
je Nikola Babić.<br />
Glavna<br />
skupština<br />
Sjednica je bila zakazana za<br />
sredinu srpnja, ali je odgođena<br />
zbog nedostatka kvoruma. Mali<br />
dioničari okupljeni oko SPH<br />
imenovali su (dali punomoć) svog<br />
predstavnika na glavnoj skupštini,<br />
iako je uprava u pozivu (suprotno<br />
statutu tvrtke) tražila da takav<br />
predstavnik ima potvrdu Središnje<br />
depozitarne agencije o vlasništvu<br />
dionicama. Na odgođenoj sjednici<br />
na dnevnom redu su bila izvješća<br />
o poslovanju u 2009. godini,<br />
godišnja financijska izvješća kao<br />
i donošenje odluke da se dobit iz<br />
2009. godine od oko 2,1 milijuna<br />
kuna namijeni za zadržanu dobit.<br />
Godišnja skupština na kojoj bi se<br />
trebala raspraviti izvješća o radu<br />
za 2010. godinu, a koja će ujedno<br />
biti i izborna, trebala bi se održati<br />
početkom jeseni.<br />
Glavna skupština za 2009.<br />
godinu ipak je održana 28. srpnja:<br />
skupština na čelu s novim predsjednikom<br />
amenovala je sve točke<br />
dnevnoga reda i dala zeleno svjetlo<br />
za godišnje izvješće Uprave o stanju<br />
tvrtke u 2009. godini, na godišnje<br />
financijske izvještaje za maticu i<br />
povezana društva te – na odluku<br />
da se dva milijuna kuna usmjeri u<br />
zadržanu dobit.<br />
Događaji<br />
u Luci<br />
Šibenik<br />
Transadria d.d., većinski vlasnik<br />
šibenskog poduzeća Luka Šibenik,<br />
je početkom lipnja provela najavljivano:<br />
Skupština dioničara<br />
smijenila je upravu na čelu s<br />
Davorom Škugorom i na njegovo<br />
mjesto postavila Branimira Lepura,<br />
člana uprave Transadrije (inače<br />
bivši član uprava <strong>broj</strong>nih šibenskih<br />
podzeća: TEF, Vodičanka, Solaris,<br />
TLM, poslovnica Transadrije<br />
Šibenik…).<br />
Transadrija je u svibnju bila<br />
sazvala nezakonitu Skupštinu<br />
(jednočlanu) koja je smijenila<br />
Škugora i imenovala Lepura<br />
ne poštujući tadašnju odluku<br />
Trgovačkog suda u Šibeniku koji<br />
je izrekao privremenu zabranu<br />
opoziva direktora Luke i odgodio<br />
Skupštinu.<br />
Namjera Transadrije je bila da se<br />
domogne novca koji je Luka imala<br />
na računu (12 milijuna kuna), a<br />
nakon što je Škugor odbio dati<br />
pozajmicu od 5,5 ,milijuna kuna<br />
(isplata na račun tvrtke kćeri).<br />
Škugor je za zatraženih 5,5 milijuna<br />
kuna nudio da kupe svoje<br />
udjele u Luci Šibenik što je Transadrija<br />
odbila i – smijenila direktora.<br />
„Nezakonita“ Skupština je odlučila<br />
da dobit Luke Šibenik za 2010.<br />
godinu od 3,4 milijuna kuna<br />
podijeli udjelničarima, a kako<br />
je Transadria vlasnik 50 posto,<br />
pripalo joj je 1,7 milijuna kuna.<br />
No, Vesna Buljan, sutkinja<br />
Visokog suda u Zagrebu, je<br />
početkom srpnja stavila točku<br />
na medijsku i pravnu trakavicu<br />
te svojom presudom (bez prava<br />
žalbe) svojoj kolegici u Šibeniku<br />
udarila pravu „pljusku“ tvrdeći, da<br />
se, osporavajući pravo dioničarima<br />
Luke Šibenik da smjenjuju članove<br />
NO i imenuju nove, osobito novog<br />
direktora, bavila „proročanskim<br />
nagađanjima o tome koje će<br />
odluke donijeti budući predsjednik<br />
uprave Luke“. Tako je Visoki<br />
trgovački sud potvrdio B. Lepura<br />
za direktora Luke Šibenik.<br />
Krajem ožujka M. Ključariček,<br />
predsjednik uprave Transadrije je<br />
najavio u medijima uzlet Luke i<br />
otvaranje 120 novih radnih mjesta.<br />
Tri mjeseca kasnije B. Lepur najavljuje<br />
55 novih radnih mjesta…<br />
Prema pisanju šibenskog tiska<br />
jedina kadrovska promjena u Luci<br />
je nova pomoćnica predsjednika<br />
uprave za financije- Iva Lepur,<br />
supruga B. Lepura!<br />
No, priča nije gotova: član<br />
uprave B. Lepur i predsjednik NO<br />
D. Račić (ujedno glavni čovjek<br />
zagrebačke filijale tvrtke) su<br />
smijenjeni…No, Lepur je privremeno<br />
rješenje i za čelnog čovjeka<br />
Luke, jer će 19. kolovoza na<br />
skupštini biti izabran novi direktor<br />
(raspisan je natječaj).<br />
Transadrija<br />
– sve veći<br />
gubici<br />
U drugom kvartalu 2011. godine<br />
Transadrija je ostvarila gubitak u<br />
poslovanju od oko 7,3 milijuna<br />
kuna, čime su gubici povećani<br />
te su za prvu polovicu godine<br />
dostigli gotovo 15 milijuna kuna.<br />
To je pokazalo nekonsolidirano<br />
financijsko izvješće. Prema izješću<br />
uprave, nastavlja se krizno razdoblje<br />
koje je započelo još prošle<br />
godine: opća nelikvidnost, otežana<br />
naplata i ostalo utjecali su na<br />
gubitak carinske garancije koja je<br />
nužna za redovito poslovanje. Uz<br />
to tvrtka je u neprekidnoj blokadi<br />
računa, a <strong>broj</strong> zaposlenika se<br />
stalno smanjuje (neisplata plaća).<br />
Treba reći i da je kutinska Petrokemija<br />
raskinula ugovor s Transadrijom<br />
i prešla novoosnovanom<br />
šibenskom špediteru Transadria<br />
Nova…<br />
Ključni<br />
kolovoz<br />
Predstavnici SPH su 11. kolovoza<br />
primljeni od D. Tonžetića,<br />
člana uprave Transadrije i zamjenika<br />
predsjednika NO B. Toša<br />
koji su iznijeli aktivnosti uprave<br />
prema poreznoj upravi (dugovanja),<br />
bankama (potpisivanje<br />
sporazuma) i vjerovnicima. Dio<br />
banaka je već potpisao sporazum,<br />
a postignut je i sporazum<br />
s poreznom upravom o plaćanju<br />
dugovanja. Ukoliko sve banke<br />
ne potpišu, preostaje prodaja<br />
dijela imovine (nekretnina), ali<br />
je istaknuto da postoji politička<br />
volja da Transadrija nastavi sa<br />
svojim aktivnostima sa smanjenim<br />
<strong>broj</strong>em zaposlenih (150-170).<br />
Loše je što Transadrija ostaje bez<br />
radnika kojima se duguje već<br />
devet plaća i na izmaku su snaga,<br />
a dobro je što su banke pokazale<br />
strpljenje.<br />
Do ročišta osmoga rujna uprava<br />
Transadrije bi trebala odblokirati<br />
svoje račune (dogovorima<br />
s bankama, vjerovnicima), a<br />
ukoliko se to ne dogodi slijedi<br />
stačaj sa svim svojim posljedicama.<br />
• (dp)<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 7<br />
Fond solidarnosti<br />
SPH<br />
Dodijeljene<br />
pomoći<br />
Osmoga lipnja Fond solidarnosti<br />
SPH održao je svoju<br />
drugu sjednicu. Nakon detaljne<br />
analize i razmatranja pristiglih<br />
zahtjeva za pomoć i pozajmice,<br />
komisija (N. Melvan, D. Brkljača<br />
i A. Manojlović) odlučila je da<br />
se radnicima Dunavskog Lloyda<br />
d.d. iz Siska (dugo razdoblje<br />
bez plaća- četiri mjeseca, po<br />
500 kuna) isplati za 86 članova<br />
ukupno 43.000 kuna pomoći.<br />
Pojedinačne pomoći isplaćene<br />
su: B. Blažeković (Dunavski<br />
Lloyd) i D. Tomaš (Jadrolinija)<br />
po 2.000 kuna te D. Prgomet<br />
(Plovput) 1.500 kuna. Odobrene<br />
su i pozajmice: M. Jurišić<br />
(Plovput) 3.000 kuna i F. Tomaš<br />
(Jadrolinija) 5.000 kuna. Odbijeni<br />
su zahtjevi I. Pribanić, V.<br />
Kutija.<br />
Novi<br />
hrvatski<br />
brodar<br />
Tvrtka Luka Ploče i pomorska<br />
agencija Jadroagent najavljuju<br />
skori osnutak brodarske tvrtke<br />
za prijevoz rasutih tereta i<br />
kontejnera po Sredozemlju i<br />
Crnome moru. Pretpostavlja se<br />
nabavka<br />
dva višenamjenska broda<br />
(conbulk) nosivosti između<br />
35-42.000 tona ili više<br />
polovnih brodova od 24.000<br />
tona nosivosti.<br />
Nova<br />
pravila<br />
protiv<br />
zagađenja<br />
Svi brodovi iznad 400 tona<br />
nosivosti koji će se graditi<br />
poslije 2013. godine morati će<br />
poboljšati svoju energetsku<br />
efikasnost za deset posto,<br />
zatim za 20 posto od 2020. do<br />
2024. godine i 30 posto brodovi<br />
koji će se graditi nakon 2024.<br />
godine – sve u cilju smanjenja<br />
onečišćenja (emisija plinova).<br />
NR Kina, Brazil, Saudijska<br />
Arabija i Južnoafrička Republika<br />
osigurale su odgodu u<br />
trajanju od 6,5 godina za<br />
novoizgrađene brodove u<br />
zemljama u razvoju. Novim<br />
pravilima EU ulazi u područje<br />
reguliranja brodarstva koje je<br />
dosad izmicalo propisima o<br />
zaštiti okoliša.
8 br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 9<br />
Hrvatska se pridružila<br />
„akciji“ implementiranja<br />
novih smjernica Međunarodne<br />
pomorske organizacije (IMO)<br />
sukladno kojima se dopušta<br />
ukrcaj oružanih pratnji za vrijeme<br />
plovidbe brodova u područjima<br />
visokog rizika od piratskih<br />
napada o čemu konačnu odluku<br />
donosi država zastave broda uz<br />
strogo propisane uvjete.<br />
Smatra se da su brodovi za<br />
vrijeme plovidbe u konvoju<br />
zaštićeni, ali nakon izdvajanja<br />
posada je prepuštena sama sebi:<br />
jedna od mjera zaštite koja se<br />
primjenjuje je i plovidba uz indijsku<br />
obalu na udaljenosti od oko<br />
50 milja, ali u tom slučaju brodar<br />
trpi financijske gubitke.<br />
Oružane pratnje uglavnom se<br />
ukrcavaju na brodove u Suezu,<br />
a iskrcavaju u Jemenu, Omanu,<br />
Šri Lanci i obrnuto. Legalno<br />
ukrcavanje i iskrcavanje posada<br />
na teritoriju određene države je<br />
dozvoljeno u Omanu. Oružane<br />
pratnje su opremljene pištoljima<br />
i snajperima, a dolaskom na brod<br />
obavljaju i odgovarajuće vježbe s<br />
posadom. U Hrvatskoj ukrcavanje<br />
oružane pratnje na brodove pod<br />
hrvatskom zastavom nije zakonski<br />
regulirano (treba riješiti tehnička,<br />
sigurnosna i pravna pitanja),a<br />
zatražiti će se i mišljenje Europske<br />
agencije za sigurnost plovidbe<br />
i NATO-a.<br />
UK je među zadnjima koji<br />
planiraju promjenu zakona kako<br />
bi se dozvolilo da brodovi pod<br />
UK zastavom imaju naoružane<br />
zaštitare. Norveška je nedavno<br />
promijenila zakon i dozvolila<br />
ukrcaj zaštitara na brodove pod<br />
svojom zastavom. SAD aktivno<br />
ohrabruju njihovo korištenje i čini<br />
pritisak na druge (npr. Njemačku)<br />
da promijene zakon.<br />
U najnovijem izvješću European<br />
Commission Task Force on Maritime<br />
Employment stoji preporuka<br />
da „države zastave broda bi<br />
trebale dozvoliti pravnim<br />
subjektima da propišu uvjete za<br />
oružanu zaštitu“.<br />
U svibnju je IMO Maritime<br />
Safety Committee prihvatio<br />
smjernice o korištenju naoružanih<br />
zaštitara za prevenciju piratstva.<br />
IMO je izdao cirkular „Interim<br />
Guidance to Shipowners, Ship<br />
Operators and Shipmasters on<br />
the Use of Privately Contracted<br />
Armed Security Personnel on<br />
Bord Ships in the High Risk<br />
Area“.<br />
Ukoliko se više brodara bude<br />
odlučivalo za oružane zaštitare<br />
kao jedan od efektivnih puteva<br />
za smanjenje uspješnih napada,<br />
a dokumenti govore da nijedan<br />
brod koji je imao zaštitare nije<br />
uspješno otet, sve će više tvrtki<br />
nuditi zaštitu. Ministar pomorstva<br />
UK Mike Penning je, međutim,<br />
izjavio: - Ne želimo kauboje!<br />
Brodari imaju obvezu da verificiraju<br />
tvrtke koje angažiraju,<br />
a to nije područje u kojem su<br />
brodari „kod kuće“.<br />
Jedna UK odvjetnička kuća je<br />
nedavno objavila da angažiranje<br />
naoružanih zaštitara može smanjiti<br />
premije osiguranja, ali da<br />
postoji rizik eskalacije nasilja s<br />
potencijalnim ozbiljnim povredama<br />
i štetama zbog uporabe<br />
oružja na brodovima.<br />
Uz to, sva zakonska rješenja<br />
i smjernice jasno ukazuju da je<br />
konačna odgovornost za svaku<br />
odluku na – zapovjedniku<br />
broda! Prema tome potrebno<br />
je detaljno utvrditi protokol<br />
o početku akcije što ovisi o<br />
pregovorima (ugovoru) između<br />
tvrtki koje iznajmljuju naoružane<br />
zaštitare i brodara.<br />
Zaštitari su naoružani, a<br />
njihov poslodavac mora osigurati<br />
da imaju dozvole za nošenje i<br />
korištenje oružja prema nacionalnim<br />
zakonodavstvima sjedišta<br />
tvrtke, ali i zemalja kroz koje<br />
putuju. Odabir tvrtke je poseban<br />
problem, jer nema mađunarodne<br />
regulative i „dopusnica“ za rad<br />
tih tvrtki. Početkom ove godine<br />
Security Association for the<br />
Za vrijeme razdoblja<br />
monsuna u Arapskom<br />
moru i Indijskom<br />
oceanu, kada jenja-<br />
vaju piratski napadi,<br />
u središtu pažnje<br />
našao se dugački popis<br />
državnih adminis-<br />
tracija koje su počele<br />
u svom zakonodavstvu<br />
regulirati položaj<br />
brodova pod svojim<br />
zastavama na kojima<br />
su ukrcani naoružani<br />
zaštitari.<br />
Priredio: D. Prestint<br />
Maritime Industry (SAMI), je<br />
podržana od država zastava<br />
(uključujući Marshall Islands) i<br />
više industrijskih organizacija u<br />
pomorstvu izradila sustav akreditacije<br />
i standarde koje moraju<br />
zadovoljavati tvrtke koje nude<br />
oružanu zaštitu brodova kako<br />
bi brodari lako mogli identificirati<br />
„renomirane“ zaštitare. Za<br />
sada je jedini kriterij za tvrtke<br />
pristupanje International Code<br />
of Conduct for Private Security<br />
Providers, a trenutno je čak 38<br />
tvrtki to potpisalo (Protection<br />
Vessels International, Drum<br />
Cussac, Securewest, Maritime<br />
Asset Security & Training, G4S<br />
i konzultantska grupa Control<br />
Risks…). Prema specijaliziranom<br />
tisku od 140 - 160 tvrtki nudi<br />
zaštitu u regiji Indijskog oceana.<br />
Pirati<br />
NA BRODOVIMA<br />
NE TREBAJU<br />
NAORUŽANI<br />
KAUBOJI<br />
No, sustav će biti funkcionalan<br />
tek krajem godine.<br />
Treba reći da su troškovi vojne<br />
(mornaričke) pratne vrlo visoki<br />
(300.000 funti na dan za jednu<br />
fregatu, a samo UK ima u tom<br />
području 15 ratnih brodova),<br />
a sve je više novih privatnih<br />
tvrtki koje nude oružanu zaštitu.<br />
Članovi SAMI-ja svakog mjeseca<br />
prate oko 450 brodova, a taj <strong>broj</strong><br />
će se prema procjenama samo<br />
povećavati !<br />
Prema podacima International<br />
Maritime Bureau (IMB), u srpnju<br />
je zabilježeno 266 piratskih<br />
incidenata diljem svijeta, a u<br />
prvih šest mjeseci prošle godine<br />
zabilježeno je „samo“ 196 incidenata.<br />
Dvije trećine svih napada<br />
izveli su somalski pirati. U prvih<br />
šest mjeseci smrtno je stradalo<br />
sedam <strong>pomoraca</strong>, a 36 ih je<br />
ozlijeđeno (ranjeno). Napadnuto<br />
je 99 brodova, a na 76 brodova je<br />
otvorena vatra iz vatrenog oružja.<br />
No, dobra je vijest da se bilježi<br />
sve manje uspješnih napada,<br />
<strong>broj</strong> otetih brodova pao je na 22<br />
posto. Prema procjenama IMB<br />
direktora Pottengala Mukundana<br />
somalski pirati su sve nasilniji<br />
– povećava se uporaba raketnih<br />
bacača i poluautomatskih<br />
pušaka.<br />
IMB naglašava i značajno<br />
povećanje napada u<br />
zapadnoafričkim vodama: 12<br />
napada u vodama Cotonoua<br />
(Benin) koji su počeli u ožujku.<br />
Pet brodova je oteto i prisiljeno<br />
isploviti prema nepoznatim<br />
lokacijama. Pirati su zatražili (i<br />
dobili) otkupninu, ali su neki<br />
brodovi opljačkani (otet je teret<br />
naftnih prerađevina). Ocjenjuje<br />
se da su napadi odlično<br />
organizirani, a napade predvode<br />
dobro naoružani i nasilni<br />
napadači.<br />
I na kraju: ovogodišnje<br />
priznanje IMO-a Award for<br />
Exceptional Bravery at Sea<br />
dodijeljena je zapovjedniku<br />
Seong Hae-gyunu broda „Samho<br />
Jewelry“ zbog „izvanredne<br />
hrabrosti njega i posade“<br />
tijekom otmice broda. Zapovjednik<br />
je maltretiran od strane<br />
pirata (slomljene noge i ramena,<br />
dvaput je propucan vatrenim<br />
oružjem). Posada je spašena<br />
nakon akcije južnokorejskih<br />
komandosa. Za nagradu je<br />
bilo 38 nominacija, a biti će<br />
dodijeljena u studenom.<br />
Osim područja na kojem<br />
djeluju somalski pirati, pirati<br />
se pojavljuju i u drugim<br />
područjima: zapadna obala<br />
Afrike (Nigerija i okolne<br />
zemlje), južno Kinesko more<br />
(<strong>broj</strong> napada se smanjio nakon<br />
mjera koje su poduzeli Singaput,<br />
Malezija i Indonezija) te<br />
Chittagong (Bangladeš), Callao<br />
(Peru) i luke Vijetnama (gdje<br />
pljačkaši naoružani noževima<br />
napadaju brodove na sidrištu<br />
i pljačkaju uglavnom članove<br />
posade).<br />
No, u Somaliji se u posljednje<br />
vrijeme nešto počelo događati<br />
(vrijeme će pokazati rezultate):<br />
sud u Benadiru je osudio<br />
britanske i američke državljane<br />
na 15 godina zatvora i 10.000<br />
dolara kazne svaki nakon<br />
što su proglašeni krivima za<br />
krijumičarenje 3,6 milijuna<br />
dolara u dva zrakoplova (koji su<br />
zaplijenjeni) koji su bili namijenjeni<br />
za plaćanje otkupnine<br />
za otete brodove.Svi osuđeni<br />
su priznali da su nosili novac<br />
krijumičarima.Ovo je bio prvi<br />
slučaj u posljednjih 20 godina<br />
da je jedan somalski sud osudio<br />
strane državljane.<br />
Iako ima zagovornika<br />
naoružavanja članova posade,<br />
SPH je mišljenja da zbog zakonskih<br />
odredbi, države zastave<br />
broda bi trebale obeshrabrivati<br />
naoružavanje i korištenje<br />
vatrenog oružja od strane<br />
članova posade za osobnu<br />
zaštitu odnosno zaštitu broda.<br />
Pomorci su civili, a korištenje<br />
oružja zahtjeva posebnu obuku<br />
i sposobnost procjene situacije.<br />
Prisustvo oružja na brodu,<br />
bilo u posjedu članova posade<br />
ili naoružanih zaštitara može<br />
obeshrabriti napadače, ali svaka<br />
uporaba (s obje strane) oružja<br />
može dovesti do eskalacije i<br />
dovođenja članova posade u<br />
životnu opasnost.<br />
Briga za pomorce koji su<br />
bili oteti ili su im brodovi bili<br />
napadnuti i njihove obitelji je<br />
problem koji zajednički trebaju<br />
rješavati brodari, posrednici u<br />
Na ITF Seafarers Section meeting koji<br />
je održan u Buenos Airesu 13. i 14. lipnja<br />
(sudjelovali B. Berlan i P. Brazzoduro iz SPH)<br />
raspravljalo se o trenutnoj situaciji u svezi<br />
piratstva uz somalsku obalu, Indijski ocean,<br />
Arapsko more i Adenski zaljev. U raspravi su<br />
sudjelovala i dva vodeća svjetska predstavnika<br />
na polju obavještajne zajednice i sigurnosti.<br />
Nakon duge rasprave prihvaćena je rezolucija<br />
koja poziva ITF i sve sindikate da povećaju<br />
napore u podršci kampanji za zaustavljanje<br />
piratstva te da budu spremni na davanje<br />
podrške pomorcima koji odbiju da plove u tim<br />
područjem.<br />
OCJENJUJE SE da je situacija dosegla razinu<br />
koju sindikati članovi ITF-a više ne mogu<br />
trpjeti;<br />
VJERUJE SE da je došlo vrijeme da se zauzme<br />
odlučan stav prema kažnjavanju somalskih<br />
pirata;<br />
OCJENJUJE SE da je tisuće <strong>pomoraca</strong><br />
pod prijetnjom vatrog oružja, batina,<br />
s ograničenim kretanjem, a u nekim<br />
slučajevima podvrgnuti su mučenju te<br />
prijetnji smrću. Samo u 2010. godini 4.185<br />
<strong>pomoraca</strong> je napadnuto, 1.090 su postali<br />
taoci mjesecima, a trenutno oko 19<br />
brodova s 411 članova posade je oteto.<br />
zapošljavanju <strong>pomoraca</strong> i sindikata:<br />
prošle godine u sprnju<br />
ITF Seafarers Trust je izdvojio<br />
233.000 dolara za provođenje<br />
programa „Maritime Piracy<br />
– a humanitarian response“.<br />
Program istražuje kako najbolje<br />
pomoći pomorcima i obiteljima<br />
od treninga prije ukrcaja, brizi<br />
nakon neuspješnog napada<br />
odnosno nakon oslobađanja<br />
otetih <strong>pomoraca</strong>.•<br />
Rezolucija o piratstvu<br />
PODSJEĆA SE da, unatoč silovitoj prirodi tih zločina<br />
protiv <strong>pomoraca</strong>, cijena njihovih života je neobjavljena<br />
i nije poznata javnosti.<br />
VJERUJE SE da će, bez akcije protiv tih pomorskih<br />
razbojnika koju treba povesti odmah, problem eskalirati<br />
i proširiti se na druge dijelove svijeta;<br />
VJERUJE SE da niti jedan pomorac ne bi trebao<br />
riskirati svoj život za svoj posao;<br />
ZAKLJUČUJE SE da treba osuditi pojedine Vlade<br />
koje su prihvatile da se određena razina piratstva<br />
može tolerirati;<br />
UTVRĐUJE SE da ukoliko Vlade, uključujući i<br />
države zastave broda, ne udvostruče svoje napore<br />
da iskorijene problem somalskih pirata, sindikati<br />
članovi ITF-a vjeruju da će ubrzo doći trenutak kada<br />
više neće moći prihvatiti povećani rizik i nesigurnu<br />
situaciju za svoje članove koji plove tim područjem;<br />
POZIVAJU SE ITF i svi sindikati članovi da<br />
pojačaju svoje napore u podršci kampanji za<br />
zaustavljanje piratstva te da budu spremni na<br />
davanje podrške pomorcima koji odbiju da plove<br />
tim područjem.<br />
STOGA je odlučeno da se ustanovi radna grupa na<br />
visokoj razini za strateško planiranje koja će odmah<br />
početi da planira implementaciju odluke o odbijanju<br />
plovidbe <strong>pomoraca</strong> u tom području.
10<br />
Nedjeljko Dlačić i<br />
Nedjeljko Škapul,<br />
hrvatski pomorci koji<br />
su preživjeli katastrofu<br />
koja je zadesila Japan<br />
u ožujku ove godine,<br />
nisu ni slutili što ih<br />
čeka dok su iskrcavali<br />
teret u japanskoj luci<br />
Kashima. Oko tri sata<br />
popodne, nakon što<br />
su doplovili na brodu<br />
„Emu Arrow“ norveške<br />
kompanije Gearbulk,<br />
osjetili su snažan potres,<br />
a sljedećih udarnih 24<br />
sata su povijest koju<br />
ovoga puta pišu hrvatski<br />
heroji.<br />
Zapovjednik Škapul s Malog<br />
Lošinja i električar Dlačić<br />
s Cresa posjetili su nas u<br />
Središnjem uredu SPH u Rijeci<br />
nakon povratka kući i pobjede<br />
nad katastrofalnim tsunamijem<br />
u Japanu ovog proljeća. Nakon<br />
jednomjesečnog oporavka u<br />
svojim domovima pristali su<br />
na razgovor o svojem iskustvu,<br />
oporavku i nastavku rada na<br />
kompaniji s kojom su krenuli<br />
opet put Japana.<br />
Škapul: - Kući smo se vratili<br />
23. ožujka.. Prva četiri dana<br />
nakon tsunamija smo prov-<br />
Plava vrpca <strong>Vjesnik</strong>a<br />
eli u luci Kashima (oko 150 km<br />
od epicentra potresa), koliko<br />
je trajalo čišćenje nasukanih<br />
brodova, olupina, napuštenih<br />
brodova koji su “šetali” po luci...<br />
Mi nismo mogli isploviti, jer smo<br />
bili u dnu luke, nije bilo remorkera<br />
ni pilota… Četvrti dan smo<br />
krenuli za Yokohamu, jer su tek<br />
nakon dva dana u luku su stigli<br />
remorkeri uz čiju smo pomoć<br />
uspjeli otploviti. U Tajvanu<br />
smo iskrcani, pregledani zbog<br />
mogućnosti radijacije (nalaz je<br />
bio negativan) te poslani kući s<br />
dijagnozom PTSP-a...<br />
Hrvatski pomorci opisuju<br />
potres kao zaglušujuću tutnjavinu<br />
koja je sve tresla, jednako<br />
na brodu kao i na kopnu. Rafinerije<br />
su počele gorjeti, događala<br />
se lančana reakcija eksplozija<br />
nakon 5-6 minuta potresa.<br />
Makina je bila osposobljena,<br />
kako kaže zapovjednik Škapul,<br />
za vrijeme potresa su bili vezani<br />
i uspješnim manevriranjem su se<br />
uspjeli održati vezani i na mjestu<br />
u jednom komadu.<br />
Spremno su čekali tsunami<br />
koji je bio najavljen nakon dva<br />
uzastopna potresa. Dvadeset<br />
minuta su imali na raspolaganju<br />
za pripreme prije nadolazećeg<br />
gigantskog morskog plimnog<br />
vala. Zasigurno nije bio ugodan<br />
prizor gledati svojim očima<br />
kako se more ubrzano povlači<br />
u smjeru pučine, a ono što je<br />
uslijedilo bi se kako kažu Dlačić i<br />
Škapul moglo nazvati scenom iz<br />
akcijskog filma.<br />
- Nakon desetak minuta se<br />
more počelo vraćati. Brod koji<br />
je stajao iza nas je odnijelo , što<br />
je rezultiralo jakim udarcem u<br />
naš brod. U tom dijelu luke je<br />
bilo još sedam brodova. Nismo<br />
mogli isploviti, jer su za brod<br />
bile priključene lučke dizalice,<br />
a radnici su pobjegli - opisuje<br />
Dlačić situaciju, prvi plimni val<br />
visok sedam metara stigao je<br />
već za 20-ak minuta. Najprije<br />
se more spustilo za 5-7 metara,<br />
a zatim podiglo za 14. Popucali<br />
su konopi koji su nas držali uz<br />
rivu, a dizalice su nam otkinule<br />
komad krila mosta. Manevriranje<br />
zapovjednika Škapula<br />
u lučici je trajalo osam sati.<br />
Agonija je trajala do 22 sata u<br />
intervalima od 15 minuta, koliko<br />
je bilo vrijeme dolaska novih<br />
plimnih valova, no osim toga,<br />
26-člana posada broda se borila i<br />
s napuštenim brodovima koje je<br />
more nosilo napuštenom lukom..<br />
Na pitanje kako su komunicirali<br />
sa svijetom te uopće saznali za<br />
dolazak tsunamija, kažu, imali su<br />
jednu komunikacijsku vezu jer su<br />
sve ostale uništene lučkim dizalicama.<br />
Nedugo netom je proradio<br />
i Readon telefon. Drugi dan su<br />
na taj način čuli da se u blizini<br />
nalazi i nuklearna centrala.<br />
Na pitanje kako je posada<br />
uspjela izaći uspješno na kraj sa<br />
situacijom u kojoj su se našli bez<br />
žrtava, Škapul kaže:<br />
- Ja sam bio cijelo vrijeme na<br />
mostu sam. Nakon nekog vreme-<br />
NIJE BILO VREMENA<br />
ZA STRAH!<br />
Oštećenja u luci iz Kashima<br />
S lijeva nadesno Nedjeljko Škapul, Nedjeljko Dlačić<br />
“Emu Arrow”<br />
na mi se pridružio timunjer i prvi<br />
časnik koji su mu pomagali u<br />
izvidinici prilikom izbjegavanja<br />
opasnih napuštenih brodova,<br />
dizalica u moru… Ostatak<br />
posade je spremno čekao na<br />
svojim mjestima i po potrebi<br />
obavljao svoje dužnosti. Često<br />
puta su morali silaziti na rivu i<br />
pokušavali se vezati konopima.<br />
Svi smo bili u panici, ali nije bilo<br />
vremena za strah.<br />
Hrvatski pomorci su bili<br />
pripremljeni za ovakve slučajeve,<br />
jer se u kompaniji provode<br />
vježbe jednom mjesečno upravo<br />
da bi se spriječili neželjeni<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />
“U Japanu smo bili<br />
šest dana i doživjeli<br />
prema našim<br />
neslužbenim saznanjima<br />
600 potresa.”<br />
scenariji na brodu: panika među<br />
posadom i napuštanje broda.<br />
Set vježbi pomaže u slučaju koji<br />
je zadesio hrabru posadu, ali to<br />
nije nikakvo jamstvo za smireno<br />
i odgovorno ponašanje članova<br />
koje je zadesila kalvarija ovakvih<br />
razmjera. Mnogi kažu da je<br />
ključna uloga zapovjednika, koji<br />
je prema riječima Dlačića bio<br />
smiren i staložen. Konačno je<br />
uspio spasiti i brod koji je prošao<br />
s malo oštećenja, ali i važnije,<br />
posadu, zbog čega će ove godine<br />
biti nominiran od strane Sidnikata<br />
<strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> za Plavu<br />
vrpcu <strong>Vjesnik</strong>a.<br />
Oporavak najbrže ide uz<br />
obitelj vlastitu volju za povratkom<br />
u normalu, napominje<br />
Dlačić. Nakon povratka kući<br />
na dva kvarnerska otoka,<br />
hrvatski pomorci su provodili<br />
Brod „Emu Arrow“ od 51.800 tona nosivosti pretrpio je<br />
oštećenja trupa za vrijeme tsunamija dok je bio u luci Kashima.<br />
„Emu Arrow“ je iskrcavao teret kada ga je pogodio tsunami<br />
i uzrokovao sudar broda s ostalim brodovima koji su bili<br />
privezani. Koristeći bow thruster (pramčani vijak) i glavni stroj,<br />
„Emu Arrow“ je izbjegao da ga jaka morska struja i tsunami<br />
bace na obalu. Nitko od 26 članova posade nije ozlijeđen.<br />
Nakon isplovljavanja „Emu Arrow“ je usidrio očekujući pregled<br />
oštećenja. Nema izvješća o onečišćenju.<br />
(jedno od prvih izvješća prispjelih iz Japana)<br />
vrijeme daleko od vreve gradske<br />
svakodnevnice i prema naputku<br />
kompanije povremeno odlazili<br />
na razgovor s psihologinjom u<br />
Rijeci koja je specijalizirana<br />
upravo za rad s traumatiziranim<br />
pomorcima. No, ni to nije bilo<br />
dugoga vijeka jer u trenucima<br />
dok mi ovo pišemo, naša dva<br />
heroja su već dva mjeseca na<br />
brodu, vjerovatno putuju istom<br />
rutom kao i nekoliko mjeseci<br />
unazad, kada su kako i sami<br />
kažu preživjeli američki film<br />
katastrofe - iako je ovoga puta<br />
bila riječ o stvarnom životu…•<br />
(bm)
Safmarine proveo je in-<br />
ternu istragu i pronašao<br />
„proturječnosti“ u izješću o<br />
smrti vježbenice koja se žalila<br />
na seksualno iskorištavanje<br />
dok je plovila na brodu pod<br />
zastavom V. Britanije<br />
<strong>Sindikat</strong>i nastavljaju lobirati za sveobuhvatnu<br />
istragu o smrti južnoafričke<br />
vježbenice Akhone Geveze i navođenje<br />
silovanja na kontejnerskom brodu „Safmarine<br />
Kariba (6.696 TEU, izgrađen 2008. godine),<br />
unatoč izvješću brodara koje je naoko u<br />
skladu s nesrećom.<br />
International Transport Workers’ Federation<br />
(ITF) je objavio da je njegov odvjetnički odjel<br />
ponudio svoje usluge obitelji u zastupanju u<br />
Hrvatskoj, u čijim je vodama tijelo pronađeno.<br />
Britanski predstavnici sindikata Nautilus<br />
objavili su da su u kontaktu sa državnim<br />
tajnikom za transport Mikeom Pennigom u<br />
svezi moguće istrage V. Britanije, a slučaj se<br />
koristi za animiranje javnosti o slučajevima<br />
šikaniranja žena-<strong>pomoraca</strong>.<br />
Doduše, godinu dana nakon smrti<br />
vježbenice, Safmarine je objavio rezultate<br />
svoje interne istrage oko nesreće.<br />
Komentirajući rezultate, izvršni direktor<br />
Tomas Drybye je izjavio da je istraga opovrgava<br />
prva izvješća da je neposredno prije smrti<br />
Geveza se žalila zapovjedniku broda za seksualno<br />
iskorištavanje od strane prvog časnika.<br />
- Akhona je, odgovarajući na izravno pitanje<br />
zapovjednika, opovrgla da je bila subjekt bilo<br />
kakvog seksualnog iskorištavanja, izjavio je<br />
Drybye.<br />
Istražujući tijek događaja, Safmarine<br />
pretpostavlja da je Geveza umjesto prijavljivanja<br />
silovanja rekla zapovjedniku da ima „<br />
Tajne mora, more tajni<br />
Tajfun je ime za tropske oluje u Kineskom<br />
moru i kod obala Japana. U drugim<br />
područjima takve se oluje nazivaju “hurricane”<br />
odnosno “cyclones”. Tajfuni se pojavljuju<br />
sezonski, uglavnom prije kraja ljeta<br />
– označava ih vjetar jačine 12 (ili veće) po<br />
Beaufortovoj ljestvici ( više od 118 kilometara<br />
na sat). Začetak tajfuna se prati satelitima,<br />
zrakoplovima i radarima. Uglavnom je<br />
brzina kretanja središta tajfuna manja od<br />
15 čvorova, a teško je predvidjeti njegov<br />
smjer kretanja. Meteo postaje su dale različit<br />
položaj tajfuna Orchid, pa je moguće da<br />
posada nije točno znala stanje mora tijekom<br />
tajfuna. Vidljivost je bila ograničena zbog<br />
morske pjene koja se dizala s visokih valova<br />
u kombinaciji s jakom kišom. U takvim<br />
uvjetima posada je mogla osjetiti naprezanje<br />
trupa broda i pokušati olakšati, promjenom<br />
kursa, naprezanja.<br />
Maksimalna visina valova s kojima se<br />
susreo “Derbyshire” tijekom tajfuna Orchid<br />
iznosila je 10,86 metara. Danas se zna o tzv.<br />
“abnormalnim” valovima visine i do 30 metara,<br />
ali oni nisu česti. Da li je “Derbyshire”<br />
naletio na takav val ? Stoljećima pomorci<br />
okrivljuju visoke valove za zagonetna<br />
potonuća, ali, postoji i mišljenje, da su takvi<br />
valovi legenda.<br />
Slučaj Akhona Geveza<br />
osobnih problema“ u svojem odnosu s prvim<br />
časnikom i da „ razmišlja o samoubojstvu“.<br />
Nakon sastanka između Geveze i prvog<br />
časnika, s upraviteljem stroja kao svjedokom,<br />
dogovoreno je da će se Geveza iskrcati u Trstu<br />
za dva dana.<br />
Jan de Vrij odvjetnik Safmarine-a izjavio je<br />
”Derbyshire” i<br />
“Karine A”<br />
Safmarine tvrdi:<br />
nije bilo silovanja !<br />
Može se samo pretpostavljati kakvi su bili<br />
uvjeti na brodu”Derbyshire” tijekom tajfuna<br />
Orchid. Pretpostavlje se da se 7. i 8. rujna,<br />
u danima prije nestanka, vjetar i valovi<br />
oko 250 milja zapadno-sjevero-zapadno od<br />
središta tajfuna postali prijetnja brodu koji<br />
je plovio u smjeru jugozapad da izbjegne<br />
tajfun. U pet sati ujutro devetog rujna (dan<br />
kada se “Derbyshire” posljedni put javio)<br />
valovi su bili visine 10,86 metara, a vjetar<br />
je imao brzinu od 56 čvora. Procjenjuje se<br />
da, kada je brod izgubljen, su valovi bili<br />
nešto duži od dužine broda (brod je bio dug<br />
294 metra, oko tri puta dužine nogometnog<br />
terena, bio je širok 44 metra, kao šestotračni<br />
autoput, mogao je prevesti 160.000 tona<br />
tereta – težina 15.000 londonskih autobusa<br />
na kat), tako da je pramac bio pod vodom<br />
prije nego je imao priliku da se popne na vrh<br />
vala.Karakteristika tajfuna Orchid je bila da<br />
je polje vjetra uzrokovalo da je brod imalo<br />
malo vremena da se propinje na valove.<br />
„Karine A“<br />
Piše: D.Prestint<br />
Šestoga svibnja 2001. godine zrakoplov<br />
na redovnoj ophodnji Sredozemljem uočio<br />
je sumnjivi brod imena „Santorini“. Dva<br />
„Dabur“ ophodna broda poslana su da<br />
da se brodar slaže s nalazima istrage hrvatske<br />
policije da je Geveza izvršila samoubojstvo<br />
kod Rijeke, gdje je pronađeno njeno tijelo,<br />
skočivši s kontejnerskog broda.<br />
- Naknadno smo zatražili ponovno<br />
otvaranje istrage, a Safmarine je, i nadalje<br />
ostaje, voljan da surađuje i bilo kakvoj<br />
budućoj istrazi, čak iako nemamo nikakav<br />
presretnu mali (dužina 25 metara, nosivost<br />
40 tona) brod. Isplovila su i dva raketna<br />
čamca koji su presreli brod u međunarodnim<br />
vodama, oko deset milja od izraelske obale.<br />
Posade su uočile na palubi broda „Santorini“<br />
veliki <strong>broj</strong> plastičnih bačava različitih<br />
dimenzija. Izraelski komandosi (Shayetet -<br />
izraelske posebne mornaričke snage) popele<br />
su se na brod. Četiri člana posade nisu niti<br />
pokušala pružiti otpor. Nakon pregleda, u<br />
kojem je ustanovljeno da se među teretom<br />
nalazi oružje, brod „Santorini“ je odveden u<br />
luku Haifa.<br />
Istraga koja je uslijedila otrkila je da je<br />
naručitelj prijevoza Ahmed Jibril (Popular<br />
Front for the Liberation of Palestine - General<br />
Command). Vrijednost tereta, uključujući<br />
cijenu krijumičarenja, procijenjena je na<br />
deset milijuna dolara. Krijumičari, koji su<br />
isplovili s teretom iz Tripolija (Libija) su<br />
trebali dobro zatvorene i vodonepropusne<br />
bačve iskrcati na prethodno pripremljenoj<br />
lokaciji na obali Gaze gdje su teret trebali<br />
preuzeti predstavnici Palestinaca.<br />
Slijedećeg dana, sedmog svibnja 2001.<br />
godine, u dvadeset sati po lokalnom<br />
vremenu održana je konferencija za novinare<br />
u Haifi na kojoj su sudjelovali ministar<br />
odbrane Binyamin Ben-Eliezer i zapovjednik<br />
izraelske mornarice Yedidia Yaari. Ovaj<br />
posljednji je odbacio bilo kakva njegova<br />
saznanje o pokušajima krijumičarenja<br />
oružja u posljednje vrijeme morem. Ali,<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 11<br />
razlog za sumnju na hrvatsku istragu, izjavio<br />
je de Vrij.<br />
No, sindikati nastavljaju lobirati za<br />
novu istragu. Iz Nautilusa poručuju da je<br />
„nezadovoljavajuće“ da vlada V. Britanije<br />
dosad samo otvorila svoju istragu o smrti<br />
na brodu pod britanskom zastavom<br />
provjeravajući navode hrvatske policije.<br />
- Često imamo problem nadležnosti kao<br />
ispriku da se ne učini ništa ili čak kao dio<br />
procesa kriminalizacije <strong>pomoraca</strong>, izjavio je<br />
glasnogovornik Andrew Linnington.<br />
ITF je objavio da očekuje autorizaciju<br />
obitelji geveze da pošalje poslanstvo u<br />
Hrvatsku da ubrza novu istragu.<br />
- Od smrti Akhone <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong><br />
<strong>Hrvatske</strong> (član ITF-a), ITF maritime operations<br />
i Nautilus International stvarali su<br />
pritisak na hrvatske vlasti – pogotovo je<br />
Nautilus molio vladu V. Britanije da osigura<br />
da Foreign Office (zbog zastave) preuzme<br />
aktivnu ulogu u istrazi, izjavio je ITF.<br />
ITF je dodao da još uvijek provodi istragu,<br />
jer nisu proučeni „ mnogi dokumenti koje<br />
su hrvatski istražitelji poslali državnom<br />
odvjetniku“.<br />
Safmarine je objavio da je unaprijedio<br />
program obavljanja vježbeničkog staža<br />
kojeg provodi Transnet nakon događaja s<br />
vježbenicom Geveza kako bi bi bili sigurni da<br />
brodar „ čini sve da osigura sigurnost i dobrobit<br />
svih onih koji plove na našim brodovima“.<br />
Sada svi vježbenici imaju 24-satni pristup<br />
internetu i osobnu elektronsku poštu<br />
(e-mail). Uz to imaju razgovore s industrijskim<br />
psihologom kako bi stekli vještinu kako<br />
da riješe sukobe i šikaniranja i imali pristup<br />
neovisnom programu pomoći za zaposlene.<br />
Kadeti sada plove samo na ruti Europa-<br />
Južna Afrika.<br />
S druge strane, nedavno je Nautilus objavio<br />
elaborat u kojem je stoji da je pronađeno da<br />
je čak 41 posto žena-<strong>pomoraca</strong> izvijestilo o<br />
bilo kakvoj vrsti seksualnog uznemiravanja<br />
dok je plovilo. • (dp)<br />
slijedećeg dana, ispitivanje krijumičara je<br />
pokazalo da su samo oni izvršili tri takva<br />
pokušaja od kojih su dva bila uspješna.<br />
Osam mjeseci kasnije, ujutro drugog<br />
siječnja, flotila ophodnih brodova „Dvora“<br />
(moguće i „Dabour“) i flotile brzih napadnih<br />
brodova (Flotilla-13) isplovili su iz<br />
Eilata. Ovoga puta operacija je dobila<br />
kodno ime „Noah’s Ark“ (Noina arka) koja<br />
je unaprijed dobro isplanirana. Cilj je bio<br />
preuzimanje broda „KARINE A“ na kojem<br />
je bio teret oružja. Presretanju je prethodila<br />
višemjesečna obavještajna aktivnost<br />
– operacija „Milk and Honey“ (‘khalav<br />
u-dvash, med i mlijeko).<br />
Brodice su bile premale da prevezu<br />
čamce komandosa, pa su oni preplovili<br />
cijelu razdaljinu vlastitim pogonom uz<br />
višekratno popunjavanje zaliha goriva.<br />
Preuzimanje broda „Karine A“ koje je izvela<br />
Flotilla-13 u osam minuta bez otvaranja<br />
vatre, dogodilo se noću između trećeg i<br />
četvrtog siječnja u međunarodnim vodama<br />
Crvenog mora, između Egipta i Saudijske<br />
Arabije, oko 500 kilometara od Eilata.<br />
Dio ljudstva je prebačen na brod helikopterima,<br />
a drugi se služio brzim brodicama.<br />
Preuzimanje i praćenje broda natrag u<br />
Eilat pratili su jurišni helikopteri. Operaciju<br />
su vodili Eli Merom i Shaul Mofaz.<br />
„Karine A“ stigao je u Eilat ujutro četvrtog<br />
siječnja 2002. godine, a cijela je operacija<br />
trajala manje od 60 sati.<br />
Istoga dana organizirana je konferencija<br />
za novinare na kojoj je javnosti obznanjeno<br />
preuzimanje broda. Prve slike (brod<br />
još u plovidbi) tereta nađenoga na brodu<br />
odmah su objavljene. Dva dana kasnije,<br />
šestog siječnja 2002. godine u 17 sati opet<br />
je sazvana konferencija za novinare na<br />
visokoj razini (premijer i ministar odbrane)<br />
u pomorskoj bazi u Eilatu. Zaplijenjeno<br />
oružje mogli su pogledati strani vojni<br />
atašei, diplomati i reporteri.<br />
Nastavlja se
12<br />
Japanski Journal of Ma-<br />
rine Medicine objavio je<br />
izvješće o načinu života<br />
ribara u svezi pušenja i<br />
konzumacije alkohola.<br />
Izvješće je ustanovilo<br />
da: oko 60 posto po-<br />
moraca na putničkim<br />
brodovima redovito<br />
pije i da 56,8 posto puši;<br />
članovi posade (osim<br />
časnika) mlađih od 44<br />
godina puši znatno više<br />
nego druge dobne sku-<br />
pine; da muškarci imaju<br />
veću tendenciju da budu<br />
pušači.<br />
Kriminalizacija<br />
10 razloga zbog<br />
čega pomorci<br />
puše i piju<br />
Politika oslobađa<br />
pomorce ?<br />
Dobra je vijest da su dva ukrajinska časnika koji su bili u zatvoru<br />
više od tri godine u Venecueli zbog optužbe za krijumičarenje<br />
droge puštena. Loša je vijest da su još jedan brod i njegova posada<br />
zbog istoga razloga (pronađen kokain s vanjske strane trupa)<br />
uhićeni.<br />
Noćna mora za zapovjednika broda<br />
„B Atlantic“ Volodymyra Ustymenka<br />
i drugog časnika Yuriya Datchenka je<br />
završena: uhićeni su u kolovozu 2007.<br />
Godine nakon što je kokain pronađen na<br />
oplati broda u jezeru Maracaibo. Brod nikad<br />
nije oslobođen! Pomorci su u kolovozu 2010.<br />
Osuđeni na devet godina zatvora unatoč<br />
tome što nije bilo dokaza o krivnji.<br />
Nakon suđenja dva su se časnika pozvala<br />
na Strasbourg Convention kako bi prebacili<br />
svoj slučaj pod ukrajinski zakonski sustav.<br />
Sredinom siječnja su repatrirani. Unatoč<br />
tome što im je zajamčeno automatsko<br />
oslobađanje, Ukrajina je promijenila<br />
mišljenje te ih je prisilila na novo suđenje.<br />
Konačno su, nakon 60 dana, 15. ožujka<br />
pušteni zbog nedostatka dokaza.<br />
No, dva druga časnika su ostala u zatvoru:<br />
Georgios Koutikas, zapovjednik tankera<br />
„Astro Saturn“ (vlasnik Anangel) i njegov<br />
prvi časnik Athanasios Ntoustsias. Oni su<br />
uhićeni u listopadu 2008. godine nakon što<br />
je na brodu otkriven kokain u luci Puerto La<br />
Cruz. Suđenje je održano u svibnju 2010., a<br />
osuđeni su na osam godina zatvora.<br />
Četvrtog travnja, još jedan brod i njegova<br />
posada su uhićeni u Puerto La Cruzu -<br />
„Maria L.“. četiri storine kilograma kokaina<br />
pronađeno je u kod lista kormila. Posada,<br />
njih 20 ( Grci, Čileanci, Indonežani i Ukrajin-<br />
ci) zatočeno je na brodu.<br />
Prema venecuelanskom zakonu, tužitelji<br />
imaju 45 dana da podignu optužnicu ili<br />
odbace tužbu. Pojavila se i treća opcija – nisu<br />
podigli optužnicu, a brodu je zabranjeno<br />
isploljavanje dok traje istraga, ali se istraga<br />
ne vodi! Samo se kupuje vrijeme dok netko<br />
ne preuzme odgovornost i ne odluči što da<br />
se radi. Sudac je korektno naredio puštanje<br />
broda nakon 45 dana, jer nije bilo dokaza<br />
protiv brodara, ali brod nije pušten.<br />
U slučaju Ustymenko i Datchenko sudac<br />
je znao da je optužba vrlo nefer i da su<br />
pomorci nevini, ali je iz političkih razloga<br />
presudio. Imao je izbor: dati ostavku,<br />
završiti u zatvoru ili presuditi…<br />
Generalni tajnik IMO-a Efthimios Mitropoulos<br />
poslao je pismo predsjedniku Hugu<br />
Chavezu i kontaktirao venecuelanskog<br />
ambasadora u Londonu. Diplomacija je<br />
ostala jedina nada za uhićene pomorce.<br />
Odlazak kućama Ustymenka i Datchenka<br />
uslijedio je nakon sastanka ukrajinskih<br />
diplomata s Chavezom u prosincu u svezi „<br />
jačanja ukrajinsko-venecuelanskih odnosa“.<br />
Ukrajinski ured vanjskih poslova potvrdio je<br />
je „za vrijeme pregovora ukrajinski ministar<br />
posebnu pažnju posjetio ubrzanju repatrijacije<br />
dvoje <strong>pomoraca</strong>“.<br />
Politička trgovina izgleda da je odigrala<br />
i u slučaju dva puštanja dva broda krajem<br />
Sigurnost<br />
Postavlja se pitanje zbog čega<br />
pomorci postaju pušači i konzumenti<br />
alkohola.<br />
1. Smanjenje stresa<br />
Posao pomorca je težak i stresan,<br />
pa pomorci smatraju da im duhan<br />
i alkohol smanjuju stres.<br />
2. Povećanje<br />
koncentracije<br />
Kako bi bili sigurno na moru<br />
pomorci moraju biti koncentrirani<br />
na svoj posao te vjeruju da im<br />
pušenje i konzumiranje alkohola<br />
povećavaju koncentraciju.<br />
3. Povećanje budnosti<br />
tijekom noćnih straža<br />
Pušenje pomaže pomorcima<br />
da ostanu budni.U jednom od<br />
slijedećih napisa savjetovati ćemo<br />
kako ostati budan u straži.<br />
4. Svladavanje samoće<br />
Pomorci većinu svog vremena su<br />
daleko od svojih obitelji, zbog toga<br />
puše i piju da lakše svladaju samoću.<br />
5. Održavanje topline<br />
Na moru tijekom zimskih mjeseci,<br />
pušenje i konzumacija alkohola<br />
Uzrok smrti:<br />
pilotske<br />
ljestve i<br />
prekomjerna<br />
težina<br />
Smrt preteškog pomorca na brodu<br />
njemačke kompanije NSC Schiffahrtsgesellschaft<br />
uzrokovana je srčanim udarom<br />
nakon osobne nezgode i uzdigla je pitanje<br />
koliko striktno treba primjenjivati zdravstvene<br />
standarde za pomorce.<br />
Brodski mehaničar umro je prilikom<br />
iskrcaja putem pilotskih ljestava na tender<br />
s kontejnerskog broda „YM Tianjin“ (4.298<br />
teu, izgrađen 2006.) u tajvanskoj luci Kaohsiung<br />
u kolovozu prošle godine.Mehaničar<br />
se spuštao pilotskim ljestvama slijedeći<br />
zapovjednika. Obojica su se iskrcavala<br />
nakon odrađenog ugovora.Prema izvješću<br />
njemačkog Federal Bureau of Maritime<br />
Casualty Investigation (BSU) mehaničar<br />
je promašio platformu na tenderu i pao u<br />
more. Unatoč poduzetim naporima posade,<br />
mehaničar nije uspio dosegnuti pojas za<br />
spašavanje i iako ga je zapovjednik uhvatio,<br />
zbog njegove težine (140 kilograma) bilo je<br />
vrlo teško izvući ga na platformu tendera.<br />
Tajvanski mrtvozornik je ustanovio smrt<br />
utapanjem.<br />
BSU je objavio da nije dozvoljena obdukcija,<br />
jer je prema lokalnim zakonima potrebna<br />
suglasnost obitelji. Ipak, istražitelji su pods-<br />
2010. godine – tankera „Aqua“ (vlasnik<br />
turski Geden) i bulkera „Jin Yao“ (vlasnik<br />
kineski Jinhui). Tanker je uhićen u veljači<br />
2010. Godine kada je pronađen kokain i<br />
pušten u prosincu, mjeysec dana nakon<br />
što je venecuelanski ministar vanjskih<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />
pomažu tijelu da održava<br />
temperaturu.<br />
6. Macho imidž<br />
Pomorci smatraju da ih pušenje<br />
i konzumiranje alkohola čini<br />
čvršćima, pouzdanijima i drskijima.<br />
7. Pomoć pri<br />
aktivnostima<br />
Pomorci smatraju da konzumacija<br />
alkohola i pušenje stimulira pri<br />
obavljanju raznih aktivnosti.<br />
8. Pomoć u društvu<br />
Pomorci smatraju da je konzumaciju<br />
alkohola i pušenje dobrodošla<br />
pomoć prilikom uključivanja u<br />
društveni život.<br />
9. Pomoć u održavanju<br />
autoriteta<br />
Samo timski rad čini pomorca<br />
uspješnim. Konzumiranje alkohola<br />
i pušenje pomaže pri<br />
otklanjanju svih barijera unutar<br />
tima.<br />
10. Sretan život<br />
Na kraju krajeva, pomorci tvrde da<br />
su sretniji kad puše i piju alkohol…<br />
• (dp)<br />
jetili da je loše zdravstveno stanje pomorca<br />
imalo znatnog utjecaja na smrt.<br />
-Treba ustanoviti da li je utapljanju<br />
prethodio srčani udar ili drugi akutni<br />
zdravstveni problem. Sve upućuje na to da<br />
se brodski mehaničar, koji je znao plivati,<br />
nije mogao održavati na površini u vodi<br />
temperature tridesetak stupnjeva celzijusa,<br />
pri valovima visine oko jednog metra<br />
niti minute zbog posebnih zdrastvenih<br />
zapreka.<br />
Izvješće ukazuje i na to da je iskrcaj<br />
putem pilotskih ljestava vrlo rijedak<br />
te da posada može podcijeniti svoje<br />
mogućnosti.Zapovjednik i mehaničar očito<br />
nisu procijenili opasnost, jer nisu imali<br />
pojaseve za spašavanje, što se smatra<br />
minimalnim sigurnosnim zahtjevom.<br />
Zabilježen je i slučaj da je pomorac pao u<br />
more kada je pripremao pilotske ljestve na<br />
kontejnerskom brodu „EMS Trader“ ( 2.442<br />
teu, izgrađen 2000.) u Hamburgu. Istraga<br />
je pokazala da je ukrcajna točka bila loše<br />
projektirana, a da pomorac nije poduzeo<br />
sve mjere zaštite.<br />
Danish Maritime Authority (DMA)<br />
istraživala je slučaj utapljanja časnika koji<br />
je pao u more kada je pokušao se ukrcati<br />
na tanker „OW Copenhagen“ (3.600<br />
dwt,izgrađen 2006.) s brodice, jer je bio<br />
teško otrovan. Časnik je odbio prsluk za<br />
spašavanje, imao je prekomjernu tječesnu<br />
težinu i patio je od srčanih tegoba. Istraga<br />
je pokazala da je klonuo prije pada u more.<br />
DMA je obavila i istragu u slučaju kada<br />
je prošle godine pilot pao u more s broda<br />
„Skawpilot 1“ kada se pokušao popeti na<br />
brod zbog težine ruksaka na leđima. Pilot<br />
je spašen.<br />
Objavljen je i slučaj pada pomorca u<br />
more zbog toga što pilotske ljestve nisu<br />
bile popravljene. I u ovom slučaju pomorac<br />
je spašen. • (dp)<br />
poslova posjetio Tursku i pregovarao o<br />
povećanju obima trgovine. Kineski bulker<br />
je uhićen nakon što je droga otkrivena u<br />
kolovozu 2010., a pušten je u studenom.<br />
Očito da Kina ima veći utjecaj na venecuelansku<br />
vladu. • (dp)
Konvencija o radu <strong>pomoraca</strong>, 2006.<br />
Zdravstvena<br />
svjedodžba<br />
Izdavanje zdravstvene<br />
svjedodžbe za pomorce<br />
ima za svrhu da svi pomorci<br />
budu zdravstveno<br />
sposobni za obavljanje<br />
svojih dužnosti na brodu,<br />
a pomorci ne smiju<br />
raditi na brodu ako nije<br />
utvrđeno da su zdravstveno<br />
sposobni obavljati<br />
dužnosti.<br />
Prema standardima IMO MLC,<br />
2006: nadležna vlasti mora zahtjevati<br />
da, prije početka rada na brodu,<br />
pomorci imaju valjanu zdravstvenu<br />
svjedodžbu kojom se potvrđuje da<br />
su zdravstveno sposobni obavljati<br />
dužnosti koje će im biti povjerene na<br />
moru.<br />
Da bi se osiguralo da zdravstvene<br />
svjedodžbe istinito odražavaju<br />
zdravstveno stanje pomorca, u<br />
svjetlju dužnosti koje oni obavljaju,<br />
nadležna vlast mora, nakon savjetovanja<br />
sa zainteresinarim organizacijama<br />
brodovlasnika i <strong>pomoraca</strong> i<br />
obraćajući punu pažnju primjenljivim<br />
međunarodnim smjernicama navedenim<br />
u Dijelu B Kodeksa, propisati<br />
prirodu zdravstvenog pregleda i<br />
svjedodžbu.Ovaj standard ne zadire u<br />
Međunarodnu konvenciju o standardima<br />
uvježbavanja, svjedodžbama<br />
i održavanju straže iz 1978. godine (s<br />
izmjenama)- STCW.<br />
Zdravstvenu svjedodžbu treba<br />
izdati valjano osposobljen liječnik ili,<br />
u slučaju svjedodžbe koja se odnosi<br />
samo na vid, osoba koju je nadležna<br />
vlast priznala sposobnom za izdavanje<br />
takve svjedodžbe. Liječnici moraju<br />
uživati punu stručnu neovisnost<br />
pri obavljanju prosudbi u postupku<br />
zdravstvenih pregleda.<br />
Pomorci kojima je odbijeno izdavanje<br />
zdravatsvene svjedodžbe ili<br />
im je ograničena sposobnost za rad,<br />
osobito s obzirom na vrijeme, polje<br />
rada ili područje poslovanja, moraju<br />
imati pravo na daljnji pregled drugog<br />
neovisnog liječnika ili neovisnog<br />
zdravstvenog arbitra.<br />
Svaka zdravstvena svjedodžba mora<br />
utvrditi napose:<br />
· Da su sluh i vid pomorca, kao<br />
i razlikovanje boja u slučaju<br />
pomorca koji će biti zaposlen<br />
na poslovima gdje sposobnost<br />
za rad koji će obavljati može<br />
biti ograničena zbog nerazlikovanja<br />
boja , zadovoljeni; i<br />
· Da pomorac nije takvog<br />
zdravstvenog stanja koje bi<br />
moglo biti pogoršano službom<br />
na moru, činit ga nesposobnim<br />
za takvu službu ili štetiti<br />
zdravlju drugih osoba na brodu.<br />
Osim u kraćem razdoblju zbog<br />
posebnih dužnosti koje će zainteresirani<br />
pomorac obavljati ili ako to<br />
zahtjeva STCW:<br />
· Valjanost zdravstvene<br />
svjedodžbe mora biti najviše<br />
dvije godine, osim ako je<br />
pomorac mlađi od 18 godina,<br />
u kojem slučaju svjedodžba<br />
vrijedi jednu godinu;<br />
· Svjedodžba o razlikovanju<br />
boja vrijedit će najduže<br />
šest godina.<br />
U hitnim slučajevima, nadležna<br />
vlast može dopustiti pomorcu rad<br />
bez valjane zdravstvene svjedodžbe<br />
do naredne luke pristajanja u kojoj<br />
pomorac može dobiti zdravstvenu<br />
svjedodžbu od liječnika pod uvjetom<br />
da:<br />
· Razdoblje takvog dopuštenja<br />
ne prelazi tri mjeseva; i<br />
· Da pomorac posjeduje<br />
nedavno izdanu isteklu<br />
zdravstvenu svjedodžbu.<br />
Ako valjanost svjedodžbe istekne<br />
tijekom putovanja, svjedodžba će<br />
ostati na snazi do naredne luke<br />
pristajanja gdje pomorac može dobiti<br />
zdravstvenu svjedodžbu od ovlaštenog<br />
liječnika pod uvjetom da to razdoblje<br />
ne traje duže od tri mjeseca.<br />
Objavljujemo popis MMPI ovlaštenih zdravstvenih ustanova/ordinacija<br />
NAZIV GRAD ADRESA<br />
Zdravstvene svjedodžbe <strong>pomoraca</strong><br />
koji rade na brodovima, a koji su<br />
redovito zaposleni na međunarodnim<br />
putovanjima, moraju biti barem na<br />
engleskom jeziku.<br />
Nadležna vlast, liječnici, ispitivači,<br />
brodovlasnici, predstavnici <strong>pomoraca</strong> i<br />
sve druge osobe koje se bave zdravstvenim<br />
pregledima radi utvrđivanja<br />
zdravstvene sposobnosti kandidata<br />
za pomorce ili zaposlenih <strong>pomoraca</strong>,<br />
moraju se pridržavati ILO/WHO<br />
Guidelines for Conducting Pre-sea and<br />
Periodic Medical Fitness Examinations<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 13<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Gartner-Pilaš Vesna Crikvenica Kotorska bb<br />
D.Z. Dubrovnik Dubrovnik Ante Starčevića 45<br />
Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Bošnjak, Podružnica Dubrovnik Dubrovnik Ćira Carića 3<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Petrošević Mirko Đakovo Petra Preradovića 2<br />
Poliklinika "Dr.Meter" Imotski Tina Ujevića 4<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Ilić, dr. Ljepović,<br />
dr. Terihaj-Labus, dr. Strikić<br />
Karlovac Dr. A. Štampara 3<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Trkulja Gordana Karlovac Kralja Tomislava 10<br />
D.Z. Korčula Korčula Kalac bb<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Tomac Mladen Krk Vinogradska b.b.<br />
D.Z. Sisačko-moslavačke županije, Ordinacija Kutina Kutina A.G. Matoša 44<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Rimac Živko Labin Sv. Mikule 2<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Pavlinović Matko Makarska Stjepana Ivičevića 2<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Delač Olga Mali lošinj Priko 69<br />
Zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti medicine rada "Dubravka" Metković Kralja Zvonimira 32<br />
Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Bošnjak Metković Vl. Nazora 5<br />
Zdravstvena ustanova za medicinu rada ADRIA MEDIC Omišalj Poje 1<br />
DZ Opatija Opatija Stubište Rupa 1<br />
D.Z. Osječko-baranjske županije Osijek Park kralja Petra Krešimira IV. br. 6<br />
Poliklinika Turjak d. o. o. Osijek J. J. Strossmayera 163<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Terzić Dragan Osijek Reisnerova 34 b<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Šoš Maida Osijek Prolaz Josipa Leovića 4<br />
Poliklinika Medicus za internu medicinu i medicinu rada Osijek Fra Kačića Miošića 13<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Orešković Danka Otočac Ul. Vladimira Nazora 14<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Vujović Mirjana Ploče Trg kralja Tomislava 9<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Horvat Danica Poreč Dr. Mauro Gioseffi 2<br />
Poliklinika "Intermed" Požega Matije Gupca 21<br />
Poliklinika CROATIA zdravstveno osiguranje - ARS MEDICA, Pula Pula Nikole Tesle 9<br />
Poliklinika za baromedicinu i medicinu rada OXY Pula Kochova 1/a<br />
Privatna specijalistička ordinacija za medicinu rada dr. Kandžija Ante Pula 43. Istarske divizije 101<br />
Poliklinika Korzo-Pomerio d.o.o. Pula Arsenalska 8<br />
Trgovačko društvo Elkron Medica d.o.o. za internu medicinu i medicinu rada Pula Giardini 2 (ord. Jeromelina ulica 81)<br />
Poliklinika Sunce, Podružnica Pula Pula Verudela 8<br />
Poliklinika "PRO VITA" Rijeka Trpimirova 2<br />
Privatna specijalistička ordinacija za medicinu rada dr. Šimundić Antonio Rijeka Riva 16/V<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Božin-Juračić,<br />
dr. Rossi-Gašparović, Spadoni-Krivičić<br />
Rijeka Ive Marinkovića 11<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Jakovac Darko Rijeka I. Marinkovića 11/I<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Marjanović Marija Rijeka Park Nikole Hosta 5<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Pancić Mirjana Rijeka Medovićeva 35<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Čabrajec-Grbac Snježana Rijeka Milutina Barača 26<br />
Zdravstvena ustanova za medicinu rada dr. Rački Zlatko Rijeka Uljarska 1<br />
Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Rijeka Rijeka Verdijeva 8/1 (stara Riva Boduli 1)<br />
Poliklinika Pavlić Rijeka Dolac 3<br />
Poliklinika Sunce, Podružnica Rijeka Rijeka Riva 8/IV<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Miletić-Kancelir Vesna Rovinj Istarska bb<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Paladin-Šušnjara Ljubica Sinj Ramska bb<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Matoc, dr. Blažević-Tadić Sisak F.Lovrića 29.<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Korči-Lovaković, Lovrić,<br />
Padovan-Janković, Radišić, Stanić-Radoš<br />
Slavonski Brod Borovska 7<br />
Poliklinika PABLO za dermatologiju, ginekologiju,<br />
oftalmologiju i medicinu rada<br />
Solin<br />
Matoševa 10.posl.Zagreb,<br />
F.Andrašeca14.<br />
D.Z. ZAGREB-CENTAR, Ordinacija Split Split Gradiščanskih Hrvata 16<br />
Poliklinika "Caktaš" Split Istarska 3<br />
Poliklinika SUNCE, Podružnica Split Split Poljička cesta 32<br />
Poliklinika za int. medicinu, ginek. i opstet., derm. i vener., oftalmol.,<br />
neurol., psih., ortop. i medicinu rada dr. Ercegović<br />
Split Lička 2<br />
Poliklinika za radiologiju-ortopan, ginekologiju i medicinu rada, Dr. Mijač Split Put Firula 55<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Antunović Mirjana Split Matice hrvatske 68<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Bućan Diana Split A. G. Matoša 2<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Mijić Marijan Split Put Supavla 19<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Varinac-Barač Milana Split Trg hrvatske bratske zajednice bb<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Čović-Rogošić Dragica Split A.G. Matoša 2<br />
Ustanova za medicinu rada "Dr. Wagner" Split Domovinskog rata 47<br />
Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Poliklinika "Dr. Obad"<br />
za inter.med., gin., ortop., oftal., neurol i medicinu rada<br />
Split Poljička cesta 5<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Šlender Milan Supetar Mladena Vodanovića 24<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Čala, dr. Jurman,<br />
dr. Vukšić, dr. Skočić<br />
Šibenik Karla Vipauca 8<br />
Poliklinika Jelovac Tinjan Kmačići 2, Radetići<br />
Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Kačić Inge Trogir<br />
for Seafarers, uključujući naknadne<br />
inačice tih smjernica i svih drugih<br />
primjenljivih međunarodnih smjernica<br />
koje je objavila Međunarodna organizacija<br />
rada, Međunarodna pomorska<br />
organizacija i Svjetska zdravstvena<br />
organizacija. • (dp)
14<br />
Iz bilježnice ITF inspektora<br />
Sramotne<br />
plaće<br />
Teretni brod „Yaakob II“ koji<br />
plovi pod zastavom državice<br />
Sierra Leone već je bio „zvijezda“<br />
novinskih članaka polovicom lipnja<br />
ove godine. Naime, ovaj ostarjeli<br />
brod, građen još 1971. godine u<br />
njemačkom brodogradilištu Steinburg<br />
je doslovce promašio sidrište<br />
luke Šibenik i nasukao se kraj otoka<br />
Krapnja.<br />
Nasreću, postupak odsukavanja<br />
je trajao kratko i brod se<br />
nakon pregleda trupa ipak vezao<br />
u šibenskoj luci gdje je stigao na<br />
utovar tereta drva. „Yaakob II“<br />
je u managementu tvrtke Dana<br />
Maritime Company iz sirijskog<br />
grada Tartousa, a plovi pod<br />
zapovjedništvom Mohamada<br />
Yassera Jaohara, također Sirijca.<br />
Ostatak od devet članova posade<br />
čine uglavnom Egipćani i Indijci.<br />
Kako su sami Sirijci među lošije<br />
plaćenim posadama na području<br />
Mediterana nije teško zaključiti da<br />
su strani članovi posade plaćeni još<br />
lošije od njih, dakle manje od cca<br />
600 US$ koliko mjesečno zaradi<br />
prosječni sirijski kormilar. I dok se<br />
za Egipćane zna da im nije stran<br />
rad za najnižu plaću u regiji, koja<br />
za kormilara iznosi od 250 do 300<br />
dolara, u zadnje vrijeme se pojavljuje<br />
veći brod Indijaca, uglavnom<br />
bez ikakvih kvalifikacija koji<br />
pristaju raditi za istu tu sramotno<br />
nisku nadnicu. Tako<br />
su na Yaakobu ukrcani<br />
kormilari Yogesh<br />
Agnihotri i Madan<br />
Thapa, pri čemu je<br />
ovaj potonji pomorac<br />
koji je tek napunio<br />
18 godina potegao<br />
čak iz Nepala da bi<br />
radio za 250 US$. Istu<br />
tu plaću primaju još<br />
jedan indijski kormilar<br />
i dva mazača,<br />
ali su samo dva gore spomenuta<br />
pomorca pristala na razgovor i<br />
snimanje. Kažu da im je jasno da<br />
rade za sitniš, ali da su jednostavno<br />
primorani na to jer nemaju od čega<br />
živjeti, a na spomen ITF ili barem<br />
ILO minimalne plaće se osmjehuju<br />
i poručuju da bi vrlo rado plovili u<br />
aranžmanu neke od hrvatskih agencija<br />
za ukrcaj <strong>pomoraca</strong>. Mi ćemo<br />
dodati – zašto ne, ali pod normalnim<br />
i ljudskim uvjetima, a morat će<br />
pokazati i neko znanje. Nije nimalo<br />
čudno da brod sa tako sastavljenom<br />
posadom doživi udes, a čitaocima<br />
vjerojatno neće biti čudno da<br />
pomorci niti ne znaju kako im se<br />
zove luka upisa ( Freetown ) pa se<br />
na slici krmenog dijela broda može<br />
lijepo vidjeti što tu stoji. Kada se<br />
pogleda popis posade, tu stoji da se<br />
brod nalazi u luci Shibnik, a da je<br />
tu doplovio iz Porto Margerah!<br />
I dok se na „Yaakobu II“ plovi<br />
ispod svih kriterija, barem stoji<br />
to da zapovjednik ne pokušava<br />
uljepšati stanje niti laže oko<br />
visine plaća. No, nedugo nakon<br />
ovog veterana u Šibenik je stigao<br />
još jedan Sirijac pod stranom<br />
zastavom, ovaj put se radilo o<br />
brodu „Montaser M“, koji plovi pod<br />
gruzijskom zastavom pogodnosti.<br />
Taj brod je mlađi, građen također<br />
u Njemačkoj, ali 1988. godine i na<br />
njemu je od deset članova posade<br />
šest Sirijaca te po dva Egipćana<br />
i Indijca, koji obavljaju poslove<br />
kormilara odnosno mazača. Može<br />
se unaprijed pogađati kolike su im<br />
nadnice, ali su oni sami potvrdili<br />
da plove za istih sramotnih<br />
250 američkih dolara mjesečno<br />
uključujući sve prekovremene sate.<br />
Međutim, ovdje je zapovjednik<br />
Omar Mansour pokušao prodati<br />
priču da ti nesretnici primaju<br />
800 US$ na mjesec, ali se ubrzo<br />
povukao, svjestan da ne može<br />
parirati istinitim podacima koji<br />
su mu predočeni od strane ITF<br />
inspektora. I tako će Sirijci uz<br />
najamnu radnu snagu sa Srednjeg<br />
istoka pokušati što više profitirati<br />
dok se ne počne primjenjivati nova<br />
pomorska Konvencija 2006., koja<br />
bi trebala suzbiti ovakve pojave i<br />
omogućiti fer tržišno nadmetanje<br />
za terete u ovom dijelu Mediterana.<br />
Da se taj cilj još dugo treba<br />
raditi i posadu svaki put opskr-<br />
Vijesti iz pomorstva<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />
Teretni brod „Yaakob II“ koji plovi pod zastavom državice Sierra Le-<br />
one već je bio „zvijezda“ novinskih članaka polovicom lipnja ove go-<br />
dine. Naime, ovaj ostarjeli brod, građen još 1971. godine u njemačkom<br />
brodogradilištu Steinburg je doslovce promašio sidrište luke Šibenik i<br />
nasukao se kraj otoka Krapnja.<br />
bljivati informacijama o tome<br />
kolika bi im trebala biti minimalna<br />
plaća, kazuje i primjer turskog<br />
broda „Muzaffer Bey“, koji je u<br />
istu luku prispio nekoliko dana<br />
prije „Montasera M“. Tu su od 16<br />
članova posade njih čak petnaestorica<br />
Turci. Iako su kod turskih<br />
<strong>pomoraca</strong> prosječne plaće za<br />
kormilara nešto veće i uglavnom<br />
su u rasponu od 800 do 1.000<br />
US$, ovdje je zapovjednik mrtavhladan<br />
pokazao ugovor o zaposlenju<br />
ispisan na „špranci“ ITF TCC<br />
formulara i tvrdio da oni zarađuju<br />
i preko 1.800 dolara. Jasno,<br />
posada nije tako što izjavila, a<br />
„Muzaffer Bey“ će se teško izvući<br />
sa ITF-ovih crnih lista pri budućim<br />
inspekcijama. •<br />
M. Kronja<br />
\ Sigurnost putnika biti će središnja tema Svjetskog dana<br />
pomorstva 2012. godine, odlučio je IMO, a obilježiti će se pod<br />
motom –„ Sto godina nakon Titanica“<br />
\ CMA CMG je odlučio višim časnicima povećati plaće za<br />
deset posto i snanjiti njihovo opterećenje zapošljavanjem dva<br />
druga te dva treća časnika na velikim kontejnerskim brodovima.<br />
\ Lošinjska plovidba je u prvih šest mjeseci ove godine<br />
ostvarila gubitak od 24,7 milijuna kuna ponajviše zbog remonta<br />
tri broda u trajanju od četiri mjeseca te niskim vozarinama.<br />
\ Atlantska plovidba je prodala svoja dva teškaša- „Atlant<br />
Svenja“ i „Atlant Regine“ kineskom brodaru Hanssy Shipping<br />
iz Shanghaia. Očekuje se da će isti brodar kupiti i preostala dva<br />
broda – „Atlant Trina“ i „Atlant Frauke“.<br />
\ Atlantska plovidba objavila je imena novogradnji koje će<br />
biti isporučene u slijedećem razdoblju: „AP Argosy“, „AP Jadran“,<br />
„AP Konavle“, „AP Pelješac“, „AP Astarea“, „AP Slano“ i „AP Ston“.<br />
\ Lošinjska plovidba prodala je svoj bulk „Katarina“ grčkim<br />
vlasnicima za 6,8 milijuna dolara. U rujnu se očekuje preuzimanje<br />
bulka „Maja“ koji se gradi u Kini – prvoj novogradnji te<br />
kompanije nakon punih 25 godina.<br />
\ Visoki sud iz Bombaya odlučio je sredinom lipnja vratiti<br />
dokumente hrvatskom zapovjedniku koji je kontejnerskim<br />
brodom „Nordlake“ u veljači u sudaru potopio indijski ratni brod<br />
– incident se dogodio zbog propusta na brodovu „Seaeagle“ te<br />
indijskim ratnim brodovima „Vidhyagiri“ i „Godavari“.
Treći festival mora<br />
Rota palagruzona<br />
Od 23. do 26. lipnja održana je treća obnovljena povijesna regata tradicionalnih brodova<br />
komiških ribara. Kap. M. Marohnić („Kraljica mora“ na kojoj su bili smješteni gosti, sponzori i<br />
uzvanici) poslao nam je slike od kojih objavljujemo izbor.<br />
Foto vijest<br />
122<br />
dana bolovanja za<br />
pomorce pokriva novi<br />
finski zakon o radu<br />
26<br />
m $<br />
Najveća cijena plaćena<br />
za bulker od 34.000 tona<br />
nosivosti u srpnju<br />
Turski brod „I. Sahinkaya“ 15. srpnja nasukao se kraj šibenskog kanala sv. Ante zbog<br />
otkazivanja kormila. Brod je bio nasukan oko dva sata i otegljen u Šibenik gdje mu je<br />
izdana zabrana plovidbe dok se ne utvrde okolnosti nezgode. M. Kronja<br />
PRISTUPNICA<br />
SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />
SREDI[NJI URED<br />
KRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA<br />
MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 15<br />
DATUM PRIMITKA<br />
BROJ ISKAZNICE<br />
BRODAR<br />
POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJU<br />
BROD<br />
SVOJSTVO<br />
IMO BROJ<br />
POMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO<br />
DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE<br />
^L. BROJ KADA STE PRESTALI BITI ^LAN<br />
DA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG<br />
DATUM VLASTORU^NI<br />
MJESTO POTPIS<br />
POPUNJAVA SPH<br />
@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />
PREZIME<br />
ADRESA<br />
IME M @<br />
JMBG OIB<br />
GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFON<br />
E-MAIL MOBILNI TELEFON<br />
NAJBLI@A RODBINA<br />
PREZIME IME SRODSTVO<br />
ADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ<br />
[KOLSKA SPREMA ZVANJE<br />
DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI<br />
IZDANA OD DATUM IZDAVANJA<br />
PLA]ANJE ^LANARINE<br />
GOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH<br />
PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM<br />
Impressum<br />
<strong>Pomorski</strong> vjesnik<br />
ISSN 1330-736<br />
Nakladnik: <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>,<br />
Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,<br />
51 000 Rijeka<br />
Za nakladnika: Vladimir Svalina<br />
Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint<br />
Dizajn i prijelom: Roman Cetin<br />
Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a,<br />
51 000 Rijeka<br />
Naklada: 5.000<br />
Objavljeni članci ne moraju nužno održavati<br />
stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz<br />
nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete<br />
i CD se ne vraćaju.
16<br />
Ovih dana na HRT-u<br />
vrti se talijanska sa-<br />
punica „Capri“ u ko-<br />
joj se često pojavljuju<br />
brodovi koji povezuju<br />
Capri s Napuljem. Među<br />
brodovima vjerojatno je<br />
netko razaznao poznatu<br />
siluetu – siluetu bro-<br />
dova koji su plovili u<br />
floti riječke Jadrolin-<br />
ije poznati kao serija<br />
„pjesnika“.<br />
Brod koji se pojavljuje<br />
u sapunici je „Citta di<br />
Abbazia“ - izgrađen je u srpnju<br />
1939. godine u riječkom<br />
brodogradilištu Cantieri Navali<br />
del Quarnero (današnji 3. maj)<br />
za riječkog brodara Societa<br />
Fiumana di Navigazione kao<br />
„Abbazia“ (Opatija). Zajedno<br />
s brodom blizancem „Laurana“<br />
(Lovran) bio je namijenjen<br />
održavanju putničke linije iz<br />
Rijeke prema lukama Istre i<br />
Italije.<br />
Desetog lipnja 1940. godine<br />
Italija je objavila rat Francuskoj<br />
i V. Britaniji pa je „Laurana“<br />
rekvirirana od strane<br />
talijanske ratne mornarice,a<br />
„Abbazia“ je (prividno) ostala<br />
u uporabi kao putnički brod.<br />
Osmoga rujna 1943. Godine,<br />
Moreplov<br />
Abbazia<br />
još uvijek<br />
plovi!<br />
nakon kapitulacije Italije, brod<br />
„Abbazia“ pobjegao je na jug<br />
da bi izbjegao služenje pod<br />
njemačkom upravom. Drugih<br />
podataka o brodu za vrijeme<br />
Adresar<br />
Drugog svjetskog rata - nema.<br />
U lipnju 1946. godine brod<br />
je prodan brodaru Societa<br />
Partenopea di Navigazione iz<br />
Napulja (S.P.A.N), nije promi-<br />
SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka<br />
Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 <strong>67</strong>3<br />
E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr;<br />
predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr;<br />
brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr;<br />
amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hr<br />
URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar<br />
Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050<br />
E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr;<br />
ivica.jambrek@zd.t-com.hr<br />
jenio ime i počeo je održavati<br />
vezu između Napulja i otoka<br />
Capri.<br />
Nepoznatog datuma, ali prije<br />
1952. godine, mijenja se vlas-<br />
br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />
nik – Armanavi S.P.A iz Napulja,<br />
ali je brod (prividno) i dalje<br />
u flori S.P.A.N.-a. Slijedeće<br />
godine mijenja ime u „Citta di<br />
Abbazia“.<br />
Sedamdesetih godina pretvoren<br />
je u trajekt s malenom<br />
krmenom rampom za prijevoz<br />
(malog) <strong>broj</strong>a osobnih automobila.<br />
U isto vrijeme promijenjeni<br />
su i limovi glavne palube.<br />
Velika reorganizacija regionalnih<br />
trajektnih servisa u Italiji<br />
1975. godine uvodi državu kao<br />
vlasnika servisa putem brodara<br />
Tirrenia S.p.A, a napuljski<br />
zaljev servisira tvrtka Compagnia<br />
Regionale Marittima (Ca.<br />
Re.Mar.) koja je „progutala“<br />
S.P.A.N.<br />
Kao najstariji brod, 1975.<br />
godine postaje vlasništvo<br />
privatnog brodara Aponte, ali<br />
je često i najmu Ca.Re.Mar-a.<br />
Godine 1990. registrirani<br />
vlasnik je Medmar Navi S.P.A.<br />
iz Napulja, a od 2004. u<br />
vlasništvu je Linee Lauro S.P.A<br />
iz Napulja.<br />
Još uvijek plovi ! •<br />
D. Prestint<br />
URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split<br />
Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339<br />
E-mail: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hr<br />
URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik<br />
Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993<br />
E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@du.t-com.hr;<br />
vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.uk<br />
URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 Šibenik<br />
Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321<br />
E-mail: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.uk