Pomorski Vjesnik broj 67 - Sindikat pomoraca Hrvatske

Pomorski Vjesnik broj 67 - Sindikat pomoraca Hrvatske Pomorski Vjesnik broj 67 - Sindikat pomoraca Hrvatske

08.12.2012 Views

Novi zahtjevi za pomorce Amandmani na STCW konvenciju donijeti u Manili početi će se primjenjivati od prvog siječnja slijedeće godine str.3 Konvencija o radu pomoraca, 2006 Zdravstvena svjedodžba Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatske Safmarine tvrdi: nije bilo silovanja! Interna istraga brodara u suprotnosti s tvrdnjama vježbenice str.11 Transunion Project Solidarnost europskog sindikalizma br. 67 � kolovoz 2011 � godina 17 Nije bilo vremena za strah Priča hrvatskih pomoraca čiji je brod bio u Kashimi za vrijeme potresa i tsunamija Transadria Određen privremeni stečajni upravitelj str.13 str.4 str.7 IBF: postignut trogodišnji dogovor / Tajne mora, more tajni / Politika oslobađa pomorce ? / EU:Offshore rezolucija str.10 NA BRODOVIMA NE TREBAJU NAORUŽANI KAUBOJI str.8-9

Novi zahtjevi za<br />

pomorce<br />

Amandmani na STCW konvenciju donijeti u<br />

Manili početi će se primjenjivati od prvog<br />

siječnja slijedeće godine<br />

str.3<br />

Konvencija<br />

o radu <strong>pomoraca</strong>,<br />

2006<br />

Zdravstvena<br />

svjedodžba<br />

Nezavisno glasilo<br />

<strong>Sindikat</strong>a Pomoraca <strong>Hrvatske</strong><br />

Safmarine tvrdi: nije bilo<br />

silovanja!<br />

Interna istraga brodara u suprotnosti s tvrdnjama<br />

vježbenice<br />

str.11<br />

Transunion Project<br />

Solidarnost<br />

europskog<br />

sindikalizma<br />

br. <strong>67</strong> � kolovoz 2011 � godina 17<br />

Nije bilo vremena za<br />

strah<br />

Priča hrvatskih <strong>pomoraca</strong> čiji je brod bio u<br />

Kashimi za vrijeme potresa i tsunamija<br />

Transadria<br />

Određen<br />

privremeni<br />

stečajni<br />

upravitelj<br />

str.13 str.4<br />

str.7<br />

IBF: postignut trogodišnji dogovor / Tajne mora, more tajni / Politika oslobađa pomorce ? / EU:Offshore rezolucija<br />

str.10<br />

NA BRODOVIMA<br />

NE TREBAJU<br />

NAORUŽANI<br />

KAUBOJI str.8-9


2<br />

Uvodnik<br />

Iako je ljeto radi se punom<br />

parom: nastavljaju se problemi<br />

zaposlenika u riječkoj<br />

špediterskoj tvrtci Transadria<br />

d.d. koji nisu dobili plaće<br />

već devet mjeseci. Kolovoz je<br />

ključan za njihovu sudbinu:<br />

ili će se postići dogovori s<br />

vjerovnicima, bankama i<br />

poreznom upravom ili slijedi<br />

stečaj.<br />

Napokon su donijete tehničke<br />

pojedinosti izmjena i dopuna<br />

Pomorskog zakonika u svezi<br />

mirovina za pomorce, ali se još<br />

ne primjenjuju- treba „srediti“<br />

podzakonske akte. Telefoni<br />

stalno zvone: područne službe<br />

postavljaju pitanja (nisu dobile<br />

uputstva), pomorci sakupljaju<br />

zagubljene dane plovidbe.<br />

Ovih dana je jedan član<br />

poslao grčkom Goulandrisu i<br />

izraelskom ZIM-u zahtjev da<br />

mu pošalju potvrde o plovidbi<br />

sedamdesetih godina prošlog<br />

stoljeća: odlazio je na more<br />

posredstvom Zavoda (ne<br />

priznaje se potvrda Zavoda), a<br />

navigacije nema u matrikuli<br />

(u Radnoj knjižici uredno je<br />

uvedeno da plaća doprinose<br />

kao pomorac od 1971. godine).<br />

Problemi su i u Mediteranskoj<br />

plovidbi d.d. iz Korčule:<br />

ostali su na jednom brodu<br />

i – dvije brodice. Pomorci<br />

ostaju bez posla, kasne plaće…<br />

Redaju se sastanci u Korčuli i<br />

traži rješenje. Zar će još jedan<br />

korčulanski brodar nestati<br />

(sjetimo se Dalmatinske<br />

plovidbe iz Vela Luke).<br />

Stupaju na snagu amandmani<br />

na STWC konvenciju<br />

prihvaćeni u Manili<br />

koji donose nove obveze za<br />

pomorce. Uskoro će trebati<br />

zamijeniti i Pomorske knjižice<br />

(biometrijske), treba zamijeniti<br />

svjedodžbe (sve imaju<br />

ograničeno vrijeme trajanja)…<br />

Pirati su i dalje na dnevnom<br />

redu, na sve većoj razini:<br />

raspravlja se o uvođenju<br />

naoružanih zaštitara. Svaka<br />

država treba sama odlučiti<br />

kako zaštititi brodove svojih<br />

brodara. Pomorci se ne bi<br />

trebali naoružavati (trening<br />

?), a zapovjednik ostaje<br />

odgovoran…<br />

Slijedi vruća jesen: početi<br />

će pregovori za nove kolektivne<br />

ugovore, izmjene<br />

starih, a treba se pripremiti<br />

i za stupanje na snagu nove<br />

Konvencije o radu <strong>pomoraca</strong><br />

(MLC 2006). A tu je još<br />

neuređen sektor offshore<br />

industrije, ali i malih brodova<br />

za krstarenje te jahti…<br />

Srećom dolaze niže temperature<br />

!<br />

A onima koji su na<br />

zasluženom godišnjem<br />

odmoru želimo da se dobro<br />

odmore, napune baterije i<br />

akumulatore, jer svaki odmor<br />

je dobrodošao.<br />

Onima koji su na brodu:<br />

mirno more ( i pedalj ispod<br />

kobilice)!<br />

Socijalna reforma<br />

Novi obvezni<br />

doprinos<br />

Porezna uprava za sve<br />

pomorce u međunarodnoj<br />

plovidbi, počevši od 11. lipnja<br />

automatski obračunavati i<br />

dodatni doprinos za beneficirani<br />

staž, što su pomorci u<br />

međunarodnoj plovidbi dužni<br />

sami plaćati.<br />

Za pomorce u nacionalnoj<br />

plovidbi poslodavac je obvezan<br />

prijaviti i plaćati dodatni<br />

doprinos za beneficirani staž za<br />

razdoblje od ukrcaja do iskrcaja<br />

pomorca.<br />

Svi pomorci od 11. lipnja<br />

imaju pravo na starosnu<br />

mirovinu <strong>pomoraca</strong> ako su<br />

napunili 60 godina života i<br />

mogu dokazati ostvarenih 15<br />

godina staža osiguranja na<br />

ukrcaju kao član posade broda.<br />

Za dokazivanje da je potreban<br />

staž osiguranja ostvaren na<br />

ukrcaju kao član posade broda<br />

prvenstveno se koriste Pomorska<br />

knjižica i Radna knjižica,<br />

a dodatno i drugi dokumenti<br />

kojima se dokazuje plovidba<br />

(ugovori o radu, potvrde poslodavca,<br />

iskrcajne liste i sl.).<br />

Razdoblja u kojima je<br />

pomorac platio doprinos za<br />

mirovinsko osiguranje u svojstvu<br />

osiguranika-pomorca moraju se<br />

poklapati s razdobljima kada je<br />

pomorac stvarno bio ukrcan na<br />

OBVEZNI DOPRINOSI POMORACA U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI<br />

(primjenjuje se od 11. lipnja 2011.)<br />

KAT RADNA MJESTA OSNOVICA<br />

1<br />

2<br />

3<br />

4<br />

5<br />

6<br />

Zapovjednik broda, upravitelj stroja, zapovjednik<br />

osoblja,upravitelj osoblja u strojarnici<br />

Prvi časnik palube, drugi časnik stroja, rukovodeće<br />

hotelsko osoblje (upravitelji), liječnik, zubar, časnik<br />

odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda, časnik<br />

odgovoran za zaštitu okoliša<br />

Drugi časnik palube, zapovjednik jahte, treći časnik stroja,<br />

rukovodeće hotelsko osoblje (direktori), frižiderist,<br />

operater postrojenja za ukapljivanje, zapovjednik<br />

plutajućeg objekta, zapovjednik nepomičnog odobalnog<br />

objakta, operater dinamičke pozicije, upravitelj stroja<br />

na jahti<br />

Treći časnik palube, časnik plovidbene straže na palubi,<br />

četvrti časnik stroja, radiočasnik, više hotelsko osoblje<br />

(časnici), više tehničko osoblje (časnici), elektročasnik,<br />

elektroničar, časnik plovidbene straže u strojarnici<br />

Više hotelsko osoblje (niži časnici), više tehničko osoblje<br />

(niži časnici), električar, mehaničar, prvi kuhar,<br />

prvi konobar, vođa palube, vođa stroja, poslužitelj sisaljki<br />

(pumpman), vozač na RO-RO brodovima, medicinska<br />

sestra, alatničar, dizaličar, bušač, ronilac, bravar, cjevar,<br />

varioc<br />

Član plovidbene straže na palubi (kormilar),<br />

član plovidbene straže u strojarnici (mazač),<br />

hotelsko osoblje, tehničko osoblje<br />

Izmjenama i dopunama<br />

Pomorskog zakonika koje<br />

su stupile na snagu 11.<br />

lipnja 2011. godine uve-<br />

den je staž osiguranja s<br />

povećanim trajanjem za<br />

pomorce što znači da će<br />

se za plovidbu ostvarenu<br />

od tog datuma nadalje<br />

svakih 12 mjeseci plo-<br />

vidbe obračunati u staž<br />

osiguranja kao 15 mjeseci<br />

uz obvezu plaćanja<br />

posebnog doprinosa.<br />

brodu.<br />

U potrebnih 15 godina staža<br />

osiguranja računa se i beneficirani<br />

staž ostvaren u skladu s<br />

ranije važećim propisima.<br />

doprinos za<br />

mirovinsko<br />

osiguranje<br />

20%<br />

MIROVINSKO<br />

OSIGURANJE<br />

doprinos<br />

za staž s<br />

povećanim<br />

trajanjem<br />

7,84%<br />

doprinos za<br />

zdravstveno<br />

osiguranje<br />

15%<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />

Razdoblja u kojima je<br />

pomorac bio prijavljen na<br />

obvezna osiguranja po nekoj<br />

drugoj osnovi (produženo osiguranje,<br />

poljoprivrednik ili bilo<br />

po kojoj drugoj osnovi/zvanju,<br />

ne uračunavaju se u 15 godina<br />

staža osiguranja potrebnih za<br />

starosnu mirovinu <strong>pomoraca</strong> sa<br />

60 godina, niti se mogu dokupiti<br />

kao „pomorac“, bez obzira<br />

ako je za to razdoblje uvedena<br />

plovidba u Pomorsku knjižicu.<br />

Pomorci koji su u pojedinim<br />

razdobljima ostvarili plovidbeni<br />

staž za koji nisu uplaćivali<br />

doprinose, a nisu bili osigurani<br />

ni po kojoj drugoj osnovi, moći<br />

će (ali samo za sva takva razdoblja)<br />

platiti doprinos za obvezno<br />

mirovinsko osiguranje unazad i<br />

to po osnovici koja u trenutku<br />

podnošenja takve retroaktivne<br />

prijave vrijedi za to svojstvo<br />

ukrcaja.<br />

Sve tehničke pojedinosti<br />

provedbe izmjena i dopuna<br />

Pomorskog zakonika u svezi<br />

beneficiranog staža biti će<br />

sadržane u Tehničkim uputama<br />

koje će biti izrađene nakon<br />

prikupljanja i analize pristiglih<br />

pitanja. • (dp)<br />

ZDRAVSTVENO<br />

OSIGURANJE<br />

doprinos<br />

za zaštitu<br />

zdravlja na<br />

radu<br />

0,5 %<br />

UKUPNI<br />

OBVEZNI<br />

DOPRINOSI<br />

ukupni<br />

obvezni<br />

doprinosi<br />

43,34%<br />

7.118,00 1.423,60 558,05 1.0<strong>67</strong>,70 35,59 3.084,34<br />

5.249,00 1.049,80 411,52 787,35 26,25 2.274,92<br />

3.966,00 793,20 310,93 594,90 19,83 1.718,86<br />

3.<strong>67</strong>3,00 734,60 287,96 550,95 18,37 1.591,88<br />

3.443,00 688,60 269,93 516,45 17,22 1.492,20<br />

3.207,00 641,40 251,43 481,05 16,03 1.389,91<br />

7 Drugi kuhar, drugi konobar, pekar, slastičar 2.940,00 588,00 230,50 441,00 14,70 1.274,20<br />

8<br />

Vježbenik palube, vježbenik stroja, ostali vježbenici,<br />

mornar, čistač, mladić sobe, mladić kuhinje, pomoćnik<br />

električara, pomoćnik mehaničara, pomoćnik<br />

poslužitelja sisaljki (pumpman), pomoćno hotelsko<br />

osoblje, pomoćno tehničko osoblje<br />

2.<strong>67</strong>9,95 536,00 210,10 402,00 13,40 1.161,50


Novi amandmani na STCW pravila,<br />

dogovoreni u Manili 2010. godine,<br />

imaju za svrhu da osiguraju da STCW standardi<br />

ostanu mjerodavni tako da pomorci<br />

nastave razvijati i održavati svoje profesionalne<br />

vještine. Mnogo<strong>broj</strong>ne izmjene se<br />

uvode zbog uzimanja u obzir tehnički razvoj<br />

što zahtjeva nove stručnosti.<br />

STCW amandmani početi će se primjenjivati<br />

od prvog siječnja 2012. godine kada<br />

stupaju na snagu. Od brodara i <strong>pomoraca</strong> će<br />

se zahtjevati da budu usklađeni i s novim<br />

minimumom STCW-a za sate odmora za<br />

pomorce.<br />

Od sada do siječnja 2017. godine, novi<br />

zahtjevi će se uvoditi od strane državne<br />

pomorske administracije u skladu s<br />

prihvaćenim „redom vožnje“. Ministarstvo<br />

mora, prometa i infrastrukture RH započelo<br />

je s implementacijom odredbi Međunarodne<br />

konvencije o standardima izobrazbe, izdavanju<br />

svjedodžbi i držanju straže <strong>pomoraca</strong><br />

(STCW) koje su usvojene u Manili na diplomatskoj<br />

konferenciji (u radu je sudjelovao<br />

tajnik SPH B. Berlan) kroz odredbe Pravilnika<br />

o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti<br />

<strong>pomoraca</strong>.<br />

Novi zahtjevi<br />

Mnoge izmjene na STCW tablicama<br />

stručnosti (Competence Tables) su<br />

prihvaćene u Manila amandmanima. Npr.<br />

potrebu da časnici palube budu stručno<br />

osposobljeni za korištenje ECDIS-a, a da<br />

časnici stroja budu sposobni da koriste opremu<br />

za spriječavanje onečišćenja. Općenito,<br />

dodatni naglasak je stavljen na management<br />

očuvanja okoliša.<br />

Za časnike palube i stroja, bitan je<br />

novi zahtjev za osposobljavanje u svezi<br />

rukovođenja, timskog rada i menadžerskih<br />

vještina. Uveden je i poseban trening za sve<br />

pomorce, čime pojačana važnost ne samo<br />

za one koji izravno rukovode, već i za sve<br />

članove posade koji moraju komunicirati u<br />

svezi sigurnosti s višim časnicima, zapovjednikom<br />

i/ili personalom na kopnu.<br />

Biti će obvezno za sve članove posade<br />

palube i stroja vježbanje da bi dokazali<br />

osposobljenost korištenjem brodskih dnevnika<br />

treninga koje će nadgledati časnici<br />

odgovorni za trening na brodu (uz postojeće<br />

zahtjeve za trening časnika).<br />

Što se tiče posebnih treninga i svjedodžbi<br />

za časnike za sigurnost (Ship Security<br />

Officers), nova sigurnosna familijarizacija i<br />

trening će se uvesti za sve članove posade<br />

broda. Pomorci će morati biti u skladu s<br />

tim novim sigurnosnim zahtjevima stažom<br />

plovidbe ili kroz prethodne treninge.<br />

Jedna od važnijih elemenata Manila amandmana<br />

je dodatni naglasak dat potrebi da<br />

se standardi stručnosti <strong>pomoraca</strong> održavaju<br />

kroz njihovu karijeru. Od svih <strong>pomoraca</strong> će<br />

se zahtjevati da dokažu adekvatnu razinu<br />

osposobljenosti u temeljnom sigurnosnom<br />

treningu (uključujući preživljavanje,<br />

protupožarnu zaštitu, prvu pomoć i osobna<br />

sigurnost) svakih pet godina. Mnogi od tih<br />

ponovnih treninga će se izvoditi na brodu,<br />

ali će neki zahtjevati trening na kopnu u<br />

posebnim institucijama.<br />

Pomorci koji imaju svjedodžbe o iskustvu u<br />

brodicama za spašavanje i brzim brodicama<br />

za spašavanje ili naprednu protupožarnu<br />

zaštitu će također morati dokazivati da<br />

su zadržali razinu osposobljenosti u tim<br />

vještinama svakih pet godina.<br />

STCW sada sadrži nove, iscrpne tablice<br />

osposobljenosti (Competence Tables)<br />

za trening na tankerima, kemikalcima i<br />

tankerima za plin na osnovnoj i naprednoj<br />

razini (novi propisi su razvijeni i za posade<br />

na offshore brodovima i sve brodove koji<br />

plove u polarnim vodama).<br />

STCW 2010 uvodi opsežne treninge i<br />

zahtjeve za svjedodžbe za novi činove: „Able<br />

Seafarer Deck“ i „Able Seafaer Engine“<br />

prema zahtjevima za održavanje straže na<br />

palubi i u stroju.<br />

Novi standardi osposobljenosti i posebna<br />

svjedodžba se uvodi za zanimanja „Electro-<br />

Technical Officer“ i „Electro-Technical<br />

Rating“ uvažavajući zahtjeve posebno<br />

u industriji putnički brodova. Može se<br />

primijetiti da postoje mnoge isprepletene<br />

stručnosti između Able Seafarer Engine<br />

i Electro-Technical Rating pa se može<br />

1. SIJEČANJ 2012. 1. SIJEČANJ 2013. 1. SRPANJ 2013. 1. SIJEČANJ 2014. 1. SIJEČANJ 2017.<br />

Manila amandmani<br />

2010 stupaju na snagu<br />

Treninzi i izdavanje<br />

svjedodžbi<br />

mogu se nastaviti<br />

u skladu sa STCW 95<br />

Neke države mogu<br />

početi s uvođenjem<br />

novih standarda<br />

Novi minimalni <strong>broj</strong><br />

sati odmora stupaju<br />

na snagu<br />

STCW 2010<br />

NOVI ZAHTJEVI<br />

ZA POMORCE<br />

Stručnost <strong>pomoraca</strong> je<br />

najkritičniji faktor za sigurnost<br />

i efikasno vođenje brodova i<br />

ima izravni učinak na sigurn-<br />

ost života na moru te zaštitu<br />

morskog okoliša.<br />

IMO konvencija o standardima<br />

izobrazbe, izdavanju svjedodžbi<br />

i držanju straže <strong>pomoraca</strong><br />

(STCW) je obuhvatna grupa<br />

međunarodnih pravila čija je<br />

svrha da se osiguraju najviši<br />

standardi stručnosti <strong>pomoraca</strong><br />

na globalnoj razini.<br />

Vlade mogu nastaviti s obnovom i produženjem<br />

svjedodžbi i potvrda izdanih prije 1. siječnja 2012.<br />

godine te mogu nasataviti s izdavanjem, priznavanjem<br />

i potvrđivanjem svjedodžbi u skladu s odredbama<br />

Konvencije koje su se primjenjivale prije 1. siječnja<br />

2012 uzimajući u obzir one pomorce koji su započeli s<br />

treningom odmah prije 1. srpnja 2013.<br />

Obvezni<br />

sigurnosni treninzi<br />

u skladu s Manila<br />

amandmanima<br />

STCW 2010<br />

certifikacija za sve<br />

pomorce<br />

Novi standardi treninga po izboru<br />

Za nove pomorce<br />

koji počinju treninge<br />

zahtjeva se da budu u<br />

skladu s novim<br />

standardima<br />

Novi standardi treninga su obavezni<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 3<br />

smatrati da je Electro-Technical Rating<br />

više zvanje od Able Seafarer Engine što će<br />

pridonijeti razvoju karijere za one pomorce<br />

od kojih se zahtjeva fleksibilnost u njihovom<br />

radu na brodu.<br />

Uvode se i dodatni liječnički standardi<br />

i zahtjevi za izdavanje svjedodžbe. Oni<br />

uključuju i specifični limit od 0.05%<br />

sadržaja alkohola u krvi ili 0,25 mg/l alkohola<br />

prilikom izdisaja zraka.<br />

Minimalni sati odmora<br />

STCW konvencija pokriva i raspored<br />

održavanja straže. To uključuje i minimum<br />

sati odmora za pomorce da se spriječi umor<br />

i osigura da pomorci budu spremni za<br />

svoje dužnosti. STCW minimalni <strong>broj</strong> sati<br />

odmora je sada usklađen sa zahtjevima za<br />

sate rada koje je prihvatila Međunarodna<br />

organizacija rada (ILO) uključujući i<br />

Konvenciju o radu <strong>pomoraca</strong>, 2006 (ILO<br />

Maritime Labour Convention – MLC).<br />

Novi zahtjevi IMO-a za sate odmora<br />

će stupiti na snagu u siječnju 2012.<br />

godine što će uvesti striktnije minimalne<br />

zahtjeve od onih koje su sada na<br />

snazi. Najveće promjene su slijedeće:·<br />

· Minimalna količina odmora<br />

u svakom razdoblju od 7 dana<br />

povećava se sa 70 na 77 sati;<br />

· Pomorac mora uvijek imati 10<br />

sati odmora u svakom razdoblju<br />

od 24 sata bez izuzetaka, osim<br />

u slučaju krajnje nužde;<br />

· Postaje obveza da se vode zapisi<br />

za svakog pojedinačnog pomorca<br />

o satima odmora, što će se moći<br />

provjeriti za vrijeme Port State<br />

Control (PSC) pregleda; i<br />

· Sati odmora se sada odnose za većinu<br />

članova posade, uključujući zapovjednike,<br />

a ne samo za članove posade u<br />

straži kao što je do sada bio slučaj.<br />

· Od siječnja 2012. godine, pomorci<br />

će trebati periodično pregledavati<br />

i potpisivati zapise o satima<br />

rada/odmora (uglavnom jednom<br />

mjesečno) kako bi se osigurala sukladnost<br />

za minimalnim zahtjevima<br />

sati odmora koji su dogovoreni.<br />

Svjedodžbe<br />

Pomorci koji posjeduju STCW svjedodžbe<br />

izdane prije prvog siječnja 2012. godine<br />

morati će udovoljavati novim zahtjevima,<br />

uključujući nove ponovljene treninge (refresh)<br />

kako bi njihove svjedodžbe mogle biti<br />

produžene nakon prvog siječnja 2017. godine.<br />

Neke administracije mogu odlučiti da implementiraju<br />

nove standarde prije nego druge.<br />

Sigurnost<br />

Od prvog siječnja 2014. godine svi pomorci<br />

morati će pohađati tečajeve i ishodovati<br />

svjedodžbe u svezi sigurnosti u skladu s<br />

novim zahtjevima konvencije što uključuje i<br />

protu-piratske treninge.<br />

Liječničke svjedodžbe<br />

Svjedodžbe će se moći ishodovati prema<br />

sadašnjim zahtjevima konvencije do<br />

2017. godine. Nakon toga, sve liječničke<br />

svjedodžbe morati će biti izdane u skladu<br />

sa 2010 standardima. U praksi pojedine<br />

administracije mogu tražiti da se<br />

primjenjuju novi standardi i prije 2017.<br />

godine • (dp)


4<br />

Nakon prvog i uvodnog<br />

susreta u Madridu gdje su<br />

predstavljeni problemi s kojima<br />

se mladi i sindikati u prometnom<br />

sektoru danas susreću,<br />

berlinski seminar je donio<br />

analizu problema kroz pojedine<br />

sektore, ali i različite dijelove<br />

Europe. <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong><br />

<strong>Hrvatske</strong> sam predstavila u<br />

skupini koju su sačinjavali<br />

isključivo mladi sindikalisti<br />

iz europskog POMORSKOG<br />

sektora što je za mene bila<br />

izvrsna prilika za razgovor i<br />

usporedbu problema na koje<br />

nailazimo u hrvatskom zakonodavstvu,<br />

uvjetima zapošljavanja<br />

i iskustava života na brodu<br />

hrvatskih <strong>pomoraca</strong> s ostatkom<br />

prisutnih sindikalista iz Europe.<br />

Svaka od grupa je morala<br />

obraditi sljedeće zadatke:<br />

1. Pregled zakona o pravima<br />

radnika u transportnom<br />

sektoru i pojedinoj državi<br />

2. Najveći problemi i<br />

zahtjevi za mlade radnike u<br />

pojedinom sektoru<br />

3. Preporuke za rad Europskog<br />

komiteta za socijalni<br />

dijalog u sektorima<br />

Grupa pomorskog sektora<br />

je pokušala primjeniti sva tri<br />

zadatka na rad i život europskog<br />

pomorca koji je tek započeo svoj<br />

radni vijek te kako se na njega<br />

odražavaju zakoni u različitim<br />

europskim državama. Provelo<br />

se pitanje da li europskom<br />

pomorcu više idu u korist nacionalni<br />

ili internacionalni zakoni<br />

(ILO). Naravno odgovor na to<br />

pitanje je kompleksan, s obzirom<br />

da svaka europska država<br />

ima svoje zakonodavstvo iznad<br />

kojeg su tu još i međunarodni<br />

zakoni koji sve objedinjuju.<br />

Za hrvatskog pomorca bi u<br />

Žene u transportnom sektoru<br />

Novi priručnik za<br />

Transunion Project - II. dio seminara<br />

za mlade u tranportnom sektoru<br />

Solidarnost<br />

europskog<br />

sindikalizma<br />

većini slučajeva bilo mnogo<br />

bolje ukoliko bi se primjenjivali<br />

samo zakoni krovnih svjetskih<br />

organa s obzirom na situaciju s<br />

državnim zakonodavstvom koje<br />

u najmanju ruku nije sklono<br />

promjenama na bolje (čast<br />

iznimkama).<br />

Također je bilo zanimljivo<br />

čuti informaciju da se časnici i<br />

zapovjednici francuske nacionalnosti<br />

moraju učlaniti u sindikat.<br />

Odgovor na moje pitanje zašto<br />

je bio zapravo jednostavan.<br />

<strong>Sindikat</strong> štiti sve pomorce koji se<br />

nalaze na određenoj kompaniji<br />

s kojom je sklopljen kolektivni<br />

rješavanje starih problema<br />

Transunion je projekt financiran<br />

od strane EU u kojemu<br />

će do kraja 2011. godine na četiri<br />

seminara i četiri konferencije<br />

priustvovati više od 500 sudionika.<br />

U Zagrebu smo sudjelovali u<br />

projektu „Žene u transportnom<br />

sektoru“ koji služi kao platforma<br />

za razvijanje priručnika za<br />

edukaciju budućih povjerenica.<br />

Cilj je privući što veći <strong>broj</strong> žena<br />

koje rade u prometnom sektoru<br />

u sindikalne aktivnosti. Žene se<br />

svakodnevno susreću s nizom<br />

specifičnih problema, posebice<br />

na radnim mjestima gdje nema<br />

sindikalne organiziranosti i<br />

aktivnosti te gdje je ravnopravnost<br />

spolova još uvijek<br />

nepoznanica.<br />

U Zagrebu smo razgovarale<br />

sa sindikalnim povjerenicama<br />

iz <strong>Hrvatske</strong>, Bugarske,<br />

Makedonije, Italije, Francuske<br />

i Turske, koje nisu skrivale<br />

oduševljenje ovim projektom<br />

jer kako sve kažu, bez dobre<br />

edukacije nema promjene.<br />

Žene je potrebno educirati na<br />

radnom mjestu i u okruženju u<br />

kojem se svakodnevno nalaze<br />

te im pomoći u procesu mjenjanja<br />

dispozicioniranog radnog<br />

statusa koji nije rijedak slučaj u<br />

transportnom sektoru.<br />

Naša „domaćica“ u Zagrebu je<br />

bila Katarina Mindum, dopredsjednica<br />

<strong>Sindikat</strong>a željezničara<br />

<strong>Hrvatske</strong> za međunarodnu<br />

suradnju i obrazovanje koja<br />

nas je oba dana uspješno<br />

vodila kroz tri sekcije zadataka<br />

pripremljenih upravo za što<br />

bolji budući priručnik. Sindikalno<br />

organiziranje na radnom<br />

mjestu, pozicija žena i komunikacija<br />

na radnome mjestu su<br />

poglavlja koja su poslužila kao<br />

temelj za dvodnevni razgovor,<br />

razmjenu iskustava, ali i predlaganje<br />

riješenja i smjernica za<br />

ženske sindikalne aktivnosti u<br />

transportu. Sljedeća i posljednja<br />

konferencija je u listopadu<br />

u Sofiji, nakon koje će se vršiti<br />

posljednje pripreme za sindikalni<br />

priručnik, ali i dogovarati<br />

aktivnosti za daljnji rad<br />

ženskih sekcija unutar ETF-a.<br />

• (bm)<br />

Nastavak seminara u<br />

organizaciji Europske or-<br />

ganizacije transportnih<br />

radnika, koji je započeo<br />

početkom svibnja u Ma-<br />

dridu održao se krajem<br />

lipnja u glavnom gradu<br />

Njemačke, gdje su mladi<br />

zaposleni u transport-<br />

nom sektoru i aktivni<br />

u sindikalnom radu još<br />

jednom potvrdili da je<br />

zajednički rad temelj<br />

bolje budućnosti, kako za<br />

radne uvjete europskih<br />

radnika u prometu tako<br />

i same solidarnosti u eu-<br />

ropskom sindikalizmu.<br />

ugovor te je zapravo nelogično<br />

pojedince koji se nisu htjeli<br />

učlaniti izdvojiti iz postignutih<br />

reformi, ugovora, poboljšanih<br />

uvjeta za rad itd...<br />

Cilj ovakvih radionica za<br />

mlade je svakako i povezivanje,<br />

stvaranje mreže koja bi<br />

zajednički radila na poboljšanju<br />

statusa europskog, a s time i<br />

hrvatskog pomorca. Ulaskom u<br />

EU će i naša domovina morati<br />

prilagoditi svoje zakone onima<br />

koji su propisani europskim<br />

odrednicama te nam je itekako<br />

cilj biti ukorak s bliskom<br />

budućnosti koja će donijeti<br />

promjene na bolje ISKLJUČIVO<br />

ako već sada krenemo pripremati<br />

teritorij i zakone za ono<br />

što nas neće zaobići. Nedavni<br />

uspjeh s uvođenjem beneficiranog<br />

staža u <strong>Pomorski</strong> zakonik<br />

za sve mlade naraštaje hrvatskih<br />

<strong>pomoraca</strong> je prva pobjeda kojoj<br />

slijedi još mnogo bitaka.<br />

Slijedeća i završna konferencija<br />

ovog europskog projekta<br />

je koncem rujna u Rigi, gdje će<br />

se odrediti smjernice za daljnji<br />

rad kako ne bi sve ostalo samo<br />

mrtvo slovo na papiru što je<br />

u nas česta praksa. <strong>Sindikat</strong><br />

<strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> će nastaviti<br />

suradnju sa Sekcijama mladih<br />

<strong>pomoraca</strong> u Europi i dalje, s<br />

ciljem osnaživanja najboljeg<br />

domaćeg proizvoda: hrvatskog<br />

pomorca. • (bm)<br />

Vijesti<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />

Novi generalni<br />

tajnik IMO-a<br />

Vijeće Međunarodne pomorske organizacije<br />

(IMO) je u lipnju izabralo za<br />

novog generalnog tajnika Koji Sekimizua<br />

(Japan) koji će preuzeti funkciju 31.<br />

Prosinca kada dosadašnji generalni tajnik<br />

Efthimios Mitropoulos (Grčka) napušta<br />

dužnost. Sekimizu je dosad bio ravnatelj<br />

Maritime Safety Committee u IMO-u.<br />

Nove ILO<br />

minimalne<br />

plaće<br />

Članovi International Shipping Federation<br />

(ISF) prihvatili su izmjenu ILO minimalne<br />

plaće za kormilare (Able Seafarer).<br />

Pod okriljem ILO Joint Maritime Commission<br />

(JMC) predstavnici poslodavaca<br />

koordinirani od strane ISF-a, sastali su se<br />

s predstavnicima <strong>pomoraca</strong> koordinirani<br />

od strane International Transport Workers’<br />

Federation (ITF) u Ženevi. Od prvog<br />

siječnja 2012. godine ILO minimum će<br />

se povećati na 555 dolara osnovne plaće<br />

sa sadašnjih 545 dolara. Minimum će se<br />

povećati na 568 dolara u siječnju 2013.<br />

godine i na 585 dolara 31. prosinca 2013.<br />

godine. Treba napomenuti da je vrijednost<br />

ILO minimalne plaće mnogo veća<br />

kada se doda vrijednost prekovremenih<br />

sati rada i drugih dodataka.<br />

Nova<br />

konvencija<br />

Europska komisija je podržala ratifikaciju<br />

nove IMO konvencije: Convention<br />

for the Safe and Environmentally Sound<br />

Recycling of Ships. No, do stupanja na<br />

snagu nove konvencije ostaju na snazi<br />

Guidelines on Transitional Measures for<br />

Shipowners Selling Ships for Re-cycling<br />

čija je svrha siguran i ekološko prihvatljiv<br />

rad rezališta.


Jadrolinija<br />

Pregled aktivnosti<br />

u ljetnom kvartalu<br />

Koncesioniranje svih<br />

linija i strategija<br />

10-godišnjeg razvoja<br />

obalnog linijskog prometa<br />

Iako je bilo najavljeno kako će se<br />

potpisati ugovori za održavanje<br />

svih trajektnih linija, da bi se<br />

zadržale postojeće koncesije do 31.<br />

12. 2016. godine bez mogućnosti<br />

dolaska stranih brodara na lokalne<br />

linije, zbog nepostizanja dogovora<br />

i nepotpisivanja ugovora o<br />

održavanju linija između Jadrolinije<br />

i Agencije za obalni linijski promet<br />

(zbog nedovoljnih maksimalnih<br />

potpora, a koje jedino kao takve<br />

prepoznaje EU), donesena je odluka<br />

o raspisivanju natječaja za koncesije<br />

(sa obaveznim socijalnim paketima)<br />

za sve linije, uz obvezu Agencije da<br />

pripremi sve elemente za natječaje<br />

kroz mjesec kolovoz.<br />

Strategija bi trebala sadržavati<br />

sustav linija koje povezuju kopno<br />

i otoke, kao i otoke međusobno,<br />

tipove brodova za pojedine<br />

linije, pravni okvir usklađen s<br />

odgovarajućim europskim propisima<br />

vezano za koncesioniranje te financijski<br />

plan s kojim će se dodjeljivati<br />

potpore.<br />

a) <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong><br />

se ne slaže s ograničavanjem<br />

maksimalnih potpora na ovakav<br />

način gdje se Jadrolinija dovodi<br />

u neravnopravan položaj, , ne<br />

uvažavajući se stvarni troškovi u<br />

koje treba pri<strong>broj</strong>iti sve režijske<br />

troškove (prodaja karata, radione<br />

i sl.), s kojima Jadrolinija nije<br />

usporediva niti konkurentna<br />

malim brodarima.<br />

b) Država mora navesti koje su<br />

linije nerentabilne, te koje će kao<br />

takve ostati u cijelosti na skrbi<br />

države, a koje linije će se koncesionirati<br />

kao profitabilne;<br />

c) <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong><br />

će opetovano tražiti da se striktno<br />

odredi maksimalna starost brodova<br />

koji mogu doći na Jadran, te<br />

učestvovati u održavanju linijskog<br />

obalnog prometa i prometa<br />

između talijanskih i hrvatskih<br />

luka, bez obzira na državnu<br />

pripadnost, tj. čiju zastavu viju na<br />

krmi. Dovedeni smo u neravnopravan<br />

položaj i prisiljeni graditi<br />

nove i strahovito skupe brodove<br />

u hrvatskim brodogradilištima<br />

za “spas hrvatske brodogradnje”,<br />

koji nikako ne mogu biti<br />

konkurentni jeftino nabavljenim<br />

brodovima, tko zna koliko starim,<br />

u inozemstvu.. Iz dostupnih informacija<br />

znamo da sada neki mali<br />

brodari grade brodove, čija je<br />

cijena višestruko manja od cijene<br />

istih brodova pravljenih kod nas<br />

(hrvatska brodogradnja). Država<br />

je izigrala Jadroliniju i s takvim<br />

načinom rada za kratko vrijeme<br />

će imati Jadroliniju u stečaju.<br />

d) <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong><br />

će Radničkom vijeću uputiti<br />

zahtjev da za narednu sjednicu u<br />

dnevni red uvrsti točku: Koliko i<br />

kako se Jadrolinija priprema za<br />

tržišnu utakmicu?<br />

Izmjene uor<br />

s određenog<br />

na<br />

neodređeno<br />

vrijeme -<br />

nastavak<br />

borbe<br />

Očekujemo pristupanje<br />

izmjenama UOR s određenog<br />

na neodređeno vrijeme krajem<br />

rujna i početkom listopada ove<br />

godine. Naš prijedlog će ići ka<br />

tome da se sa svim pomorcima<br />

i zaposlenima na kopnu, koji<br />

imaju UOR na određeno vrijeme<br />

duže od tri godine, zasnuje radni<br />

odnos na neodređeno vrijeme.<br />

Osim toga ćemo tražiti<br />

od naših članova Radničkog<br />

vijeća da kroz rad RV inzistiraju<br />

i dalje na donošenju Plana<br />

zapošljavanju u Društvu.<br />

Obilasci<br />

članstva na<br />

brodovima i<br />

agencijama<br />

u rujnu<br />

Nastaviti će se obilazak manjih i,<br />

posebno, otočnih agencija Jadrolinije,<br />

upoznati se s radnicima i<br />

problemima i pokušati iznaći rješenja<br />

za iste, ali ujedno i obilaziti brodove,<br />

koji se zateknu u tim lukama.<br />

Skupove članova SPH u Društvu<br />

će se održati krajem rujna u Zadru i<br />

kroz listopad ove godine.<br />

U dnevni red će se svakako uvrstiti<br />

točka pregovora o plaćama jer smo<br />

nezadovoljni i smatramo da smo<br />

nedovoljno plaćeni za odgovorni<br />

posao koji obavljamo. Od Agencije<br />

za obalni linijski promet zatražiti<br />

ćemo objašnjenje kako i na koji<br />

način će se određivati koncesionari<br />

za pojedine linije po raspisanim<br />

natječajima.<br />

Trenutačno imamo 513 članova,<br />

premda je ovaj <strong>broj</strong> varijabilan,zbog<br />

stalnog priliva novih članova i prestanaka<br />

UOR za pojedine članove.<br />

Razmatrali smo načine pružanja<br />

pomoći članovima koji su već duže<br />

vremena bolesni, a lošijeg su imovinskog<br />

stanja.<br />

Početak<br />

pregovora<br />

za izmjene<br />

i dopune<br />

nkuhp<br />

Novi dogovoreni datum<br />

početka pregovora je 07. rujna<br />

2011. godine. Rok dovršenja<br />

pregovora ostaje isti odnosno<br />

31. prosinca 2011. godine.<br />

Za izradu Kolektivnog ugovora<br />

radnika na kopnu, od Ureda za<br />

socijalno partnerstvo dobili smo<br />

odgovor u kojem je zakazan<br />

inicijalni sastanak s predstavnicima<br />

Uprave za 02. kolovoza<br />

2011. godine u Zagrebu, ali je<br />

odgođen. • (dp)<br />

Mediteranska plovidba<br />

Nakon što je NYKCool otkazao<br />

ugovor o suradnji za brodove<br />

„Autumn Wind“ i „Autumn Wave“,<br />

a brod „Atlantik Frigo“ bio preko 50<br />

dana izvan pogona zbog havarije u<br />

Panami (šteta 1,5 milijuna dolara),<br />

te dugovanjima plaća prema<br />

posadama (hrvatskim i stranim)<br />

i dobavljačima Mediteranska<br />

plovidba d.d. iz Korčule našla se u<br />

nezavidnoj situaciji. Treba reći da<br />

se radi o društvu koje je operiralo<br />

specijaliziranim brodovima za<br />

prijevoz rashlađenih tereta (frigo<br />

brodovi), a da je 2000. godine<br />

brodar ostao bez pet brodova koji<br />

su završili u rukama francuskog<br />

financijera libanonskog podrijetla<br />

Nemra Diaba zbog kredita uzetog<br />

za gradnju dva broda u splitskom<br />

brodogradilištu.<br />

Uz brod „Atlantik Frigo“, Mediteranska<br />

plovidba ima još dvije<br />

brodice za prijevoz putnika –<br />

„Lovor“ i „Tamaris“, dok su dva<br />

trajekta koji su održavali liniju<br />

Orebić-Dominče („Zamošće“ i<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 5<br />

Restrukturiranje i<br />

-obnova flote ?<br />

„Dominče“) prodani odnosno<br />

izrezani.<br />

Prema najavama spas<br />

korčulanskog brodara očekuje se<br />

od Državne agencije za sanaciju<br />

banaka (DAB) koja bi trebala<br />

dokapitalizirati društvo, a odluka<br />

se očekuje u rujnu na skupštini<br />

dioničara. U međuvremenu bi se<br />

društvo trebalo restrukturirati tako<br />

da bi država trebala ući u vlasničku<br />

strukturu brodara koji joj je dužan<br />

desetak milijuna kuna (model C).<br />

Uz to Mediteranska plovidba d.d.<br />

je u ožujku oglasila prodaju svih<br />

nekretnina u vlasništvu (upravna<br />

zgrada, hotel Mediteran u Račišću<br />

te građevinskom i poljoprivrednom<br />

zemljištu) koje su procijenjene na<br />

oko 21 milijun kuna.<br />

Od rujna prošle godine smanjen<br />

je <strong>broj</strong> zaposlenih i srezan dio<br />

troškova, a u prvih šest mjeseci ove<br />

godine ostvarena je neto dobit od<br />

723,5 tisuća kuna ( u istom razdoblju<br />

prošle godine bilježen je gubitak<br />

od 2,5 milijuna kuna). • (dp)<br />

Novi način školovanja<br />

Nautilus International je predstavio svoju inicijativu da se obnovi<br />

kursevi/trening za britanske članove posade nakon desetljeća stagnacije.<br />

Trening je razvila Merchant Navy Training Board, uz pomoć Nautilusa<br />

i RMT-a, predstavljena je u lipnju, a cilj je bio izraditi dvije nove šeme<br />

treninga (jeftine i kratke).<br />

U početku će treninzi biti samo u Engleskoj, a u skladu su s novim<br />

međunarodnim zahtjevima (izmjene STCW konvencije) koji smanjuju<br />

obaveznu plovidbu s 18 na 12 mjeseci za članove posade palube i s 12 na<br />

6 mjeseci za članove posade stroja. • (dp)<br />

Ususret EU<br />

Slobodna kretanja radnika<br />

Hrvatski će se građani moći slobodno zaposliti u zemljama EU bez<br />

posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje<br />

odluče zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima<br />

najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina.<br />

Hrvatska će također moći primijeniti istovrsna ograničenja, pa ni<br />

njihovi građani neće moći raditi u Hrvatskoj.<br />

Sloboda kretanja radnika odnosi se na slobodno kretanje te pravo<br />

na zapošljavanje i boravak tijekom zaposlenja u nekoj drugoj državi<br />

članici EU.<br />

Radnik koji se seli u drugu državu članicu imat će pravo na socijalno<br />

osiguranje i mirovinu. • (dp)


6<br />

International Bargaining Forum<br />

Postignut<br />

trogodišnji<br />

dogovor<br />

IBF (International Bar-<br />

gaining Forum), kojeg<br />

čine predstavnici ITF-a<br />

(International Transport<br />

Workers’ Federation)<br />

u ime <strong>pomoraca</strong>, i JNG<br />

(Joint Negotiating Group)<br />

u ime poslodavaca, posti-<br />

gli su konačni dogovor<br />

nakon pregovora koji su<br />

održani u Mijamiju 27. i<br />

28. srpnja (u pregovorima<br />

je sudjelovao B. Berlan).<br />

Pregovori, su iznjedrili<br />

trogodišnji dogovor koji će se<br />

primjenjivati na sve IBF ugovore<br />

EU<br />

Nakon nesreće platforme u<br />

Meksičkom zaljevu europarlamentarci<br />

su zatražili rigidnije<br />

standarde za zaštitu okoliša i<br />

sigurnost za podmorske bušotine<br />

za naftu i plin u EU. To proizlazi<br />

iz rezolucije koja je prihvaćena<br />

Komisije za industriju Europskog<br />

parlamenta ( 41 glas za, 6<br />

protiv).<br />

Prema izvjestiteljici, britanske<br />

europarlamentarke Vicky Ford<br />

(europski konzervativci), tekst<br />

rezolucije predviđa „preporuke<br />

za sprječavanje incidenata,<br />

uvođenje brzih akcija ukoliko<br />

se incidenti dogode i osiguravanje<br />

jasnih odgovornosti“ pred<br />

donošenje prijedloga zakona<br />

Komisije EU o sigurnosti bušotina<br />

za naftu i plin slijedeće jeseni.<br />

od prvog siječnja 2012. godine,<br />

a uključuje povećanje plaća u<br />

slijedećem trogodišnjem razdoblju.<br />

Dvopostotno povećanje plaća će<br />

se primjenjivati od prvog siječnja<br />

2012. godine, daljnjih 2,5 posto<br />

od prvog siječnja 2013. godine i<br />

dodatnih (i konačnih) tri posto<br />

povećanja će se primjenjivati od<br />

prvog siječnja 2014. godine.<br />

Pod uvjetima nove metodologije<br />

dogovoreno je tijekom 2010.<br />

godine da će se postotak povećanja<br />

primjenjivati na plaće i sindikalni<br />

fond; iako će se o specifičnoj<br />

primjeni povećanja za časnike i<br />

ostale članove posade i elementima<br />

sindikalnog fonda dogovoriti<br />

na lokalnim pregovorima između<br />

pojedinih sindikata članova ITF-a i<br />

poslodavaca.<br />

Dogovoreno je nakon dugih<br />

pregovora uvođenje „poticajnog“<br />

povećanja popusta za ITF Welfare<br />

Fund-a za IBF ugovore od daljnjih<br />

Offshore<br />

rezolucija<br />

Što se tiče odgovornosti,<br />

prema europarlamentarcima i za<br />

offshore industriju vrijede princip<br />

„tko onečisti-plaća“. Javni sektor<br />

mora kontrolirati sigurnost u<br />

koordinaciju akcija u slučaju incidenata.<br />

Predviđa se mogućnost<br />

pet posto, na sadašnjih pet posto,<br />

ako se <strong>broj</strong> brodova pokrivenih<br />

IBF ugovorom godišnje poveća za<br />

2+2+1 posto od 2012. do 2014.<br />

godine.<br />

Raspravljajući o troškovima<br />

rada, obje strane su dugo raspravljale<br />

o specifičnim promjenama<br />

(amandmanima) na članke IBF<br />

Collective Bargaining Agreementa<br />

(IBF kolektivnog ugovora), a<br />

zaključeno je da će promjene u<br />

slijedećem trogodišnjem razdoblju<br />

biti probne, kako bi se vidio utjecaj<br />

primjene ILO Maritime Labour<br />

Convention (MLC).<br />

Duga se rasprava vodila i oko<br />

problema piratstva te je izmijenjen<br />

tekst o područjima ratnih ili ratu<br />

sličnih operacija odnosno zonama<br />

visokog rizika. Izmjena proširenja<br />

zona i naknada će se odraziti i<br />

na slijedeće pregovore u bliskoj<br />

budućnosti.<br />

Uz specifične izmjene pojedinih<br />

članaka kolektivnog ugovora, izmijenjen<br />

je i potpisan Memorandum<br />

of Agreement koji sadrži dodatne<br />

dogovore postignute za vrijeme<br />

cijelih pregovora i procesa koji su<br />

otvoreni zajedno s pojedinostima<br />

koje su dodane tijeko pregovora u<br />

2011. godini. Oni sadrže principe<br />

pomoći brodarima s razvijenim<br />

procedurama u slučaju kršenja<br />

discipline odnosno procedurama<br />

u slučaju osobnog vrijeđanja te<br />

procedurama u slučaju nasilja/<br />

šikanjiranja na brodu odnosno<br />

obveza stvaranja budućih časnika<br />

putem treninga za vježbenike<br />

i omogućavanje smještaja za<br />

vježbenike na brodovima pokrivenima<br />

IBF ugovorima. • (dp)<br />

uključivanja Europska agencije<br />

za pomorsku sigurnost, a kod<br />

težih incidenata i nacionalnih<br />

planova za sprječavanje<br />

onečišćenja.<br />

Europarlamentarci traže i da<br />

se sve aktivnosti bušenja trebaju<br />

periodično pregledavati. Prethod-<br />

ni uvjet za dobivanje bilo kakve<br />

dozvole za bušenje trebala bi<br />

biti ocjena o utjecaju na okoliš,<br />

a aktivnosti bi mogle početi tek<br />

nakon prihvaćanja detaljnog<br />

plana sprječavanja mogućih incidenata.<br />

• (dp)<br />

<strong>Pomorski</strong> fakultet Rijeka<br />

Dan<br />

karijere<br />

Otvaranje Dana karijere: dekan prof.dr.sc.<br />

Serđo Kos i kap. J. Karmelić (ALUMNI)<br />

Veliko zanimanje za rad SPH<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />

Deseti lipanj : štand <strong>Sindikat</strong>a <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong><br />

Predstavili su se: Lošinjska plovidba, Maersk Safmarine,<br />

Tankerska plovidba, Rapska plovidba…


Transadria<br />

Napokon: određen<br />

privremeni<br />

stečajni upravitelj<br />

Na trgovačkom sudu u Rijeci napokon je pokrenut<br />

prethodni postupak za utvrđivanje uvjeta za otvaranje<br />

stečaja nad tvrtkom Transadria d.d. iz Rijeke Prethodni<br />

je postupak pokrenut na zahtjev 65 radnika članova<br />

<strong>Sindikat</strong>a <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>.<br />

Prema odluci stečajne sutkinje<br />

Ljiljane Ugrin određen je<br />

privremeni stečajni upravitelj bez<br />

čije suglasnosti uprava Transadrije<br />

neće moći upravljati imovinom<br />

tvrtke. Za stečajnog upravitelja<br />

imenovan je Zdravko Čupić iz<br />

Rijeke koji mora ispitati postoji li<br />

razlog za otvaranje stečaja, kakvi<br />

su izgledi za nastavak poslovanja<br />

te mogu li se imovinom tvrtke<br />

pokriti troškovi postupka. Ročište<br />

na kojem će se stranke izjasniti o<br />

otvaranju stečaja zakazano je za<br />

osmog rujna.<br />

Radi se o ponovnom otvaranju<br />

predstečajnog postupka, jer je<br />

prethodni otvoren ovog proljeća<br />

(travanj) na zahtjev radnika<br />

poslovnice Transadrije iz Pule koji<br />

su svoj zahtjev predali neposredno<br />

prije zahtjeva članova SPH. Postoji<br />

opravdana sumnja da su ti radnici<br />

svoj zahtjev postavili kako bi<br />

se kupilo vrijeme i potraživanja<br />

svojih kolega iz Rijeke stavilo u<br />

drugi plan. Odmah nakon toga ti<br />

su radnici dobili od uprave svoja<br />

potraživanja i kolektivno prešli u<br />

drugu špedicijsku tvrtku. Nakon<br />

povlačenja zahtjeva radnika iz<br />

Pule, na tu odluku se žalila uprava<br />

te je sve završilo na Visokom<br />

trgovačkom sudu u Zagrebu što je<br />

blokiralo zahtjev radnika iz Rijeke.<br />

Nakon odluke Visokog trgovačkog<br />

suda u Zagrebu (i više požurnica<br />

odvjetnika) o odbijanju žalbe<br />

uprave, na red je došao zahtjev<br />

za pokretanje stečaja radnika iz<br />

Rijeke (u redosljedu postoje još<br />

tri zahtjeva za pokretanje stečaja:<br />

jednog radnika, te radnika Transadrije<br />

iz Zagreba i Šibenika).<br />

Radnici potražuju velike iznose,<br />

nekoliko milijuna kuna, na ime<br />

neisplaćenih plaća (dug je punih<br />

devet plaća), otpremnina i drugih<br />

prava iz radnog odnosa (nisu<br />

isplaćivani dorađeni prekovremeni<br />

sati), a postoje i dugovi za<br />

doprinose (zdravstveno i mirovinsko<br />

osiguranje). Iako su računi<br />

tvrtke blokirani, povremeno je<br />

uprava isplaćivala po četvrtinu<br />

plaće preostalim radnicima (veliki<br />

dio radnika je otišao iz tvrtke), a<br />

s obzirom na duljinu blokade nije<br />

jasno zbog čega sama uprava nije<br />

(prema zakonu) pokrenula stečaj.<br />

Ocjenjuje se da je Trgovački sud u<br />

Rijeci postavljanjem privremenog<br />

stečajnog upravitelja ustvari<br />

„priznao“ u kakvom je stanju<br />

tvrtka.<br />

Prema proceduri, tijekom<br />

prethodnog postupka održat će se<br />

dva ročišta: jedno na kojem će se<br />

stranke izjašnjavati o prijedlogu<br />

za stečaj te drugo, na kojem će<br />

se odlučivati postoje li uvjeti za<br />

otvaranje stečajnog postupka.<br />

Rješenje suda, koje je 28. srpnja<br />

objavljeno i na Zagrebačkoj burzi<br />

odmah je „srušilo“ vrijednost<br />

dionica zbog čega je tijekom dana<br />

obustavljeno i trgovanje dionicama<br />

tvrtke.<br />

Novi<br />

sindikalni<br />

povjerenici<br />

Sredinom lipnja članovi podružnice<br />

SPH u tvrtci Transadria izabrali su<br />

novo vodstvo (zbog odlaska starog<br />

povjerenika R. Karinje iz tvrtke):<br />

izabran je Edo Žigante (zamjenici<br />

Ksenija Bebić i Nikola Babić). Istovremeno<br />

je odlučeno da se smijeni predstavnik<br />

radnika u Nadzornom odboru<br />

tvrtke zbog sukoba interesa, a izabran<br />

je Nikola Babić.<br />

Glavna<br />

skupština<br />

Sjednica je bila zakazana za<br />

sredinu srpnja, ali je odgođena<br />

zbog nedostatka kvoruma. Mali<br />

dioničari okupljeni oko SPH<br />

imenovali su (dali punomoć) svog<br />

predstavnika na glavnoj skupštini,<br />

iako je uprava u pozivu (suprotno<br />

statutu tvrtke) tražila da takav<br />

predstavnik ima potvrdu Središnje<br />

depozitarne agencije o vlasništvu<br />

dionicama. Na odgođenoj sjednici<br />

na dnevnom redu su bila izvješća<br />

o poslovanju u 2009. godini,<br />

godišnja financijska izvješća kao<br />

i donošenje odluke da se dobit iz<br />

2009. godine od oko 2,1 milijuna<br />

kuna namijeni za zadržanu dobit.<br />

Godišnja skupština na kojoj bi se<br />

trebala raspraviti izvješća o radu<br />

za 2010. godinu, a koja će ujedno<br />

biti i izborna, trebala bi se održati<br />

početkom jeseni.<br />

Glavna skupština za 2009.<br />

godinu ipak je održana 28. srpnja:<br />

skupština na čelu s novim predsjednikom<br />

amenovala je sve točke<br />

dnevnoga reda i dala zeleno svjetlo<br />

za godišnje izvješće Uprave o stanju<br />

tvrtke u 2009. godini, na godišnje<br />

financijske izvještaje za maticu i<br />

povezana društva te – na odluku<br />

da se dva milijuna kuna usmjeri u<br />

zadržanu dobit.<br />

Događaji<br />

u Luci<br />

Šibenik<br />

Transadria d.d., većinski vlasnik<br />

šibenskog poduzeća Luka Šibenik,<br />

je početkom lipnja provela najavljivano:<br />

Skupština dioničara<br />

smijenila je upravu na čelu s<br />

Davorom Škugorom i na njegovo<br />

mjesto postavila Branimira Lepura,<br />

člana uprave Transadrije (inače<br />

bivši član uprava <strong>broj</strong>nih šibenskih<br />

podzeća: TEF, Vodičanka, Solaris,<br />

TLM, poslovnica Transadrije<br />

Šibenik…).<br />

Transadrija je u svibnju bila<br />

sazvala nezakonitu Skupštinu<br />

(jednočlanu) koja je smijenila<br />

Škugora i imenovala Lepura<br />

ne poštujući tadašnju odluku<br />

Trgovačkog suda u Šibeniku koji<br />

je izrekao privremenu zabranu<br />

opoziva direktora Luke i odgodio<br />

Skupštinu.<br />

Namjera Transadrije je bila da se<br />

domogne novca koji je Luka imala<br />

na računu (12 milijuna kuna), a<br />

nakon što je Škugor odbio dati<br />

pozajmicu od 5,5 ,milijuna kuna<br />

(isplata na račun tvrtke kćeri).<br />

Škugor je za zatraženih 5,5 milijuna<br />

kuna nudio da kupe svoje<br />

udjele u Luci Šibenik što je Transadrija<br />

odbila i – smijenila direktora.<br />

„Nezakonita“ Skupština je odlučila<br />

da dobit Luke Šibenik za 2010.<br />

godinu od 3,4 milijuna kuna<br />

podijeli udjelničarima, a kako<br />

je Transadria vlasnik 50 posto,<br />

pripalo joj je 1,7 milijuna kuna.<br />

No, Vesna Buljan, sutkinja<br />

Visokog suda u Zagrebu, je<br />

početkom srpnja stavila točku<br />

na medijsku i pravnu trakavicu<br />

te svojom presudom (bez prava<br />

žalbe) svojoj kolegici u Šibeniku<br />

udarila pravu „pljusku“ tvrdeći, da<br />

se, osporavajući pravo dioničarima<br />

Luke Šibenik da smjenjuju članove<br />

NO i imenuju nove, osobito novog<br />

direktora, bavila „proročanskim<br />

nagađanjima o tome koje će<br />

odluke donijeti budući predsjednik<br />

uprave Luke“. Tako je Visoki<br />

trgovački sud potvrdio B. Lepura<br />

za direktora Luke Šibenik.<br />

Krajem ožujka M. Ključariček,<br />

predsjednik uprave Transadrije je<br />

najavio u medijima uzlet Luke i<br />

otvaranje 120 novih radnih mjesta.<br />

Tri mjeseca kasnije B. Lepur najavljuje<br />

55 novih radnih mjesta…<br />

Prema pisanju šibenskog tiska<br />

jedina kadrovska promjena u Luci<br />

je nova pomoćnica predsjednika<br />

uprave za financije- Iva Lepur,<br />

supruga B. Lepura!<br />

No, priča nije gotova: član<br />

uprave B. Lepur i predsjednik NO<br />

D. Račić (ujedno glavni čovjek<br />

zagrebačke filijale tvrtke) su<br />

smijenjeni…No, Lepur je privremeno<br />

rješenje i za čelnog čovjeka<br />

Luke, jer će 19. kolovoza na<br />

skupštini biti izabran novi direktor<br />

(raspisan je natječaj).<br />

Transadrija<br />

– sve veći<br />

gubici<br />

U drugom kvartalu 2011. godine<br />

Transadrija je ostvarila gubitak u<br />

poslovanju od oko 7,3 milijuna<br />

kuna, čime su gubici povećani<br />

te su za prvu polovicu godine<br />

dostigli gotovo 15 milijuna kuna.<br />

To je pokazalo nekonsolidirano<br />

financijsko izvješće. Prema izješću<br />

uprave, nastavlja se krizno razdoblje<br />

koje je započelo još prošle<br />

godine: opća nelikvidnost, otežana<br />

naplata i ostalo utjecali su na<br />

gubitak carinske garancije koja je<br />

nužna za redovito poslovanje. Uz<br />

to tvrtka je u neprekidnoj blokadi<br />

računa, a <strong>broj</strong> zaposlenika se<br />

stalno smanjuje (neisplata plaća).<br />

Treba reći i da je kutinska Petrokemija<br />

raskinula ugovor s Transadrijom<br />

i prešla novoosnovanom<br />

šibenskom špediteru Transadria<br />

Nova…<br />

Ključni<br />

kolovoz<br />

Predstavnici SPH su 11. kolovoza<br />

primljeni od D. Tonžetića,<br />

člana uprave Transadrije i zamjenika<br />

predsjednika NO B. Toša<br />

koji su iznijeli aktivnosti uprave<br />

prema poreznoj upravi (dugovanja),<br />

bankama (potpisivanje<br />

sporazuma) i vjerovnicima. Dio<br />

banaka je već potpisao sporazum,<br />

a postignut je i sporazum<br />

s poreznom upravom o plaćanju<br />

dugovanja. Ukoliko sve banke<br />

ne potpišu, preostaje prodaja<br />

dijela imovine (nekretnina), ali<br />

je istaknuto da postoji politička<br />

volja da Transadrija nastavi sa<br />

svojim aktivnostima sa smanjenim<br />

<strong>broj</strong>em zaposlenih (150-170).<br />

Loše je što Transadrija ostaje bez<br />

radnika kojima se duguje već<br />

devet plaća i na izmaku su snaga,<br />

a dobro je što su banke pokazale<br />

strpljenje.<br />

Do ročišta osmoga rujna uprava<br />

Transadrije bi trebala odblokirati<br />

svoje račune (dogovorima<br />

s bankama, vjerovnicima), a<br />

ukoliko se to ne dogodi slijedi<br />

stačaj sa svim svojim posljedicama.<br />

• (dp)<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 7<br />

Fond solidarnosti<br />

SPH<br />

Dodijeljene<br />

pomoći<br />

Osmoga lipnja Fond solidarnosti<br />

SPH održao je svoju<br />

drugu sjednicu. Nakon detaljne<br />

analize i razmatranja pristiglih<br />

zahtjeva za pomoć i pozajmice,<br />

komisija (N. Melvan, D. Brkljača<br />

i A. Manojlović) odlučila je da<br />

se radnicima Dunavskog Lloyda<br />

d.d. iz Siska (dugo razdoblje<br />

bez plaća- četiri mjeseca, po<br />

500 kuna) isplati za 86 članova<br />

ukupno 43.000 kuna pomoći.<br />

Pojedinačne pomoći isplaćene<br />

su: B. Blažeković (Dunavski<br />

Lloyd) i D. Tomaš (Jadrolinija)<br />

po 2.000 kuna te D. Prgomet<br />

(Plovput) 1.500 kuna. Odobrene<br />

su i pozajmice: M. Jurišić<br />

(Plovput) 3.000 kuna i F. Tomaš<br />

(Jadrolinija) 5.000 kuna. Odbijeni<br />

su zahtjevi I. Pribanić, V.<br />

Kutija.<br />

Novi<br />

hrvatski<br />

brodar<br />

Tvrtka Luka Ploče i pomorska<br />

agencija Jadroagent najavljuju<br />

skori osnutak brodarske tvrtke<br />

za prijevoz rasutih tereta i<br />

kontejnera po Sredozemlju i<br />

Crnome moru. Pretpostavlja se<br />

nabavka<br />

dva višenamjenska broda<br />

(conbulk) nosivosti između<br />

35-42.000 tona ili više<br />

polovnih brodova od 24.000<br />

tona nosivosti.<br />

Nova<br />

pravila<br />

protiv<br />

zagađenja<br />

Svi brodovi iznad 400 tona<br />

nosivosti koji će se graditi<br />

poslije 2013. godine morati će<br />

poboljšati svoju energetsku<br />

efikasnost za deset posto,<br />

zatim za 20 posto od 2020. do<br />

2024. godine i 30 posto brodovi<br />

koji će se graditi nakon 2024.<br />

godine – sve u cilju smanjenja<br />

onečišćenja (emisija plinova).<br />

NR Kina, Brazil, Saudijska<br />

Arabija i Južnoafrička Republika<br />

osigurale su odgodu u<br />

trajanju od 6,5 godina za<br />

novoizgrađene brodove u<br />

zemljama u razvoju. Novim<br />

pravilima EU ulazi u područje<br />

reguliranja brodarstva koje je<br />

dosad izmicalo propisima o<br />

zaštiti okoliša.


8 br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 9<br />

Hrvatska se pridružila<br />

„akciji“ implementiranja<br />

novih smjernica Međunarodne<br />

pomorske organizacije (IMO)<br />

sukladno kojima se dopušta<br />

ukrcaj oružanih pratnji za vrijeme<br />

plovidbe brodova u područjima<br />

visokog rizika od piratskih<br />

napada o čemu konačnu odluku<br />

donosi država zastave broda uz<br />

strogo propisane uvjete.<br />

Smatra se da su brodovi za<br />

vrijeme plovidbe u konvoju<br />

zaštićeni, ali nakon izdvajanja<br />

posada je prepuštena sama sebi:<br />

jedna od mjera zaštite koja se<br />

primjenjuje je i plovidba uz indijsku<br />

obalu na udaljenosti od oko<br />

50 milja, ali u tom slučaju brodar<br />

trpi financijske gubitke.<br />

Oružane pratnje uglavnom se<br />

ukrcavaju na brodove u Suezu,<br />

a iskrcavaju u Jemenu, Omanu,<br />

Šri Lanci i obrnuto. Legalno<br />

ukrcavanje i iskrcavanje posada<br />

na teritoriju određene države je<br />

dozvoljeno u Omanu. Oružane<br />

pratnje su opremljene pištoljima<br />

i snajperima, a dolaskom na brod<br />

obavljaju i odgovarajuće vježbe s<br />

posadom. U Hrvatskoj ukrcavanje<br />

oružane pratnje na brodove pod<br />

hrvatskom zastavom nije zakonski<br />

regulirano (treba riješiti tehnička,<br />

sigurnosna i pravna pitanja),a<br />

zatražiti će se i mišljenje Europske<br />

agencije za sigurnost plovidbe<br />

i NATO-a.<br />

UK je među zadnjima koji<br />

planiraju promjenu zakona kako<br />

bi se dozvolilo da brodovi pod<br />

UK zastavom imaju naoružane<br />

zaštitare. Norveška je nedavno<br />

promijenila zakon i dozvolila<br />

ukrcaj zaštitara na brodove pod<br />

svojom zastavom. SAD aktivno<br />

ohrabruju njihovo korištenje i čini<br />

pritisak na druge (npr. Njemačku)<br />

da promijene zakon.<br />

U najnovijem izvješću European<br />

Commission Task Force on Maritime<br />

Employment stoji preporuka<br />

da „države zastave broda bi<br />

trebale dozvoliti pravnim<br />

subjektima da propišu uvjete za<br />

oružanu zaštitu“.<br />

U svibnju je IMO Maritime<br />

Safety Committee prihvatio<br />

smjernice o korištenju naoružanih<br />

zaštitara za prevenciju piratstva.<br />

IMO je izdao cirkular „Interim<br />

Guidance to Shipowners, Ship<br />

Operators and Shipmasters on<br />

the Use of Privately Contracted<br />

Armed Security Personnel on<br />

Bord Ships in the High Risk<br />

Area“.<br />

Ukoliko se više brodara bude<br />

odlučivalo za oružane zaštitare<br />

kao jedan od efektivnih puteva<br />

za smanjenje uspješnih napada,<br />

a dokumenti govore da nijedan<br />

brod koji je imao zaštitare nije<br />

uspješno otet, sve će više tvrtki<br />

nuditi zaštitu. Ministar pomorstva<br />

UK Mike Penning je, međutim,<br />

izjavio: - Ne želimo kauboje!<br />

Brodari imaju obvezu da verificiraju<br />

tvrtke koje angažiraju,<br />

a to nije područje u kojem su<br />

brodari „kod kuće“.<br />

Jedna UK odvjetnička kuća je<br />

nedavno objavila da angažiranje<br />

naoružanih zaštitara može smanjiti<br />

premije osiguranja, ali da<br />

postoji rizik eskalacije nasilja s<br />

potencijalnim ozbiljnim povredama<br />

i štetama zbog uporabe<br />

oružja na brodovima.<br />

Uz to, sva zakonska rješenja<br />

i smjernice jasno ukazuju da je<br />

konačna odgovornost za svaku<br />

odluku na – zapovjedniku<br />

broda! Prema tome potrebno<br />

je detaljno utvrditi protokol<br />

o početku akcije što ovisi o<br />

pregovorima (ugovoru) između<br />

tvrtki koje iznajmljuju naoružane<br />

zaštitare i brodara.<br />

Zaštitari su naoružani, a<br />

njihov poslodavac mora osigurati<br />

da imaju dozvole za nošenje i<br />

korištenje oružja prema nacionalnim<br />

zakonodavstvima sjedišta<br />

tvrtke, ali i zemalja kroz koje<br />

putuju. Odabir tvrtke je poseban<br />

problem, jer nema mađunarodne<br />

regulative i „dopusnica“ za rad<br />

tih tvrtki. Početkom ove godine<br />

Security Association for the<br />

Za vrijeme razdoblja<br />

monsuna u Arapskom<br />

moru i Indijskom<br />

oceanu, kada jenja-<br />

vaju piratski napadi,<br />

u središtu pažnje<br />

našao se dugački popis<br />

državnih adminis-<br />

tracija koje su počele<br />

u svom zakonodavstvu<br />

regulirati položaj<br />

brodova pod svojim<br />

zastavama na kojima<br />

su ukrcani naoružani<br />

zaštitari.<br />

Priredio: D. Prestint<br />

Maritime Industry (SAMI), je<br />

podržana od država zastava<br />

(uključujući Marshall Islands) i<br />

više industrijskih organizacija u<br />

pomorstvu izradila sustav akreditacije<br />

i standarde koje moraju<br />

zadovoljavati tvrtke koje nude<br />

oružanu zaštitu brodova kako<br />

bi brodari lako mogli identificirati<br />

„renomirane“ zaštitare. Za<br />

sada je jedini kriterij za tvrtke<br />

pristupanje International Code<br />

of Conduct for Private Security<br />

Providers, a trenutno je čak 38<br />

tvrtki to potpisalo (Protection<br />

Vessels International, Drum<br />

Cussac, Securewest, Maritime<br />

Asset Security & Training, G4S<br />

i konzultantska grupa Control<br />

Risks…). Prema specijaliziranom<br />

tisku od 140 - 160 tvrtki nudi<br />

zaštitu u regiji Indijskog oceana.<br />

Pirati<br />

NA BRODOVIMA<br />

NE TREBAJU<br />

NAORUŽANI<br />

KAUBOJI<br />

No, sustav će biti funkcionalan<br />

tek krajem godine.<br />

Treba reći da su troškovi vojne<br />

(mornaričke) pratne vrlo visoki<br />

(300.000 funti na dan za jednu<br />

fregatu, a samo UK ima u tom<br />

području 15 ratnih brodova),<br />

a sve je više novih privatnih<br />

tvrtki koje nude oružanu zaštitu.<br />

Članovi SAMI-ja svakog mjeseca<br />

prate oko 450 brodova, a taj <strong>broj</strong><br />

će se prema procjenama samo<br />

povećavati !<br />

Prema podacima International<br />

Maritime Bureau (IMB), u srpnju<br />

je zabilježeno 266 piratskih<br />

incidenata diljem svijeta, a u<br />

prvih šest mjeseci prošle godine<br />

zabilježeno je „samo“ 196 incidenata.<br />

Dvije trećine svih napada<br />

izveli su somalski pirati. U prvih<br />

šest mjeseci smrtno je stradalo<br />

sedam <strong>pomoraca</strong>, a 36 ih je<br />

ozlijeđeno (ranjeno). Napadnuto<br />

je 99 brodova, a na 76 brodova je<br />

otvorena vatra iz vatrenog oružja.<br />

No, dobra je vijest da se bilježi<br />

sve manje uspješnih napada,<br />

<strong>broj</strong> otetih brodova pao je na 22<br />

posto. Prema procjenama IMB<br />

direktora Pottengala Mukundana<br />

somalski pirati su sve nasilniji<br />

– povećava se uporaba raketnih<br />

bacača i poluautomatskih<br />

pušaka.<br />

IMB naglašava i značajno<br />

povećanje napada u<br />

zapadnoafričkim vodama: 12<br />

napada u vodama Cotonoua<br />

(Benin) koji su počeli u ožujku.<br />

Pet brodova je oteto i prisiljeno<br />

isploviti prema nepoznatim<br />

lokacijama. Pirati su zatražili (i<br />

dobili) otkupninu, ali su neki<br />

brodovi opljačkani (otet je teret<br />

naftnih prerađevina). Ocjenjuje<br />

se da su napadi odlično<br />

organizirani, a napade predvode<br />

dobro naoružani i nasilni<br />

napadači.<br />

I na kraju: ovogodišnje<br />

priznanje IMO-a Award for<br />

Exceptional Bravery at Sea<br />

dodijeljena je zapovjedniku<br />

Seong Hae-gyunu broda „Samho<br />

Jewelry“ zbog „izvanredne<br />

hrabrosti njega i posade“<br />

tijekom otmice broda. Zapovjednik<br />

je maltretiran od strane<br />

pirata (slomljene noge i ramena,<br />

dvaput je propucan vatrenim<br />

oružjem). Posada je spašena<br />

nakon akcije južnokorejskih<br />

komandosa. Za nagradu je<br />

bilo 38 nominacija, a biti će<br />

dodijeljena u studenom.<br />

Osim područja na kojem<br />

djeluju somalski pirati, pirati<br />

se pojavljuju i u drugim<br />

područjima: zapadna obala<br />

Afrike (Nigerija i okolne<br />

zemlje), južno Kinesko more<br />

(<strong>broj</strong> napada se smanjio nakon<br />

mjera koje su poduzeli Singaput,<br />

Malezija i Indonezija) te<br />

Chittagong (Bangladeš), Callao<br />

(Peru) i luke Vijetnama (gdje<br />

pljačkaši naoružani noževima<br />

napadaju brodove na sidrištu<br />

i pljačkaju uglavnom članove<br />

posade).<br />

No, u Somaliji se u posljednje<br />

vrijeme nešto počelo događati<br />

(vrijeme će pokazati rezultate):<br />

sud u Benadiru je osudio<br />

britanske i američke državljane<br />

na 15 godina zatvora i 10.000<br />

dolara kazne svaki nakon<br />

što su proglašeni krivima za<br />

krijumičarenje 3,6 milijuna<br />

dolara u dva zrakoplova (koji su<br />

zaplijenjeni) koji su bili namijenjeni<br />

za plaćanje otkupnine<br />

za otete brodove.Svi osuđeni<br />

su priznali da su nosili novac<br />

krijumičarima.Ovo je bio prvi<br />

slučaj u posljednjih 20 godina<br />

da je jedan somalski sud osudio<br />

strane državljane.<br />

Iako ima zagovornika<br />

naoružavanja članova posade,<br />

SPH je mišljenja da zbog zakonskih<br />

odredbi, države zastave<br />

broda bi trebale obeshrabrivati<br />

naoružavanje i korištenje<br />

vatrenog oružja od strane<br />

članova posade za osobnu<br />

zaštitu odnosno zaštitu broda.<br />

Pomorci su civili, a korištenje<br />

oružja zahtjeva posebnu obuku<br />

i sposobnost procjene situacije.<br />

Prisustvo oružja na brodu,<br />

bilo u posjedu članova posade<br />

ili naoružanih zaštitara može<br />

obeshrabriti napadače, ali svaka<br />

uporaba (s obje strane) oružja<br />

može dovesti do eskalacije i<br />

dovođenja članova posade u<br />

životnu opasnost.<br />

Briga za pomorce koji su<br />

bili oteti ili su im brodovi bili<br />

napadnuti i njihove obitelji je<br />

problem koji zajednički trebaju<br />

rješavati brodari, posrednici u<br />

Na ITF Seafarers Section meeting koji<br />

je održan u Buenos Airesu 13. i 14. lipnja<br />

(sudjelovali B. Berlan i P. Brazzoduro iz SPH)<br />

raspravljalo se o trenutnoj situaciji u svezi<br />

piratstva uz somalsku obalu, Indijski ocean,<br />

Arapsko more i Adenski zaljev. U raspravi su<br />

sudjelovala i dva vodeća svjetska predstavnika<br />

na polju obavještajne zajednice i sigurnosti.<br />

Nakon duge rasprave prihvaćena je rezolucija<br />

koja poziva ITF i sve sindikate da povećaju<br />

napore u podršci kampanji za zaustavljanje<br />

piratstva te da budu spremni na davanje<br />

podrške pomorcima koji odbiju da plove u tim<br />

područjem.<br />

OCJENJUJE SE da je situacija dosegla razinu<br />

koju sindikati članovi ITF-a više ne mogu<br />

trpjeti;<br />

VJERUJE SE da je došlo vrijeme da se zauzme<br />

odlučan stav prema kažnjavanju somalskih<br />

pirata;<br />

OCJENJUJE SE da je tisuće <strong>pomoraca</strong><br />

pod prijetnjom vatrog oružja, batina,<br />

s ograničenim kretanjem, a u nekim<br />

slučajevima podvrgnuti su mučenju te<br />

prijetnji smrću. Samo u 2010. godini 4.185<br />

<strong>pomoraca</strong> je napadnuto, 1.090 su postali<br />

taoci mjesecima, a trenutno oko 19<br />

brodova s 411 članova posade je oteto.<br />

zapošljavanju <strong>pomoraca</strong> i sindikata:<br />

prošle godine u sprnju<br />

ITF Seafarers Trust je izdvojio<br />

233.000 dolara za provođenje<br />

programa „Maritime Piracy<br />

– a humanitarian response“.<br />

Program istražuje kako najbolje<br />

pomoći pomorcima i obiteljima<br />

od treninga prije ukrcaja, brizi<br />

nakon neuspješnog napada<br />

odnosno nakon oslobađanja<br />

otetih <strong>pomoraca</strong>.•<br />

Rezolucija o piratstvu<br />

PODSJEĆA SE da, unatoč silovitoj prirodi tih zločina<br />

protiv <strong>pomoraca</strong>, cijena njihovih života je neobjavljena<br />

i nije poznata javnosti.<br />

VJERUJE SE da će, bez akcije protiv tih pomorskih<br />

razbojnika koju treba povesti odmah, problem eskalirati<br />

i proširiti se na druge dijelove svijeta;<br />

VJERUJE SE da niti jedan pomorac ne bi trebao<br />

riskirati svoj život za svoj posao;<br />

ZAKLJUČUJE SE da treba osuditi pojedine Vlade<br />

koje su prihvatile da se određena razina piratstva<br />

može tolerirati;<br />

UTVRĐUJE SE da ukoliko Vlade, uključujući i<br />

države zastave broda, ne udvostruče svoje napore<br />

da iskorijene problem somalskih pirata, sindikati<br />

članovi ITF-a vjeruju da će ubrzo doći trenutak kada<br />

više neće moći prihvatiti povećani rizik i nesigurnu<br />

situaciju za svoje članove koji plove tim područjem;<br />

POZIVAJU SE ITF i svi sindikati članovi da<br />

pojačaju svoje napore u podršci kampanji za<br />

zaustavljanje piratstva te da budu spremni na<br />

davanje podrške pomorcima koji odbiju da plove<br />

tim područjem.<br />

STOGA je odlučeno da se ustanovi radna grupa na<br />

visokoj razini za strateško planiranje koja će odmah<br />

početi da planira implementaciju odluke o odbijanju<br />

plovidbe <strong>pomoraca</strong> u tom području.


10<br />

Nedjeljko Dlačić i<br />

Nedjeljko Škapul,<br />

hrvatski pomorci koji<br />

su preživjeli katastrofu<br />

koja je zadesila Japan<br />

u ožujku ove godine,<br />

nisu ni slutili što ih<br />

čeka dok su iskrcavali<br />

teret u japanskoj luci<br />

Kashima. Oko tri sata<br />

popodne, nakon što<br />

su doplovili na brodu<br />

„Emu Arrow“ norveške<br />

kompanije Gearbulk,<br />

osjetili su snažan potres,<br />

a sljedećih udarnih 24<br />

sata su povijest koju<br />

ovoga puta pišu hrvatski<br />

heroji.<br />

Zapovjednik Škapul s Malog<br />

Lošinja i električar Dlačić<br />

s Cresa posjetili su nas u<br />

Središnjem uredu SPH u Rijeci<br />

nakon povratka kući i pobjede<br />

nad katastrofalnim tsunamijem<br />

u Japanu ovog proljeća. Nakon<br />

jednomjesečnog oporavka u<br />

svojim domovima pristali su<br />

na razgovor o svojem iskustvu,<br />

oporavku i nastavku rada na<br />

kompaniji s kojom su krenuli<br />

opet put Japana.<br />

Škapul: - Kući smo se vratili<br />

23. ožujka.. Prva četiri dana<br />

nakon tsunamija smo prov-<br />

Plava vrpca <strong>Vjesnik</strong>a<br />

eli u luci Kashima (oko 150 km<br />

od epicentra potresa), koliko<br />

je trajalo čišćenje nasukanih<br />

brodova, olupina, napuštenih<br />

brodova koji su “šetali” po luci...<br />

Mi nismo mogli isploviti, jer smo<br />

bili u dnu luke, nije bilo remorkera<br />

ni pilota… Četvrti dan smo<br />

krenuli za Yokohamu, jer su tek<br />

nakon dva dana u luku su stigli<br />

remorkeri uz čiju smo pomoć<br />

uspjeli otploviti. U Tajvanu<br />

smo iskrcani, pregledani zbog<br />

mogućnosti radijacije (nalaz je<br />

bio negativan) te poslani kući s<br />

dijagnozom PTSP-a...<br />

Hrvatski pomorci opisuju<br />

potres kao zaglušujuću tutnjavinu<br />

koja je sve tresla, jednako<br />

na brodu kao i na kopnu. Rafinerije<br />

su počele gorjeti, događala<br />

se lančana reakcija eksplozija<br />

nakon 5-6 minuta potresa.<br />

Makina je bila osposobljena,<br />

kako kaže zapovjednik Škapul,<br />

za vrijeme potresa su bili vezani<br />

i uspješnim manevriranjem su se<br />

uspjeli održati vezani i na mjestu<br />

u jednom komadu.<br />

Spremno su čekali tsunami<br />

koji je bio najavljen nakon dva<br />

uzastopna potresa. Dvadeset<br />

minuta su imali na raspolaganju<br />

za pripreme prije nadolazećeg<br />

gigantskog morskog plimnog<br />

vala. Zasigurno nije bio ugodan<br />

prizor gledati svojim očima<br />

kako se more ubrzano povlači<br />

u smjeru pučine, a ono što je<br />

uslijedilo bi se kako kažu Dlačić i<br />

Škapul moglo nazvati scenom iz<br />

akcijskog filma.<br />

- Nakon desetak minuta se<br />

more počelo vraćati. Brod koji<br />

je stajao iza nas je odnijelo , što<br />

je rezultiralo jakim udarcem u<br />

naš brod. U tom dijelu luke je<br />

bilo još sedam brodova. Nismo<br />

mogli isploviti, jer su za brod<br />

bile priključene lučke dizalice,<br />

a radnici su pobjegli - opisuje<br />

Dlačić situaciju, prvi plimni val<br />

visok sedam metara stigao je<br />

već za 20-ak minuta. Najprije<br />

se more spustilo za 5-7 metara,<br />

a zatim podiglo za 14. Popucali<br />

su konopi koji su nas držali uz<br />

rivu, a dizalice su nam otkinule<br />

komad krila mosta. Manevriranje<br />

zapovjednika Škapula<br />

u lučici je trajalo osam sati.<br />

Agonija je trajala do 22 sata u<br />

intervalima od 15 minuta, koliko<br />

je bilo vrijeme dolaska novih<br />

plimnih valova, no osim toga,<br />

26-člana posada broda se borila i<br />

s napuštenim brodovima koje je<br />

more nosilo napuštenom lukom..<br />

Na pitanje kako su komunicirali<br />

sa svijetom te uopće saznali za<br />

dolazak tsunamija, kažu, imali su<br />

jednu komunikacijsku vezu jer su<br />

sve ostale uništene lučkim dizalicama.<br />

Nedugo netom je proradio<br />

i Readon telefon. Drugi dan su<br />

na taj način čuli da se u blizini<br />

nalazi i nuklearna centrala.<br />

Na pitanje kako je posada<br />

uspjela izaći uspješno na kraj sa<br />

situacijom u kojoj su se našli bez<br />

žrtava, Škapul kaže:<br />

- Ja sam bio cijelo vrijeme na<br />

mostu sam. Nakon nekog vreme-<br />

NIJE BILO VREMENA<br />

ZA STRAH!<br />

Oštećenja u luci iz Kashima<br />

S lijeva nadesno Nedjeljko Škapul, Nedjeljko Dlačić<br />

“Emu Arrow”<br />

na mi se pridružio timunjer i prvi<br />

časnik koji su mu pomagali u<br />

izvidinici prilikom izbjegavanja<br />

opasnih napuštenih brodova,<br />

dizalica u moru… Ostatak<br />

posade je spremno čekao na<br />

svojim mjestima i po potrebi<br />

obavljao svoje dužnosti. Često<br />

puta su morali silaziti na rivu i<br />

pokušavali se vezati konopima.<br />

Svi smo bili u panici, ali nije bilo<br />

vremena za strah.<br />

Hrvatski pomorci su bili<br />

pripremljeni za ovakve slučajeve,<br />

jer se u kompaniji provode<br />

vježbe jednom mjesečno upravo<br />

da bi se spriječili neželjeni<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />

“U Japanu smo bili<br />

šest dana i doživjeli<br />

prema našim<br />

neslužbenim saznanjima<br />

600 potresa.”<br />

scenariji na brodu: panika među<br />

posadom i napuštanje broda.<br />

Set vježbi pomaže u slučaju koji<br />

je zadesio hrabru posadu, ali to<br />

nije nikakvo jamstvo za smireno<br />

i odgovorno ponašanje članova<br />

koje je zadesila kalvarija ovakvih<br />

razmjera. Mnogi kažu da je<br />

ključna uloga zapovjednika, koji<br />

je prema riječima Dlačića bio<br />

smiren i staložen. Konačno je<br />

uspio spasiti i brod koji je prošao<br />

s malo oštećenja, ali i važnije,<br />

posadu, zbog čega će ove godine<br />

biti nominiran od strane Sidnikata<br />

<strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> za Plavu<br />

vrpcu <strong>Vjesnik</strong>a.<br />

Oporavak najbrže ide uz<br />

obitelj vlastitu volju za povratkom<br />

u normalu, napominje<br />

Dlačić. Nakon povratka kući<br />

na dva kvarnerska otoka,<br />

hrvatski pomorci su provodili<br />

Brod „Emu Arrow“ od 51.800 tona nosivosti pretrpio je<br />

oštećenja trupa za vrijeme tsunamija dok je bio u luci Kashima.<br />

„Emu Arrow“ je iskrcavao teret kada ga je pogodio tsunami<br />

i uzrokovao sudar broda s ostalim brodovima koji su bili<br />

privezani. Koristeći bow thruster (pramčani vijak) i glavni stroj,<br />

„Emu Arrow“ je izbjegao da ga jaka morska struja i tsunami<br />

bace na obalu. Nitko od 26 članova posade nije ozlijeđen.<br />

Nakon isplovljavanja „Emu Arrow“ je usidrio očekujući pregled<br />

oštećenja. Nema izvješća o onečišćenju.<br />

(jedno od prvih izvješća prispjelih iz Japana)<br />

vrijeme daleko od vreve gradske<br />

svakodnevnice i prema naputku<br />

kompanije povremeno odlazili<br />

na razgovor s psihologinjom u<br />

Rijeci koja je specijalizirana<br />

upravo za rad s traumatiziranim<br />

pomorcima. No, ni to nije bilo<br />

dugoga vijeka jer u trenucima<br />

dok mi ovo pišemo, naša dva<br />

heroja su već dva mjeseca na<br />

brodu, vjerovatno putuju istom<br />

rutom kao i nekoliko mjeseci<br />

unazad, kada su kako i sami<br />

kažu preživjeli američki film<br />

katastrofe - iako je ovoga puta<br />

bila riječ o stvarnom životu…•<br />

(bm)


Safmarine proveo je in-<br />

ternu istragu i pronašao<br />

„proturječnosti“ u izješću o<br />

smrti vježbenice koja se žalila<br />

na seksualno iskorištavanje<br />

dok je plovila na brodu pod<br />

zastavom V. Britanije<br />

<strong>Sindikat</strong>i nastavljaju lobirati za sveobuhvatnu<br />

istragu o smrti južnoafričke<br />

vježbenice Akhone Geveze i navođenje<br />

silovanja na kontejnerskom brodu „Safmarine<br />

Kariba (6.696 TEU, izgrađen 2008. godine),<br />

unatoč izvješću brodara koje je naoko u<br />

skladu s nesrećom.<br />

International Transport Workers’ Federation<br />

(ITF) je objavio da je njegov odvjetnički odjel<br />

ponudio svoje usluge obitelji u zastupanju u<br />

Hrvatskoj, u čijim je vodama tijelo pronađeno.<br />

Britanski predstavnici sindikata Nautilus<br />

objavili su da su u kontaktu sa državnim<br />

tajnikom za transport Mikeom Pennigom u<br />

svezi moguće istrage V. Britanije, a slučaj se<br />

koristi za animiranje javnosti o slučajevima<br />

šikaniranja žena-<strong>pomoraca</strong>.<br />

Doduše, godinu dana nakon smrti<br />

vježbenice, Safmarine je objavio rezultate<br />

svoje interne istrage oko nesreće.<br />

Komentirajući rezultate, izvršni direktor<br />

Tomas Drybye je izjavio da je istraga opovrgava<br />

prva izvješća da je neposredno prije smrti<br />

Geveza se žalila zapovjedniku broda za seksualno<br />

iskorištavanje od strane prvog časnika.<br />

- Akhona je, odgovarajući na izravno pitanje<br />

zapovjednika, opovrgla da je bila subjekt bilo<br />

kakvog seksualnog iskorištavanja, izjavio je<br />

Drybye.<br />

Istražujući tijek događaja, Safmarine<br />

pretpostavlja da je Geveza umjesto prijavljivanja<br />

silovanja rekla zapovjedniku da ima „<br />

Tajne mora, more tajni<br />

Tajfun je ime za tropske oluje u Kineskom<br />

moru i kod obala Japana. U drugim<br />

područjima takve se oluje nazivaju “hurricane”<br />

odnosno “cyclones”. Tajfuni se pojavljuju<br />

sezonski, uglavnom prije kraja ljeta<br />

– označava ih vjetar jačine 12 (ili veće) po<br />

Beaufortovoj ljestvici ( više od 118 kilometara<br />

na sat). Začetak tajfuna se prati satelitima,<br />

zrakoplovima i radarima. Uglavnom je<br />

brzina kretanja središta tajfuna manja od<br />

15 čvorova, a teško je predvidjeti njegov<br />

smjer kretanja. Meteo postaje su dale različit<br />

položaj tajfuna Orchid, pa je moguće da<br />

posada nije točno znala stanje mora tijekom<br />

tajfuna. Vidljivost je bila ograničena zbog<br />

morske pjene koja se dizala s visokih valova<br />

u kombinaciji s jakom kišom. U takvim<br />

uvjetima posada je mogla osjetiti naprezanje<br />

trupa broda i pokušati olakšati, promjenom<br />

kursa, naprezanja.<br />

Maksimalna visina valova s kojima se<br />

susreo “Derbyshire” tijekom tajfuna Orchid<br />

iznosila je 10,86 metara. Danas se zna o tzv.<br />

“abnormalnim” valovima visine i do 30 metara,<br />

ali oni nisu česti. Da li je “Derbyshire”<br />

naletio na takav val ? Stoljećima pomorci<br />

okrivljuju visoke valove za zagonetna<br />

potonuća, ali, postoji i mišljenje, da su takvi<br />

valovi legenda.<br />

Slučaj Akhona Geveza<br />

osobnih problema“ u svojem odnosu s prvim<br />

časnikom i da „ razmišlja o samoubojstvu“.<br />

Nakon sastanka između Geveze i prvog<br />

časnika, s upraviteljem stroja kao svjedokom,<br />

dogovoreno je da će se Geveza iskrcati u Trstu<br />

za dva dana.<br />

Jan de Vrij odvjetnik Safmarine-a izjavio je<br />

”Derbyshire” i<br />

“Karine A”<br />

Safmarine tvrdi:<br />

nije bilo silovanja !<br />

Može se samo pretpostavljati kakvi su bili<br />

uvjeti na brodu”Derbyshire” tijekom tajfuna<br />

Orchid. Pretpostavlje se da se 7. i 8. rujna,<br />

u danima prije nestanka, vjetar i valovi<br />

oko 250 milja zapadno-sjevero-zapadno od<br />

središta tajfuna postali prijetnja brodu koji<br />

je plovio u smjeru jugozapad da izbjegne<br />

tajfun. U pet sati ujutro devetog rujna (dan<br />

kada se “Derbyshire” posljedni put javio)<br />

valovi su bili visine 10,86 metara, a vjetar<br />

je imao brzinu od 56 čvora. Procjenjuje se<br />

da, kada je brod izgubljen, su valovi bili<br />

nešto duži od dužine broda (brod je bio dug<br />

294 metra, oko tri puta dužine nogometnog<br />

terena, bio je širok 44 metra, kao šestotračni<br />

autoput, mogao je prevesti 160.000 tona<br />

tereta – težina 15.000 londonskih autobusa<br />

na kat), tako da je pramac bio pod vodom<br />

prije nego je imao priliku da se popne na vrh<br />

vala.Karakteristika tajfuna Orchid je bila da<br />

je polje vjetra uzrokovalo da je brod imalo<br />

malo vremena da se propinje na valove.<br />

„Karine A“<br />

Piše: D.Prestint<br />

Šestoga svibnja 2001. godine zrakoplov<br />

na redovnoj ophodnji Sredozemljem uočio<br />

je sumnjivi brod imena „Santorini“. Dva<br />

„Dabur“ ophodna broda poslana su da<br />

da se brodar slaže s nalazima istrage hrvatske<br />

policije da je Geveza izvršila samoubojstvo<br />

kod Rijeke, gdje je pronađeno njeno tijelo,<br />

skočivši s kontejnerskog broda.<br />

- Naknadno smo zatražili ponovno<br />

otvaranje istrage, a Safmarine je, i nadalje<br />

ostaje, voljan da surađuje i bilo kakvoj<br />

budućoj istrazi, čak iako nemamo nikakav<br />

presretnu mali (dužina 25 metara, nosivost<br />

40 tona) brod. Isplovila su i dva raketna<br />

čamca koji su presreli brod u međunarodnim<br />

vodama, oko deset milja od izraelske obale.<br />

Posade su uočile na palubi broda „Santorini“<br />

veliki <strong>broj</strong> plastičnih bačava različitih<br />

dimenzija. Izraelski komandosi (Shayetet -<br />

izraelske posebne mornaričke snage) popele<br />

su se na brod. Četiri člana posade nisu niti<br />

pokušala pružiti otpor. Nakon pregleda, u<br />

kojem je ustanovljeno da se među teretom<br />

nalazi oružje, brod „Santorini“ je odveden u<br />

luku Haifa.<br />

Istraga koja je uslijedila otrkila je da je<br />

naručitelj prijevoza Ahmed Jibril (Popular<br />

Front for the Liberation of Palestine - General<br />

Command). Vrijednost tereta, uključujući<br />

cijenu krijumičarenja, procijenjena je na<br />

deset milijuna dolara. Krijumičari, koji su<br />

isplovili s teretom iz Tripolija (Libija) su<br />

trebali dobro zatvorene i vodonepropusne<br />

bačve iskrcati na prethodno pripremljenoj<br />

lokaciji na obali Gaze gdje su teret trebali<br />

preuzeti predstavnici Palestinaca.<br />

Slijedećeg dana, sedmog svibnja 2001.<br />

godine, u dvadeset sati po lokalnom<br />

vremenu održana je konferencija za novinare<br />

u Haifi na kojoj su sudjelovali ministar<br />

odbrane Binyamin Ben-Eliezer i zapovjednik<br />

izraelske mornarice Yedidia Yaari. Ovaj<br />

posljednji je odbacio bilo kakva njegova<br />

saznanje o pokušajima krijumičarenja<br />

oružja u posljednje vrijeme morem. Ali,<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 11<br />

razlog za sumnju na hrvatsku istragu, izjavio<br />

je de Vrij.<br />

No, sindikati nastavljaju lobirati za<br />

novu istragu. Iz Nautilusa poručuju da je<br />

„nezadovoljavajuće“ da vlada V. Britanije<br />

dosad samo otvorila svoju istragu o smrti<br />

na brodu pod britanskom zastavom<br />

provjeravajući navode hrvatske policije.<br />

- Često imamo problem nadležnosti kao<br />

ispriku da se ne učini ništa ili čak kao dio<br />

procesa kriminalizacije <strong>pomoraca</strong>, izjavio je<br />

glasnogovornik Andrew Linnington.<br />

ITF je objavio da očekuje autorizaciju<br />

obitelji geveze da pošalje poslanstvo u<br />

Hrvatsku da ubrza novu istragu.<br />

- Od smrti Akhone <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong><br />

<strong>Hrvatske</strong> (član ITF-a), ITF maritime operations<br />

i Nautilus International stvarali su<br />

pritisak na hrvatske vlasti – pogotovo je<br />

Nautilus molio vladu V. Britanije da osigura<br />

da Foreign Office (zbog zastave) preuzme<br />

aktivnu ulogu u istrazi, izjavio je ITF.<br />

ITF je dodao da još uvijek provodi istragu,<br />

jer nisu proučeni „ mnogi dokumenti koje<br />

su hrvatski istražitelji poslali državnom<br />

odvjetniku“.<br />

Safmarine je objavio da je unaprijedio<br />

program obavljanja vježbeničkog staža<br />

kojeg provodi Transnet nakon događaja s<br />

vježbenicom Geveza kako bi bi bili sigurni da<br />

brodar „ čini sve da osigura sigurnost i dobrobit<br />

svih onih koji plove na našim brodovima“.<br />

Sada svi vježbenici imaju 24-satni pristup<br />

internetu i osobnu elektronsku poštu<br />

(e-mail). Uz to imaju razgovore s industrijskim<br />

psihologom kako bi stekli vještinu kako<br />

da riješe sukobe i šikaniranja i imali pristup<br />

neovisnom programu pomoći za zaposlene.<br />

Kadeti sada plove samo na ruti Europa-<br />

Južna Afrika.<br />

S druge strane, nedavno je Nautilus objavio<br />

elaborat u kojem je stoji da je pronađeno da<br />

je čak 41 posto žena-<strong>pomoraca</strong> izvijestilo o<br />

bilo kakvoj vrsti seksualnog uznemiravanja<br />

dok je plovilo. • (dp)<br />

slijedećeg dana, ispitivanje krijumičara je<br />

pokazalo da su samo oni izvršili tri takva<br />

pokušaja od kojih su dva bila uspješna.<br />

Osam mjeseci kasnije, ujutro drugog<br />

siječnja, flotila ophodnih brodova „Dvora“<br />

(moguće i „Dabour“) i flotile brzih napadnih<br />

brodova (Flotilla-13) isplovili su iz<br />

Eilata. Ovoga puta operacija je dobila<br />

kodno ime „Noah’s Ark“ (Noina arka) koja<br />

je unaprijed dobro isplanirana. Cilj je bio<br />

preuzimanje broda „KARINE A“ na kojem<br />

je bio teret oružja. Presretanju je prethodila<br />

višemjesečna obavještajna aktivnost<br />

– operacija „Milk and Honey“ (‘khalav<br />

u-dvash, med i mlijeko).<br />

Brodice su bile premale da prevezu<br />

čamce komandosa, pa su oni preplovili<br />

cijelu razdaljinu vlastitim pogonom uz<br />

višekratno popunjavanje zaliha goriva.<br />

Preuzimanje broda „Karine A“ koje je izvela<br />

Flotilla-13 u osam minuta bez otvaranja<br />

vatre, dogodilo se noću između trećeg i<br />

četvrtog siječnja u međunarodnim vodama<br />

Crvenog mora, između Egipta i Saudijske<br />

Arabije, oko 500 kilometara od Eilata.<br />

Dio ljudstva je prebačen na brod helikopterima,<br />

a drugi se služio brzim brodicama.<br />

Preuzimanje i praćenje broda natrag u<br />

Eilat pratili su jurišni helikopteri. Operaciju<br />

su vodili Eli Merom i Shaul Mofaz.<br />

„Karine A“ stigao je u Eilat ujutro četvrtog<br />

siječnja 2002. godine, a cijela je operacija<br />

trajala manje od 60 sati.<br />

Istoga dana organizirana je konferencija<br />

za novinare na kojoj je javnosti obznanjeno<br />

preuzimanje broda. Prve slike (brod<br />

još u plovidbi) tereta nađenoga na brodu<br />

odmah su objavljene. Dva dana kasnije,<br />

šestog siječnja 2002. godine u 17 sati opet<br />

je sazvana konferencija za novinare na<br />

visokoj razini (premijer i ministar odbrane)<br />

u pomorskoj bazi u Eilatu. Zaplijenjeno<br />

oružje mogli su pogledati strani vojni<br />

atašei, diplomati i reporteri.<br />

Nastavlja se


12<br />

Japanski Journal of Ma-<br />

rine Medicine objavio je<br />

izvješće o načinu života<br />

ribara u svezi pušenja i<br />

konzumacije alkohola.<br />

Izvješće je ustanovilo<br />

da: oko 60 posto po-<br />

moraca na putničkim<br />

brodovima redovito<br />

pije i da 56,8 posto puši;<br />

članovi posade (osim<br />

časnika) mlađih od 44<br />

godina puši znatno više<br />

nego druge dobne sku-<br />

pine; da muškarci imaju<br />

veću tendenciju da budu<br />

pušači.<br />

Kriminalizacija<br />

10 razloga zbog<br />

čega pomorci<br />

puše i piju<br />

Politika oslobađa<br />

pomorce ?<br />

Dobra je vijest da su dva ukrajinska časnika koji su bili u zatvoru<br />

više od tri godine u Venecueli zbog optužbe za krijumičarenje<br />

droge puštena. Loša je vijest da su još jedan brod i njegova posada<br />

zbog istoga razloga (pronađen kokain s vanjske strane trupa)<br />

uhićeni.<br />

Noćna mora za zapovjednika broda<br />

„B Atlantic“ Volodymyra Ustymenka<br />

i drugog časnika Yuriya Datchenka je<br />

završena: uhićeni su u kolovozu 2007.<br />

Godine nakon što je kokain pronađen na<br />

oplati broda u jezeru Maracaibo. Brod nikad<br />

nije oslobođen! Pomorci su u kolovozu 2010.<br />

Osuđeni na devet godina zatvora unatoč<br />

tome što nije bilo dokaza o krivnji.<br />

Nakon suđenja dva su se časnika pozvala<br />

na Strasbourg Convention kako bi prebacili<br />

svoj slučaj pod ukrajinski zakonski sustav.<br />

Sredinom siječnja su repatrirani. Unatoč<br />

tome što im je zajamčeno automatsko<br />

oslobađanje, Ukrajina je promijenila<br />

mišljenje te ih je prisilila na novo suđenje.<br />

Konačno su, nakon 60 dana, 15. ožujka<br />

pušteni zbog nedostatka dokaza.<br />

No, dva druga časnika su ostala u zatvoru:<br />

Georgios Koutikas, zapovjednik tankera<br />

„Astro Saturn“ (vlasnik Anangel) i njegov<br />

prvi časnik Athanasios Ntoustsias. Oni su<br />

uhićeni u listopadu 2008. godine nakon što<br />

je na brodu otkriven kokain u luci Puerto La<br />

Cruz. Suđenje je održano u svibnju 2010., a<br />

osuđeni su na osam godina zatvora.<br />

Četvrtog travnja, još jedan brod i njegova<br />

posada su uhićeni u Puerto La Cruzu -<br />

„Maria L.“. četiri storine kilograma kokaina<br />

pronađeno je u kod lista kormila. Posada,<br />

njih 20 ( Grci, Čileanci, Indonežani i Ukrajin-<br />

ci) zatočeno je na brodu.<br />

Prema venecuelanskom zakonu, tužitelji<br />

imaju 45 dana da podignu optužnicu ili<br />

odbace tužbu. Pojavila se i treća opcija – nisu<br />

podigli optužnicu, a brodu je zabranjeno<br />

isploljavanje dok traje istraga, ali se istraga<br />

ne vodi! Samo se kupuje vrijeme dok netko<br />

ne preuzme odgovornost i ne odluči što da<br />

se radi. Sudac je korektno naredio puštanje<br />

broda nakon 45 dana, jer nije bilo dokaza<br />

protiv brodara, ali brod nije pušten.<br />

U slučaju Ustymenko i Datchenko sudac<br />

je znao da je optužba vrlo nefer i da su<br />

pomorci nevini, ali je iz političkih razloga<br />

presudio. Imao je izbor: dati ostavku,<br />

završiti u zatvoru ili presuditi…<br />

Generalni tajnik IMO-a Efthimios Mitropoulos<br />

poslao je pismo predsjedniku Hugu<br />

Chavezu i kontaktirao venecuelanskog<br />

ambasadora u Londonu. Diplomacija je<br />

ostala jedina nada za uhićene pomorce.<br />

Odlazak kućama Ustymenka i Datchenka<br />

uslijedio je nakon sastanka ukrajinskih<br />

diplomata s Chavezom u prosincu u svezi „<br />

jačanja ukrajinsko-venecuelanskih odnosa“.<br />

Ukrajinski ured vanjskih poslova potvrdio je<br />

je „za vrijeme pregovora ukrajinski ministar<br />

posebnu pažnju posjetio ubrzanju repatrijacije<br />

dvoje <strong>pomoraca</strong>“.<br />

Politička trgovina izgleda da je odigrala<br />

i u slučaju dva puštanja dva broda krajem<br />

Sigurnost<br />

Postavlja se pitanje zbog čega<br />

pomorci postaju pušači i konzumenti<br />

alkohola.<br />

1. Smanjenje stresa<br />

Posao pomorca je težak i stresan,<br />

pa pomorci smatraju da im duhan<br />

i alkohol smanjuju stres.<br />

2. Povećanje<br />

koncentracije<br />

Kako bi bili sigurno na moru<br />

pomorci moraju biti koncentrirani<br />

na svoj posao te vjeruju da im<br />

pušenje i konzumiranje alkohola<br />

povećavaju koncentraciju.<br />

3. Povećanje budnosti<br />

tijekom noćnih straža<br />

Pušenje pomaže pomorcima<br />

da ostanu budni.U jednom od<br />

slijedećih napisa savjetovati ćemo<br />

kako ostati budan u straži.<br />

4. Svladavanje samoće<br />

Pomorci većinu svog vremena su<br />

daleko od svojih obitelji, zbog toga<br />

puše i piju da lakše svladaju samoću.<br />

5. Održavanje topline<br />

Na moru tijekom zimskih mjeseci,<br />

pušenje i konzumacija alkohola<br />

Uzrok smrti:<br />

pilotske<br />

ljestve i<br />

prekomjerna<br />

težina<br />

Smrt preteškog pomorca na brodu<br />

njemačke kompanije NSC Schiffahrtsgesellschaft<br />

uzrokovana je srčanim udarom<br />

nakon osobne nezgode i uzdigla je pitanje<br />

koliko striktno treba primjenjivati zdravstvene<br />

standarde za pomorce.<br />

Brodski mehaničar umro je prilikom<br />

iskrcaja putem pilotskih ljestava na tender<br />

s kontejnerskog broda „YM Tianjin“ (4.298<br />

teu, izgrađen 2006.) u tajvanskoj luci Kaohsiung<br />

u kolovozu prošle godine.Mehaničar<br />

se spuštao pilotskim ljestvama slijedeći<br />

zapovjednika. Obojica su se iskrcavala<br />

nakon odrađenog ugovora.Prema izvješću<br />

njemačkog Federal Bureau of Maritime<br />

Casualty Investigation (BSU) mehaničar<br />

je promašio platformu na tenderu i pao u<br />

more. Unatoč poduzetim naporima posade,<br />

mehaničar nije uspio dosegnuti pojas za<br />

spašavanje i iako ga je zapovjednik uhvatio,<br />

zbog njegove težine (140 kilograma) bilo je<br />

vrlo teško izvući ga na platformu tendera.<br />

Tajvanski mrtvozornik je ustanovio smrt<br />

utapanjem.<br />

BSU je objavio da nije dozvoljena obdukcija,<br />

jer je prema lokalnim zakonima potrebna<br />

suglasnost obitelji. Ipak, istražitelji su pods-<br />

2010. godine – tankera „Aqua“ (vlasnik<br />

turski Geden) i bulkera „Jin Yao“ (vlasnik<br />

kineski Jinhui). Tanker je uhićen u veljači<br />

2010. Godine kada je pronađen kokain i<br />

pušten u prosincu, mjeysec dana nakon<br />

što je venecuelanski ministar vanjskih<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />

pomažu tijelu da održava<br />

temperaturu.<br />

6. Macho imidž<br />

Pomorci smatraju da ih pušenje<br />

i konzumiranje alkohola čini<br />

čvršćima, pouzdanijima i drskijima.<br />

7. Pomoć pri<br />

aktivnostima<br />

Pomorci smatraju da konzumacija<br />

alkohola i pušenje stimulira pri<br />

obavljanju raznih aktivnosti.<br />

8. Pomoć u društvu<br />

Pomorci smatraju da je konzumaciju<br />

alkohola i pušenje dobrodošla<br />

pomoć prilikom uključivanja u<br />

društveni život.<br />

9. Pomoć u održavanju<br />

autoriteta<br />

Samo timski rad čini pomorca<br />

uspješnim. Konzumiranje alkohola<br />

i pušenje pomaže pri<br />

otklanjanju svih barijera unutar<br />

tima.<br />

10. Sretan život<br />

Na kraju krajeva, pomorci tvrde da<br />

su sretniji kad puše i piju alkohol…<br />

• (dp)<br />

jetili da je loše zdravstveno stanje pomorca<br />

imalo znatnog utjecaja na smrt.<br />

-Treba ustanoviti da li je utapljanju<br />

prethodio srčani udar ili drugi akutni<br />

zdravstveni problem. Sve upućuje na to da<br />

se brodski mehaničar, koji je znao plivati,<br />

nije mogao održavati na površini u vodi<br />

temperature tridesetak stupnjeva celzijusa,<br />

pri valovima visine oko jednog metra<br />

niti minute zbog posebnih zdrastvenih<br />

zapreka.<br />

Izvješće ukazuje i na to da je iskrcaj<br />

putem pilotskih ljestava vrlo rijedak<br />

te da posada može podcijeniti svoje<br />

mogućnosti.Zapovjednik i mehaničar očito<br />

nisu procijenili opasnost, jer nisu imali<br />

pojaseve za spašavanje, što se smatra<br />

minimalnim sigurnosnim zahtjevom.<br />

Zabilježen je i slučaj da je pomorac pao u<br />

more kada je pripremao pilotske ljestve na<br />

kontejnerskom brodu „EMS Trader“ ( 2.442<br />

teu, izgrađen 2000.) u Hamburgu. Istraga<br />

je pokazala da je ukrcajna točka bila loše<br />

projektirana, a da pomorac nije poduzeo<br />

sve mjere zaštite.<br />

Danish Maritime Authority (DMA)<br />

istraživala je slučaj utapljanja časnika koji<br />

je pao u more kada je pokušao se ukrcati<br />

na tanker „OW Copenhagen“ (3.600<br />

dwt,izgrađen 2006.) s brodice, jer je bio<br />

teško otrovan. Časnik je odbio prsluk za<br />

spašavanje, imao je prekomjernu tječesnu<br />

težinu i patio je od srčanih tegoba. Istraga<br />

je pokazala da je klonuo prije pada u more.<br />

DMA je obavila i istragu u slučaju kada<br />

je prošle godine pilot pao u more s broda<br />

„Skawpilot 1“ kada se pokušao popeti na<br />

brod zbog težine ruksaka na leđima. Pilot<br />

je spašen.<br />

Objavljen je i slučaj pada pomorca u<br />

more zbog toga što pilotske ljestve nisu<br />

bile popravljene. I u ovom slučaju pomorac<br />

je spašen. • (dp)<br />

poslova posjetio Tursku i pregovarao o<br />

povećanju obima trgovine. Kineski bulker<br />

je uhićen nakon što je droga otkrivena u<br />

kolovozu 2010., a pušten je u studenom.<br />

Očito da Kina ima veći utjecaj na venecuelansku<br />

vladu. • (dp)


Konvencija o radu <strong>pomoraca</strong>, 2006.<br />

Zdravstvena<br />

svjedodžba<br />

Izdavanje zdravstvene<br />

svjedodžbe za pomorce<br />

ima za svrhu da svi pomorci<br />

budu zdravstveno<br />

sposobni za obavljanje<br />

svojih dužnosti na brodu,<br />

a pomorci ne smiju<br />

raditi na brodu ako nije<br />

utvrđeno da su zdravstveno<br />

sposobni obavljati<br />

dužnosti.<br />

Prema standardima IMO MLC,<br />

2006: nadležna vlasti mora zahtjevati<br />

da, prije početka rada na brodu,<br />

pomorci imaju valjanu zdravstvenu<br />

svjedodžbu kojom se potvrđuje da<br />

su zdravstveno sposobni obavljati<br />

dužnosti koje će im biti povjerene na<br />

moru.<br />

Da bi se osiguralo da zdravstvene<br />

svjedodžbe istinito odražavaju<br />

zdravstveno stanje pomorca, u<br />

svjetlju dužnosti koje oni obavljaju,<br />

nadležna vlast mora, nakon savjetovanja<br />

sa zainteresinarim organizacijama<br />

brodovlasnika i <strong>pomoraca</strong> i<br />

obraćajući punu pažnju primjenljivim<br />

međunarodnim smjernicama navedenim<br />

u Dijelu B Kodeksa, propisati<br />

prirodu zdravstvenog pregleda i<br />

svjedodžbu.Ovaj standard ne zadire u<br />

Međunarodnu konvenciju o standardima<br />

uvježbavanja, svjedodžbama<br />

i održavanju straže iz 1978. godine (s<br />

izmjenama)- STCW.<br />

Zdravstvenu svjedodžbu treba<br />

izdati valjano osposobljen liječnik ili,<br />

u slučaju svjedodžbe koja se odnosi<br />

samo na vid, osoba koju je nadležna<br />

vlast priznala sposobnom za izdavanje<br />

takve svjedodžbe. Liječnici moraju<br />

uživati punu stručnu neovisnost<br />

pri obavljanju prosudbi u postupku<br />

zdravstvenih pregleda.<br />

Pomorci kojima je odbijeno izdavanje<br />

zdravatsvene svjedodžbe ili<br />

im je ograničena sposobnost za rad,<br />

osobito s obzirom na vrijeme, polje<br />

rada ili područje poslovanja, moraju<br />

imati pravo na daljnji pregled drugog<br />

neovisnog liječnika ili neovisnog<br />

zdravstvenog arbitra.<br />

Svaka zdravstvena svjedodžba mora<br />

utvrditi napose:<br />

· Da su sluh i vid pomorca, kao<br />

i razlikovanje boja u slučaju<br />

pomorca koji će biti zaposlen<br />

na poslovima gdje sposobnost<br />

za rad koji će obavljati može<br />

biti ograničena zbog nerazlikovanja<br />

boja , zadovoljeni; i<br />

· Da pomorac nije takvog<br />

zdravstvenog stanja koje bi<br />

moglo biti pogoršano službom<br />

na moru, činit ga nesposobnim<br />

za takvu službu ili štetiti<br />

zdravlju drugih osoba na brodu.<br />

Osim u kraćem razdoblju zbog<br />

posebnih dužnosti koje će zainteresirani<br />

pomorac obavljati ili ako to<br />

zahtjeva STCW:<br />

· Valjanost zdravstvene<br />

svjedodžbe mora biti najviše<br />

dvije godine, osim ako je<br />

pomorac mlađi od 18 godina,<br />

u kojem slučaju svjedodžba<br />

vrijedi jednu godinu;<br />

· Svjedodžba o razlikovanju<br />

boja vrijedit će najduže<br />

šest godina.<br />

U hitnim slučajevima, nadležna<br />

vlast može dopustiti pomorcu rad<br />

bez valjane zdravstvene svjedodžbe<br />

do naredne luke pristajanja u kojoj<br />

pomorac može dobiti zdravstvenu<br />

svjedodžbu od liječnika pod uvjetom<br />

da:<br />

· Razdoblje takvog dopuštenja<br />

ne prelazi tri mjeseva; i<br />

· Da pomorac posjeduje<br />

nedavno izdanu isteklu<br />

zdravstvenu svjedodžbu.<br />

Ako valjanost svjedodžbe istekne<br />

tijekom putovanja, svjedodžba će<br />

ostati na snazi do naredne luke<br />

pristajanja gdje pomorac može dobiti<br />

zdravstvenu svjedodžbu od ovlaštenog<br />

liječnika pod uvjetom da to razdoblje<br />

ne traje duže od tri mjeseca.<br />

Objavljujemo popis MMPI ovlaštenih zdravstvenih ustanova/ordinacija<br />

NAZIV GRAD ADRESA<br />

Zdravstvene svjedodžbe <strong>pomoraca</strong><br />

koji rade na brodovima, a koji su<br />

redovito zaposleni na međunarodnim<br />

putovanjima, moraju biti barem na<br />

engleskom jeziku.<br />

Nadležna vlast, liječnici, ispitivači,<br />

brodovlasnici, predstavnici <strong>pomoraca</strong> i<br />

sve druge osobe koje se bave zdravstvenim<br />

pregledima radi utvrđivanja<br />

zdravstvene sposobnosti kandidata<br />

za pomorce ili zaposlenih <strong>pomoraca</strong>,<br />

moraju se pridržavati ILO/WHO<br />

Guidelines for Conducting Pre-sea and<br />

Periodic Medical Fitness Examinations<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 13<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Gartner-Pilaš Vesna Crikvenica Kotorska bb<br />

D.Z. Dubrovnik Dubrovnik Ante Starčevića 45<br />

Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Bošnjak, Podružnica Dubrovnik Dubrovnik Ćira Carića 3<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Petrošević Mirko Đakovo Petra Preradovića 2<br />

Poliklinika "Dr.Meter" Imotski Tina Ujevića 4<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Ilić, dr. Ljepović,<br />

dr. Terihaj-Labus, dr. Strikić<br />

Karlovac Dr. A. Štampara 3<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Trkulja Gordana Karlovac Kralja Tomislava 10<br />

D.Z. Korčula Korčula Kalac bb<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Tomac Mladen Krk Vinogradska b.b.<br />

D.Z. Sisačko-moslavačke županije, Ordinacija Kutina Kutina A.G. Matoša 44<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Rimac Živko Labin Sv. Mikule 2<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Pavlinović Matko Makarska Stjepana Ivičevića 2<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Delač Olga Mali lošinj Priko 69<br />

Zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti medicine rada "Dubravka" Metković Kralja Zvonimira 32<br />

Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Bošnjak Metković Vl. Nazora 5<br />

Zdravstvena ustanova za medicinu rada ADRIA MEDIC Omišalj Poje 1<br />

DZ Opatija Opatija Stubište Rupa 1<br />

D.Z. Osječko-baranjske županije Osijek Park kralja Petra Krešimira IV. br. 6<br />

Poliklinika Turjak d. o. o. Osijek J. J. Strossmayera 163<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Terzić Dragan Osijek Reisnerova 34 b<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Šoš Maida Osijek Prolaz Josipa Leovića 4<br />

Poliklinika Medicus za internu medicinu i medicinu rada Osijek Fra Kačića Miošića 13<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Orešković Danka Otočac Ul. Vladimira Nazora 14<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Vujović Mirjana Ploče Trg kralja Tomislava 9<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Horvat Danica Poreč Dr. Mauro Gioseffi 2<br />

Poliklinika "Intermed" Požega Matije Gupca 21<br />

Poliklinika CROATIA zdravstveno osiguranje - ARS MEDICA, Pula Pula Nikole Tesle 9<br />

Poliklinika za baromedicinu i medicinu rada OXY Pula Kochova 1/a<br />

Privatna specijalistička ordinacija za medicinu rada dr. Kandžija Ante Pula 43. Istarske divizije 101<br />

Poliklinika Korzo-Pomerio d.o.o. Pula Arsenalska 8<br />

Trgovačko društvo Elkron Medica d.o.o. za internu medicinu i medicinu rada Pula Giardini 2 (ord. Jeromelina ulica 81)<br />

Poliklinika Sunce, Podružnica Pula Pula Verudela 8<br />

Poliklinika "PRO VITA" Rijeka Trpimirova 2<br />

Privatna specijalistička ordinacija za medicinu rada dr. Šimundić Antonio Rijeka Riva 16/V<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Božin-Juračić,<br />

dr. Rossi-Gašparović, Spadoni-Krivičić<br />

Rijeka Ive Marinkovića 11<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Jakovac Darko Rijeka I. Marinkovića 11/I<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Marjanović Marija Rijeka Park Nikole Hosta 5<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Pancić Mirjana Rijeka Medovićeva 35<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Čabrajec-Grbac Snježana Rijeka Milutina Barača 26<br />

Zdravstvena ustanova za medicinu rada dr. Rački Zlatko Rijeka Uljarska 1<br />

Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Rijeka Rijeka Verdijeva 8/1 (stara Riva Boduli 1)<br />

Poliklinika Pavlić Rijeka Dolac 3<br />

Poliklinika Sunce, Podružnica Rijeka Rijeka Riva 8/IV<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Miletić-Kancelir Vesna Rovinj Istarska bb<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Paladin-Šušnjara Ljubica Sinj Ramska bb<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Matoc, dr. Blažević-Tadić Sisak F.Lovrića 29.<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Korči-Lovaković, Lovrić,<br />

Padovan-Janković, Radišić, Stanić-Radoš<br />

Slavonski Brod Borovska 7<br />

Poliklinika PABLO za dermatologiju, ginekologiju,<br />

oftalmologiju i medicinu rada<br />

Solin<br />

Matoševa 10.posl.Zagreb,<br />

F.Andrašeca14.<br />

D.Z. ZAGREB-CENTAR, Ordinacija Split Split Gradiščanskih Hrvata 16<br />

Poliklinika "Caktaš" Split Istarska 3<br />

Poliklinika SUNCE, Podružnica Split Split Poljička cesta 32<br />

Poliklinika za int. medicinu, ginek. i opstet., derm. i vener., oftalmol.,<br />

neurol., psih., ortop. i medicinu rada dr. Ercegović<br />

Split Lička 2<br />

Poliklinika za radiologiju-ortopan, ginekologiju i medicinu rada, Dr. Mijač Split Put Firula 55<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Antunović Mirjana Split Matice hrvatske 68<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Bućan Diana Split A. G. Matoša 2<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Mijić Marijan Split Put Supavla 19<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Varinac-Barač Milana Split Trg hrvatske bratske zajednice bb<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Čović-Rogošić Dragica Split A.G. Matoša 2<br />

Ustanova za medicinu rada "Dr. Wagner" Split Domovinskog rata 47<br />

Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Poliklinika "Dr. Obad"<br />

za inter.med., gin., ortop., oftal., neurol i medicinu rada<br />

Split Poljička cesta 5<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Šlender Milan Supetar Mladena Vodanovića 24<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Čala, dr. Jurman,<br />

dr. Vukšić, dr. Skočić<br />

Šibenik Karla Vipauca 8<br />

Poliklinika Jelovac Tinjan Kmačići 2, Radetići<br />

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Kačić Inge Trogir<br />

for Seafarers, uključujući naknadne<br />

inačice tih smjernica i svih drugih<br />

primjenljivih međunarodnih smjernica<br />

koje je objavila Međunarodna organizacija<br />

rada, Međunarodna pomorska<br />

organizacija i Svjetska zdravstvena<br />

organizacija. • (dp)


14<br />

Iz bilježnice ITF inspektora<br />

Sramotne<br />

plaće<br />

Teretni brod „Yaakob II“ koji<br />

plovi pod zastavom državice<br />

Sierra Leone već je bio „zvijezda“<br />

novinskih članaka polovicom lipnja<br />

ove godine. Naime, ovaj ostarjeli<br />

brod, građen još 1971. godine u<br />

njemačkom brodogradilištu Steinburg<br />

je doslovce promašio sidrište<br />

luke Šibenik i nasukao se kraj otoka<br />

Krapnja.<br />

Nasreću, postupak odsukavanja<br />

je trajao kratko i brod se<br />

nakon pregleda trupa ipak vezao<br />

u šibenskoj luci gdje je stigao na<br />

utovar tereta drva. „Yaakob II“<br />

je u managementu tvrtke Dana<br />

Maritime Company iz sirijskog<br />

grada Tartousa, a plovi pod<br />

zapovjedništvom Mohamada<br />

Yassera Jaohara, također Sirijca.<br />

Ostatak od devet članova posade<br />

čine uglavnom Egipćani i Indijci.<br />

Kako su sami Sirijci među lošije<br />

plaćenim posadama na području<br />

Mediterana nije teško zaključiti da<br />

su strani članovi posade plaćeni još<br />

lošije od njih, dakle manje od cca<br />

600 US$ koliko mjesečno zaradi<br />

prosječni sirijski kormilar. I dok se<br />

za Egipćane zna da im nije stran<br />

rad za najnižu plaću u regiji, koja<br />

za kormilara iznosi od 250 do 300<br />

dolara, u zadnje vrijeme se pojavljuje<br />

veći brod Indijaca, uglavnom<br />

bez ikakvih kvalifikacija koji<br />

pristaju raditi za istu tu sramotno<br />

nisku nadnicu. Tako<br />

su na Yaakobu ukrcani<br />

kormilari Yogesh<br />

Agnihotri i Madan<br />

Thapa, pri čemu je<br />

ovaj potonji pomorac<br />

koji je tek napunio<br />

18 godina potegao<br />

čak iz Nepala da bi<br />

radio za 250 US$. Istu<br />

tu plaću primaju još<br />

jedan indijski kormilar<br />

i dva mazača,<br />

ali su samo dva gore spomenuta<br />

pomorca pristala na razgovor i<br />

snimanje. Kažu da im je jasno da<br />

rade za sitniš, ali da su jednostavno<br />

primorani na to jer nemaju od čega<br />

živjeti, a na spomen ITF ili barem<br />

ILO minimalne plaće se osmjehuju<br />

i poručuju da bi vrlo rado plovili u<br />

aranžmanu neke od hrvatskih agencija<br />

za ukrcaj <strong>pomoraca</strong>. Mi ćemo<br />

dodati – zašto ne, ali pod normalnim<br />

i ljudskim uvjetima, a morat će<br />

pokazati i neko znanje. Nije nimalo<br />

čudno da brod sa tako sastavljenom<br />

posadom doživi udes, a čitaocima<br />

vjerojatno neće biti čudno da<br />

pomorci niti ne znaju kako im se<br />

zove luka upisa ( Freetown ) pa se<br />

na slici krmenog dijela broda može<br />

lijepo vidjeti što tu stoji. Kada se<br />

pogleda popis posade, tu stoji da se<br />

brod nalazi u luci Shibnik, a da je<br />

tu doplovio iz Porto Margerah!<br />

I dok se na „Yaakobu II“ plovi<br />

ispod svih kriterija, barem stoji<br />

to da zapovjednik ne pokušava<br />

uljepšati stanje niti laže oko<br />

visine plaća. No, nedugo nakon<br />

ovog veterana u Šibenik je stigao<br />

još jedan Sirijac pod stranom<br />

zastavom, ovaj put se radilo o<br />

brodu „Montaser M“, koji plovi pod<br />

gruzijskom zastavom pogodnosti.<br />

Taj brod je mlađi, građen također<br />

u Njemačkoj, ali 1988. godine i na<br />

njemu je od deset članova posade<br />

šest Sirijaca te po dva Egipćana<br />

i Indijca, koji obavljaju poslove<br />

kormilara odnosno mazača. Može<br />

se unaprijed pogađati kolike su im<br />

nadnice, ali su oni sami potvrdili<br />

da plove za istih sramotnih<br />

250 američkih dolara mjesečno<br />

uključujući sve prekovremene sate.<br />

Međutim, ovdje je zapovjednik<br />

Omar Mansour pokušao prodati<br />

priču da ti nesretnici primaju<br />

800 US$ na mjesec, ali se ubrzo<br />

povukao, svjestan da ne može<br />

parirati istinitim podacima koji<br />

su mu predočeni od strane ITF<br />

inspektora. I tako će Sirijci uz<br />

najamnu radnu snagu sa Srednjeg<br />

istoka pokušati što više profitirati<br />

dok se ne počne primjenjivati nova<br />

pomorska Konvencija 2006., koja<br />

bi trebala suzbiti ovakve pojave i<br />

omogućiti fer tržišno nadmetanje<br />

za terete u ovom dijelu Mediterana.<br />

Da se taj cilj još dugo treba<br />

raditi i posadu svaki put opskr-<br />

Vijesti iz pomorstva<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />

Teretni brod „Yaakob II“ koji plovi pod zastavom državice Sierra Le-<br />

one već je bio „zvijezda“ novinskih članaka polovicom lipnja ove go-<br />

dine. Naime, ovaj ostarjeli brod, građen još 1971. godine u njemačkom<br />

brodogradilištu Steinburg je doslovce promašio sidrište luke Šibenik i<br />

nasukao se kraj otoka Krapnja.<br />

bljivati informacijama o tome<br />

kolika bi im trebala biti minimalna<br />

plaća, kazuje i primjer turskog<br />

broda „Muzaffer Bey“, koji je u<br />

istu luku prispio nekoliko dana<br />

prije „Montasera M“. Tu su od 16<br />

članova posade njih čak petnaestorica<br />

Turci. Iako su kod turskih<br />

<strong>pomoraca</strong> prosječne plaće za<br />

kormilara nešto veće i uglavnom<br />

su u rasponu od 800 do 1.000<br />

US$, ovdje je zapovjednik mrtavhladan<br />

pokazao ugovor o zaposlenju<br />

ispisan na „špranci“ ITF TCC<br />

formulara i tvrdio da oni zarađuju<br />

i preko 1.800 dolara. Jasno,<br />

posada nije tako što izjavila, a<br />

„Muzaffer Bey“ će se teško izvući<br />

sa ITF-ovih crnih lista pri budućim<br />

inspekcijama. •<br />

M. Kronja<br />

\ Sigurnost putnika biti će središnja tema Svjetskog dana<br />

pomorstva 2012. godine, odlučio je IMO, a obilježiti će se pod<br />

motom –„ Sto godina nakon Titanica“<br />

\ CMA CMG je odlučio višim časnicima povećati plaće za<br />

deset posto i snanjiti njihovo opterećenje zapošljavanjem dva<br />

druga te dva treća časnika na velikim kontejnerskim brodovima.<br />

\ Lošinjska plovidba je u prvih šest mjeseci ove godine<br />

ostvarila gubitak od 24,7 milijuna kuna ponajviše zbog remonta<br />

tri broda u trajanju od četiri mjeseca te niskim vozarinama.<br />

\ Atlantska plovidba je prodala svoja dva teškaša- „Atlant<br />

Svenja“ i „Atlant Regine“ kineskom brodaru Hanssy Shipping<br />

iz Shanghaia. Očekuje se da će isti brodar kupiti i preostala dva<br />

broda – „Atlant Trina“ i „Atlant Frauke“.<br />

\ Atlantska plovidba objavila je imena novogradnji koje će<br />

biti isporučene u slijedećem razdoblju: „AP Argosy“, „AP Jadran“,<br />

„AP Konavle“, „AP Pelješac“, „AP Astarea“, „AP Slano“ i „AP Ston“.<br />

\ Lošinjska plovidba prodala je svoj bulk „Katarina“ grčkim<br />

vlasnicima za 6,8 milijuna dolara. U rujnu se očekuje preuzimanje<br />

bulka „Maja“ koji se gradi u Kini – prvoj novogradnji te<br />

kompanije nakon punih 25 godina.<br />

\ Visoki sud iz Bombaya odlučio je sredinom lipnja vratiti<br />

dokumente hrvatskom zapovjedniku koji je kontejnerskim<br />

brodom „Nordlake“ u veljači u sudaru potopio indijski ratni brod<br />

– incident se dogodio zbog propusta na brodovu „Seaeagle“ te<br />

indijskim ratnim brodovima „Vidhyagiri“ i „Godavari“.


Treći festival mora<br />

Rota palagruzona<br />

Od 23. do 26. lipnja održana je treća obnovljena povijesna regata tradicionalnih brodova<br />

komiških ribara. Kap. M. Marohnić („Kraljica mora“ na kojoj su bili smješteni gosti, sponzori i<br />

uzvanici) poslao nam je slike od kojih objavljujemo izbor.<br />

Foto vijest<br />

122<br />

dana bolovanja za<br />

pomorce pokriva novi<br />

finski zakon o radu<br />

26<br />

m $<br />

Najveća cijena plaćena<br />

za bulker od 34.000 tona<br />

nosivosti u srpnju<br />

Turski brod „I. Sahinkaya“ 15. srpnja nasukao se kraj šibenskog kanala sv. Ante zbog<br />

otkazivanja kormila. Brod je bio nasukan oko dva sata i otegljen u Šibenik gdje mu je<br />

izdana zabrana plovidbe dok se ne utvrde okolnosti nezgode. M. Kronja<br />

PRISTUPNICA<br />

SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />

SREDI[NJI URED<br />

KRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA<br />

MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011 15<br />

DATUM PRIMITKA<br />

BROJ ISKAZNICE<br />

BRODAR<br />

POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJU<br />

BROD<br />

SVOJSTVO<br />

IMO BROJ<br />

POMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO<br />

DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE<br />

^L. BROJ KADA STE PRESTALI BITI ^LAN<br />

DA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG<br />

DATUM VLASTORU^NI<br />

MJESTO POTPIS<br />

POPUNJAVA SPH<br />

@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKE<br />

PREZIME<br />

ADRESA<br />

IME M @<br />

JMBG OIB<br />

GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFON<br />

E-MAIL MOBILNI TELEFON<br />

NAJBLI@A RODBINA<br />

PREZIME IME SRODSTVO<br />

ADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ<br />

[KOLSKA SPREMA ZVANJE<br />

DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI<br />

IZDANA OD DATUM IZDAVANJA<br />

PLA]ANJE ^LANARINE<br />

GOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH<br />

PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM<br />

Impressum<br />

<strong>Pomorski</strong> vjesnik<br />

ISSN 1330-736<br />

Nakladnik: <strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong>,<br />

Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,<br />

51 000 Rijeka<br />

Za nakladnika: Vladimir Svalina<br />

Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint<br />

Dizajn i prijelom: Roman Cetin<br />

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a,<br />

51 000 Rijeka<br />

Naklada: 5.000<br />

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati<br />

stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz<br />

nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete<br />

i CD se ne vraćaju.


16<br />

Ovih dana na HRT-u<br />

vrti se talijanska sa-<br />

punica „Capri“ u ko-<br />

joj se često pojavljuju<br />

brodovi koji povezuju<br />

Capri s Napuljem. Među<br />

brodovima vjerojatno je<br />

netko razaznao poznatu<br />

siluetu – siluetu bro-<br />

dova koji su plovili u<br />

floti riječke Jadrolin-<br />

ije poznati kao serija<br />

„pjesnika“.<br />

Brod koji se pojavljuje<br />

u sapunici je „Citta di<br />

Abbazia“ - izgrađen je u srpnju<br />

1939. godine u riječkom<br />

brodogradilištu Cantieri Navali<br />

del Quarnero (današnji 3. maj)<br />

za riječkog brodara Societa<br />

Fiumana di Navigazione kao<br />

„Abbazia“ (Opatija). Zajedno<br />

s brodom blizancem „Laurana“<br />

(Lovran) bio je namijenjen<br />

održavanju putničke linije iz<br />

Rijeke prema lukama Istre i<br />

Italije.<br />

Desetog lipnja 1940. godine<br />

Italija je objavila rat Francuskoj<br />

i V. Britaniji pa je „Laurana“<br />

rekvirirana od strane<br />

talijanske ratne mornarice,a<br />

„Abbazia“ je (prividno) ostala<br />

u uporabi kao putnički brod.<br />

Osmoga rujna 1943. Godine,<br />

Moreplov<br />

Abbazia<br />

još uvijek<br />

plovi!<br />

nakon kapitulacije Italije, brod<br />

„Abbazia“ pobjegao je na jug<br />

da bi izbjegao služenje pod<br />

njemačkom upravom. Drugih<br />

podataka o brodu za vrijeme<br />

Adresar<br />

Drugog svjetskog rata - nema.<br />

U lipnju 1946. godine brod<br />

je prodan brodaru Societa<br />

Partenopea di Navigazione iz<br />

Napulja (S.P.A.N), nije promi-<br />

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka<br />

Tel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 <strong>67</strong>3<br />

E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr;<br />

predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr;<br />

brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr;<br />

amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hr<br />

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar<br />

Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050<br />

E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr;<br />

ivica.jambrek@zd.t-com.hr<br />

jenio ime i počeo je održavati<br />

vezu između Napulja i otoka<br />

Capri.<br />

Nepoznatog datuma, ali prije<br />

1952. godine, mijenja se vlas-<br />

br. <strong>67</strong> • kolovoz 2011<br />

nik – Armanavi S.P.A iz Napulja,<br />

ali je brod (prividno) i dalje<br />

u flori S.P.A.N.-a. Slijedeće<br />

godine mijenja ime u „Citta di<br />

Abbazia“.<br />

Sedamdesetih godina pretvoren<br />

je u trajekt s malenom<br />

krmenom rampom za prijevoz<br />

(malog) <strong>broj</strong>a osobnih automobila.<br />

U isto vrijeme promijenjeni<br />

su i limovi glavne palube.<br />

Velika reorganizacija regionalnih<br />

trajektnih servisa u Italiji<br />

1975. godine uvodi državu kao<br />

vlasnika servisa putem brodara<br />

Tirrenia S.p.A, a napuljski<br />

zaljev servisira tvrtka Compagnia<br />

Regionale Marittima (Ca.<br />

Re.Mar.) koja je „progutala“<br />

S.P.A.N.<br />

Kao najstariji brod, 1975.<br />

godine postaje vlasništvo<br />

privatnog brodara Aponte, ali<br />

je često i najmu Ca.Re.Mar-a.<br />

Godine 1990. registrirani<br />

vlasnik je Medmar Navi S.P.A.<br />

iz Napulja, a od 2004. u<br />

vlasništvu je Linee Lauro S.P.A<br />

iz Napulja.<br />

Još uvijek plovi ! •<br />

D. Prestint<br />

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 Split<br />

Tel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339<br />

E-mail: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hr<br />

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 Dubrovnik<br />

Tel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993<br />

E-mail: sindikat-<strong>pomoraca</strong>-hrvatske@du.t-com.hr;<br />

vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.uk<br />

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 Šibenik<br />

Tel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321<br />

E-mail: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.uk

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!