You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Govor</strong> <strong>mržnje</strong> i <strong>nasilje</strong> <strong>prema</strong> <strong>Srbima</strong> u <strong>2015</strong>.<br />
/ 1<br />
Uvod<br />
Proteklu godinu obilježilo je povećanje broja fizičkih napada<br />
i prijetnji usmjerenih <strong>prema</strong> <strong>Srbima</strong> u Hrvatskoj te uništavanje<br />
imovine u njihovu vlasništvu. U <strong>2015</strong>. svjedočili smo ukidanju<br />
ćirilice u Vukovaru, brojnim pokušajima rehabilitacije Nezavisne<br />
Države Hrvatske (NDH) i sve češćem korištenju govora <strong>mržnje</strong><br />
od strane javnih osoba i dijela medija. Zbog toga će <strong>2015</strong>. ostati<br />
upamćena kao godina u kojoj je nacionalistička, antimanjinska<br />
atmosfera, koja se intenzivira od 2013., odnosno od pridruživanja<br />
Hrvatske Evropskoj uniji, dosegnula velike razmjere.<br />
Na ovaj trend upozorili su zastupnici nacionalnih manjina u<br />
Hrvatskom saboru i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine<br />
Vlade RH, koji su u Puli 14. maja objavili Deklaraciju o nesnošljivosti<br />
i etnocentrizmu u Hrvatskoj. U Deklaraciji je, među ostalim,<br />
navedeno da pripadnici nacionalnih manjina ponovo svjedoče<br />
šovinističkim izjavama, diskriminaciji od pojedinih stranaka koje<br />
su od nacionalizma i isključivosti stvorile svoju političku ideologiju,<br />
kao i da takvo stanje predstavlja sigurnosni problem za manjine<br />
i prepreku za ostvarivanje zajamčenih prava. Ovaj dokument<br />
u javnosti je ostao gotovo nezamijećen. Zabrinjava činjenica da<br />
je Deklaraciju ignorirao politički vrh, a njegovi pripadnici gotovo<br />
u pravilu nisu osuđivali brojne postupke na štetu manjina, prije<br />
svega srpske, bili počinjeni na ulicama i stadionima hrvatskih<br />
gradova ili pred njihovim očima – u neposrednoj blizini i samoj<br />
zgradi Hrvatskog sabora.<br />
Ovom trendu značajno je pridonio društveno-politički kontekst,<br />
na koji je u <strong>2015</strong>. osim izbjegličke krize utjecalo i nekoliko drugih,<br />
značajnih događaja. Bila je to godina u kojoj su građani i građanke<br />
Hrvatske dva puta izašli na izbore: u januaru, kada je održan<br />
drugi krug predsjedničkih izbora, i početkom novembra, kada su<br />
izabrani zastupnici za Hrvatski sabor.<br />
Pobjedu na predsjedničkim izborima odnijela je Kolinda Grabar-<br />
Kitarović, kandidatkinja HDZ-a, stranke koja je njezinu kampanju<br />
dominantno temeljila na nacionalizmu i povratku “vrijednostima<br />
1990-ih”. Tako je novoizabrana predsjednica u jednom od svojih<br />
prvih intervjua od preuzimanja funkcije Srbe u Hrvatskoj nazvala<br />
Hrvatima, a ovo negiranje nacionalnog identiteta objasnila je<br />
činjenicom da je riječ o manjini koja posjeduje hrvatsko državljanstvo.<br />
U javnosti je odjeknuo i popis počasnih gostiju koji su<br />
bili na njezinoj inauguraciji: pored Velimira Bujanca, voditelja
Change language