Otvorenje nove zgrade Hrvatske knjižnice i čitaonice Pleternica 2014

OTVORENJE NOVE ZGRADE
HRVATSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE PLETERNICA
6. prosinca 2014. godine

FRANJO NOVAK
RAVNATELJ HRVATSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE PLETERNICA
DANAS, 6. PROSINCA 2014. godine, na Dan Grada Pleternice i
zaštitnika sv. Nikole, otvara se nova zgrada Hrvatske knjižnice i čitaonice
Pleternica. Danas je dan za pamćenje i povijest u samostainoj i suverenoj
Republici Hrvatskoj u istočnom dijelu Slavonije.
Ono što je more za ribe, sunce za životinje biljke, to je pisana riječ za
duh čovječanstva. U najčitanijoj knjizi na svijetu, Bibliji, piše: “U početku
bijaše Riječ, Riječ bijaše kod Boga i Riječ bijaše Bog... u njoj bijaše život...”.
Genom ljudskog duha je uskladišten u obliku knjige u našim knjižnicama.
Otvarajući danas novu zgradu knjižnice moramo reći da je temelj svake
komunikacije u osnovnoj stanici ljudskog roda i obitelji, izgovorena riječ.
Čovjek je obiteljsko i društveno biće koje je poprimilo sve dobro ranijih
generacija.
U svakoj generaciji ljudskog roda pojave se ljudi iznimnih sposobnosti
koji iza sebe ostavljaju neizbrisive tragove u svim sferama ljudskog života
i duha posebno. Jedan od njih je saborski zastupnik gospodin Franjo
Lucić, pokretač izgradnje naše knjižnice što će zauvijek biti upisano u
povijest Grada Pieternice i urezano u sjećanje svih onih koji će posjećivati
ovu kulturnu ustanovu. Duhovno bogatstvo ove knjižnice oplemenjivat
će godinama i stoljećima generacije koje dođu iza nas.
Knjiga nosi u sebi klicu vječnostii trajnog zapisa do posljednjeg dana
čovječanstva, i ako ikada i zadnji čovjek s ove planete, koji nazivamo
Zemlja, nestane, kada se i ako čovječanstvo uruši, knjiga i pisana riječ
ostaje za neka druga čovječanstva i civilizacije. lako je svijet preplavila
digitalna tehnologija te je stvoreno takozvano “Globalno selo”, stara
dobra knjiga ostaje u rukama svih onih koje ona obrazuje, uljuđuje,
liječi, prosvjetljuje te u krajnjoj instanci odmara. Njeni dometi su vječni i
neuništivi. Ostavila je iza sebe silne civilizacije u povijesti ljudskog roda, a
hoće li se pretvoriti samo u digitaini oblik pokazat će budućnost.

GOVOR PROF. FRANJE NOVAKA, RAVNATELJA
HRVATSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE
PLETERNICA NA OTVARANJU NOVE ZGRADE
PLETERNIČKE KNJIŽNICE
POŠTOVANI dužnosnici, poštovani gosti, drage kolegice i kolege
knjižničari. Na povijesni dan, na dan Sv. Nikole otvara se nova zgrada
pleterničke knjižnice. Pleternička knjižnica je od 1907. godine bila ponos
Hrvatskoga roda ovog dijela Lijepe naše.
STOLJEĆIMA je ljudski razum pohranjivao zapise na spomenicima,
skulpturama, ali najviše u knjigama. Mi ljudi, bića duha, za razliku od cijele
prirode, trebamo zadovoljiti sve ljudske potrebe, svojom slobodnom
voljom, čineći drugima ono, što bismo željeli da drugi čine nama. Tako
izgrađujemo život dostojan čovjeka.
OPLEMENITI ljudski rod, bez pisane riječi, bez knjige, gotovo je
nezamislivo. Ako otvorimo bilo koju knjigu, spoznati ćemo istinu, da
ljude istinski povezuje samo dobrota, uljuđenost, što ljudskim dušama
donosi radost življenja. Knjiga je brod što nas nosi po moru znanja, koja
nas osvježuje od paklene vrućine. Isto tako knjiga je svjetlost, koja tamu
rasvjetijava, kako bismo se mogli radovati punini života u sebi, svojoj
obitelji, svojoj domovini, svojoj planeti zemlji.
BEZ KNJIGE, dragi prijatelji, nastupa kultura smrti u kojoj nema života
ni za koga. Knjiga je luč koji nas potiče, gura, kako bismo gradili kulturu
života, udruženi u sretnu ljudsku zajednicu u kojoj ima mjesta za svakog
čovjeka.
Prije nekoliko godina čuo sam sanjane riječi: “IZGRADIT ĆEMO JE...,
DA IZGRADIT ĆEMO JE”. Čovjek koje je izrekao ove sanjane, a danas
dosanjane riječi je saborsi zastupnik, gospodin Franjo Lucić. U ime svih
generacija, sadašnjih i budućih, velika mu hvala.
Riječi “BIT ĆE POSEBNA” izrekla je sadašnja gradonačelnica, gospođa
Antonija Jozić. Hvala gospođo gradonačelnice, zaista je posebna.
HVALA SVIM LJUDIMA koji su u ovu iznimno lijepu knjižnicu, ugradili
dio sebe, svoga znanja i najsavršenije tehnike u današnjem svijetu. Hvala
Gradskoj upravi, direktoru Komunalca, gospodinu Ivici Kovačiću, Milanu
Ivanku i zamjeniku gradonačelnice, gospodinu Domagoju Katiću koje smo
svakodnevno promatrali na gradilištu nove knjižnice. Hvala Poduzetničkom
inkubatoru PLINK, Turističkoj zajednici i gospođi Mariji Šarić, direktorici.
Hvala učenicima OŠ fra Kaje Adžića, učiteljima i profesorima i ravnateljici
Anki Dorbić koji su u živom lancu prenijeli knjige u novu zgradu. Iz Pleternice
potječu poznati poduzetnici, gospodarstvenici, profesori, doktori
znanosti, ali i političari. Hvala saborskoj zastupnici u miru, profesorici Mariji
Bajt, knjižničarki, pleterničanki koja je udarila temelje moderne Hrvatske
države i pomagala knjižnicu u raznim oblicima (nabava knjiga). Hvala svim
kolegama koji su prije mene vodili ovu knjižnicu.
Hvala i mojim kolegama, Ivi Bošnjaković i Robertu Renduliću na svesrdnom
pomaganju u unaprijeđenju knjižnice i knjižničarske struke u Pleternici.
Ovo je MODENVI HRAM KULTURE za 21. stoljeće kako je govorio
magistar Božo Biškupić, knjižničar i bivši ministar kulture u Republici
Hrvatskoj za čijeg mandata su izrasle brojne knjižnice u samostalnoj i
suverenoj Republici Hrvatskoj s kojim je pleternička knjižnica iznimno
surađivala.
I dakako, hvala Ministarstvu kulture koje je bezuvijetno pomagalo razvoju
knjižničarstva u Pleternici. I u Domovinskom ratu, Hrvatska kultura,
a posebno knjižničarstvo nije bilo zapostavljeno. Ova je KNJIŽNICA
KNJIŽNICA BUDUĆNOSTI na ponos svima onima koji će se korisiti
njenim uslugama.
Hvala Vam lijepa.

ANTONIJA JOZIĆ
GRADONAČELNICA GRADA PLETERNICE
Poštovani štovatelju kulture i pisane riječi,
Pleternica je grad koji oduvijek odiše ljubavlju prema zavičaju,
kulturi, pisanoj riječi i ljudima koji, pronalazeći inspiraciju u onom
što ih okružuje, stvaraju bogatstvo izričaja. Pleternica je grad koji
se kroz 107 godina postojanja knjižnice ponosio hrvatskom pisanom
riječi čuvajući građu baštinjenu od predaka, pronoseći je kroz
teška vremena i tragičnu povijest do današnjih dana suvremene i
samostalne domovine Hrvatske.
Pleternica je grad koji danas s ponosom otvara vrata nove
zgrade Hrvatske knjižnice i čitaonice. Moderna i prostrana, s
prepoznatljivom pripadnošću kulturnoj i povijesnoj baštini, smještena
u centru Pleternice, nova knjižnica postaje središte grada, mjesto
znanja i javnog okupljanja. Postaje mjesto učenja, čitanja, razvoja
stvaralaštva, kulture i u konačnici zamašnjak razvoja našega grada.
Knjižnicu predajemo onima zbog kojih je i nastala. Predajemo je
našim precima koji su je osnovali, svim onim znanim i neznanim
ljudima koji su čuvali hrvatski izričaj kroz našu povijest, predajemo je
hrvatskim sokolovima koji su ostvarili san neovisne nam Domovine i
predajemo je danas svima vama, građankama i građanima Pleternice
i ostavljamo u naslijeđe našoj djeci.
Sretna sam i ponosna što danas, kao gradonačelnica našeg
prekrasnog grada, možemo zajedno odškrinuti vrata budućnosti.
Neka nam ovaj prostor postane mjesto osobnog razvoja, pa tako
i središte razvoja grada oplemenjen obiljem kulturnih, znanstvenih
i drugih događanja koji će dati novu i bolju dimenziju življenja u
Pleternici.

VESNA JURIĆ
POMOĆNICA MIN

BULATOVIĆ
ISTRICE KULTURE

Društveni život u Pleternici oduvijek je bio bogat i sadržajan. Pleterničani se nisu mirili s postojećim
stanjem, uvijek su željeli više, iako za to često nije bilo materijalne podloge, oni su težili i danas teže
napretku. Godine 1907. donesen je Zakon o službenom mađarskom jeziku na željeznici. I u Pleternici
je bila mađarska škola, trebalo je nešto poduzeti kako bi se sačuvao hrvatski identitet ovog kraja i
naroda.
OSNIVANJE 1907.
GODINE
Dana 4. svibnja 1907. održana je izvanredna
Glavna skupština Hrvatske čitaonice u osnivanju.
Skupština je izabrala privremeni Odbor za izradu
pravila, te tajnika i blagajnika. Za predsjednika
je izabran pleternički župnik Matej Gollek, a za
potpredsjednika, učitelj Antun Lovrić; za tajnika
Zvonimir Vlašić, za blagajnika Franjo Nađ, te za
odbornike: Josip Belančić, Stjepan Kovačević,
Mato Mikić, Mato Pačić, Julius Pauše, Stjepan
Pavlović i Đuro Tomić. Za prvog knjižničara
izabran je Franjo Jušić. Već prije skupštine,
službeno još neosnovanoj čitaonici pristupila su
23 člana, što govori o silnoj želji za utemeljenje
čitaonice. Glavna konstituirajuća Skupština
Hrvatske čitaonice održana je 12. svibnja 1907.
sa slijedećim zadacima:
RAZVOJ I NAPREDAK DRUŠTVENOG I
PROSVJETNOG ŽIVOTA U HRVATSKOM
DUHU PUTEM PROSTORIJA ZA ČITANJE
HRVATSKOG I VAŽNIJEG SLAVENSKOG
TISKA I PUTEM DRUŠTVENE KNJIŽNICE,
ŠTOVANJE I RAZVIJANJE POVIJESNIH
USPOMENA I SVEČANOSTI UKOLIKO TO
DOPRINOSI DIZANJU NACIONALNOG
PONOSA TE ODRŽAVANJE RAZNIH
ZABAVA.
Kraljevska hrvatsko- slavonsko- dalmatinska
zemaljska vlada u Zagrebu, Odjel za unutarnje
poslove, odobrila je pravila pod brojem 32.776,
od 6. lipnja 1907. Tako je Hrvatska čitaonica
mogla početi s radom. Čitaonica je iste godine
pretplatila 17 novina i časopisa: među kojima
su: Narodne novine, Obzor, Hrvatska zastava,
Gospodarski list, Hrvatska kruna...
U početku se čitaonica financirala od članarine,
darova i kamata glavnice. No, 1908. uvidjelo se
da ta sredstva za rad Čitaonice nisu dovoljna,
pa je otvorena “društvena točionica”, kojom
je upravljao “vinski odbor”. Na taj način,
materijalna se situacija znatno popravila, te je
1909. knjižnica imala 70 članova. Župnik Matej
Gollek, uz povremene izmjene Upravnog
odbora, vodio je Čitaonicu sve do Prvoga
svjetskog rata, a tada je njen rad uslijed ratnih
okolnosti zamro. Za trajanja rata Čitaonica je
imala samo jednog redovitog čitatelja. Pretplata
na novine i časopise bila je obustavljena.

OBNOVA RADA I
DJELATNOST DO 1941.
Aleksandra Čavrak 1919., uz pomoć učiteljica: Tomić, Šajgo i Pinterović, saziva prvu
poslijeatnu Glavnu Skupštinu i obnavlja rad čitaonice. Prvi zadatak novog Upravnog odbora
bio je pronalaženje novih društvenih prostorija, namicanje financijskih sredstava i obnavljanje
pretplate za novine i časopise, a i povećanje članarine. Čitaonica je zakupila prostor kod
Reze Miškić. Poslije Prvog svjetskog rata čitaonica je radila u znatno drugačijim društvenopolitičkim
uvjetima. U novoj državi, Kraljevini SHS, došlo je do jačeg razvoja političkog i
stranačkog života, što je dovelo i do opasnosti za rad Čitaonice, jer su pojedinci pripadali
raznim političkim strankama. Uvjet za njeno postojanje i rad bilo je potpuno odricanje od
političkih interesa i vršenje kulturno-prosvjetne uloge ili pak prevladavanje jedne političke
stranke u njoj. No utjecaj politike nije se mogao spriječiti. Bilo je i podnošenja ostavki 1923.,
pa je umjesto Čavraka za novog predsjednika izabran Julio Pauše, a za tajnika Mijo Tadić, koji
ubrzo umire pa je umjesto njega izabran Mijo Filić
Godine 1925. čitaonica po treći put poslije rata mijenja prostor. Poslije Reze Miškić,
slijedi kuća Nikole Banovića, a 1925. preselila je u prostorije gostionice Brodske imovne
općine. Godine 1925. održana je 100-ta obljetnica Hrvatskog kraljevstva, u čijoj proslavi
je zastupljena Čitaonica. Godine 1927., na Godišnjoj skupštini izabran je Franjo Katić za
predsjednika, Mato Pezerović za tajnika, Stjepan Krunić za blagajnika, a za knjižničara Stevo
Pliverić. Godine 1929. opet se bira novi Upravni odbor na čelu s predsjednikom Jakobom
Radonićem, tajnik I. Čop, blagajnik S. Krunić, knjižničar S. Pliverić.
Čitaonica je zbog gospodarske krize 1930. pala u financijske neprilike i zatražila novčanu
pomoć od bana, ali uz sve nedaće iste godine se u Pleternici osniva tamburaški zbor. Godine
1932. proslavljena je 25-ta godišnjica postojanja Čitaonice. Iste godine prihvaćena su i nova
Pravila od Skupštine Čitaonice, a Ministarstvo prosvjete u Beogradu ih je konačno odobrilo
1933. godine.
Čitaonica je priređivala društvene zabave, poput poklada, znanstveno-popularnih
predavanja i drugih kulturoloških djelatnosti. Društveni predsjednici od 1933. do 1941. bili
su: 1923. Julio Pauše - dimnjačar; 1934.-1935. Ignac Čop; 1936.-1937. dr. Marin Duboković,
liječnik; 1938.-1940. Stjepan Krunić; 1941. Ivan Melčić, umirovljeni općinski bilježnik. Za sve
vrijeme od 1931. društveni tajnik bio je Šimun Jovanovac.
Čitaonica s vremenom počinje nabavljati knjige, tako da se postupno pretvara u knjižnicu.
Nešto knjiga na poklon dobila je od Ministarstva prosvjete. Od 1933. do 1941. broj članova
Čitaonice kretao se oko stotinjak. Od tada do 1940. povećao se broj knjiga na 1025 komada.

RATNO I PORATNO DOBA
(1941. - 1990.)
Kao Prvi, i Drugi svjetski rat je prekinuo rad
Hrvatske čitaonice. U tijeku 1941. ona je još
djelovala, a 1942. prestaje s radom. Od ožujka
1944. imovina Hrvatske čitaonice bila je
pohranjena kod Ignaca Čopa. U srpnju 1945.
dio knjižnog fonda bio je ustupljen Domu
kulture. Rad čitaonice se obnavlja tek 5. lipnja
1946. aktom Okružnog NOO-a Slav. Brod,
čime je privremeno smještena u kuću Nikole
Banovića, pa potom u kuću Franje Ergovića i
Andrije Miškića. Predsjednik društva Hrvatske
čitaonice 1946. postaje Jakob Radonić. Knjižni
fond za vrijeme rata je znatno oštećen i vrlo
se sporo obnavljao, pa su se sredstva tražila
od organa vlasti. Godine 1952. čitaonica je
preseljena u prostorije Zadružnog doma, a
1955. dobila je novčanu potporu tadašnjih vlasti,
kojim sredstvima je nabavljen novi namještaj i
304 nove knjige. U knjižnici je od 1955. radio
stalni knjižničar koga je plaćao proračun NOO
kotara Slav. Požega. Prvi stručni knjižničar
Zeina Sovec preuzela je knjižnicu 6. rujna 1954.
i započela stručno uređenje knjižnice. Dana 15.
siječnja 1956. Hrvatska čitaonica je postala član
Saveza knjižnica i čitaonica Hrvatske u Zagrebu.
Pedeseta obljetnica rada Hrvatske čitaonice
proslavljena je 1957. godine. Na proslavi je
govorio Dragutin Pavličević, danas poznati
hrvatski znanstvenik i povjesničar. Teškoće
stručnog vođenja knjižnice započele su
1959. kada je Zeina Sovec po potrebi službe
premještena u Požegu. Knjižnicu je preuzeo
Mihajlo Mesarov. Knjižničarka je bila Ankica
Kovačević, koja se nije dugo zadržala, pa
knjižničar 1958. postaje Matija Pezerović,
umirovljeni učitelj.
Godina 1960. bila je povijesna za život Čitaonice.
Ona tada prestaje biti “društvo” i postaje
ustanova pod nazivom Narodna knjižnica
i čitaonica Pleternica. Dakle, odbačeno je
povijesno hrvatsko ime. Tim činom potpunu
brigu o materijalnim potrebama knjižnice
vodi društveno-politička zajednica. Godine
1960. vođenje knjižnice preuzima prva stručna
knjižničarka Slavica Filipović. Od 1946. do 1960.
društveni predsjednici bili su 1946. — Jakob
Radonić; 1946.-1952. — S. Pliverić; 1953.-1960.
— Ivo Jelić; 1960.-1987. — Slavica Filipović.
Briga društva i općine Pleternice za rad
Narodne knjižnice donijela je vidan napredak.
Zahvaljujući predanom radu i zaljubljenosti u
Knjižnicu, stručna knjižničarka Slavica Filipović
znatno je unaprijedila rad Narodne knjižnice.
Tako je Knjižnica bila uvrštena među najbolje
knjižnice tog tipa u Hrvatskoj. Povećan je
knjižni fond na oko 7 500 svezaka, puno je
učinjeno na području čitalačke publike, koje
se očituje u selima: Bučju, Buku, Grabarju i
ostalim selima. Razvijala je vrlo dobru suradnju
s radnim organizacijama, na obostranu korist,
kao što su “Lipa”, kasnije “Oroplet” u Pleternici.
I broj članova u tom razdoblju je porastao na
1 820 (1966.), od toga je 600 bilo uglavnom
siromašnih učenika u mjestima i selima gdje je
djelovala Čitaonica koji su besplatno upisivani.

Zbog uspješnog rada u razdoblju od 1962. do
1967. dobila je nekoliko nagrada. Godine 1962.
i 1964. svrstana je među 10 najboljih knjižnica
u Hrvatskoj. Nagrađena je od fonda “Pavao
Markovac” Republičkog sindikalnog vijeća
sa 350 000 starih dinara, zbog uspješnog
promicanja knjige u radnim organizacijama u
gospodarstvu, kao druga knjižnica u Hrvatskoj
na tom polju.
Kao Ustanova, knjižnica je imala svoj Savjet, kao
organ društvenog upravljanja. Od 1961.-1964.
predsjednik Savjeta je bio Josip Hurtiš, dok je
zamjenica predsjednika bila Alica Pavličević,
a članovi Branka Čičković, Josip Kraš, Stjepan
Majčica i Zvonimir Zgombić. U razdoblju od
1964.-1966. predsjednik Savjeta je bio Karlo
Maurman, zamjenik Snježana Stanković, te
članovi: Đuro Blažević , Blaženka Čulina,
Josip Kraš, Franjo Oslić, Danica Potočanac
i Zvonimir Zgombić. Od 1966. knjižnicom
upravlja Savjet. I to: Josip Hurtiš, predsjednik;
Mijo Jelić, zamjenik; te članovi: Anica Anić,
Veronika Crnjac, Josip Čakić, Tihomir Čulina,
Pero Knotek, Mira Pavličević, Matija Pezerović,
Senka Ravlić, Vlado Slovaček, Ivica Štefanac,
Tomo Vittenberg, Milan Živković i Zdenko
Živković. Član Savjeta po službenoj dužnosti je
upraviteljica knjižnice Slavica Filipović.
Šezdeseta obljetnica rada knjižnice proslavljena
je 12. rujna 1967. Obilježena je raznovrsnim
manifestacijama: prodaja poljoprivrednih
knjiga, izrada posebne značke, zatim bogat
kulturno-umjetnički program. Priređena je
izložba dokumenata o radu Narodne knjižnice,
izdana je i Spomenica. U okviru Mjeseca knjige
knjižnica je njegovala razne aktivnosti za djecu
i odrasle. Knjižnica je dobila 1968. još jednu
stručnu djelatnicu, Ružicu Katušić, koja je 1977.
položila stručni ispit za knjižničara. Godine
1968. u travnju knjižnica seli iz prostorija
Zadružnog doma (Osnovna škola) u prostorije
Mjesnog ureda u središtu Pleternice. To je
bio veliki prostorni napredak rada Knjižnice, a
radi se o vrlo ugodnom prostoru za društvene
djelatnosti, kao što su izložbe i predavanja. Zbog
vrlo uspješnog rada knjižnica je od 1960.-1973.
dobila niz priznanja i nagrada.
Narodna knjižnica i čitaonica Pleternica gubi
samostalnost od 1. siječnja 1981., te čini radnu
jedinicu bibliotečne djelatnosti Centra za
kulturu i obrazovanje u Slavonskoj Požegi.
Djelatnost i osnovni zadaci Knjižnice su ostali
isti. Knjižnica nastoji knjige približiti korisnicima.
Stoga je ustrojeno nekoliko pokretnih knjižnica
u kojima se mjesečno moglo promijeniti knjige
a da se nije moralo dolaziti u Knjižnicu. Tu su i
izložbe knjiga i mnoge druge aktivnosti. Godine
1984. zanimljive su izložbe “Šetnja Zagrebom” i
PPK Kutjevo.
Godine 1987. dugogodišnja, vrlo uspješna
ravnateljica Slavica Filipović, odlazi u mirovinu.
Na njeno mjesto iz požeške knjižnice dolazi
Franjo Novak, profesor filozofije i sociologije.
Iste godine voditeljica knjižnice postaje
knjižničarka Ružica Katušić. Tada započinje
igraonica za predškolce i niz drugih djelatnosti
koje su unaprijedile rad Knjižnice. Iste godine
proslavljena je i 80-ta obljetnica Knjižnice. Uz
pomoć radnih organizacija i kulturno umjetnički
programa prikupljeno je 80 000 dinara za
nabavu knjiga. Uz kronični nedostatak sredstava
Knjižnica je i dalje napredovala ispunjavajući
programe i stvarajući povoljno kulturno ozračje
u Pleternici i okolici. Tu su: LIDAS, Mjesec knjige,
izložbe, predavanja, dječja igraonica i drugo.

BOGATA DJELATNOST U REPUBLICI HRVA
U prosincu 1990. raspao se Centar za kulturu, pa je pleternička Narodna
knjižnica postala Ogranak Matične knjižnice u Požegi. Ta veza je bila samo
formalna i organizacijske prirode, jer je Narodna knjižnica u Pleternici već tada
bila potpuno samostalna, ali je surađivala u stručnom i organizacijskom smislu
kako bi se knjižničarska djelatnost i dalje razvijala. Godine 1991. raspolagala
je s knjižnim fondom od 20 361 knjiga, primala je 10 časopisa i dvoje dnevne
novine. Brojni čitatelji uz odrasle su učenici osnovnih i srednjih škola i studenti.
Književni susreti i predavanja se stalno održavaju u Knjižnici. Nakon raspada
bivše Jugoslavije, Hrvatska se našla pod opsadom velikosrpske ideologije,
i bilo je pitanje dana kada će započeti Domovinski rat i kada će hrvatski
narod goloruk krenuti u obranu svoje domovine. Nakon sloma komunizma,
u Hrvatskoj zaživljuje demokracija. Nakon višestranačkih izbora velikom
većinom pobjeđuje HDZ na čelu s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Na
inicijativu prof. dr. Dragutina Pavličevića, da se knjižnici vrati stari povijesni
naziv Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica, to se i dogodilo 1991. To je bio
povijesni događaj za Hrvatsku knjižnicu i čitaonicu u Pleternici. Budući da je
prostor u Općinskoj zgradi bio premalen, Knjižnica je preseljena u Požešku
banku u Pleternici. Odluka je donesena 1. travnja 1992., a potpisao ju je direktor
Vinko Matijević. Knjižnica je preselila 6. svibnja 1992. uz veliku pomoć učenika
OŠ Fra Kaje Adžića. Tako su knjige useljene u vrlo lijepi prostor od 152 m 2 . Novi
prostor svečano je otvoren 27. svibnja 1992., predavanjem mr. Bernardice
Juretić “Ovisnosti o opojnim drogama”. Iako je bio Domovinski rat, Knjižnica je
radila bez prekida, sa svim svojim aktivnostima. Programska aktivnost knjižnice
za vrijeme Domovinskog rata je nedostižna. Na kraju povijesnog pregleda bit
će ispisana imena ljudi koji su je posjetili. U svim problemima Knjižnice pomoć
je pružila Matična služba koju vodi prof. i dipl. knjižničar Branka Šimunović i
Gradska knjižnica u Požegi. Djelatnici knjižnice bili su uključeni u prikupljanju
pomoći braniteljima koja je slana na prvu crtu bojišnice. Knjižnica je pružila
utočište svim izbjeglicama bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest. Tu su
boravili prognanici Hrvati i Muslimani iz Bosne, te Hrvati iz Iloka gdje su uz
pomoć osoblja u prvo vrijeme zbrinuti i imali svoj stacionar.
Općinsko Poglavarstvo na 12. sjednici održanoj 18. svibnja donijelo je Zaključak:
Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica I. Šveara 4, preuzima se sa 1. srpnja
1994. sa svim pravima i obvezama od Narodne knjižnice i čitaonice Požega.
Knjižnica postaje samostalna kulturna ustanova sa svim pravima i obvezama.
Njen napredak je evidentan, jer lokalna zajednica ulaže maksimalne napore za
njezin razvoj. Službenu odluku donijelo je Gradsko Vijeće 28. prosinca 1994. To
je bio povijesni dan za pleterničku knjižnicu. U bogatom programu spomenut
ćemo predavanje, akademika Petra Šegedina “Ljudski smisao” ...”Hrvati se nikada
ne smiju ubijati između sebe, što se događalo gotovo 1 000 godina” (Šegedin).
Donošenjem novog Zakona o knjižnicama 1997. knjižničarska struka je zauzela
mjesto u hrvatskoj kulturi koja joj pripada i znatno unaprijedila rad u knjižnicama.
Poseban pomak je napravljen u obnovi knjižnog fonda. Ministarstvo kulture
sufinancira nabavu knjižnog fonda, tako da je zahvaljujući njemu pleternička
Knjižnica obnovila svoj knjižni fond. Važnu ulogu pri određivanju sredstava
knjižnici u Pleternici, odigrala je saborska zastupnica prof. Marija Bajt, također
knjižničarka, koja se izborila za sredstva od 90.000,00 kn jer je bila članica
odbora za dodjelu sredstava knjižnicama. Odlukom Gradskog Vijeća Grada
Pleternice, na čelo knjižnice dolazi prof. Franjo Novak, dipl. knjižničar. I dalje u
knjižnici rade tri djelatnika: Ružica Katušić, pomoćni knjižničar; Iva Bošnjaković,
manipulant; te pomoćno osoblje. Knjižnica se nalazi u zgradi Podravske banke
(nekadašnja Požeška banka). Gradsko Poglavarstvo i Gradsko vijeće na čelu s
Franjom Lucićem, gradonačelnikom i prof. Franjom Delačem, predsjednikom
Gradskog vijeća, donijeli su odluku o izgradnji nove zgrade knjižnice. Što se
tiče opreme, ona zadovoljava uvjete za rad. Postoji klasična knjižnična oprema,
police, katalozi itd. Opremljena je modernom digitalnom tehnikom. TV, video,
fotoaparat, PC, razglas, projektor, DVD itd. Trenutno raspolaže fondom od 26
582 sveska. Nabavila je u 2007. 1 382 sveska. Ima zbirku videokaseta od 283,
ukupno utrošeno za nabavu oko 90.000,00 kn. Ministarstvo kulture skrbi o
Knjižnici, to će i dalje činiti uz osnivača Grad Pleternicu. Knjižnica prima dnevni
tisak, desetak časopisa i nekoliko vjerskih tiskovina. Knjižni fond je stručno
uređen po UDK-a sustavu. Broj članova se mijenja iz godine u godinu i kreće se
u rasponu od 500 do 1 000 članova.

TSKOJ (1990. - 2009.)

STOTA OBLJETNICA
Dana, 18. svibnja 2007. u predvorju OŠ Fra Kaje
Adžića u povodu 100-te obljetnice Hrvatske
knjižnice i čitaonice (HKČ), 10-te obljetnice
Grada Pleternice, te 75-te obljetnice života
prof. dr. Dragutina Pavličevića predstavljena je
njegova knjiga “Iz ambara sjećanja i divana”. Nju
su predstavili: prof. Tomislav Radonić, prof. Mato
Nosić, Ivan Jakovina, Dragutin Bajt i sam autor dr.
Pavličević. O desetoj obljetnici Grada Pleternice
zovorio je gradonačelnik gosp. Franjo Lucić. Skupu
je nazočila i saborska zastupnica prof. Marija Bajt.
Kompletan program je vodio prof. Franjo Novak,
ravnatelj knjižnice.
Glavna svečanost proslave 100-te obljetnice
održana je 30. studenog 2007. godine u nazočnosti
predstavnika Osnivača, saborskih zastupnika, župe
sv. Nikole, ravnatelja knjižnica diljem Hrvatske,
Gradske i Županijske knjižnice, Matične službe,
predstavnika poduzetnika i gospodarstvenika,
Osnovne škole, časnih sestara i dr. Program je
počeo u podne kada su djeca iz osnovne škole
pustila u zrak stotinu balona za stotinu sliedećih
godina Knjižnice. Letjeli su iznad Pleternice
simbolizirajući “hrvatsko ime” koje knjižnica nosi
od svog osnivanja. Program je nastavljen u Knjižnici
uz nazočnost kamera HRT-a iz Zagreba i novinara
Tomislava Pupačića. Prvo je izvedena Himna RH,
koju su izveli učenici OŠ, potom je minutom šutnje
odana počast im preminulim braniteljima i pokojnim
djelatnicima kjižnice. Zatim se nazočnima obratio
gradonačelnik gosp. Franjo Lucić, pozdravivši sve
nazočne u ime Grada Pleternice. Potom je prof.
Tomislav Radonić upoznao goste s “Pleternicom
danas” a u ime najmlađih članova knjižnice Karlo
Radonić (9 godina) odsvirao je melodiju na
tamburici, a potom, vrlo simpatično obučen u
narodnu nošnju ovog kraja, pozdravio goste i
čestitao stotu obljetnicu Knjižnice. Zatim je prof.
Franjo Novak govorio o stotoj obljetnici Knjižnice,
a Ružica Katušić izgovorila je nekoliko članaka prvih
Pravila čitaonice. Na koncu je Jasna Kajtar recitirala
pjesmu “Pleternica” Doroteje Valenta.
“Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica biblioteka
mog života” naziv je vrlo zanimljivog izlaganja prof.
dr. Dragutina Pavličevića, čovjeka koji je rastao
i stasao u pleterničkoj Knjižnici. Msgr. Antun
Ćorković, održao je izuzetno nadahnut govor,
poput svog prethodnika svećenika Mateja Golleka
koji je govorio 1907. godine prigodom osnivanja
Čitaonice. Zatim su govorili knjižničari: prof. Anica
Grošinić, prof. Davorka Bastić, mr. Ivan Pehar,
Branka Solina, prof. Jasenka Bešlić i prof. Marija
Bajt, saborska zastupnica. Podijeljene su prigodne
Plakete i Zahvalnice svima koji su na bilo koji način
pomogli i unaprijedili rad knjižnice. Prekrasnu
tortu za 100-tu obljetnicu knjižnice poklonila je
gospođa Čop iz “Promenade”. Program je pjesmom
oplemenio Stjepan Japarić, dipl. pravnik iz Požege.
U povodu 100-te obljet-nice, knjižnica je dobila
“Kolektivnu nagradu grada Pleternice” 6. prosinca
2007.

Grad Pleternica brzo razvija infrastrukturu i društveni standard u Požeškoslavonskoj
županiji. Na Dan Grada 6. 12. 2014. g., na blagdan Sv. Nikole,
zaštitnika Grada Pleternice, otvorena je nova zgrada Hrvatske knjižnice i
čitaonice Pleternica, vrijedna 12 milijuna kuna. Ispred knjižnice postavljena
je bista Ivana Šveara, povjesničara i pisca prve hrvatske povijesti na
hrvatskom jeziku. Ivan Švear je bio svećenik koji je bio župnik u župi Sesvete,
nedaleko od Pleternice.
U ime Ministarstva kulture, svečanosti je nazočila pomoćnica ministrice mr.
sc. Vesna Jurić Bulatović, koja je zajedno sa Franjom Lucićem, saborskim
zastupnikom i gradonačelnicim Antonijom Jozić prerezala vrpcu i otvorila
knjižnicu. U ime Hrvatskog knjižničarskog društva govorila je profesorica
Marijana Mišetić. U glazbenom dijelu programa nastupili su učenici i
profesori Glazbene škole iz Požege. Uz nazočnost župnika, rektora Svetišta
Gospe od Suza msgr. Antuna Ćorkovića, knjižnicu je blagoslovio požeški
biskup msgr. dr. Antun Škvorčević. Uz mnoštvo građana Pleternice,
hrvatskih branitelja i domoljuba, mnoštva knjižničara iz cijele Hrvatske,
na spektakularan način na Dan Grada Pleternice 6. 12. 2014. g. otvorena
je nova velebna zgrada Hrvatske knjižnice i čitaonice u Pleternici. Nova
zgrada s bogatim knjižnim fondom, na ponos sadašnjih i budućih generacija
i svih onih koji su je sagradili, a to je Grad Pleternica te njeni čelni ljudi:
gospodin Franjo Lucić, bivši gradonačelnik i sadašnji saborski zastupnik,
i gospođa Antonija Jozić, aktualna gradonačelnica Grada Pleternice.
Knjižnica s ponosom nastavlja početak drugog stoljeća svoga postojanja
koja je osnovana daleke 1907. godine.

AUTOR TEKSTA:
Franjo Novak, prof.
Antonija Jozić
FOTOGRAFIJE:
Agneza Gaura
DIZAJN:
Marija Gaura