šumsko gospodarstvo

-vrijednost drvne mase proizvesti uz što manje troškove«. No za naše je
razmatranje daleko važnije, da li uopće postoji mogućnost ostvarenja
drugog dijela formule ili cilj: »proizvoditi što veću i što vredniju drvnu
masu na danoj šumskoj površini«.
Mogućnost ostvarenja ovog cilja u visokim regularnim šumama
ispitat ćemo pomoću podataka prihodnih i financijskih tabela, koje važe
za Njemačku. Mi nismo u položaju, da potrebne zaključke izvedemo na
osnovi podataka, koji vrijede za naše prilike, jer za sada još ne raspolažemo
njima. Međutim opći zaključci, do kojih ćemo doći na temelju tih
podataka — razmatrajući gore navedeni cilj kao i ostale ekonomske
ciljeve — mogu se primijeniti i na naše prilike. U općim zaključcima ne
će biti razlike zbog upotrebe tih stranih podataka. Ona može samo postojati
s obzirom na duljinu vremena, kada nastaju pojedine zrelosti, koje
ovdje ispitujemo, a koje odgovaraju promatranim ekonomskim ciljevima.
Vjerojatno je naime, da će kod nas za neke vrste drveća vrijeme razmatranih
zrelosti biti nešto kraće nego u Njemačkoj, jer su povoljniji stojbinski
faktori. Međutim za tu pretpostavku manjka nam za sada još
dokazni materijal. No ako bi baš i bilo izvjesnih razlika u duljini vremena,
kada nastaju iste zrelosti kod nas i u Njemačkoj, one ipak nisu od utjecaja
za ovu raspravu, kako će se to vidjeti u daljnjim izlaganjima.
Prijeđimo sada na analizu navedenog ekonomskog cilja šumskog
gospodarstva. Razmotrimo ponajprije, šta znači proizvoditi »što vredniju
drvnu masu na danoj šumskoj površini«.
Proizvoditi što vredniju drvnu masu znači u glavnom, proizvoditi
drvnu masu sa što većom cijenom, jer je cijena novčani oblik vrijednosti.
No s time u vezi nameće se odmah pitanja, kakovih dimenzija treba da su
stabla i koji sortimenti sačinjavaju drvnu masu sa što većom cijenom.
Odgovor na to pitanje daju nam naši cjenici drvnih sortimenata na panju 1 ,
prema kojima je cijena po jedinici mjere to viša, što su drvni sortimenti
odnosno stabla jačih dimenzija. Te dokaze pruža i svjetsko drvno tržište.
Tako Knuchel (11) — držeći u vidu stanje svjetskog drvnog tržišta
za posljednjih nekoliko decenija — napominje, da snažna stabla postižu
dva i više puta veću cijenu po jedinici mjere nego tanja stabla iste vrste
drveća. Interesantna je u tom pogledu i konstatacija L. Schaef fera
(25). Po njemu cijena stabala s povećanjem promjera raste često čak u
njegovu kubusu, dok volumen u uporedbi s rastenjem promjera raste
samo u njegovu kvadratu.
Cijena drvne mase odnosno stabala (sortimenata) po jedinici mjere
raste, dakle, s rastenjem njihovih dimenzija, a pogotovu promjera uz
pretpostavku, da se ne mijenjaju ostali uvjeti, koji utječu na cijenu (kvaliteta).
Prema tome će se na danoj površini kod zahtjeva za produkcijom
drvne mase sa što većom cijenom morati proizvoditi vrlo snažna Stabla,
koja će — već prema vrsti drveća — sadržavati ponajviše trupce za
polovnjake, za furnir, za ljuštenje i za rezonans-drvo kao i pilanske
trupce jakih dimenzija.
Duljinu vremena proizvodnje u pojedinoj sastojimi gospodarske jedinice
(dobnom stepenu) određuje zrelost dotično ophodnja, koja izražava
1 N. R. H. Ministarstvo šumarstva: A cjenik i B cjenik glavnih šumskih profe-
-vcda za 1948. godinu.
7