šumsko gospodarstvo
šumsko gospodarstvo
šumsko gospodarstvo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U ovoj radnji razmotrit ćemo s teoretskog stajališta, koji bi cilj odgovarao<br />
<strong>šumsko</strong>m gospodarstvu u socijalizmu i kako bi on mogao da se<br />
realizira. Da bismo došli do potrebnih zaključaka, analizirat ćemo neke<br />
važnije ekonomske ciljeve, koji su se do sada stavljali pred <strong>šumsko</strong><br />
<strong>gospodarstvo</strong>.<br />
L<br />
U socijalističkoj su privredi sve proizvodne grane međusobno planski<br />
povezane i čine ekonomsku cjelinu. Za sve njih vrijedi cilj socijalističke<br />
proizvodnje ili privrede, koji se očituje u što boljem podmirenju društvenih<br />
potreba i u podizanju standarda života na temelju postojećih proizvodnih<br />
snaga i prirodnih sila.<br />
Dakle kod postavljanja ekonomskog cilja specifičnog za <strong>šumsko</strong><br />
<strong>gospodarstvo</strong> valja poći od toga osnovnog cilja socijalističke privrede,<br />
iz njega proizlazi, da bi se opći cilj <strong>šumsko</strong>g gospodarstva sastojao u<br />
tome, da se ono na temelju danih proizvodnih snaga i prirodnih sila mora<br />
voditi tako, kako bi potrebe društva ili socijalističke privrede bile<br />
trajno što bolje podmirene (u sadašnjici i budućnosti) pogrebnim šumskim<br />
proizvodima. U obzir treba osim toga da dođu i ostaia korisna svojstva<br />
šume, kao što su svojstva vodozaštitna, klimatska, zdravstvena, estetska<br />
i it ,d.<br />
Ova definicija ekonomskog cilja ima opći karakter, a odnosi se na<br />
<strong>šumsko</strong> <strong>gospodarstvo</strong> kao cjelinu. Njome nije potanko obuhvaćena proizvodnja<br />
drveta, koje je glavni i najvredniji produkt šumske proizvodnje.<br />
Zbog toga ćemo je pustiti iz analize i u daljnjim izlaganjima razmotriti i<br />
definirati cilj <strong>šumsko</strong>g gospodarstva u socijalizmu samo sa stajališta proizvodnje<br />
drveta i pokrića potreba u tome smjeru, jer je to najvažnije kako<br />
za <strong>šumsko</strong> <strong>gospodarstvo</strong> tako i za narodnu privredu.<br />
U mnogim se radovima iz uređivanja šuma i šumarske ekonomike<br />
[Biolley (1), Möller (18), Nenadić (11), Kordvahr (12 i 13)<br />
i dr.] smatra, da <strong>šumsko</strong>m gospodarstvu, a pogotovu državnom, najbolje<br />
odgovara cilj — ikoji polazeći samo od proizvodnje drveta — glasi: na<br />
danoj <strong>šumsko</strong>j površini, u što kraće vrijeme, sa što manje troškova proizvoditi<br />
što vrijedniju i što veću drvnu masu«, jer da vodi računa o što<br />
boljem pokriću potreba narodnog gospodarstva na drvetu. Zbog takvog<br />
mišljenja i uvjerenja ispitat ćemo taj cilj, da utvrdimo, da li bi on odgovarao<br />
<strong>šumsko</strong>m gospodarstvu u socijalizmu.<br />
Navedeni cilj potječe od G. L. H a r t i g a. On je, kako ističe Lemmel<br />
(14), u istom ili u nešto izmijenjenu obliku dolazio u mnogim instrukcijama<br />
za uređivanje šuma u Njemačkoj. Takva formulacija ekonomskog<br />
cilja može se često čuti i u našoj šumarskoj praksi.<br />
No prije nego prijeđemo na analizu ovoga cilja <strong>šumsko</strong>g gospodarstva,<br />
valja odmah istaknuti, kako držimo, da kod postavljanja takvog cilja<br />
<strong>šumsko</strong>m gospodarstvu nisu Hartig i njegovi sljedbenici prosudili, da li<br />
je uopće moguća njegova realizacija i ne postoji li u toj formulaciji<br />
suprotnost.<br />
Prije svega sama formula »proizvoditi što vredniju drvnu masu uz<br />
što manje troškove« predstavlja tautoiogiju. Formulacija bi valjala da<br />
glasi: »uz dane troškove proizvoditi što vredniju drvnu masu ili određenu<br />
6
Change language