šumsko gospodarstvo

U drugom poglavlju se diznosi koliko treba, da je površina i kaikav reljef fenološke
stanice i sumarno što se posmatra (sezonski fenomeni iz biljnoga i životinjskog
svijeta i ekološko-klimatski, o kojima ovisi život i razvoj biljaka i životinja), Fenološki
su fenomeni ili faze tj. pupanje, listanje, cvjetanje itd. biljaka, 'te sezonske pojave
nekih ptica (dolazak i odlazak roda kukavica itd.), oidnosnO' selidbe životinja
uopće, te razne ekološko-klimatske pojave (miraz, grad, slana: itd.). Osim navedenih
pojava fenologija posmatra i proučava na pr. početak žetve pšenice, početak proljetne
obrade zemljišta, kosidbu livada itd, Fenološki fenomeni naročito ovise o reljefu
(nadmorskoj visini, ekspozicije itd.). Na osnovu višegodišnjih posmatranja fenološki
fenomeni se grafički predočuju na geografskim kartama linijama izofanama, koje
povezuju ili predstavljaju mjesta s nastupom prestanka ili tijek nekoga izvjesnog
fenološkog fenomena. Na taj se način može predočiti na pr. početak proljeća (toplih
dana) početak cvatnje neke biljke, trajanje vegetacione periode itd. Fenološki fenomeni
se mogu predočiti, osim na spomenuti kartografski način i dijagramima.
U fenoloigiji posmatranja' i proučavanja se vrše u predproljeće (Vorfrühling),
početak ili prvo proljeće (Erstfrühling), puno proljeće (Vollfrühling), rano ljeto (Frühsommer),
sredina ljeta (Hochsommer), rana jesen (Frühhesbest), sredinom jeseni
(Vollherbst), početkom zime (Wintereintritt),, posmatra se trajanje vegetacione periode,
početak mraza itd.
Tako na pr. u p r e d p rol je ć e cvate: visibaba, drijemovac jari, šumarica
jetrenka, podbjel, forzicija itd., u prvo proljeće cvatu: ariš gorski, žutika trpka,
javori, grab bijeli, neke vrbe, višnje, trešnje, šljive itd., ,u puno proljeće cvatu
mnogi četinari, hrastovi, divlji kesten, jabuke, kruške itd.; u rano proljeće
cvate na pr. divizma, lozika (Parthenocissus), vrijesak, razno povrće, te naročito 1 veliki
broj iglavočika itd. Početak |zime u fenoloigiji uzima se kada je srednja dnevna
temperatura ispod 0° C. Vegetacione perioda je vrijeme od nastupa predproljeća,
pa dok srednja dnevna temperatura ne padne ispod 5° C.
U šestom poglavlju autor iznosi najvažnije o fenoloigiji voćarstva (kajsije, breskve,
jabuke, kuške i orasi). Ovdje se posmatra uglavnom cvatnja i zrioba plodova.
Sedmo poglavlje se odnosi na fenoilogiju žitarica tj. posmatranje cvatnje i žetve raži,
pšenice, zobi itd.
U devetom poglavlju je obrađena fenologija bukve tj. početak listanja, promjene
boje u jesen, opadanje lišća i duljinu vegetacione periode.
Anorganski dio fenologije je obrađen ui desetom poglavlju (mraz, nadmorska
visina, toplota itd.).
U zoofenološkom poglavlju govori se o dolasku i odlasku lastavica, odnosno
selidbi ptica uopće kao na pr. pojavi ili /dolasku kukavica, te pojavi štetočinja na pr.
bijelca kupusnog, hrušta i drugih,
U zaglavlju (dvanajsto poglavlje) ukratko se u 18 tačaka navodi koja je praktična
korist od fenoloških posmatranja u šumarstvu i poljoprivredi.
U Austriji je fenologija vezana uz Centralni institut za meteorologiju i geodinamiku
u Beču, a koji je povezan s vrlo velikom mrežom stanica (posmatrači)i
Dr. J, Kovačević
87