šumsko gospodarstvo
šumsko gospodarstvo šumsko gospodarstvo
provenieneije sjemena., nemaju kod jele nikakvog praktičnog značenja. Međutim, za jednu vrstu koja ima tako široko područje rasprostranjenja, istraživanja su se morala, proširiti i ispitati razni lokal teti jele, koji su međusobno, geografski i ekološki, tolko različiti,. Tako je prof. Pavanii, direktor Instituta za! šumarska istraživanja u Firenci još 1925 godine postavio pokuse (u sporazumnu sa prof. Giuiinäej-, Nancy, koji je slične pokuse postavio u arboretumu Joux, n. v. 725 m) radi 'istraživanja, raznih proveniencija jele i. provjeravanja njihovih bioloških odlika. Ispitano je 17 proveniencija i t» 11 talijanskih (Alpi, te sjeverni, centralni i južni Apenini i 6 stranih (Francuska — Meriai (Pdriinejiii), Ecouves (Normandija), Elieux (Vogezi), Austrija — Tirolski 1 Alpi, Hohewamd, Burgenland). Pokusi su postavljeni na oglednom dobru: VallombroBa (1000 m n. v. — iu bilzini Firence) 'te u šumskom području Alta Val Parma, n. v. 1470 m. Ovdje su opažanja prekinuta 1939 godine, a u Vallomhrosi su neprekidno vršena do 1950 godine. Prikupljeni podaci o procentu propadanja te visinskom i debljiiniskom prirastu, jasno pokazuju znatne razlike među pojedinim proveniencijama jele. Tako na pr. iz tabelarnih podataka. koji su veoma poučni, vidi se da procenat uginulih • biljaka iznosi od 17.5% do 71%, sa srednjom visinom od 5.75 m. do 9.5 ni., do konca 1950 god. Na temelju ovih i drugih podataka svrstane siu sve naivedene provenieneije jele u tri lizrazitije skupine, prema njihovim biološkim osobinama. Iscrpno su proučena biološka svojstva jele, kao d zahtjevi na svjetlost, vlagu i temperatura u izrazitijim područjima Italije. U pogledu otpornosti prema suši i niskim temperaturaima, Pavari napominje da ne bi bilo dopušteno već sada u'zvoditi o tome konačne zaključke. Ali mora se istaknutih činjenica da su južne provenieneije jele, prilikom ispitivanja, pokazale veću otpornost p>rema sušj od onih sjevernih, iiz Alpa. S druge strane, neki podaci pokazuju da su južne provenieneije više stradale od mraza nego' sjeverne. Treba posebno priznati da je prof. Pavari ovim svojim radom dao znatan doprinos proučavanju ove vrste, što ima i u praksa osobitu vrijednost. F. Arnautović Prof, dr. in g. A. Novak: Tra'nkvorschriften für Schwellen und Maste. Izdanje: Komilssc'onsverlag von G. Fromme, Wien V. 1951 g. 31 strana, 10 dijagrama. U izdanju »Österreichische Gesellschaft für Holzforschung« izašli su propisi o konzerviranju drveta upijanjem otopljenih kemijskih sredstava (napajanje), U stvari to siu skupljene najbolje metode, opisan način rada, označene potrebne kemikalije za konzerviranje. Obzirom na ugled ovog društva, smatraju se ovi propisi kao standartnii za Austriju. Propise je sakupio i obradio na temelju prijedloga i m:(šljenja zaiinteiresiiranih poduzeća dr. tog. Nowak, šef otsjeka za, zaštitu drveta, austrijskog društva za istraživanje drveta, poznat; stručnjak za konzerviranje drveta. Kod sastavljanja propisa obunvaćeni su važni problemi kao vrsta sirovina, udaljenost od mjesta konzerviranja, konjunktura, kao i želje kupaca, Knjiga se sastoji iz četiri dijela: A) Napajanje u ko tlo vim a pod tlakom. Kao sredstvo za napajai UA-soli. Za svako ovo sredstvo daju se tehnički uvjeti obzirom na čistoću i koncentraciju. Ovim, sredstvima može se napajati drvo u kotlu pad 'tlakom na, ove načine: 1. Miješani postupak sa smjesom Zn OI2 i katransfcih ulja, primjenjuje se za bor, ariš, smreku, jelu i bukvu. 2) Dvostruki postupak. Najprije se poj! sa 1 Zn CI2 a onda s katranskim uljima. Naročito se preporuča za bukove pragove. 3. TTZ-postupak (patent »Gesellschaft für Hoizimprägnierung und Holzverwertung«) sa emulzijom katranskih ulja,, tanina ii ZnCl2 (TTZ = Teeröl-Tannin-ZnClä), a primljen ju je se kod bukve i bora. 4. Krezapin postupak (patent »Gesellschaft f. Holzmpräg. ai. HolzverVertung) sa preparatima »sapokreziin« Sli »nekal«, a nakon toga sa kaitramskiim uljima. Upotrebljava se za. napajanje teško napojnog drveća kao smreke i bukve. 5. R up in g postupak. Primijenjuje se samo- štedni pos'tupak i to za bor, arilš i hrast. 6. Dikrozit postupak (patent kaO' pod 3 i 4) sa smjesom ZnCl2, dinitrofenola, alkalikroimata i još jednog sredstva kao »Netzstoff«, da se poveća kapilairno djelovanje. Primijenjuje se kod smrekov'h i jelovih stupova. 7, Postupak sa UA-soli ma. To su smjese soli u raznim omjerima i to: natrijum fluorid, alkalikroimat, danitrofenol, natrijum arsenijat, a dolaze pod imenoim »tanalit«, bazilit, osimol, corbol. Primjena kod jele 84
i smreke. 8. Dvostruko napajanje po Wolmamn,, je kombinacija impregnacije voilmanovim solima i katranslkim uljem. B) Napajanje uronjavanjem. Priniijenjiuje se ma tri načina: 1. Kijaniiziranje sa Q,66°/o-tnim HgOlg, priimijenjuje se za bor, ansiš i smreku. 2. Konzerviranje sa UA-solima u koritu. Kod suhog drveta UA-soli ulaze kapilarno, a kod mokrog difuzijom Za brzinu napajanja važna je koncentracija ii temperatura otopine. Telegrafski stupova, obrađeni kroz deset dana sa 10 0 /o-tmom otopinom UA-soli upili su 4,5 kg/m 8 , zagrijavanjem otopine skraćeno je vrijiame za 50°/o. 3. Postupak isisavanja iz koirita (patent »Atlasmaste« K. G.). Upotrabljavajiu ise soli arsena i kroma kod smreke jele i bora u svježem stanju pod korom. Na jednom kraju stupovi se priključe na vakuim, a na drugom kraju su uronjeni u otopinu soli za napajanje. C. Nairočitii postupci. U propisima su označena tri postupka: 1. Postupak protiskivanja Boucherie, sa bakarnim sulfatom a u novije vrijeme sa UAsolima, jer bakarni sulfdt nije fungicidan za gljivice kao
- Page 19 and 20: osnovi u pogledu borovih šuma bazi
- Page 21 and 22: delokrugu sa inostranim odgovaraju
- Page 23 and 24: Svaka od ove tri faze ima određene
- Page 25 and 26: Sloj zelja: Svojstvene vrste asocij
- Page 27 and 28: Zaključak Staništa Bahofenove top
- Page 29 and 30: Proizvedena sirova smola stimulacij
- Page 31 and 32: TI blizini krečne vode radi neutra
- Page 33 and 34: Dabifji su pokusi vršeni u Lake Ci
- Page 35 and 36: sredstava u različitim lokalnim pr
- Page 37 and 38: Ing. Rikard Striker (Zagreb): LIGNI
- Page 39 and 40: veza sumporaste kiseline i kompleks
- Page 41 and 42: ) Plastične mase iz lignina Sposob
- Page 43 and 44: Kemija se lignina danas nalazi još
- Page 45 and 46: Zašto je prije rata kod nas bilo t
- Page 47 and 48: Također treba napomenuti da je na
- Page 49 and 50: Kako se može od svakog našeg stan
- Page 51 and 52: Prije rata nastojalo se ovoj sadili
- Page 53 and 54: Ta razlika u intenzitetu napada nav
- Page 55 and 56: (Dviut&eite. muesli STRUČNI ISPITI
- Page 57 and 58: Na pismenim ispitima izvučeni su o
- Page 59 and 60: Uredništvo Šumarskog lista započ
- Page 61 and 62: ŠUMSKO GOSPODARSTVO — VINKOVGI I
- Page 63 and 64: Napominjemo «usto, da autor te pub
- Page 65 and 66: žanje drveta i udobrenog drveta, b
- Page 67 and 68: Ugrenovića i to u vezi prikaza tri
- Page 69: niveau donje vode, sadržaj kamena
- Page 73 and 74: U drugom poglavlju se diznosi kolik
- Page 75 and 76: ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKE prodaje
provenieneije sjemena., nemaju kod jele nikakvog praktičnog značenja. Međutim,<br />
za jednu vrstu koja ima tako široko područje rasprostranjenja, istraživanja su se<br />
morala, proširiti i ispitati razni lokal teti jele, koji su međusobno, geografski i ekološki,<br />
tolko različiti,. Tako je prof. Pavanii, direktor Instituta za! šumarska istraživanja<br />
u Firenci još 1925 godine postavio pokuse (u sporazumnu sa prof. Giuiinäej-, Nancy,<br />
koji je slične pokuse postavio u arboretumu Joux, n. v. 725 m) radi 'istraživanja,<br />
raznih proveniencija jele i. provjeravanja njihovih bioloških odlika. Ispitano je 17<br />
proveniencija i t» 11 talijanskih (Alpi, te sjeverni, centralni i južni Apenini i 6<br />
stranih (Francuska — Meriai (Pdriinejiii), Ecouves (Normandija), Elieux (Vogezi),<br />
Austrija — Tirolski 1 Alpi, Hohewamd, Burgenland). Pokusi su postavljeni na oglednom<br />
dobru: VallombroBa (1000 m n. v. — iu bilzini Firence) 'te u <strong>šumsko</strong>m području<br />
Alta Val Parma, n. v. 1470 m. Ovdje su opažanja prekinuta 1939 godine, a u Vallomhrosi<br />
su neprekidno vršena do 1950 godine.<br />
Prikupljeni podaci o procentu propadanja te visinskom i debljiiniskom prirastu,<br />
jasno pokazuju znatne razlike među pojedinim proveniencijama jele. Tako na pr.<br />
iz tabelarnih podataka. koji su veoma poučni, vidi se da procenat uginulih • biljaka<br />
iznosi od 17.5% do 71%, sa srednjom visinom od 5.75 m. do 9.5 ni., do konca 1950<br />
god. Na temelju ovih i drugih podataka svrstane siu sve naivedene provenieneije<br />
jele u tri lizrazitije skupine, prema njihovim biološkim osobinama.<br />
Iscrpno su proučena biološka svojstva jele, kao d zahtjevi na svjetlost, vlagu<br />
i temperatura u izrazitijim područjima Italije.<br />
U pogledu otpornosti prema suši i niskim temperaturaima, Pavari napominje<br />
da ne bi bilo dopušteno već sada u'zvoditi o tome konačne zaključke. Ali mora se<br />
istaknutih činjenica da su južne provenieneije jele, prilikom ispitivanja, pokazale veću<br />
otpornost p>rema sušj od onih sjevernih, iiz Alpa. S druge strane, neki podaci pokazuju<br />
da su južne provenieneije više stradale od mraza nego' sjeverne.<br />
Treba posebno priznati da je prof. Pavari ovim svojim radom dao znatan doprinos<br />
proučavanju ove vrste, što ima i u praksa osobitu vrijednost.<br />
F. Arnautović<br />
Prof, dr. in g. A. Novak: Tra'nkvorschriften für Schwellen und Maste. Izdanje:<br />
Komilssc'onsverlag von G. Fromme, Wien V. 1951 g. 31 strana, 10 dijagrama.<br />
U izdanju »Österreichische Gesellschaft für Holzforschung« izašli su propisi<br />
o konzerviranju drveta upijanjem otopljenih kemijskih sredstava (napajanje), U stvari<br />
to siu skupljene najbolje metode, opisan način rada, označene potrebne kemikalije<br />
za konzerviranje. Obzirom na ugled ovog društva, smatraju se ovi propisi kao<br />
standartnii za Austriju. Propise je sakupio i obradio na temelju prijedloga i m:(šljenja<br />
zaiinteiresiiranih poduzeća dr. tog. Nowak, šef otsjeka za, zaštitu drveta, austrijskog<br />
društva za istraživanje drveta, poznat; stručnjak za konzerviranje drveta. Kod<br />
sastavljanja propisa obunvaćeni su važni problemi kao vrsta sirovina, udaljenost od<br />
mjesta konzerviranja, konjunktura, kao i želje kupaca, Knjiga se sastoji iz četiri<br />
dijela:<br />
A) Napajanje u ko tlo vim a pod tlakom. Kao sredstvo za napajai<br />
UA-soli. Za svako ovo sredstvo daju se tehnički uvjeti obzirom na čistoću i koncentraciju.<br />
Ovim, sredstvima može se napajati drvo u kotlu pad 'tlakom na, ove<br />
načine: 1. Miješani postupak sa smjesom Zn OI2 i katransfcih ulja, primjenjuje<br />
se za bor, ariš, smreku, jelu i bukvu. 2) Dvostruki postupak. Najprije<br />
se poj! sa 1 Zn CI2 a onda s katranskim uljima. Naročito se preporuča<br />
za bukove pragove. 3. TTZ-postupak (patent »Gesellschaft für Hoizimprägnierung<br />
und Holzverwertung«) sa emulzijom katranskih ulja,, tanina ii ZnCl2<br />
(TTZ = Teeröl-Tannin-ZnClä), a primljen ju je se kod bukve i bora. 4. Krezapin<br />
postupak (patent »Gesellschaft f. Holzmpräg. ai. HolzverVertung) sa preparatima<br />
»sapokreziin« Sli »nekal«, a nakon toga sa kaitramskiim uljima. Upotrebljava se<br />
za. napajanje teško napojnog drveća kao smreke i bukve. 5. R up in g postupak.<br />
Primijenjuje se samo- štedni pos'tupak i to za bor, arilš i hrast. 6. Dikrozit postupak<br />
(patent kaO' pod 3 i 4) sa smjesom ZnCl2, dinitrofenola, alkalikroimata i<br />
još jednog sredstva kao »Netzstoff«, da se poveća kapilairno djelovanje. Primijenjuje<br />
se kod smrekov'h i jelovih stupova. 7, Postupak sa UA-soli ma. To su smjese<br />
soli u raznim omjerima i to: natrijum fluorid, alkalikroimat, danitrofenol, natrijum<br />
arsenijat, a dolaze pod imenoim »tanalit«, bazilit, osimol, corbol. Primjena kod jele<br />
84
Change language