šumsko gospodarstvo

ložaj šumarske nastave. Za ostvarenje privrednih planova i zadataka u
oblasti šumarstva socijalističko uređenje države traži sposoban kadar
visokokvalifikovanih stručnjaka. Operativi treba priznati pravo da odredi
kakav tip šumarskog stručnjaka ona treba. Nastava je dužna da formira i
spremi stručnjaka, koji će zadovoljiti potrebe operative. Na drugoj strani,
šumarski fakulteti, koji izgrađuju šumarske stručnjake, organski su vezani
o univerzitete kao cjelinu. Po toj vezi šumarska nastava kao i nosioci te
nastave nedjeljivo su vezani o nauku. Na trećoj strani, nauka treba da
održava nastavu na savremenoj visini, da krči putove operativi, i da sa
pravom očekuje saradnju i pomoć operative. Ovo posljednje to više, što i
operativa ima svoje vlastite institute za šumarska istraživanja.
Prema tome, operativa, nastava i nauka čine zatvoren krug. Nije moguće
zamisliti postojanje toga kruga bez jednoga od rečenih dijelova. U
dosadašnja tri perioda, o kojima je bila riječ, krug, što ga čini šumarstvo,
bio je rastrgan: kapitalističkoj operativi bio je na umu samo jedan cilj —
eksploatacija šuma; nastava bez trajne i organske veze sa šumom tačnije
bez fakultetskih šuma ostala je posve akademska; nauka odsječena od operative
i bez materijalnih mogućnosti povukla se u sebe samu i ograničila
na rješavanje naučnih pitanja, za koje ne treba materijalnih uslova. Zasluga
je Narodne vlasti, da je socijalističko državno uređenje likvidiralo staro
nezdravo stanje u oblasti šumarske nastave i stvorilo nove široke mogućnosti
i perspektive.
Sa praga godine 1952 izražavamo želju, da bi bilans razvoja, rada i
napretka u oblasti šumarstva o stotoj godišnjici šumarske nastave u NRH
bio što plodniji i pozitivniji a na korist šume i budućih pokoljenja.
U grenović
Dr. Ing. Milenko Plavšić (Zagreb)
O CILJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA U SOCIJALIZMU
I O NJEGOVOJ REALIZACIJI*
Tijekom gospodarskog i kulturnog razvitka čovječanstva šume i
njihovi proizvodi, a osobito drvo, imali su različit privredni značaj odnosno
različitu važnost za pokriće potreba. Potrebe su se mijenjale uporedo
s razvitkom proizvodnih snaga i produkcionih odnosa. Razumljivo
je, da su se zbog toga mijenjali i ciljevi šumskog gospodarstva, jer je
određivanje ekonomskih ciljeva vezano za određene , potrebe čovjeka i
ljudskog društva. Drugačiji je bio cilj šumskog gospodarstva, kada su
proizvodne snage, nauka i kultura bile nerazvijene, a drugačiji kada su
postigle visok stepen razvoja. i
Ekonomski ciljevi, koji odgovaraju određenim društvenim potrebama,
utvrđuju se na temelju iskustva, opažanja i ekonomske historije.
* Ova je radnja lizvadak iz opiširne rasprave, ikojoj je natpos »Ekonomski ciljevi u
šumskom gospodarstvu«. U toj 1 soi raspravi obrađeni ciljevi šumskog gospodarstva,
koji su postojali za TneirlkantiCizma, kod fiziokrata, pod utjecajem industrijske revolucije
i klasične škole političke ekonomije te u socijalizmu.
5