šumsko gospodarstvo
šumsko gospodarstvo
šumsko gospodarstvo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
100 miliona im 3 , znači da se je posjeklo za 107 miliona m 8 više od prirasta. Sječa u tonn<br />
periodu iznosila je dakle 207% od prirasta. Zajedno sa pre'thvatima i predratnim i ratnim<br />
godinama posječeno je od 1935 do 1950 godine 222 miliona] m 3 više! od prirasta,<br />
koji je iznosio 342 miliona m 8 . Toj znači da se je u, toms periodu -sjeklo u prosjeku,- za<br />
65% više od prirasta. Osnovna zaliha drveta u -šumama Zapadne Njemačke smanjena<br />
je za 222 miliona m 3 , što iznosi 12-erostruki iznos današnjeg godišnjeg prirasta. To<br />
znači da je osnovna zaliha drvetä u ovim šumama smanjena/,za Vs. Od ove materijalne<br />
bilance još je nepovoljnija bilanca po vrijednosti. U to vrijeme posječene su stare,<br />
krupne i vrijedne sastojine. Sječa okupacionih snaga imade dana« za posljedicu velike<br />
gole površine, tako na pr. u Harz-u je 16°/o, a u SohwarzwaiM-u 12% površine šuma<br />
posve ogoljeno.<br />
(Prema podacima časopisa Holz 9. Jg., 1951) Ivo Horvat<br />
Lutz H. J, i Chandler R. F.: Forest Soils (Šumska tla). Izdavač John Wiley<br />
& Sons, Inc. New York 1949. Str. XI—514 s 52 slake u tekstu.<br />
Knjiga je pisana kao- udžbenik pedologije za slušače šumarstva na američkim<br />
univerzitetima. Podijeljena je na trinaest poglavlja.<br />
U prvoim uvodnom poglavlju prikazan je saisma -ukratko razvitak pedologije, -a<br />
uz to su istaknute razlike šumskih i poljoprivrednih kultura, kao il šumskih i poljoprivrednih<br />
tala.<br />
U drugoim su opisane grupe minerala, ko-jie najobilnije učestvuju u izgradnji<br />
Iitosfere, pa su prema tome najvažniji polazni materijal za tvoirbu tla. Uz svaki<br />
mineral naveden je njegov kemijski sastav i glavna fizikalna svojstva, a kod važnijih<br />
i način trošenja, te mjogućrnost mafcroskopskog prepoznavanja. -Na kraju je<br />
istaknuto značenje poznavanja mineraloškog sastava tla za ocjenu; podrijetla matičnog<br />
supstrata i produktivne sposobnosti tala.<br />
Treće je poglavlje posvećeno kamenju, čijim trošenjem nastaju 'tla.<br />
Četvrto obraduje fizikalno i kemijsko trošenje, faktore koji ga uvjetuju, te produkte<br />
toga trošenja.<br />
U petom su poglavlju prikazani organizmi šumskih tala» Od faune zasebno su<br />
obuhvaćeni kralježnjaci u tlu, arthropoda, molusca, annelida, trochelminthes, nematheminthes,<br />
-platyhelminthes -i protozoa, a od mikroflore bakterije (autotrofne i<br />
fakultativno autorofne: nitrifikacijske, sumporne željezne i manganove; heterotrofne:<br />
nitrogene, te aero-bne i a-nacro-bne, ko-jie se koridte vezanim dušikom), alge, gljive,<br />
te aktino-miiceti.<br />
Šesto poglavlje vrlo iscrpno prikazuje organsku tvar tla, njene izvore-, kemijski<br />
sastav -svježeg biljnog materijala, rastvaranje biljnih ostataka i razvitak humusa,<br />
klasifikaciju <strong>šumsko</strong>g humusa i dr.<br />
U sedmom obrađena su svojstva koloida tla, -u osmom glavna fizikalna svojstva<br />
izuzev vodnih odnosa šumskih tala, koji su prikazani u devetom, deseto poglavlje<br />
posvećeno je kemijskim -svojstvima.<br />
U jedanaestom je prikazano djelovanje pedogeneltskih faktora (factors of soil<br />
formation): matičnog supstrata, klime, živifli organizama, relije-fa i vremena, te procesi<br />
formiranja tla: razvoj zonalnih i intrazonalnih tala, podzolizacija, later-iltizacija,<br />
tvorba tresetnih i slaibo dreniiiranih tala (gleizaeija), kailcifäkacija-, salinizaicija, solonizacijai,<br />
solodizacija i razvoj lintrazonalniih tala. Uz svaki proces navedena su 'tla, koja<br />
tim procesom nastaju.<br />
Dvanaesto poglavlje obraduje ukratko problematiku klasifikacije šumskih tala.<br />
Značajno je mišljenje autora, -da klasif-iikaciotnli siisltem, koji primjenjuje Division of<br />
Soil Survey za poljoprivredna tla, ne zadovolava potpuno šumarske potrebe. Pokušaji<br />
da se pronađu veze između nižih -sistematskih, jedinica američke klasifikacije,<br />
koje se kartiraju u poljoprivredne svrhe, i šumskih tipova, te priraslta šumskih<br />
kultura urodili su ponajvećma neuspjehom. Naprotiv između velikih grupa tala^<br />
koje odgovaraju tipovima u smislu evropske pedološke terminologije, i šumskih<br />
tipova utvrđeni su u mnogiim dijelovima SAD zakoniti odnosi. Autori- lisitiču, da<br />
klasifikacija tala nije sinonim za klasifikaciju staništa (stojbine), jer je stanište određeno<br />
zajedničkim djelovanjem faktora okoline od kojih je tlo samo jedan faktor.<br />
Smatraju, da bi kod klasiifkacije šumskih tala trebalo uzeti u obzir slSjedeća svojstva:<br />
debljina, tekstura i struktura A i B horizonta, tekstura i struktura C horizonta,<br />
propusnost za vođu i korijenje diuibljiih slojeva, sadržaj vapna u matičnom supstratu,<br />
82