šumsko gospodarstvo

Ugrenovića i to u vezi prikaza trijeslovina u drvetu, sadržaja smole u obične i orne
borovine te u vezii prikaza čvrstoće ma cijepanje.
Grafička oprema ove knjige pravo je remek djelo graHčke industrije zapadne
Njemačke. Knjiga je bogato ilustrirana sa 870 crteža i fotografija ikoje se :sve odlikuju
svojom instruktivnošću i estetikom.
Na kraju knjige dodan je vrlo opsežan i brižljivo sastavljen indeks na 100 stranica,
koji u znatnoj mjeri olakšava snalaženje u golemoj materiji koju obrađuje
ova knjiga.
Ova Tehnologija drveta F. Kollmann-a jedno je od najboljih standardnih djela
iz područja tehnologije drveta na svijetu. Ova tehnologija korisno će poslužiti svima
onima koji se ibave bilo proučavanjem i istraživanjem bilo preradom, obradom i
oplemenjivanjem drveta.
Dr. Ivo Horvat
Njemačko šumarstvo. Njemačka je u 1937 god. imala 12,7 milioina hektara šume.
Prooenat šumovitosti iznosio je tada 27%. Nakon drugog svjetskog rata ovo se je
stanje znatno- izmijenilo.
U području istočno 1 od| linije Odra—Niša, koje je sada pripojeno Poljskoj, imade
3 miliona hektara šuma. Njemačka demokratska republika imade 2,9 miliona hektara
šume. Zapadna Njemačka imade danas 6,8 miliona hektara šume. Procenat šumovitosti
Zapadne Njemačke iznosa 28%. Uslijed velike gustoće stanovnika otpada na i
stanovnika u Zapadnoj; Njemačkoj 0,14 ha šuma, dok je 1937 god. na 1 stanovnika
Njemačke otpadalo 0,19 ha šume. Do 1935 god. bio je osnovni zakon njemačkog šumarstva
racionailno gospodarenje te godišnja sječa nije nikada u pirosjeku prelazila
godišnji prirast. Od 1935 god. na dalje bk> je ovaj osnovni zakon napušten. Godišnja
sječa iznosila je A 150% godišnjeg prirasta, U prvo vrijeme ova se je prejaka sječa
odnosila samo nal državne šume, a od 1937 god. dalje i na šume svih ostalih kategorija
vlasništva. U području današnje Zapadne Njemačke iznosio je normalni godišnji etat
u gospodarskoj godini 1935/36 okruglo 23 miliona ni 3 krupnog drveta (Derbholz), dok
je stvarna sječa te godine iznosila 140%' god. etata t. j. okruglo 32 miliona m' krupnog
drveta. U vremenu; od 1935 do 1945 posječeno je) na području današnje Zapadne Njemačke
357 miliona m 3 drveta. To daje godišnji prosjek od nekih 32,5 miliona m 3
drveta. Istovremeno postepeno je padao> i godišnji prirast šuma i iznosio je 1945 god.
samo 21 milion m 3 . Uslijed toga ui. to vrijeme iznosila je godišnja sječa 148% godišnjeg
prirasta. U .isto vrijeme smanjila se osnovna zaliha za) 115 miliona m 3 . Nakon svršetka
rata nastavljena je prekomjerna sječa šuma za potrebe okupacionih snaga, prisilnog
izvoza i povećane potrošnje ogriijevnog drveta njemačkog stanovništva. Evo pregleda
godišnjih sječa od 1945 do 1948 godine:
j. Prosječno % od god. prirasta
gosp. godina u mil m3 u 194fl| ^ d
1945/46 46,0 219
, . 46/47 51,5 250
47/48 44,4 211
Ukupno 141,9 225
U britanskoj i francuskoj okupacionoj zoni posječeno je znatno više nego u
američkoj! zoni, U prosjeku posječeno; je kroz te tri godine godišnje po 1 ha
u francuskoj zoni 8,2 m 3
u britanskoj zoni 8,1 m 3
u američkoj zoni 5,9 m 3
Nakon valutne] reforme prisilni izvoz je smanjen i konačno obustavljen. Isto tako
smanjuje se sječa ogrijevnog drveta, je,r se postepeno' poboljšava opskrba pučanstva
sa ugljenom. Uprkos svega još uvijek godišnja sječa znatno premašujiel godišnji prirast.
Uslijed velikih golih površina i smanjenog prirasta preostalih šuma računa se da godišnje
priraste oko 19 miliona m 3 drveta. U gospodarskoj godini 1949 posječeno je
35,5 miliona m 3 drveta (189% prirasta),, a u 1950 godini 29,5 miliona m 3 drveta (157'%
prirasta). Ukupna sječa u prvih pet godina nakon rata (1946—1950) iznosila je oko
207 miliona m 3 . Budući je godišnji prirast u tom periodu iznosio 20 miliona m 3 t. j.
81