šumsko gospodarstvo
šumsko gospodarstvo šumsko gospodarstvo
Komparacijom prvog izdanja i I sveska drugog izdanja KoMmann-ove Tehnologije drveta dolazimo do zaključka da je F. Kolimann I. svezak drugog izdanja temeljito preradio i nadopunio. U prvom izdanju materija I sveska drugog izdanja bila je obrađena na cea -370 stranica, dok je u I svesku drugog izdanja ova materija razrađena na cea 950 stranica:. Opseg pojedinih poglavlja prvog izdanja i 1. sveska drugog fedanja je slijedeći: 1. Anatomija i patologija 2. Kemija drveta 3. Fizika drveta 4. Elasticitet i čvrstoća [. izdanje 87 74 111 98 I svezak II izdanja 109 217 248 374 370 948 Iz ovoga pregleda vidi se da su poglavlja: Kemija drveta, fizika drveta i elasticitet 'i čvrstoća znatno povećani prema opsegu istih poglavlja u I. .izdanju. U poglavlju Kemija drveta posve je nov opis procesa proizvodnje trljanice i celuloze, procesa proizvodnje šećera alkohola i kvasca, procesa gorenja drveta, pougljavanja drveta I djelomično gazifikaoije drveta. U poglavlju Fizika drveta znatno je proširen prikaz vlage, sonpoije, bubrenja kapilarne kondnezacije, kretanje vlage, difuzije i osmoze .u drvetu. U ovom poglavlju posve je nov prikaz fizičkih svojstava udobrenog drveta. U poglavlju elasticitet i čvrstoća drveta posve jie nov prikaz elasticiteta i čvrstoće udobrenog drveta, a znatno je proširen prikaz elastičnih svojstava, čvrstoća na vlak (uključen i prikaz čvrstoće na cijepanje):, čvrstoće na tlak i izvijanje, čvrstoće; na savijanje i kvalliteta građevnog drveta i dozvoljenog naprezanja za drvo. U I. svesku drugog izdanja svoje Tehnologije drveta F. Kolimann izvršio je cio niz pregrupacija materije. Tako je 1. poglavlje zaokružio u jednu cjelinu dodavši prikaz upliva sječe na svojstva drveta, prikaz šteta od mikroorganizama, insekata. i štetnika u moru. U prvom izdanju nakon poglavlja građa drveta slijedilo je poglavlje Fiziüka drveta, Elasticitet î čvrstoća drveta a tek onda poglavlje kemije drveta. U I svesku drugog izdanja svoje Tehnologije drveta F. Kolimann pregrupirao je materiju tako da iza poglavlja Anatomija i patologija drveta slijeđii poglavlje Kemija drveta a tek onda poglavlje Fizika drveta i Elasticitet i čvrstoća drveta. U poglavlju Kemija drveta dodan je na uvodnom mjestu prikaz subrnikroskopsike građe drveta, à na mjesto prikaza upliva sječe na svojstva drvete, štete od mikroorganizama, insekata i štetnika u moru, koje je svrstao u prvo poglavlje, F. Kolimann je znatno proširilo prikaz kemdzma drveta i, kao što je već rečeno, inadopunïo ga posve novim poglavljima o proizvodnji celuloze, šećera, alkohola, kvasca, o gorenju, pougljavanju i gazifiikacttji drveta. F, Kolimann dao je u ovoj svojoj Tehnologiji drveta kritični prikaz današnjeg znanja o građi, keimiizmiu, svojstvima i greškama drveta. F. Kiollmann napàisao je ovo djelo na Oisnovu poznavanja gotovo cjelokupne literature iz područja tehnologije drveta i rezultata vlastitih istraživanja. On citira u svojoj novoj Tehnologiji preko 3000 rasprava iz gotovo cijelog svijeta. On u uvodu kaže da je imogao napisati drugo izdanje Tehnologije deveta 'zahvaljujuća velikoj i stalnoj pomoći mnogih .instituta i kolega u svim zemljama. Na prvom mjestu navodi F. Kolimann: U. S. Forest Products Laboratory, Mađilson, Wis., ikoji mu je stavio na raspolaganje sve svoje izvještaje i publikacije, zatim Forest Products Research Laboratory, Princes Risborough, Engleska, Forest Products Laboratory, Ottawa, Kanada, Laboratoires des produits forestières, Quebec, Kanada, Forest Products Laboratory, Melbourne, Australija, Forest Research Institute, Dehra Dun, Indija, Eidgenossische Materialprüfungsanstalt, Zürich, Švicarska, Forest Products Research Society, Madison, Wis. U.S.A., Northeasterm wood utilization council, New Haven, Coran,, U. S. A., Timber Development Association Ltd, London, šumarske škole u Syracuse, N. Y., U,. S. A. i m Berkeley, California U. S. A-, Biro FAO u Ženevi, Sveoska Träforslkningsinstitutet Stockholm i Skogshogskola, Expemimentalfaltet, Švedska, koji su imu bilo omogućili rad bilo stavili; ma raspolaganje cjelokupnu literaturu. F. Kjollmainn donosi veći broj fotografija iz djela našeg akademilka i profesora A. Ugrenovića, Tehnologija drveta. On citira na nekoliko mjesta studije Prof. A. 80
Ugrenovića i to u vezi prikaza trijeslovina u drvetu, sadržaja smole u obične i orne borovine te u vezii prikaza čvrstoće ma cijepanje. Grafička oprema ove knjige pravo je remek djelo graHčke industrije zapadne Njemačke. Knjiga je bogato ilustrirana sa 870 crteža i fotografija ikoje se :sve odlikuju svojom instruktivnošću i estetikom. Na kraju knjige dodan je vrlo opsežan i brižljivo sastavljen indeks na 100 stranica, koji u znatnoj mjeri olakšava snalaženje u golemoj materiji koju obrađuje ova knjiga. Ova Tehnologija drveta F. Kollmann-a jedno je od najboljih standardnih djela iz područja tehnologije drveta na svijetu. Ova tehnologija korisno će poslužiti svima onima koji se ibave bilo proučavanjem i istraživanjem bilo preradom, obradom i oplemenjivanjem drveta. Dr. Ivo Horvat Njemačko šumarstvo. Njemačka je u 1937 god. imala 12,7 milioina hektara šume. Prooenat šumovitosti iznosio je tada 27%. Nakon drugog svjetskog rata ovo se je stanje znatno- izmijenilo. U području istočno 1 od| linije Odra—Niša, koje je sada pripojeno Poljskoj, imade 3 miliona hektara šuma. Njemačka demokratska republika imade 2,9 miliona hektara šume. Zapadna Njemačka imade danas 6,8 miliona hektara šume. Procenat šumovitosti Zapadne Njemačke iznosa 28%. Uslijed velike gustoće stanovnika otpada na i stanovnika u Zapadnoj; Njemačkoj 0,14 ha šuma, dok je 1937 god. na 1 stanovnika Njemačke otpadalo 0,19 ha šume. Do 1935 god. bio je osnovni zakon njemačkog šumarstva racionailno gospodarenje te godišnja sječa nije nikada u pirosjeku prelazila godišnji prirast. Od 1935 god. na dalje bk> je ovaj osnovni zakon napušten. Godišnja sječa iznosila je A 150% godišnjeg prirasta, U prvo vrijeme ova se je prejaka sječa odnosila samo nal državne šume, a od 1937 god. dalje i na šume svih ostalih kategorija vlasništva. U području današnje Zapadne Njemačke iznosio je normalni godišnji etat u gospodarskoj godini 1935/36 okruglo 23 miliona ni 3 krupnog drveta (Derbholz), dok je stvarna sječa te godine iznosila 140%' god. etata t. j. okruglo 32 miliona m' krupnog drveta. U vremenu; od 1935 do 1945 posječeno je) na području današnje Zapadne Njemačke 357 miliona m 3 drveta. To daje godišnji prosjek od nekih 32,5 miliona m 3 drveta. Istovremeno postepeno je padao> i godišnji prirast šuma i iznosio je 1945 god. samo 21 milion m 3 . Uslijed toga ui. to vrijeme iznosila je godišnja sječa 148% godišnjeg prirasta. U .isto vrijeme smanjila se osnovna zaliha za) 115 miliona m 3 . Nakon svršetka rata nastavljena je prekomjerna sječa šuma za potrebe okupacionih snaga, prisilnog izvoza i povećane potrošnje ogriijevnog drveta njemačkog stanovništva. Evo pregleda godišnjih sječa od 1945 do 1948 godine: j. Prosječno % od god. prirasta gosp. godina u mil m3 u 194fl| ^ d 1945/46 46,0 219 , . 46/47 51,5 250 47/48 44,4 211 Ukupno 141,9 225 U britanskoj i francuskoj okupacionoj zoni posječeno je znatno više nego u američkoj! zoni, U prosjeku posječeno; je kroz te tri godine godišnje po 1 ha u francuskoj zoni 8,2 m 3 u britanskoj zoni 8,1 m 3 u američkoj zoni 5,9 m 3 Nakon valutne] reforme prisilni izvoz je smanjen i konačno obustavljen. Isto tako smanjuje se sječa ogrijevnog drveta, je,r se postepeno' poboljšava opskrba pučanstva sa ugljenom. Uprkos svega još uvijek godišnja sječa znatno premašujiel godišnji prirast. Uslijed velikih golih površina i smanjenog prirasta preostalih šuma računa se da godišnje priraste oko 19 miliona m 3 drveta. U gospodarskoj godini 1949 posječeno je 35,5 miliona m 3 drveta (189% prirasta),, a u 1950 godini 29,5 miliona m 3 drveta (157'% prirasta). Ukupna sječa u prvih pet godina nakon rata (1946—1950) iznosila je oko 207 miliona m 3 . Budući je godišnji prirast u tom periodu iznosio 20 miliona m 3 t. j. 81
- Page 15 and 16: Na temelju ovih izlaganja dolazimo
- Page 17 and 18: takvo uređenje šumskog gospodarst
- Page 19 and 20: osnovi u pogledu borovih šuma bazi
- Page 21 and 22: delokrugu sa inostranim odgovaraju
- Page 23 and 24: Svaka od ove tri faze ima određene
- Page 25 and 26: Sloj zelja: Svojstvene vrste asocij
- Page 27 and 28: Zaključak Staništa Bahofenove top
- Page 29 and 30: Proizvedena sirova smola stimulacij
- Page 31 and 32: TI blizini krečne vode radi neutra
- Page 33 and 34: Dabifji su pokusi vršeni u Lake Ci
- Page 35 and 36: sredstava u različitim lokalnim pr
- Page 37 and 38: Ing. Rikard Striker (Zagreb): LIGNI
- Page 39 and 40: veza sumporaste kiseline i kompleks
- Page 41 and 42: ) Plastične mase iz lignina Sposob
- Page 43 and 44: Kemija se lignina danas nalazi još
- Page 45 and 46: Zašto je prije rata kod nas bilo t
- Page 47 and 48: Također treba napomenuti da je na
- Page 49 and 50: Kako se može od svakog našeg stan
- Page 51 and 52: Prije rata nastojalo se ovoj sadili
- Page 53 and 54: Ta razlika u intenzitetu napada nav
- Page 55 and 56: (Dviut&eite. muesli STRUČNI ISPITI
- Page 57 and 58: Na pismenim ispitima izvučeni su o
- Page 59 and 60: Uredništvo Šumarskog lista započ
- Page 61 and 62: ŠUMSKO GOSPODARSTVO — VINKOVGI I
- Page 63 and 64: Napominjemo «usto, da autor te pub
- Page 65: žanje drveta i udobrenog drveta, b
- Page 69 and 70: niveau donje vode, sadržaj kamena
- Page 71 and 72: i smreke. 8. Dvostruko napajanje po
- Page 73 and 74: U drugom poglavlju se diznosi kolik
- Page 75 and 76: ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKE prodaje
Komparacijom prvog izdanja i I sveska drugog izdanja KoMmann-ove Tehnologije<br />
drveta dolazimo do zaključka da je F. Kolimann I. svezak drugog izdanja<br />
temeljito preradio i nadopunio. U prvom izdanju materija I sveska drugog izdanja<br />
bila je obrađena na cea -370 stranica, dok je u I svesku drugog izdanja ova materija<br />
razrađena na cea 950 stranica:. Opseg pojedinih poglavlja prvog izdanja i<br />
1. sveska drugog fedanja je slijedeći:<br />
1. Anatomija i patologija<br />
2. Kemija drveta<br />
3. Fizika drveta<br />
4. Elasticitet i čvrstoća<br />
[. izdanje<br />
87<br />
74<br />
111<br />
98<br />
I svezak<br />
II izdanja<br />
109<br />
217<br />
248<br />
374<br />
370 948<br />
Iz ovoga pregleda vidi se da su poglavlja: Kemija drveta, fizika drveta i elasticitet<br />
'i čvrstoća znatno povećani prema opsegu istih poglavlja u I. .izdanju. U poglavlju<br />
Kemija drveta posve je nov opis procesa proizvodnje trljanice i celuloze,<br />
procesa proizvodnje šećera alkohola i kvasca, procesa gorenja drveta, pougljavanja<br />
drveta I djelomično gazifikaoije drveta. U poglavlju Fizika drveta znatno je proširen<br />
prikaz vlage, sonpoije, bubrenja kapilarne kondnezacije, kretanje vlage, difuzije i<br />
osmoze .u drvetu. U ovom poglavlju posve je nov prikaz fizičkih svojstava udobrenog<br />
drveta. U poglavlju elasticitet i čvrstoća drveta posve jie nov prikaz elasticiteta i<br />
čvrstoće udobrenog drveta, a znatno je proširen prikaz elastičnih svojstava, čvrstoća<br />
na vlak (uključen i prikaz čvrstoće na cijepanje):, čvrstoće na tlak i izvijanje, čvrstoće;<br />
na savijanje i kvalliteta građevnog drveta i dozvoljenog naprezanja za drvo.<br />
U I. svesku drugog izdanja svoje Tehnologije drveta F. Kolimann izvršio je cio<br />
niz pregrupacija materije. Tako je 1. poglavlje zaokružio u jednu cjelinu dodavši<br />
prikaz upliva sječe na svojstva drveta, prikaz šteta od mikroorganizama, insekata. i<br />
štetnika u moru. U prvom izdanju nakon poglavlja građa drveta slijedilo je poglavlje<br />
Fiziüka drveta, Elasticitet î čvrstoća drveta a tek onda poglavlje kemije drveta. U<br />
I svesku drugog izdanja svoje Tehnologije drveta F. Kolimann pregrupirao je materiju<br />
tako da iza poglavlja Anatomija i patologija drveta slijeđii poglavlje Kemija<br />
drveta a tek onda poglavlje Fizika drveta i Elasticitet i čvrstoća drveta. U poglavlju<br />
Kemija drveta dodan je na uvodnom mjestu prikaz subrnikroskopsike građe drveta,<br />
à na mjesto prikaza upliva sječe na svojstva drvete, štete od mikroorganizama, insekata<br />
i štetnika u moru, koje je svrstao u prvo poglavlje, F. Kolimann je znatno<br />
proširilo prikaz kemdzma drveta i, kao što je već rečeno, inadopunïo ga posve novim<br />
poglavljima o proizvodnji celuloze, šećera, alkohola, kvasca, o gorenju, pougljavanju<br />
i gazifiikacttji drveta.<br />
F, Kolimann dao je u ovoj svojoj Tehnologiji drveta kritični prikaz današnjeg<br />
znanja o građi, keimiizmiu, svojstvima i greškama drveta. F. Kiollmann napàisao je ovo<br />
djelo na Oisnovu poznavanja gotovo cjelokupne literature iz područja tehnologije<br />
drveta i rezultata vlastitih istraživanja. On citira u svojoj novoj Tehnologiji preko<br />
3000 rasprava iz gotovo cijelog svijeta. On u uvodu kaže da je imogao napisati drugo<br />
izdanje Tehnologije deveta 'zahvaljujuća velikoj i stalnoj pomoći mnogih .instituta<br />
i kolega u svim zemljama. Na prvom mjestu navodi F. Kolimann: U. S. Forest Products<br />
Laboratory, Mađilson, Wis., ikoji mu je stavio na raspolaganje sve svoje izvještaje<br />
i publikacije, zatim Forest Products Research Laboratory, Princes Risborough,<br />
Engleska, Forest Products Laboratory, Ottawa, Kanada, Laboratoires des produits<br />
forestières, Quebec, Kanada, Forest Products Laboratory, Melbourne, Australija,<br />
Forest Research Institute, Dehra Dun, Indija, Eidgenossische Materialprüfungsanstalt,<br />
Zürich, Švicarska, Forest Products Research Society, Madison, Wis. U.S.A., Northeasterm<br />
wood utilization council, New Haven, Coran,, U. S. A., Timber Development<br />
Association Ltd, London, šumarske škole u Syracuse, N. Y., U,. S. A. i m Berkeley,<br />
California U. S. A-, Biro FAO u Ženevi, Sveoska Träforslkningsinstitutet Stockholm<br />
i Skogshogskola, Expemimentalfaltet, Švedska, koji su imu bilo omogućili rad bilo<br />
stavili; ma raspolaganje cjelokupnu literaturu.<br />
F. Kjollmainn donosi veći broj fotografija iz djela našeg akademilka i profesora<br />
A. Ugrenovića, Tehnologija drveta. On citira na nekoliko mjesta studije Prof. A.<br />
80
Change language